U 23 opštine, po tvrdnjama Zanatske komore Crne Gore, ima na desetine hiljada raznih vrsta zanatlija koji mirno rade po kućama i stanovima, ne plaćaju porez, doprinose, cijenama „ubijaju“ regularne, inspektori ih zaobilaze, a oni se još nesmetano reklamiraju u medijima, na društvenim mrežama. I kad se podvuče crta, na gubitku su država za poreze, regularni privrednici kojima „divlji“ nižim cijenama i nelojalnom konkurencijom uzimaju mušterije.
Na dobitku, usko gledano, mogu biti samo mušterije, ali je to nerijetko nauštrb kvaliteta, preuzimanja odgovornosti.
Iz Poreske uprave su, međutim, ukazali da su u toku pripreme da se i ovome stane na put kroz izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru („Sl. list RCG“, br. 39/2003 i „Sl. list CG“, br. 76/2009, 57/2011, 18/2014, 11/2015 i 52/2016 – dalje: Zakon), kojim će biti omogućeno inspektorima da ulaze u privatne posjede – stanove i kuće u slučaju kada postoji indicija da se u njemu obavlja „radnja prekršaja“.
Izmjene Zakona priprema Ministarstvo javne uprave, a po programu rada Vlade on bi u formi prijedloga trebalo da bude usvojen do kraja septembra.
Iz Poreske uprave su naveli da su upoznati sa izazovima koje nameće činjenica da se veliki dio prometa vezanog za uslužne djelatnosti odvija u sivoj zoni, ali nemaju procjenu o kojim ciframa se radi.
„PU je upoznata da ovaj promet vrše lica koja nijesu registrovana za obavljanje djelatnosti i koja državi ne plaćaju poreze na prihode ostvarene na ovaj način. Procjenu ovog segmenta sive ekonomije je teško izvršiti, imajući u vidu da se veliki dio odvija na privatnim posjedima lica, a prihodi koje država gubi u ovoj oblasti vezani su ne samo za porez na dodatu vrijednost koji bi trebalo da se obračunava pri svakom prometu, već i za obaveze po osnovu zapošljavanja radne snage „na crno“ u ovim objektima, a čime se ugrožavaju i socijalna prava zaposlenih“, objasnili su iz PU.
Oni, međutim, napominju da i zakoni ograničavaju borbu protiv ove pojave, ali i najavljuju promjene.
„Po Zakonu, inspekcijski nadzor ne može se sprovoditi u privatnim prostorijama, odnosno na privatnom posjedu lica koja su predmet nadzora bez prethodno pribavljenog sudskog naloga. Imajući u vidu da ovakva situacija ograničava efikasnost inspekcije u otkrivanju i sankcionisanju nelegalnog poslovanja, to je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, čija izrada je u toku, predviđeno da će inspekcija moći da izvrši pregled u stambenom prostoru u slučaju kada postoji indicija da se u njemu obavlja radnja prekršaja, uz podnošenje pisanog prijedloga za izdavanje naredbe o vršenju pregleda u stambenom prostoru sudu za prekršaje, koji će u roku od 48 sati odlučivati o tome“, ističu iz Poreske uprave.
Izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore Boris Marđonović je ukazao da je „rad na crno“ najčešće u građevinarstvu, unutrašnjoj gradnji i restauracijiji, ugostiteljstvu i turizmu, elektro-metalskim zanatima, drvopreradi, prehrambenom zanatstvu, odjevnim, tekstilnim, zdravstvenim i hemijskim zanatima, za njegu tijela i kože, medijskim, umjetničkim zanatima, ali i nizu djelatnosti sličnih zanatu kao što su: kozmetika, brzo čišćenje, ketering, keramika…
„Mnogo je razloga za ovakvo stanje. Niska primanja tjeraju ljude na dodatni rad, koji nerijetko iznosi preko 250 radnih sati mjesečno. Oni tako eksploatišu ne samo sebe i državu, nego i dobavljače i potrošače. Pri tome bez problema kupuju, pa čak i uvoze, kao fizička lica profesionalne mašine, alate, opremu, sirovine i djelove. Gotovo da i nema građanina koji nije koristio neku ovakvu zanatsku uslugu ili kupio zanatski proizvod bez računa od neregistrovanog lica“, objašnjava on.
Marđonović kaže da procjene Komore govore da više desetina hiljada zanatlija u Crnoj Gori obavlja djelatnost neregistrovano, bez ikakvih posljedica.
„Šteta koju nanose legalnim privrednim subjektima i državi mjeri se stotinama miliona eura. U pitanju nijesu samo pojedinačni proizvođači i ponuđači zanatskih proizvoda i usluga, nego i čitavi timovi pod punom zanatskom opremom, profesionalnom logistikom, infrastrukturom, pa čak i s javnom i medijskom podrškom. Ne oglašavaju se samo plakatama, novinama, nego i putem elektronskih medija i društvenih mreža. Pri tome se ne i zna da li je više domaćih zanatlija ili stranih fizičkih i pravnih lica, koja rade u preko 130 današnjih zanata“, tvrdi Marđonović.
Predsjednik Kluba frizera Podgorice i potpredsjednik NVO Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore Fuad Jakupović kaže da se sivom ekonomijom niko ne bavi kao i da ne postoje zakoni za njeno sprečavanje, zbog čega trpe veliku štetu oni koji rade legalno.
„Umjesto da inspekcija kažnjava neregistrovane frizere, koji rade na crno po stanovima i još se medijski oglašavaju, ona obilazi samo registrovane lokale. Godišnje plaćam 4.800 eura poreza, plus doprinose i nepotrebne takse, dok ljudi koji rade na divlje ne plaćaju nikome ništa“, rekao je ovaj frizer sa 45-godišnjim iskustvom.
Jakupović smatra da je uzrok sive ekonomije u ovoj branši prije svega hiperprodukcija kadrova u školama i kroz finansiranje prekvalifikacija firmama koje ih neće zaposliti.
„Umjesto da prosvjeta šalje učenike u salone i omogući privredi da obuči i zaposli svoj kadar, ona ih drži u klupama, pa im kasnije još plaća prekvalifikaciju“, ističe on.
Izvor: sajt Fos Media
Naslov: Redakcija