Zakon o alternativnim investicionim fondovima

Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim

Ukaz o proglašenju Zakona o alternativnim investicionim fondovima

Proglašavam​​ Zakon o alternativnim investicionim fondovima, koji je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na sjednici Trećeg vanrednog zasijedanja u 2025. godini, dana 28. februara 2025. godine.

Broj: 011/25-402/2-01

Podgorica, 7. mart 2025. godine

Predsjednik Crne Gore,

Jakov Milatović, s.r.

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 28. saziva, na sjednici Trećeg vanrednog zasijedanja u 2025. godini, dana 28. februara 2025. godine, donijela je

Zakon o alternativnim investicionim fondovima

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 24/2025 od 12.3.2025. godine, a stupio je na snagu 20.3.2025.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuju se uslovi za osnivanje i upravljanje alternativnim investicionim fondovima, uslovi za osnivanje i poslovanje društava za upravljanje alternativnim investicionim fondovima i druga pitanja od značaja za funkcionisanje alternativnih investicionih fondova i društava za upravljanje alternativnim investicionim fondovima.

Alternativni investicioni fond

Član 2

Alternativni investicioni fond (u daljem tekstu: AIF) je investicioni fond koji prikuplja sredstva od investitora sa namjerom da ih investira u skladu sa utvrđenom politikom ulaganja u korist tih investitora, a koji ne predstavlja subjekt za zajednička ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti (u daljem tekstu: UCITS) u smislu zakona kojim se uređuje organizovanje i rad otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.

Društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima

Član 3

Društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima (u daljem tekstu: DZUAIF) je pravno lice sa sjedištem u Crnoj Gori čija je redovna djelatnost upravljanje​​ jednim ili više AIF-ova na osnovu dozvole za rad izdate od strane Komisije za tržište kapitala (u daljem tekstu: Komisija), u skladu sa ovim zakonom.

Primjena zakona

Član 4

Ovaj zakon primjenjuje se na:

1) društva za upravljanje alternativnim investicionim fondovima sa sjedištem u Crnoj Gori koja upravljaju jednim ili više alternativnih investicionih fondova;

2) društva za upravljanje alternativnim investicionim fondovima sa sjedištem u državi članici Evropske unije, koja upravljaju jednim ili više alternativnih investicionih fondova, a koja posluju u Crnoj Gori;

3) društva za upravljanje alternativnim investicionim fondovima sa sjedištem u trećoj državi,​​ koja upravljaju jednim ili više alternativnih investicionih fondova, a koja posluju u Crnoj Gori.

Izuzeci od primjene

Član 5

Ovaj zakon se ne primjenjuje na:

1) holding društva;

2) društva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima i dobrovoljne penzione fondove;

3) društva za osiguranje i reosiguranje;

4) međunarodne institucije u slučaju da takve institucije upravljaju AIF-ovima i u mjeri u kojoj ti alternativni investicioni fondovi djeluju u javnom interesu;

5) centralne banke;

6) organe ili druge institucije koje upravljaju fondovima koji upravljaju penzionim sistemima i sistemima socijalne sigurnosti;

7) programe učestvovanja zaposlenih u dobiti ili štednje radnika;

8) sekjuritizacione subjekte posebne namjene;

9) DZUAIF koji upravlja jednim ili više AIF-ova čiji su jedini članovi, odnosno investitori DZUAIF ili matična društva ili zavisna društva DZUAIF-a ili druga zavisna društva ovih matičnih društava, pod uslovom da nijedan od ovih članova, odnosno investitora nije i sam AIF.

Značenje izraza

Član 6

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, imaju sljedeća značenja:

1)​​ država članica​​ - država članica Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora;

2)​​ treća država​​ - država koja nije država članica Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora;

3)​​ otvoreni AIF​​ je zasebna imovina, koja nema svojstvo pravnog lica, koju organizuje i kojom upravlja DZUAIF, u svoje ime i za zajednički račun članova AIF-a, u skladu sa odredbama ovoga zakona, pravilima poslovanja i/ili prospekta tog AIF-a, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja, a čije se investicione jedinice/udjeli otkupljuju na zahtjev članova, direktno ili posredno, iz imovine otvorenog AIF-a, na način i pod uslovima utvrđenim pravilima poslovanja i/ili prospektom AIF-a, kada postoji obaveza​​ njegovog objavljivanja i to prije okončanja postupka likvidacije, odnosno prestanka AIF-a;

4)​​ zatvoreni AIF​​ je:

a) zatvoreni AIF koji nema svojstvo pravnog lica - zasebna imovina, koja nema svojstvo pravnog lica, koju organizuje i kojom upravlja DZUAIF, u svoje ime i za zajednički račun članova AIF-a, u skladu sa odredbama ovog zakona i pravilima poslovanja AIF-a, a čije investicione jedinice/udjele na zahtjev članova nije moguće otkupiti iz imovine AIF-a,

b) zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica - pravno lice osnovano u formi akcionarskog društva ili komanditnog društva, koje osniva i kojim upravlja DZUAIF u njegovo ime i za njegov račun u skladu sa odredbama ovog zakona, pravilima poslovanja i/ili prospektom AIF-a, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja, statutom AIF-a, a čiji se udjeli, odnosno akcije u AIF-u ne mogu na zahtjev članova otkupiti iz imovine AIF-a,

c) zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem - zatvoreni AIF osnovan u formi akcionarskog društva ili komanditnog društva, koji upravlja svojom imovinom sam, a ne preko DZUAIF-a, pri čemu se na njega shodno primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na DZUAIF

5)​​ DZUAIF iz države članice (EU DZUAIF)​​ je pravno lice sa registrovanim sjedištem u državi članici, čija je redovna djelatnost upravljanje jednim ili više AIF-ova na osnovu odobrenja nadležnog organa države članice;

6)​​ DZUAIF iz treće države​​ je pravno lice sa registrovanim sjedištem u trećoj državi čija je redovna djelatnost upravljanje jednim ili više AIF-ova na osnovu odobrenja nadležnog organa treće države;

7)​​ podružnica DZUAIF-a​​ je mjesto poslovanja koje je dio DZUAIF-a, koji nema svojstvo pravnog lica i koji obavlja delatnosti za koje je DZUAIF dobio dozvolu za rad od Komisije. Sva mjesta poslovanja, koje je DZUAIF sa registrovanim sjedištem u Crnoj Gori, osnovao u jednoj državi članici, smatraju se jednom podružnicom;

8)​​ podružnica DZUAIF-a iz države članice, odnosno treće države​​ je svako mjesto poslovanja koje je DZUAIF sa registrovanim sjedištem u jednoj državi članici ili trećoj državi osnovao u bilo kojoj državi članici, a koja se u smislu ovog zakona smatraju jednom podružnicom;

9)​​ naknada koja zavisi od prinosa​​ je udio u dobiti AIF-a koji pripada DZUAIF-u po osnovu naknade za upravljanje AIF-om, isključujući udio u dobiti AIF-a koji pripada DZUAIF-u po osnovu povraćaja od ulaganja DZUAIF-a u AIF;

10)​​ uska povezanost​​ znači povezanost dva ili više fizičkih ili pravnih lica, odnosno subjekata,​​ na jedan od sljedećih načina:

a) odnosom učešća ili

b) odnosom kontrole;

11)​​ učešće​​ je učestvovanje nekog lica u drugom pravnom licu kada ima direktna ili indirektna ulaganja na osnovu kojih posjeduje najmanje 20% učešća ili više u kapitalu tog pravnog lica ili glasačkim pravima u tom pravnom licu;

12)​​ kontrola​​ je odnos između matičnog društva i zavisnog društva ili sličan odnos između bilo kojeg fizičkog ili pravnog lica i nekog društva, a zavisno društvo zavisnog društva takođe se smatra zavisnim društvom matičnog društva koje je na čelu tih društava, a situacije u kojima su dva ili više pravnih ili fizičkih lica trajno povezana sa istim licem putem odnosa kontrole, smatraće se odnosom bliske povezanosti između tih lica;

13)​​ matično društvo​​ je matično društvo u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i primjena standarda finansijskog izvještavanja;

14)​​ zavisno društvo​​ je zavisno društvo u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i primjena standarda finansijskog izvještavanja;

15)​​ nadležni organ​​ je organ pojedine države članice, odnosno treće države, koji je zakonom ili propisima te države ovlašćen za izdavanje odobrenja za osnivanje i rad ili nadzor DZUAIF-a ili AIF-a;

16)​​ nadležni organ za depozitare​​ je organ pojedine države članice ili treće države koji je zakonom ili propisima te države ovlašćen za izdavanje odobrenja za osnivanje i rad ili nadzor depozitara;

17)​​ AIF iz države članice (EU AIF)​​ je:

a) AIF koji je dobio dozvolu za rad ili je registrovan u državi članici u skladu sa zakonima i propisima te države članice,

b) AIF koji nije dobio dozvolu za rad ili nije registrovan u državi članici, ali ima registrovano sjedište i/ili mjesto stvarnog upravljanja u državi članici;

18)​​ AIF iz treće države​​ je AIF koji nije iz Crne Gore ili iz druge države članice;

19)​​ upravljanje ulaganjima​​ obuhvata najmanje upravljanje portfolijom i upravljanje rizicima;

20)​​ centralni AIF​​ je AIF u koji ulaže neki drugi AIF ili ima izloženost u skladu sa tačkom 17​​ ovog stava;

21)​​ AIF ulagač kapitala​​ je svaki AIF koji ulaganjem u centralni AIF prati njegovu investicionu politiku i strategiju, na jedan od sljedećih načina:

a) ulaganjem najmanje 85% sopstvene imovine u udjele u AIF-u centralnog AIF-a,

b) ulaganjem najmanje 85% sopstvene imovine u više od jednog centralnog AIF-a, ako takvi centralni AIF-ovi imaju iste strategije ulaganja,

c) izložen je sa najmanje 85% sopstvene imovine prema centralnom AIF-u na drugi način;

22)​​ holding društvo​​ je društvo koje ima udjele u jednom ili više drugih društava a čija je komercijalna svrha sprovođenje poslovne strategije preko svojih društava kćerki, povezanih društava ili putem učestvovanja, kako bi se dao doprinos njihovoj dugoročnoj vrijednosti, a koje je društvo:

a) koje posluje za svoj račun i čiji su udjeli uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ili

b) neko drugo društvo koje nije osnovano sa osnovnom namjenom da ostvaruje povrat za investitore putem prodaje udjela koje ima u svojim društvima kćerima ili povezanim društvima, a što se može utvrditi uvidom u njihove godišnje finansijske izvještaje ili druga službena dokumenta;

23)​​ matična država članica AIF-a​​ je:

a) država članica u kojoj je AIF dobio dozvolu za rad ili je registrovan u skladu sa važećim nacionalnim pravom, ili u slučaju više dozvola za rad ili registracija, država članica u kojoj je AIF prvi put dobio dozvolu za rad ili je registrovan,

b) ako AIF nije dobio dozvolu za rad niti je registrovan u jednoj od država članica, država članica u kojoj AIF ima registrovano sjedište i/ili mjesto stvarnog upravljanja;

24)​​ matična država članica DZUAIF-a​​ je država članica u kojoj DZUAIF ima registrovano sjedište. Za DZUAIF iz treće države sva pozivanja na "matičnu državu članicu DZUAIF-a" u ovom zakonu tumače se kao "referentna država članica";

25)​​ referentna država članica​​ je država članica određena u skladu sa članom 112 stav 1 ovog zakona;

26)​​ država članica domaćin DZUAIF-a​​ je:

a) država članica, koja nije matična država članica, u kojoj DZUAIF iz države članice upravlja AIF-ovima iz države članice,

b) država članica, koja nije matična država članica, u kojoj DZUAIF iz države članice stavlja na tržište udjele AIF-a iz države članice,

c) država članica, koja nije matična država članica, u kojoj DZUAIF iz države članice stavlja na tržište udjele AIF-a iz treće države,

d) država članica, koja nije referentna država članica, u kojoj DZUAIF iz treće države upravlja AIF-ovima iz država članica,

e) država članica, koja nije referentna država članica, u kojoj DZUAIF iz treće države stavlja na tržište udjele AIF-a iz države članice,

f) država članica, koja nije referentna država članica, u kojoj DZUAIF iz treće države stavlja na tržište udjele AIF-a iz treće države;

g) država članica koja nije matična država članica DZUAIF-a, a na čijem području DZUAIF obavlja pomoćne usluge iz člana 9 stav 6 ovog zakona;

27)​​ evropski pasoš​​ je pravo DZUAIF-a da, na osnovu dozvole za rad izdate od strane Komisije ili nadležnog organa matične države članice, obavlja djelatnost na teritoriji drugih država članica;

28)​​ osnovni kapital​​ znači:

a) upisani kapital, u onoj mjeri u kojoj je uplaćen, plus račun emisione premije, ali isključujući kumulativne povlašćene akcije;

b) rezerve i dobici i gubici prikazani kao rezultat primjene konačnog dobitka ili gubitka;

29)​​ emitent​​ je pravno lice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a čije su hartije od vrijednosti, odnosno drugi finansijski instrumenti uključeni u trgovanje na regulisanom tržištu, na način koji je propisan zakonom kojim se uređuje tržište kapitala;

30)​​ pravni zastupnik​​ je fizičko lice koje ima prebivalište u Crnoj Gori ili pravno lice koje ima registrovano sjedište u Crnoj Gori, a koje je izričito ovlastio DZUAIF iz treće države da djeluje u ime takvog DZUAIF-a iz treće države u odnosima sa Komisijom, nadležnim organima,​​ investitorima, institucijama i drugim ugovornim stranama DZUAIF-a iz treće države u Crnoj Gori,​​ a u vezi sa obavezama DZUAIF-a iz treće države u skladu sa ovim zakonom;

31)​​ finansijski instrument​​ je finansijski instrument kako je definisan zakonom koji uređuje tržište kapitala;

32)​​ finansijska poluga​​ je svaka metoda pomoću koje DZUAIF povećava izloženost AIF-a kojim upravlja, bilo pozajmljivanjem novca ili hartija od vrijednosti, bilo zauzimanjem pozicija sa derivatima u koje je ugrađena finansijska poluga, ili na drugi način;

33)​​ upravljanje AIF-om​​ je obavljanje poslova upravljanja ulaganjima za jedan ili više AIF-ova;

34)​​ marketing (stavljanje na tržište)​​ je svaka direktna ili indirektna ponuda ili distribucija udjela u AIF-ovima namijenjena potencijalnim investitorima, na inicijativu DZUAIF-a ili u ime DZUAIF-a;

35)​​ distribucija udjela​​ je prodaja udjela u AIF-ovima koju, pored DZUAIF-a, mogu obavljati i druga pravna lica u Crnoj Gori, na osnovu ugovora o distribuciji (u daljem tekstu: distributeri), u skladu sa ovim zakonom, zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i podzakonskim aktima donesenim na osnovu tih zakona;

36)​​ nelistirano društvo​​ je privredno društvo koje ima registrovano sjedište u Crnoj Gori i čije akcije nisu uključene u trgovanje na regulisanom tržištu, u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala;

37)​​ nelistirano društvo iz države članice​​ je privredno društvo koje ima registrovano sjedište u državi članici i čije akcije nisu uključene u trgovanje na regulisanom tržištu, u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala;

38)​​ glavni broker​​ je investiciono društvo ili drugi subjekt koji podliježe prudencijalnim propisima ili stalnom nadzoru, koji nudi usluge profesionalnim investitorima prvenstveno radi finansiranja ili izvršavanja transakcija sa finansijskim instrumentima kao druga ugovorna strana i koji takođe može pružati druge usluge poput saldiranja i kliringa transakcija, usluga čuvanja,​​ pozajmljivanja hartija od vrijednosti, posebno personalizovane tehnologije i pogodnosti operativne podrške;

39)​​ profesionalni investitor​​ je investitor koji ispunjava uslove za profesionalnog klijenta, u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala;

40)​​ mali investitor​​ je investitor koji nije profesionalni investitor;

41)​​ kvalifikovani investitor​​ je mali investitor koji ispunjava sljedeće uslove:

a) za potrebe ulaganja u udjele u AIF-u jednog AIF-a se obavezuje da jednokratnom uplatom uplati iznos od najmanje 50.000 eura ili ekvivalentnu vrijednost u drugoj valuti, na način propisan pravilima poslovanja i prospektom AIF-a, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja,

b) DZUAIF je procijenio da ima dovoljno iskustva na tržištu kapitala i stručnog znanja da bi razumio rizike ulaganja, kao i da je ulaganje u AIF, u skladu sa njegovim investicionim ciljevima;

42)​​ kvalifikovano učešće​​ je posredno ili neposredno učešće u DZUAIF-u koje predstavlja najmanje 10% kapitala, odnosno prava glasa ili manje učešće koje omogućava ostvarenje značajnog uticaja na upravljanje DZUAIF-om. Za utvrđivanje prava glasa u smislu ove odredbe primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala;

43)​​ društvo za sekjuritizaciju​​ je pravno lice koje je osnovano isključivo za obavljanje poslova sekjuritizacije, u skladu sa zakonom;

44)​​ UCITS fond​​ je subjekt za zajednička ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti u skladu sa zakonom koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom;

45)​​ depozitar​​ je subjekt koji pruža usluge depozitara definisane poglavljem III ovog zakona;

46)​​ član, odnosno akcionar AIF-a (investitor)​​ je fizičko ili pravno lice koje je zakoniti imalac udjela u AIF-u na čije ime i za čiji račun su registrovani udjeli, odnosno akcije AIF-a, odnosno za čiji račun se vode investicione jedinice u registru investicionih jedinica AIF-a;

47)​​ investiciona jedinica​​ je slobodno prenosivi dematerijalizovan finansijski instrument koji predstavlja srazmjerni obračunski udio u ukupnoj neto imovini otvorenog AIF-a, odnosno zatvorenog AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica;

48)​​ udio u AIF-u​​ je udio, odnosno akcija u zatvorenom AIF-u koji ima svojstvo pravnog lica,​​ odnosno investiciona jedinica u otvorenom AIF-u, odnosno zatvorenom AIF-u koji nema svojstvo pravnog lica;

49)​​ prospekt​​ je osnovni dokument AIF-a koji potencijalnim investitorima pruža potpune i jasne informacije za donošenje osnovane odluke o ulaganju u AIF;

50)​​ ključne informacije za investitora​​ su dokument AIF-a koji sadrži odgovarajuće informacije o najvažnijim karakteristikama AIF-a, kao što su vrste ulaganja i mogući rizici, a koje su jasno naznačene kao ključne i omogućavaju investitorima da razumiju vrste i značaj rizika, uz ocjenu posljedica sticanja udjela u AIF-u, a na koji se shodno primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju otvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom;

51)​​ član uprave​​ je direktor, član odbora direktora, izvršni direktor, član upravnog odbora ili član nadzornog odbora u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva;

52)​​ portfelj AIF-a​​ je imovina u koju AIF ulaže u skladu sa odredbama ovog zakona;

53)​​ Evropski fond preduzetničkog kapitala (European Venture Capital Fund - EuVECA)​​ je - oznaka koju može koristiti DZUAIF u odnosu na kvalifikovani fond preduzetničkog kapitala koji je definisan propisom EU o evropskim fondovima preduzetničkog kapitala;

54)​​ Evropski fond socijalnog preduzetništva (European social entrepreneurship fund -​​ EuSEF)​​ je oznaka koju može koristiti DZUAIF u odnosu na kvalifikovani fond preduzetničkog kapitala koji je definisan propisom EU o evropskim fondovima za socijalno preduzetništvo;

55)​​ javna ponuda​​ je svako obavještenje dato u bilo kom obliku i na bilo koji način upućeno svim potencijalnim investitorima, koje sadrži dovoljno informacija o uslovima ponude i o ponuđenim udjelima u investicionom fondu na osnovu kojih se potencijalni investitor može odlučiti na kupovinu tih udjela;

56)​​ privatna ponuda​​ je svako obavještenje dato u bilo kom obliku i na bilo koji način upućeno profesionalnim i/ili kvalifikovanim investitorima, koje sadrži dovoljno informacija o uslovima ponude i o ponuđenim udjelima u AIF-u na osnovu kojih se investitor može odlučiti na kupovinu tih udjela, a koje je po nekoj svojoj karakteristici uslovljeno (npr. minimalnim iznosom ulaganja,​​ ciljanom grupom investitora ili brojem investitora);

57)​​ društva povezana zajedničkim upravljanjem​​ su društva koja nemaju bliske veze jedni sa drugima, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:

a) njima se upravlja na jedinstvenoj osnovi u skladu sa ugovorom ili odredbama statuta, ili

b) većina članova njihove uprave ili nadzornog odbora su ista lica;

58)​​ relevantno lice​​ je lice koje u odnosu na DZUAIF predstavlja:

a) lice na rukovodećoj poziciji u DZUAIF-u, lice koje je član, odnosno akcionar DZUAIF-a, lice koje je član nadzornog odbora ili lice koje je prokurista DZUAIF-a,

b) lice na rukovodećoj poziciji, član nadzornog odbora ili prokurista u zatvorenom AIF-u koji ima svojstvo pravnog lica,

c) lice na rukovodećoj poziciji u pravnom licu na koje je DZUAIF delegirao svoje poslove, lice na rukovodećoj poziciji ili član društva ovlašćenog za ponudu i distribuciju udjela u AIF-u,

d) lice koje je zaposleno u DZUAIF-u, lice koje je zaposleno u pravnom licu na koje je DZUAIF delegirao svoje poslove ili lice koje je zaposleno u pravnom licu ovlašćenom za ponudu i distribuciju udjela AIF-a, a koje je uključeno u djelatnosti koje DZUAIF obavlja,

e) sva druga fizička lica koja obavljaju usluge za DZUAIF, odnosno lica koja su angažovana od strane DZUAIF-a, a koja su uključena u djelatnosti koje DZUAIF obavlja;

59)​​ lična transakcija​​ je transakcija finansijskim instrumentima koja je izvršena od strane ili u ime relevantnog lica, pod uslovom da je ispunjen bar jedan od sljedećih kriterijuma:

a) relevantno lice djeluje izvan djelokruga aktivnosti koje obavlja u profesionalnom svojstvu,

b) transakcija je izvršena za račun jednog od sljedećih lica:

- relevantnog lica,

- lica sa kojim je relevantno lice blisko povezano u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala,

- lica sa kojim je relevantno lice u rodbinskoj vezi a sa njim dijeli isto domaćinstvo bar godinu dana na dan kada je lična transakcija izvršena, ili

- lica čiji je odnos s relevantnim licem takve prirode da relevantno lice ima neposredan ili posredan materijalni interes od ishoda transakcije, a koji ne predstavlja proviziju ili naknadu za izvršenje transakcije;

60)​​ trajni nosač​​ je sredstvo koje omogućava trajno čuvanje podataka, tako da se čuvanim podacima uvijek može pristupiti i da se čuvani podaci mogu reprodukovati u neizmijenjenom obliku u periodu koji odgovara svrsi čuvanja;

61)​​ Revizor​​ je nezavisni spoljni ovlašćeni revizor kako je definisano u zakonu kojim se uređuje revizija;

62)​​ CRPS​​ je Centralni registar privrednih subjekata Crne Gore;

63)​​ ESMA​​ je Evropska agencija za nadzor hartija od vrijednosti i tržišta kapitala;

64)​​ EBA​​ je Evropska agencija za nadzor banaka koja je regulisana Uredbom (EZ) 1093/2010​​ Evropskog parlamenta i Savjeta EU;

65)​​ EIOPA​​ je Evropska agencija za nadzor osiguranja i penzijskog osiguranja;

66)​​ ESRB​​ je Evropski odbor za sistemski rizik;

67)​​ ESFS​​ je Evropski sistem finansijskih agencija kojeg čine ESMA, EBA, EIOPA, ESRB i nacionalni nadzorni organi država članica EU;

68)​​ FATF​​ je Radna grupa za finansijske mjere u borbi protiv pranja novca - međuvladino tijelo osnovano sa ciljem razvoja politika usmjerenih na eliminisanje prijetnji pranja novca, finansiranja terorizma i drugih povezanih prijetnji integritetu međunarodnog finansijskog sistema.

II. DRUŠTVO ZA UPRAVLjANjE ALTERNATIVNIM INVESTICIONIM FONDOVIMA

Pravna forma

Član 7

(1) DZUAIF se osniva kao društvo sa ograničenom odgovornošću, akcionarsko društvo ili komanditno društvo.

(2) Na DZUAIF se shodno primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva i odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(3) Svakim AIF-om upravlja jedan DZUAIF, koji je odgovoran za obezbjeđivanje usklađenosti sa odredbama ovog zakona.

(4) U slučajevima kada DZUAIF, koji nije zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem, nije u mogućnosti da obezbijedi usklađenost sa odredbama ovog zakona, za koju je sam AIF odgovoran, dužan je da bez odlaganja obavijesti Komisiju, a kada je to primjenjivo i nadležni organ AIF-a u državi članici.

(5) Nakon prijema obavještenja iz stava 4 ovog člana, Komisija nalaže neophodne mjere, s ciljem obezbjeđenja usklađenosti sa odredbama ovog zakona.

(6) Ako, i nakon preduzetih mjera, neusklađenost i dalje postoji, Komisija oduzima dozvolu za upravljanje relevantnim AIF-om i udjeli u navedenom AIF-u se više ne mogu stavljati na tržište u Crnoj Gori.

(7) U poslovnom imenu DZUAIF-a moraju biti sadržane riječi "društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima".

(8) Pravno lice koje nema dozvolu za rad u skladu sa ovim zakonom ne može koristiti u svom poslovnom imenu ili nazivu, kao ni u pravnom prometu pojam "društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima", niti pojmove izvedene ili skraćene iz tog pojma, ili drugi sličan naziv.

Djelatnost DZUAIF-a

Član 8

(1) Poslovi upravljanja ulaganjima koje je DZUAIF dužan da obavlja u toku upravljanja AIF-om obuhvataju:

1) upravljanje portfeljem;

2) upravljanje rizicima.

(2) Pored poslova iz stava 1 ovog člana, DZUAIF u toku upravljanja AIF-om može dodatno obavljati sljedeće poslove:

1) administrativni poslovi koji uključuju:

a) pravne i računovodstvene usluge u vezi s upravljanjem AIF-om;

b) prijem i obrada zahtjeva investitora;

c) vrednovanje imovine AIF-a i utvrđivanje cijene udjela AIF-a, uključujući i izračunavanje poreske obaveze;

d) vođenje registra udjela u AIF-u;

e) raspodjelu prihoda ili dobiti;

f) izdavanje i otkup udjela u AIF-u;

g) ispunjenje ugovornih obaveza, uključujući izdavanje potvrda;

h) vođenje poslovnih evidencija;

i) praćenje usklađenosti;

2) marketing;

3) aktivnosti u vezi sa imovinom AIF-a, i to: usluge koje su potrebne za ispunjavanje fiducijarnih obaveza DZUAIF-a, upravljanje objektima, djelatnost upravljanja nekretninama,​​ savjetovanje društava o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, savjetovanje i usluge vezane za spajanje i kupovinu udjela u društvima i ostale usluge povezane sa upravljanjem AIF-om i društvima i ostalom imovinom u koju je AIF uložio.

Uslovi za obavljanje djelatnosti DZUAIF

Član 9

(1) AIF-om može upravljati samo DZUAIF kojem je izdata dozvola za rad u skladu sa ovim zakonom.

(2) DZUAIF kojem je izdata dozvola za rad u skladu sa ovim zakonom treba u svakom trenutku da ispunjava uslove za izdavanje dozvole za rad utvrđene ovim zakonom.

(3) DZUAIF ne može da obavlja druge djelatnosti izuzev djelatnosti propisanih članom 8 ovog zakona i djelatnosti upravljanja UCITS fondom koja je predmet posebnog odobrenja shodno zakonu koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom.

(4) Zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem ne može da obavlja druge djelatnosti izuzev djelatnosti upravljanja sopstvenom imovinom u skladu sa članom 8 ovog zakona.

(5) Pored lica iz stava 1 djelatnost DZUAIF-a može da obavlja:

1) DZUAIF iz države članice koji, u skladu sa odredbama ovog zakona, osnuje podružnicu u Crnoj Gori ili koji neposredno obavlja djelatnosti DZUAIF-a u Crnoj Gori, na osnovu odobrenja nadležnog organa matične države članice DZUAIF-a;

2) DZUAIF iz treće države koji, u skladu sa odredbama ovog zakona, osnuje podružnicu u Crnoj Gori ili je ovlašćen da neposredno obavlja djelatnosti DZUAIF-a u Crnoj Gori, na osnovu odobrenja nadležnog organa referentne države članice DZUAIF-a, i na osnovu odobrenja Komisije.

(6) Izuzetno od stava 3 ovog člana, Komisija može dozvoliti DZUAIF-u obavljanje sljedećih dodatnih djelatnosti:

1) upravljanje investicionim portfeljima na diskrecionoj i pojedinačnoj osnovi u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala, kao i investicionim portfeljima u vlasništvu penzionih fondova i institucija za penzijsko osiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuju penzioni fondovi i institucije za penzijsko osiguranje;

2) pomoćne usluge koje obuhvataju:

a) investiciono savjetovanje;

b) čuvanje i administraciju akcija, udjela i jedinica u institucijama kolektivnog investiranja;

c) prijem i prenos naloga u vezi sa finansijskim instrumentima.

(7) U slučaju kada DZUAIF pruža usluge iz stava 6 ovog člana, pored odredbi ovog zakona,​​ shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

(8) DZUAIF-u, u skladu sa ovim zakonom, se ne može izdati dozvola za rad koja sadrži samo dozvolu za obavljanje:

1) djelatnosti iz stava 6 ovog člana;

2) pomoćnih usluga iz stava 6 tačka 2 ovog člana, a da nije ovlašćen za pružanje usluga iz stava 6 tačka 1 ovog člana;

3) aktivnosti iz člana 8 stav 2 ovog zakona; ili

4) usluga iz člana 8 stav 1 tačka 1 ovog zakona, a da ne pruža usluge iz člana 8 stav 1 tačka 2​​ ovog zakona.

(9) DZUAIF je dužan da Komisiji u svakom trenutku dostavi informacije koje su joj potrebne za praćenje usklađenosti DZUAIF-a sa uslovima propisanim ovim zakonom.

(10) Investiciona društva koja imaju dozvolu za rad u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala ne moraju da dobiju dozvolu za rad na osnovu ovog zakona kako bi pružala investicione usluge kao što je upravljanje pojedinačnim (individualnim) portfeljem klijenta koji ulaže u AIF.

Registar DZUAIF-ova

Član 10

(1) Komisija vodi i redovno ažurira registar društava za upravljanje alternativnim investicionim fondovima kojima je izdala dozvolu za rad.

(2) Registar iz stava 1 ovog člana je javan i sadrži najmanje sljedeće informacije:

1) naziv i pravni oblik DZUAIF;

2) adresu i matični broj DZUAIF;

3) imena članova uprave DZUAIF-a;

4) imena pet najvećih vlasnika DZUAIF-a;

5) spisak AIF-ova, AIF-ova iz države članice ili AIF-ova iz treće države kojima upravlja DZUAIF, informacije o njihovim strategijama ulaganja, i oznaku AIF-a čijim se udjelima trguje u Crnoj Gori;

6) informacije o ukupnoj vrijednosti imovine AIF-ova pod upravljanjem.

(3) Podaci iz registra iz stava 1 ovog člana objavljuju se na internet stranici Komisije.

(4) DZUAIF je dužan da obavijesti Komisiju o svakoj promjeni podataka iz stava 2 ovog člana u roku od 10 radnih dana od dana nastupanja promjene.

(5) Komisija propisuje bližu sadržinu i način vođenja registra iz stava 1 ovog člana.

(6) Komisija na svojoj internet stranici objavljuje:

1) ažurirani spisak svih DZUAIF-ova iz država članica i trećih zemalja i njihovih podružnica koje posluju na teritoriji Crne Gore, kao i spisak AIF-ova iz država članica i trećih zemalja čiji se udjeli u AIF-u stavljaju na tržište u Crnoj Gori;

2) spisak svih DZUAIF-ova iz država članica koji stavljaju na tržište udjele u AIF-u u kvalifikovanim fondovima EuVECA i EuSEF na teritoriji Crne Gore, kao i spisak tih AIF-ova.

Kategorije DZUAIF-a

Član 11

(1) U zavisnosti od ukupne vrijednosti imovine AIF-ova kojima upravlja DZUAIF i kategorije investitora kojima se nude AIF-ovi razlikuju se veliki, srednji i mali DZUAIF.

(2) Način utvrđivanja ukupne vrijednosti imovine AIF-ova pod upravljanjem iz stava 1 ovog člana propisuje Komisija.

Veliki DZUAIF

Član 12

(1) Veliki DZUAIF je DZUAIF koji udjele u AIF-ima kojima upravlja namjerava da nudi isključivo, a koji neposredno ili posredno, preko lica sa kojim je DZUAIF povezan zajedničkim upravljanjem ili kontrolom ili značajnim neposrednim ili posrednim učešćem, upravlja AIF-ovima čija ukupna imovina prelazi prag od:

1) 100 miliona eura, uključujući imovinu stečenu korišćenjem finansijske poluge;

2) 500 miliona eura, ako AIF-ovi kojima upravlja:

a) ne koriste finansijsku polugu,

b) u kojima investitori nemaju pravo na otkup udjela pet godina od datuma početnog ulaganja u svaki AIF.

(2) DZUAIF koji upravlja AIF-om koji se distribuira malim investitorima uvijek je veliki DZUAIF, nezavisno od veličine imovine AIF-ova kojim upravlja.

Srednji DZUAIF

Član 13

(1) Srednji DZUAIF je DZUAIF koji udjele u AIF-ima kojima upravlja namjerava da nudi isključivo profesionalnim i/ili kvalifikovanim investitorima, a koji neposredno ili posredno, preko lica sa kojima je DZUAIF povezan zajedničkim upravljanjem ili kontrolom ili značajnim neposrednim ili posrednim učešćem, upravlja AIF-ovima čija ukupna imovina:

1) je veća od 30 miliona eura ali ne prelazi prag od 100 miliona eura, uključujući imovinu stečenu korišćenjem finansijske poluge;

2) je veća od 150 miliona eura ali ne prelazi prag od 500 miliona eura, ako AIF-ovi kojima upravlja:

a) ne koriste finansijsku polugu,

b) u kojima investitori nemaju pravo na otkup udjela pet godina od datuma početnog ulaganja u svaki AIF.

(2) Na srednji DZUAIF ne primjenjuju se:

1) član 18 ovog zakona koji se odnosi na dodatni iznos kapitala;

2) član 27 stav 1 tačka 8 ovog zakona;

3) čl. 34 do 36 ovog zakona koji se odnose na politiku nagrađivanja, njene principe, i odbor za nagrađivanje;

4) čl. 39 i 40 ovog zakona koji se odnose na upravljanje rizicima i upravljanje likvidnošću;

5) odredbe poglavlja VIII ovog zakona koje se odnose na poslovanje DZUAIF-a iz Crne Gore unutar EU;

6) odredbe poglavlja​​ IX​​ ovog zakona koje se odnose na DZUAIF iz Crne Gore koji upravlja AIF-om iz treće države i/ili stavlja na tržište udjele AIF-a iz treće države u Crnoj Gori ili u državi članici.

Mali DZUAIF

Član 14

(1) Mali DZUAIF je DZUAIF koji udjele u AIF-ima kojima upravlja namjerava da nudi isključivo profesionalnim i/ili kvalifikovanim investitorima, a koji neposredno ili posredno, preko lica sa kojima je DZUAIF povezan zajedničkim upravljanjem ili kontrolom ili značajnim neposrednim ili posrednim učešćem, upravlja AIF-ovima čija ukupna imovina ne prelazi pragove iz člana 13 stav 1 ovog zakona.

(2) Na mali DZUAIF ne primjenjuje se:

1) član 8 stav 1 tačka 2 koji se odnosi na upravljanje rizicima i stav 2 tačka 1 podtačka i ovog zakona koji se odnosi na praćenje usklađenosti;

2) član 18 ovog zakona koji se odnosi na dodatni iznos kapitala;

3) član 27 stav 1 tačka 8 ovog zakona;

4) čl. 34 do 36 ovog zakona koji se odnose na politiku nagrađivanja, njene principe, i odbor za nagrađivanje;

5) čl. 39 i 40 ovog zakona koji se odnose na upravljanje rizicima i upravljanje likvidnošću;

6) član 40 stav 2 ovog zakona koji se odnosi na obavezu redovnog sprovođenja stres-testova u uobičajenim i izuzetnim uslovima likvidnosti;

7) član 42 stav 1 tačka 3 ovog zakona koji se odnosi na unutrašnju kontrolu;

8) član 54 stav 1 tač. 3 do 7 ovog zakona koji se odnose na kontrolne poslove depozitara;

9) član 63 stav 4 ovog zakona koji se odnosi na obavezu DZUAIF-a da sastavi polugodišnji finansijski izvještaj AIF-a;

10) član 64 st. 4 i 5 ovog zakona koji se odnosi na objavljivanje informacija investitorima;

11) član 78 stav 4 ovog zakona koji se odnosi na dobrovoljni prenos prava upravljanja AIF-om koji nema svojstvo pravnog lica sa privatnom ponudom;

12) odredbe poglavlja VIII ovog zakona koje se odnose na poslovanje DZUAIF-a iz Crne Gore unutar EU;

13) odredbe poglavlja IX ovog zakona koje se odnose na DZUAIF iz Crne Gore koji upravlja AIF-om iz treće države i/ili stavlja na tržište udjele AIF-a iz treće države u Crnoj Gori ili u državi članici.

(3) Mali DZUAIF može da prenese poslove upravljanja AIF-om na drugi DZUAIF, bez odobrenja Komisije, ali uz obavještavanje Komisije.

(4) Mali DZUAIF može da promijeni depozitara bez prethodne saglasnosti Komisije, ali uz obavještavanje Komisije.

(5) Mali DZUAIF ne može prekogranično da stavlja na tržište udjele u AIF-u ili da upravlja AIF-om u državi članici niti može da u Crnoj Gori i/ili državi članici stavlja na tržište udjele u AIFovima iz treće države kojima upravlja.

(6) Mali DZUAIF je dužan da u svom poslovanju i u svim materijalima namijenjenim investitorima jasno istakne da nije u obavezi da primjenjuje sve odredbe ovog zakona, kao i da ukaže na rizike koji postoje za investitore.

(7) Mali DZUAIF je dužan da obavijesti Komisiju:

1) o glavnim instrumentima kojima trguje, glavnim izloženostima, kao i najvažnijim koncentracijama AIF-ova kojima upravlja, kako bi Komisija bila u mogućnosti da prati sistemske rizike;

2) ako pređe prag iz člana 13 stav 1 ovog zakona bez odlaganja;

3) o svim drugim činjenicama potrebnim za izvršavanje naloga Komisije, na njen zahtjev.

(8) Izuzetno od člana 9 stav 3 ovog zakona, mali DZUAIF može da obavlja i druge djelatnosti,​​ za koje mu ne treba prethodna dozvola Komisije, pod uslovom da te djelatnosti ne obavlja kao pretežne djelatnosti, kao i da te djelatnosti nisu u konfliktu interesa sa djelatnostima koje mali DZUAIF obavlja u skladu sa ovim zakonom.

Promjena kategorije DZUAIF-a

Član 15

(1) Kada ukupna vrijednost imovine AIF-ova kojima upravlja mali DZUAIF pređe prag iz člana 12 ovog zakona, a mali DZUAIF procijeni da prelazak praga nije privremen, mali DZUAIF je dužan da u roku od 30 dana od dana prelaska praga Komisiji podnese zahtjev za izdavanje dozvole za rad velikog DZUAIF-a.

(2) Nezavisno od pragova propisanih odredbama ovog zakona, mali DZUAIF može da podnese Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za rad velikog DZUAIF-a.

(3) DZUAIF koji je dobio dozvolu za rad velikog DZUAIF-a nastavlja da posluje kao veliki DZUAIF i u slučaju da ukupna imovina AIF-ova kojima upravlja padne ispod praga iz člana 12​​ ovog zakona.

(4) Ako veliki DZUAIF iz stava 3 ovog člana više nema namjeru da posluje kao veliki DZUAIF,​​ dužan je da o tome bez odlaganja obavijesti Komisiju i akcionare odnosno članove AIF-ova kojima upravlja, a Komisija će na zahtjev takvog DZUAIF-a rješenjem utvrditi prestanak važenja njegove dozvole za rad i izdati dozvolu za rad malog DZUAIF-a.

(5) DZUAIF je dužan da u roku od pet radnih dana od dana prijema rješenja iz stava 4 ovog člana, obavijesti sve članove, odnosno akcionare AIF-ova kojima upravlja o promjeni kategorije DZUAIF-a, uz napomenu da se na njega više ne primjenjuju sve odredbe ovog zakona i da ukaže na rizike koji iz toga mogu nastati za članove, odnosno akcionare AIF-ova kojima upravlja.

(6) Kada DZUAIF upravlja evropskim fondom preduzetničkog kapitala ili evropskim fondom socijalnog preduzetništva pod oznakom EuVECA ili EuSEF, udjele takvih fondova može nuditi isključivo investitorima u skladu sa propisima EU koji uređuju ove vrste fondova.

Osnovni kapital DZUAIF-a

Član 16

(1) Visina novčanog dijela osnovnog kapitala DZUAIF-a zavisi od kategorije DZUAIF-a iz člana 11 ovog zakona i iznosi najmanje:

1) za veliki DZUAIF:

a) 125.000 eura,

b) 300.000 eura za zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem;

2) za srednji i mali DZUAIF:

a) 100.000 eura,

b) 250.000 eura za zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem.

(2) Novčani dio osnovnog kapitala uplaćuje se u cjelosti prije upisa DZUAIF-a u CRPS, na privremeni račun kod banke.

Kapital DZUAIF-a

Član 17

(1) Kapital DZUAIF-a sastoji se od zbira osnovnog i dopunskog kapitala u skladu sa minimalnim iznosom kapitala, a koji je umanjen za odbitne stavke, u skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskog akta Komisije iz stava 4 ovog člana.

(2) Kapital DZUAIF-a, uključujući dodatni kapital iz člana 18 stav 5 tačka 1 ovog zakona, mora biti uložen u likvidnu imovinu ili imovinu koja se lako može pretvoriti u novac u kratkom roku i ne može biti namijenjen spekulativnom trgovanju.

(3) Smatra se da je kapital uložen u likvidnu imovinu ako se drži u oročenim ili neoročenim novčanim depozitima u banci koji su raspoloživi na prvi poziv, ili ako se drži u finansijskim instrumentima sa rokom dospijeća od jedne godine čiji je izdavalac Crna Gora ili Centralna banka Crne Gore, u skladu sa propisima.

(4) Način obračuna kapitala, karakteristike osnovnog i dopunskog kapitala i karakteristike stavki koje ih čine, odbitne stavke i ograničenja kapitala iz stava 1 ovog člana propisuje Komisija.

Dodatni kapital DZUAIF-a

Član 18

(1) Kada vrijednost imovine AIF-ova kojima upravlja DZUAIF prelazi 250 miliona eura DZUAIF je dužan da obezbedi dodatni kapital u iznosu od 0,02% iznosa za koji vrijednost portfelja AIF-a premašuje navedeni iznos, ali tako da zahtijevani ukupan iznos osnovnog kapitala i dodatnog kapitala ne prelazi iznos od deset miliona eura.

(2) Vrijednost portfelja AIF-a iz stava 1 ovog člana uključuje vrijednost portfelja AIF-a za koje je DZUAIF delegirao poslove upravljanja imovinom na treće lice u skladu sa ovim zakonom, ali ne uključuje vrijednost portfelja AIF-ova kojima DZUAIF upravlja na osnovu delegiranja poslova upravljanja imovinom AIF-a.

(3) Komisija može na zahtjev DZUAIF-a posebnim rješenjem i u skladu sa podzakonskim aktom iz stava 6 ovog člana, da oslobodi DZUAIF od obaveze da obezbijedi do 50% dodatnog iznosa kapitala iz stava 1 ovog člana, pod uslovom da DZUAIF ima garanciju u istom iznosu, koju je izdala kreditna institucija sa registrovanim sjedištem u Crnoj Gori.

(4) Komisija može da oslobodi DZUAIF obaveze iz stava 3 ovog člana, pod uslovom da DZUAIF ima garanciju u istom iznosu, koju je izdala kreditna institucija ili društvo za osiguranje sa registrovanim sjedištem u državi članici ili trećoj državi, pod uslovom da one iz trećih zemalja podliježu pravilima prudencijalnog nadzora jednakim onim propisanim u Crnoj Gori, odnosno EU.

(5) Radi pokrića mogućih rizika od profesionalne odgovornosti koji proizlaze iz djelatnosti DZUAIF-a, DZUAIF, odnosno zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem mora da ima:

1) dodatni kapital primjeren za pokriće mogućih rizika od profesionalne odgovornosti ili

2) osiguranje od profesionalne odgovornosti koje je odgovarajuće za pokriće navedenih rizika.

(6) Način izvještavanja o ispunjavanju obaveza iz st. 1 i 5 ovog člana, dodatni kapitalni zahtjevi za DZUAIF, koji osim djelatnosti upravljanja AIF-ovima obavlja i djelatnost upravljanja UCITS fondovima propisuje Komisija.

Minimalni iznos kapitala DZUAIF-a

Član 19

(1) Minimalni iznos kapitala DZUAIF-a zavisi od kategorije DZUAIF-a.

(2) Kapital DZUAIF-a mora u svakom trenutku da bude veći ili jednak većem od sljedeća dva iznosa:

1) minimalnog iznosa osnovnog kapitala iz člana 16 stav 1 ovog zakona, odnosno kada postoji obaveza unosa dodatnog kapitala, ukupnog iznosa osnovnog i dodatnog kapitala iz člana 18 stav 1​​ ovog zakona; ili

2) jedne četvrtine fiksnih opštih troškova DZUAIF-a iz prethodne poslovne godine.

(3) Kada kapital padne ispod visine minimalnog iznosa kapitala iz stava 2 ovog člana, Komisija može DZUAIF-u omogućiti da u određenom roku otkloni odstupanja, odnosno može da naloži neku od mjera nadzora iz ovog zakona.

(4) Kada je od početka poslovanja DZUAIF-a prošlo manje od godinu dana, kapital DZUAIF-a mora biti veći ili jednak većem od sljedeća dva iznosa:

1) iznosu iz stava 2 tačka 1 ovog člana; ili

2) jedne četvrtine fiksnih opštih troškova koji su predviđeni poslovnim planom DZUAIF-a, osim ako Komisija ne zahtijeva prilagođavanje tog plana.

(5) Stavke fiksnih opštih troškova iz stava 2 tačka 2 ovog člana, kao i način izvještavanja Komisije o obračunavanju kapitala DZUAIF-a propisuje Komisija.

Zahtjev za izdavanje dozvole za rad

Član 20

(1) Djelatnost DZUAIF-a iz člana 8 ovog zakona može da obavlja samo lice koje je dobilo dozvolu za rad od Komisije.

(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad iz stava 1 ovog člana, Komisiji se dostavljaju:

1) podaci o licima koja efektivno obavljaju poslove upravljanja u DZUAIF-ima;

2) podaci o identitetu akcionara ili članova DZUAIF-a, koji su fizička ili pravna lica koja,​​ posredno ili neposredno, imaju kvalifikovano učešće u društvu i podaci o iznosu tog učešća;

3) program planiranih aktivnosti DZUAIF-a, koji uključuje organizacionu šemu DZUAIF-a, kao i izjavu DZUAIF-a o načinu na koji namerava trajno da ispunjava uslove iz ovog zakona;

4) podaci o politikama nagrađivanja iz čl. 34 do 36 ovog zakona, ako postoji obaveza uspostavljanja politike nagrađivanja;

5) podaci o poslovima koje DZUAIF namjerava da delegira na treća lica.

(3) Pored podataka iz stava 2 ovog člana, podnosilac zahtjeva za izdavanje dozvole za rad DZUAIF-a, u pogledu AIF-ova kojim DZUAIF namjerava da upravlja, dostavlja Komisiji:

1) podatke o investicionim strategijama, uključujući vrste osnovnih sredstava ako je AIF fond sredstava, podatke o politici DZUAIF-a koja se odnosi na korišćenje finansijske poluge, i podatke o profilima rizika i drugim karakteristikama AIF-ova kojim upravlja ili namjerava da upravlja,​​ uključujući podatke o državama članicama ili trećim državama u kojima su takvi AIF-ovi osnovani ili se očekuje da će biti osnovani;

2) podatke o tome gdje je uspostavljen centralni AIF ako je AIF – AIF ulagač kapitala;

3) pravila ili osnivačka akta svakog AIF-a kojim DZUAIF namjerava da upravlja;

4) podatke o ugovorenim aranžmanima za imenovanje depozitara u skladu sa odredbama ovog zakona za svaki AIF kojim DZUAIF namjerava da upravlja;

5) sve dodatne podatke koje je DZUAIF dužan da objavi u skladu sa odredbama ovog zakona za svaki AIF kojim DZUAIF upravlja ili namjerava da upravlja.

(4) Ako je podnosilac zahtjeva iz stava 1 ovog člana društvo za upravljanje koje je dobilo dozvolu za rad na osnovu zakona koji uređuje poslovanje otvorenih investicionih fondova s javnom ponudom, to društvo nije dužno da Komisiji dostavi informacije ili dokumenta koja je već dostavilo prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za rad u skladu sa zakonom koji uređuje poslovanje otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom, pod uslovom da su takve informacije ili dokumenta ažurirane.

(5) Komisija će kvartalno obavještavati ESMA-u o izdatim ili oduzetim dozvolama za rad u skladu sa ovim poglavljem.

(6) Bližu sadržinu zahtjeva za izdavanje dozvole za rad i dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev propisuje Komisija.

Uslovi za izdavanje dozvole za rad

Član 21

(1) Komisija izdaje dozvolu za rad DZUAIF-u kada utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom koji se odnose na:

1) formu, udjele, odnosno akcije i osnovni kapital društva;

2) imaoce kvalifikovanog učešća;

3) to da struktura blisko povezanih lica nije takva da onemogućava efikasno vršenje nadzora nad poslovanjem DZUAIF-a;

4) članove uprave;

5) kadrovsku osposobljenost;

6) organizacione zahtjeve.

(2) Komisija donosi rješenje o izdavanju dozvole za rad u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahtjeva, nakon što utvrdi da su ispunjeni svi uslovi utvrđeni ovim zakonom.

(3) Rok iz stava 2 ovog člana može se produžiti za dodatnih 45 dana kada Komisija procijeni da je to potrebno zbog specifičnih okolnosti, nakon što o tome obavijesti podnosioca zahtjeva za izdavanje dozvole za rad DZUAIF-a.

(4) Komisija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za rad ako utvrdi da podnosilac zahtjeva ne ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana.

(5) Komisija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za rad ako propisi treće države, koji se primjenjuju na jedno ili više fizičkih ili pravnih lica sa kojima je DZUAIF blisko povezan, odnosno ako primjena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju ili otežavaju vršenje nadzora nad DZUAIF-om.

(6) Kod odlučivanja o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad, Komisija će konsultovati nadležni organ druge uključene države članice ako je DZUAIF:

1) zavisno društvo drugog DZUAIF-a, društva za upravljanje UCITS fondovima, investicionog društva, kreditne institucije ili društva za osiguranje kojima je izdata dozvola za rad u drugoj državi članici;

2) zavisno društvo matičnog društva drugog DZUAIF-a, društva za upravljanje UCITS fondovima, investicionog društva, kreditne institucije ili društva za osiguranje kojima je izdata dozvola za rad u drugoj državi članici; ili

3) društvo koje je pod kontrolom istih fizičkih ili pravnih lica koja kontrolišu drugi DZUAIF,​​ društvo za upravljanje UCITS fondovima, investiciono društvo, kreditnu instituciju ili društvo za osiguranje kojima je izdata dozvola za rad u drugoj državi članici.

(7) Dozvola za rad je važeća za sve države članice.

Promjena uslova pod kojima je izdata dozvola za rad

Član 22

(1) DZUAIF je dužan da trajno ispunjava uslove pod kojim mu je Komisija izdala dozvolu za rad.

(2) DZUAIF je dužan da obavijesti Komisiju o svim značajnim promjenama podataka i uslova pod kojima mu je izdata dozvola za rad, a naročito o značajnim promjenama podataka koji su dostavljeni uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad, u roku od osam dana od nastanka značajnih promjena podataka i uslova pod kojima je izdata dozvola za rad.

(3) Komisija u roku od 30 dana od prijema obavještenja iz stava 2 ovog člana procjenjuje značaj promjena i prema potrebi obavještava DZUAIF o eventualnim ograničenjima u sprovođenju promjena, daljim obavezama DZUAIF u odnosu na te promjene ili predložene promjene odbija.

(4) Rok iz stava 3 ovog člana se iz opravdanih razloga može produžiti 30 dana, o čemu se obavještava DZUAIF.

(5) Ako Komisija ne postupi u skladu sa stavom 3 ovog člana, nakon isteka roka od 30 dana smatra se da je predložene promjene prihvatila.

(6) Uslovi pod kojima je DZUAIF dužan da obavijesti Komisiju o promjenama iz stava 2 ovog člana propisuje Komisija.

Sticanje kvalifikovanog učešća

Član 23

(1) Kada neko lice namjerava da stekne kvalifikovano učešće u DZUAIF-u dužno je da za to sticanje prethodno dobije saglasnost Komisije.

(2) Na postupak sticanja kvalifikovanog učešća u DZUAIF-u iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

(3) Uslovi za određivanje podobnosti i pouzdanosti lica koja stiču kvalifikovano učešće u DZUAIF-u propisuje Komisija.

Proširenje dozvole za rad

Član 24

(1) Ako, pored djelatnosti za koje je dobio dozvolu za rad, DZUAIF namjerava da obavlja i dodatne djelatnosti iz člana 9 stav 6 ovog zakona za koje nije dobio dozvolu za rad, dužan je da prethodno podnese Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za proširenje dozvole za rad.

(2) Na postupak odlučivanja o proširenju dozvole za rad shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje izdavanje dozvole za rad.

(3) Sadržinu zahtjeva i dokumentacije koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje dozvole za proširenje dozvole za rad propisuje Komisija.

Oduzimanje dozvole za rad

Član 25

(1) Komisija može da oduzme dozvolu za rad DZUAIF-u za sve ili pojedine djelatnosti:

1) ako u roku od 12 mjeseci od dana izdavanja dozvole za rad DZUAIF ne započne obavljanje djelatnosti za koju je dozvolu dobio na osnovu ovog zakona, izričito odustane od dozvole za rad, ili ako neprekidno tokom šest mjeseci ne obavlja djelatnost za koju je dozvolu dobio na osnovu ovog zakona;

2) ako utvrdi da je dozvola za rad izdata na osnovu neistinitih ili netačnih izjava i podataka ili izjava i podataka koji dovode u zabludu, odnosno na drugi nedozvoljeni način;

3) ako DZUAIF prestane da ispunjava uslove pod kojima mu je izdata dozvola za rad;

4) ako DZUAIF prestane da ispunjava uslove propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala pod uslovom da njegova dozvola za rad takođe obuhvata dodatne djelatnosti iz člana 9 stav 6 ovog zakona;

5) ako DZUAIF izvrši težu povredu odredaba ovog zakona ili ih sistematski krši;

6) ako se DZUAIF nađe u bilo kojoj od situacija u kojima drugi zakoni, u pogledu pitanja koja ne uređuje ovaj zakon, predviđaju oduzimanje dozvole za rad;

7) ako DZUAIF izvrši težu povredu odredaba zakona kojim se uređuju mjere i radnje koje se preduzimaju radi otkrivanja i sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma;

8) ako Komisija ocijeni da se poslovanje DZUAIF-a ne vodi sa pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu sa dobrim poslovnim običajima; ili

9) u drugim slučajevima propisanim zakonom.

(2) U slučajevima iz stava 1 tač. 2 do 9 ovog člana Komisija može DZUAIF-u da oduzme dozvolu za osnivanje i upravljanje svim AIF-ovima ili konkretno određenim AIF-om.

(3) O oduzimanju dozvole za rad Komisija će bez odlaganja obavijestiti depozitare AIF-ova kojima DZUAIF upravlja.

Organi

Član 26

(1) Na organe DZUAIF-a shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Upravu DZUAIF-a čine najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju DZUAIF.

(3) Članovi uprave zajedno vode poslove i zastupaju DZUAIF, osim ako drugačije nije određeno osnivačkim aktom, odnosno statutom DZUAIF-a.

(4) Mali i srednji DZUAIF mogu imati jednog člana uprave.

Uslovi za člana uprave

Član 27

(1) Za člana uprave DZUAIF-a može biti izabrano lice koje je podobno i pouzdano i koje ispunjava sljedeće uslove:

1) ima odgovarajuće stručne kvalifikacije (najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja u obimu 240 kredita CSPK-a odnosno ekvivalentni nivo), sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova DZUAIF-a;

2) nije bilo direktor ili član uprave ili lice na drugom rukovodećem položaju u nekom privrednom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prinudnoj likvidaciji ili kojem je oduzeta dozvola za rad, osim ako Komisija procijeni da to lice nije svojim nesavjesnim ili nestručnim postupanjem uticalo na to;

3) ima dobar ugled;

4) ne podliježe primjeni pravnih posljedica osude;

5) na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće je zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave DZUAIF-a;

6) ispunjava uslove za člana uprave propisane zakonom koji uređuje privredna društva;

7) nije član uprave ili zaposleni drugog DZUAIF-a, drugog društva za upravljanje koje je dobilo dozvolu za rad u skladu sa zakonom koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom, depozitara ili blisko povezano lice sa tim licima, funkcioner, postavljeno odnosno imenovano lice ili državni službenik;

8) nije izvršni direktor ili član odbora direktora, odnosno zastupnik drugog privrednog društva.

(2) Direktori, odnosno izvršni direktori moraju biti u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom u DZUAIF-u.

(3) Najmanje jedan član uprave mora znati crnogorski jezik.

Prethodna saglasnost na izbor članova uprave

Član 28

(1) Za člana uprave DZUAIF-a može se izabrati samo lice koje dobije prethodnu saglasnost Komisije.

(2) Saglasnost iz stava 1 ovog člana važi na period trajanja mandata utvrđen u skladu sa zakonom koji uređuje privredna društva, a najduže pet godina, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(3) Lice iz stava 1 ovog člana može više puta biti birano za člana uprave DZUAIF-a.

(4) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava 1 ovog člana, podnosioci zahtjeva prilažu dokaze o ispunjenosti uslova iz člana 27 ovog zakona.

(5) U postupku odlučivanja o izdavanju saglasnosti na izbor članova uprave, Komisija može zatražiti da predloženi član uprave predstavi program vođenja poslova DZUAIF-a za period svog mandata.

(6) Bliža sadržina zahtjeva za izdavanje saglasnosti na izbor članova uprave sa pratećom dokumentacijom i bitni elementi programa za vođenje poslova DZUAIF-a propisuje Komisija.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje saglasnosti na izbor članova uprave

Član 29

Komisija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti na izbor člana uprave, ako:

1) predloženo lice ne ispunjava uslove iz člana 27 ovog zakona;

2) na osnovu raspoloživih podataka ocijeni da bi djelatnosti ili poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo, mogli ugroziti upravljanje DZUAIF-om i poslovanje AIF-ova kojima DZUAIF upravlja; ili

3) zahtjev za izdavanje saglasnosti sadrži netačne i neistinite podatke ili podatke koji dovode u zabludu.

Prestanak važenja saglasnosti po sili zakona

Član 30

Saglasnost na izbor člana uprave prestaje da važi, ako:

1) lice na čiji izbor je saglasnost data u roku od šest mjeseci od izdavanja saglasnosti ne bude izabrano ili ne stupi na dužnost;

2) licu prestane dužnost na koju se saglasnost odnosi ili mu prestane radni odnos u DZUAIF-u,​​ sa danom prestanka dužnosti, odnosno radnog odnosa; ili

3) član uprave podlegne primjeni pravnih posljedica osude.

Povlačenje saglasnosti

Član 31

(1) Komisija će povući saglasnost na izbor člana uprave ako:

1) lice na čiji izbor je saglasnost data prestane da ispunjava uslove iz člana 27 ovog zakona;

2) utvrdi da je odluka donijeta na osnovu neistinitih ili netačnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na drugi nepropisan način;

3) je član uprave prekršio zabranu trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za vršenje trgovanja na osnovu insajderskih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju, u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala;

4) je član uprave učinio težu povredu, odnosno ponavljao povrede odredaba ovog zakona,​​ zakona kojim se uređuju mjere i radnje koje se preduzimaju radi otkrivanja i sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma ili drugih zakona;

5) je član uprave učinio težu povredu, odnosno ponavljao povrede zakona kojim se uređuju mjere i radnje koje se preduzimaju radi otkrivanja i sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

(2) Član uprave prestaje sa vršenjem svih funkcija u DZUAIF-u od dana dostavljanja rješenja kojim se povlači saglasnost na izbor člana uprave DZUAIF-a.

(3) Uprava DZUAIF-a je dužna da, najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja iz stava 2 ovog člana, predloži novog člana uprave.

Dužnosti i odgovornost DZUAIF-a i zaposlenih u DZUAIF-u

Član 32

(1) DZUAIF, članovi uprave, prokuristi i lica zaposlena u DZUAIF-u su dužni da:

1) prilikom obavljanja svojih djelatnosti, u okviru svojih dužnosti postupaju savjesno i pošteno,​​ u skladu sa pravilima struke;

2) u izvršavanju svojih obaveza postupaju sa pažnjom dobrog stručnjaka;

3) postupaju u najboljem interesu AIF-ova i članova, odnosno akcionara AIF-ova kojima upravljaju, odnosno da štite integritet tržišta kapitala;

4) uspostavljaju i efikasno koriste sredstva i procese potrebne za uredno obavljanje djelatnosti DZUAIF-a;

5) preduzimaju sve razumne mjere kako bi se izbjegli konflikti interesa, a kada se isti ne mogu izbjeći, vrše prepoznavanje, upravljanje, praćenje, kao i objavljivanje tih konflikata interesa, ako je takva obaveza predviđena zakonom, kako bi se spriječio njihov negativan uticaj na interese AIF-ova i članova, odnosno akcionara AIF-a i kako bi se obezbijedilo da se prema AIF-ovima i njihovim članovima, odnosno akcionarima postupa pošteno;

6) se pridržavaju odredaba ovog zakona i podzakonskih akata donijetih na osnovu ovog zakona,​​ tako da se promovišu najbolji interesi AIF-ova, odnosno investitora AIF-ova kojima upravlja DZUAIF, kao i integritet tržišta kapitala;

7) jednako postupaju prema svim članovima, odnosno akcionarima AIF-ova.

(2) Član, odnosno akcionar AIF-a ne može imati povlašćen položaj, osim ako takav položaj nije utvrđen u pravilima AIF-a ili prospektu AIF-a kada je to primjenjivo.

Poslovna tajna

Član 33

(1) Članovi uprave DZUAIF-a, prokuristi, lica koja su zaposlena u DZUAIF-u i povezana lica DZUAIF-a, dužna su da čuvaju kao poslovnu tajnu i ne smiju otkrivati trećim licima informacije o:

1) AIF-u ili DZUAIF-u koje bi mogle da stvore pogrešnu predstavu o poslovanju AIF-a ili DZUAIF-a;

2) budućim aktivnostima i poslovnim planovima DZUAIF-a, osim u slučajevima predviđenim zakonom;

3) stanju i prometu na računima AIF-a i članova, odnosno akcionara AIF-a;

4) drugim podacima koji su od značaja za poslovanje AIF-a, a koje su saznali u obavljanju poslova za DZUAIF.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, podaci se mogu saopštavati i stavljati na uvid trećim licima samo prilikom nadzora Komisije, na osnovu naloga suda, nadležnog organa ili na osnovu zakona.

Politika nagrađivanja

Član 34

(1) DZUAIF je dužan da uspostavi i sprovodi politiku i praksu nagrađivanja koja odražava i promoviše efikasno upravljanje rizicima i sprječava preuzimanje rizika koji nisu u skladu sa profilom rizičnosti, pravilima poslovanja ili prospektom AIF-ova kojima upravlja.

(2) Politika nagrađivanja primjenjuje se na sljedeće kategorije zaposlenih u DZUAIF-u:

1) članove uprave;

2) lica koja preuzimaju rizik;

3) lica koja imaju funkcije kontrole;

4) svako zaposleno lice koje prima nagradu koja ga svrstava u platni razred članova uprave i lica koja preuzimaju rizik, čije poslovne djelatnosti imaju značajan uticaj na profil rizičnosti DZUAIF-a i/ili AIF-ova kojima upravlja.

(3) Politika nagrađivanja takođe se primjenjuje na zaposlena lica trećeg lica na koje je DZUAIF delegirao poslove, a čiji rad ima značajan uticaj na profil rizičnosti AIF-ova kojima DZUAIF upravlja.

(4) Zahtjevi politike nagrađivanja ne moraju da se primenjuju na treća lica iz stava 3 ovog člana,​​ ako su treća lica podvrgnuta jednako efikasnim regulatornim zahtjevima u odnosu na politike nagrađivanja.

(5) Zahtjevi politike nagrađivanja, kao i način i mjere za primjenu politike nagrađivanja propisuje Komisija.

Principi politike nagrađivanja

Član 35

(1) Prilikom uspostavljanja i primjene politike nagrađivanja iz člana 34 ovog zakona, DZUAIF je, na način i u obimu koji je prikladan njegovoj veličini, unutrašnjoj organizaciji, prirodi, obimu i složenosti njegovih aktivnosti, dužan da se pridržava sljedećih principa:

1) politika nagrađivanja promoviše jasno i efikasno upravljanje rizicima, konzistentna je sa njim, i ne ohrabruje preuzimanje rizika koje nije u skladu s profilom rizičnosti, pravilima ili osnivačkim aktima AIF-ova kojim upravlja;

2) politika nagrađivanja je u skladu sa poslovnom strategijom, ciljevima, veličinom i interesima DZUAIF-a i AIF-ova kojim upravlja, kao i interesima investitora u te AIF-ove, i uključuje mjere za izbjegavanje konflikta interesa;

3) uprava DZUAIF-a, u okviru svoje nadzorne funkcije, usvaja i periodično preispituje opšte principe politike nagrađivanja i odgovorna je za njihovu primjenu;

4) primjena politike nagrađivanja je, najmanje jednom godišnje, predmet centralne i nezavisne unutrašnje revizije u smislu usklađenosti sa politikama i procedurama nagrađivanja koje je usvojila uprava DZUAIF-a;

5) primanja zaposlenih angažovanih na kontrolnim funkcijama zavise od postignutih ciljeva povezanih sa njihovim funkcijama, nezavisno od uspješnosti poslovnih oblasti koje kontrolišu;

6) primanja viših referenata koji rade na poslovima upravljanja rizicima i praćenja usklađenosti podliježu neposrednom nadzoru odbora za nagrađivanje;

7) ako je nagrađivanje povezano sa uspješnošću, ukupni iznos nagrade zasniva se na ocjeni uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice ili AIF-a i na ukupnim rezultatima DZUAIF-a,​​ pri čemu se kod ocjene uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir finansijski i nefinansijski kriterijumi;

8) ocjena uspješnosti pokriva višegodišnje razdoblje u skladu sa trajanjem AIF-ova pod upravljanjem, kako bi se osiguralo da se proces ocjenjivanja zasniva na dugoročnijim rezultatima i da se stvarna isplata primanja rasporedi tokom relevantnog perioda koji uzima u obzir politiku otkupa udjela AIF-ova pod upravljanjem i njihovih rizika ulaganja;

9) zagarantovana varijabilna primanja su izuzetak i mogu da se ugovore samo prilikom zapošljavanja novih radnika, pri čemu su ograničena na prvu godinu rada;

10) fiksna i varijabilna primanja su primjereno uravnotežena, a fiksni dio primanja predstavlja dovoljno visok udio u ukupnim primanjima, čime se omogućava sprovođenje u potpunosti fleksibilne politike varijabilnih primanja, uključujući mogućnost neisplaćivanja varijabilnog dijela primanja;

11) primanja koja se daju u slučaju prijevremenog prestanka ugovornog odnosa sa DZUAIF-om odražavaju uspješnost postignutu u relevantnom periodu i određuju se na način koji ne nagrađuje neuspjeh;

12) mjerenje uspješnosti, kao osnova za izračunavanje varijabilnog dijela primanja, uključuje sveobuhvatne mehanizme prilagođavanja kako bi se integrisale sve vrste rizika kojima je DZUAIF izložen ili kojima bi mogao biti izložen;

13) u zavisnosti od pravne strukture AIF-a i njegovih pravila ili osnivačkih akata, značajan dio,​​ a u svakom slučaju najmanje 50% bilo kojeg varijabilnog primanja sastoji se od jedinica ili udjela predmetnog AIF-a, ili ekvivalentnih vlasničkih interesa, ili instrumenata povezanih sa udjelima, ili ekvivalentnih nenovčanih instrumenata, osim ako imovina AIF-ova pod upravljanjem čini manje od 50% ukupnog portfelja kojim upravlja DZUAIF, u kom se slučaju ne primjenjuje minimum od 50%, a instrumenti iz ove tačke podliježu odgovarajućoj politici zadržavanja kreiranoj za usklađivanje podsticaja sa interesima DZUAIF-a i AIF-ova kojima upravlja i investitora tih AIF-ova,​​ a komisija može da postavi ograničenja na vrste i strukture tih instrumenata ili da zabrani određene instrumente po potrebi, a ova tačka primjenjuje se kako na varijabilni dio primanja odložen u skladu sa tačkom 14 ovog stava tako i na varijabilni dio primanja koji nije odložen;

14) značajan dio, a u svakom slučaju najmanje 40% varijabilnog primanja daje se sa odlaganjem tokom perioda koji je primjeren u odnosu na trajanje konkretnog AIF-a i njegovu politiku otkupa udjela i pravilno je usklađen sa prirodom rizika predmetnog AIF-a, a period odlaganja iz ove tačke je najmanje tri do pet godina osim ako je trajanje predmetnog AIF-a kraće, a nagrada koja se isplaćuje u skladu sa aranžmanima dodjeljuje se ne brže nego na srazmjernoj osnovi, a u slučaju komponente dijela varijabilnog primanja koja je naročito velikog iznosa, najmanje 60% od iznosa se odlaže;

15) varijabilna primanja, uključujući odložene djelove varijabilnih primanja, daju se samo ako je to održivo u skladu sa finansijskom situacijom DZUAIF-a kao cjeline i opravdano shodno uspješnosti poslovne jedinice, AIF-a i konkretnog pojedinca, a ukupna varijabilna primanja znatno će se umanjiti u slučaju slabijih ili negativnih poslovnih rezultata DZUAIF-a ili predmetnog AIF-a,​​ uzimajući u obzir tekuće naknade i smanjenja već isplaćenih primanja, a koja uključuju malus ili odredbe o povratu primanja;

16) penziona politika mora da bude usklađena sa poslovnom strategijom, ciljevima,​​ vrijednostima i dugoročnim interesima DZUAIF-a i AIF-ova kojim upravlja, a u slučaju prestanka radnog odnosa, kada radnik ne odlazi u penziju, DZUAIF će iznos diskrecionih penzijskih pogodnosti zadržati tokom perioda od pet godina u obliku instrumenata iz tačke 13 ovog stava, a u slučaju prestanka radnog odnosa, kada radnik odlazi u penziju, diskrecione penzijske pogodnosti radniku se daju u obliku instrumenata iz tačke 13 ovog stava, i podliježu petogodišnjem periodu zadržavanja;

17) zaposleni DZUAIF-a ne smiju koristiti lične strategije zaštite od rizika niti se smiju osigurati za slučaj gubitka primanja ili nepovoljnog ishoda preuzetih rizika jer se time narušava usklađenost njihovih primanja sa rizicima;

18) varijabilna primanja se ne isplaćuju odnosno daju preko subjekata ili uz pomoć metoda koji omogućavaju ili olakšavaju izbjegavanje zahtjeva propisanih ovim zakonom.

(2) Principi iz stava 1 ovog člana odnose se na sve oblike nagrada koje isplaćuje odnosno dodjeljuje DZUAIF i/ili AIF, uključujući naknadu koja zavisi od prinosa, i prenos jedinica ili udjela AIF-a, koja se isplaćuju odnosno dodjeljuju u korist onih kategorija zaposlenih, koje uključuju i članove uprave, lica koja preuzimaju rizik, lica koja imaju funkcije kontrole, kao i svako zaposleno lice koje prima nagradu koja ga svrstava u platni razred članova uprave i lica koja preuzimaju rizik,​​ a čije poslovne djelatnosti imaju značajan uticaj na profil rizičnosti DZUAIF-a i/ili AIF-ova kojima upravlja.

Odbor za nagrađivanje

Član 36

(1) DZUAIF koji je značajan zbog veličine, organizacione strukture, prirode, obima i složenosti poslova koje obavlja ili veličine AIF-ova kojima upravlja, dužan je da formira odbor za nagrađivanje.

(2) Odbor za nagrađivanje iz stava 1 ovog člana formira se na način koji omogućava iskazivanje kompetentnog i nezavisnog mišljenja o politici i praksi nagrađivanja i o podsticajima kreiranim za upravljanje rizicima.

(3) Odbor za nagrađivanje zadužen je za pružanje podrške i savjetovanje članova uprave u vezi sa politikom, odnosno principima politike nagrađivanja.

(4) Odbor za nagrađivanje odgovoran je za izradu predloga odluka u vezi sa nagrađivanjem,​​ uključujući one koje imaju uticaj na rizike i upravljanje rizicima DZUAIF-om ili AIF-om, a koje donosi organ uprave DZUAIF-a u okviru svoje nadzorne funkcije.

(5) Odborom za nagrađivanje predsjedava lice koje ne obavlja nikakvu izvršnu funkciju u tom DZUAIF-u.

(6) Članovi odbora za nagrađivanje su članovi nadležnog organa uprave DZUAIF-a koji ne obavljaju nikakve izvršne funkcije u tom DZUAIF-u.

Konflikt interesa

Član 37

(1) DZUAIF je dužan da preduzme sve razumne mjere radi prepoznavanja konflikta interesa koji mogu da nastanu tokom upravljanja AIF-ovima između:

1) DZUAIF-a, uključujući njegove članove uprave, zaposlene ili bilo koje lice koje je u odnosu kontrole, neposredno ili posredno, povezano sa DZUAIF-om, i AIF-a kojim upravlja DZUAIF ili investitora u taj AIF;

2) AIF-a ili investitora u taj AIF i drugog AIF-a ili investitora u taj drugi AIF;

3) AIF-a ili investitora u taj AIF i drugog klijenta DZUAIF-a;

4) AIF-a ili investitora u taj AIF i UCITS fonda kojim upravlja DZUAIF ili investitora u taj UCITS fonda; ili

5) dva klijenta DZUAIF-a.

(2) DZUAIF je dužan da uspostavi, sprovodi i održava efikasne organizacione i administrativne postupke radi preduzimanja mjera za prepoznavanje, sprječavanje, upravljanje i praćenje konflikata interesa kako bi se spriječio njihov negativan uticaj na interese AIF-ova i njihovih članova odnosno akcionara.

(3) DZUAIF je dužan da:

1) u okviru sopstvene organizacione strukture odvoji nespojive poslove i odgovornosti, koji se mogu smatrati inkompatibilnim ili koji imaju potencijal da generišu sistemske konflikte interesa,

2) procijeni da li njegovi uslovi poslovanja mogu da izazovu bilo koje druge materijalne konflikte interesa i da o tome obavijesti investitore AIF-ova.

(4) Kada mjere za prepoznavanje, sprječavanje, upravljanje i praćenje konflikata interesa nisu dovoljne da obezbijede, uz prihvatljiv stepen pouzdanosti, da rizici od nastanka štete po interese investitora AIF-ova kojim DZUAIF upravlja budu spriječeni, DZUAIF je dužan da izradi odgovarajuće politike i procedure i da na jasan način upozna investitore AIF-ova sa prirodom ili izvorima konflikata interesa i to prije preduzimanja poslova za njihov račun.

(5) Kada DZUAIF za račun AIF-a koristi usluge glavnog brokera, dužan je da postupa sa pažnjom dobrog stručnjaka prilikom odabira i imenovanja glavnog brokera.

(6) DZUAIF mora da sa glavnim brokerom zaključi ugovor u pisanoj formi, ako namjerava da koristi njegove usluge, a ako je takvim ugovorom predviđena mogućnost prenosa i ponovnog korišćenja imovine AIF-a, ugovor sa glavnim brokerom mora posebno da predvidi svaku mogućnost takvog prenosa i ponovnog korišćenja imovine AIF-a, u skladu sa pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktom AIF-a, a takvim ugovorom se mora predvidjeti obaveza obavještavanja depozitara o tom ugovoru.

(7) Vrste konflikata interesa iz stava 1 ovog člana i razumne mjere koje je DZUAIF dužan da preduzme u cilju prepoznavanja, sprječavanja, upravljanja, praćenja i objavljivanja konflikta interesa propisuje Komisija.

Dodatna djelatnost upravljanja portfeljom

Član 38

(1) DZUAIF koji obavlja dodatnu djelatnost upravljanja portfeljom iz člana 9 stav 6 tačka 1​​ ovog zakona, ne smije da ulaže dio ili cijelu imovinu portfelja kojim upravlja u AIF-ove kojima upravlja, osim ako za to ne dobije prethodnu saglasnost članova, odnosno akcionara AIF-a.

(2) DZUAIF koji obavlja djelatnost upravljanja portfeljom iz člana 9 stav 6 tačka 1 ovog zakona, dužan je da poštuje odredbe o sistemu za zaštitu investitora utvrđene zakonom koji uređuje tržište kapitala.

Upravljanje rizicima

Član 39

(1) DZUAIF je dužan da funkcionalno i hijerarhijski odvoji funkcije upravljanja rizicima od operativnih jedinica, uključujući i funkciju upravljanja portfeljom, osim u slučajevima kada može da dokaže:

1) da navedene obaveze nisu srazmjerne vrsti, obimu i složenosti poslovanja DZUAIF-a;

2) da su obezbijeđene primjerene mjere sprječavanja konflikta interesa koje omogućavaju uredno i nezavisno ispunjavanje obaveza funkcije upravljanja rizicima;

3) da sistem upravljanja rizicima ispunjava zahtjeve iz ovog člana i da je efikasan.

(2) DZUAIF je dužan da, u skladu sa vrstom, obimom i složenošću svog poslovanja, uspostavi efikasan sistem upravljanja rizicima za prepoznavanje, mjerenje, upravljanje i primjereno praćenje svih rizika bitnih za svaku strategiju ulaganja AIF-a i kojima je ili bi mogao biti izložen svaki AIF pod upravljanjem.

(3) Za procjenu kreditne sposobnosti imovine AIF-a, DZUAIF ne smije da se automatski ili isključivo oslanja na kreditne rejtinge koje su dodijelile agencije za kreditni rejting.

(4) DZUAIF je naročito dužan da:

1) uspostavi i primjenjuje primjereni, dokumentovani i redovno ažurirani postupak pregleda poslovanja prilikom ulaganja imovine za račun AIF-a, u skladu sa strategijom ulaganja, ciljevima i profilom rizičnosti AIF-a;

2) obezbijedi da se rizici povezani uz svaku poziciju ulaganja AIF-a i njihov ukupni uticaj na portfelj AIF-a mogu neprekidno primjereno prepoznati, mjeriti, upravljati i pratiti, između ostalog i korišćenjem primjerenih postupaka stres-testova;

3) obezbijedi da profil rizičnosti AIF-a odgovara veličini, strukturi portfelja i strategiji ulaganja,​​ kao i ciljevima AIF-a na način propisan u pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima AIF-a,​​ prospektu ili sličnom dokumentu, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja.

(5) DZUAIF je dužan da u okviru sistema upravljanja rizicima, a u skladu sa vrstom, obimom i složenošću svog poslovanja, uspostavi sveobuhvatan i efikasan proces procjene kreditne sposobnosti emitenata u koje namjerava da ulaže ili u koje ulaže svoju imovinu i imovinu AIF-ova pod upravljanjem.

(6) Komisija prati adekvatnost procesa iz stava 5 ovog člana.

(7) DZUAIF je dužan da odredi maksimalni nivo finansijske poluge koji može da koristi za svaki AIF kojim upravlja, kao i obim prava na ponovno korišćenje kolaterala ili garancija, koji bi se mogli odobriti u okviru sporazuma o finansijskoj poluzi, vodeći računa, između ostalog o:

1) vrsti AIF-a;

2) strategiji ulaganja AIF-a;

3) izvorima finansijske poluge;

4) svim ostalim međusobnim povezanostima ili relevantnim odnosima sa drugim institucijama za finansijske usluge, koji bi mogli predstavljati sistemske rizike;

5) potrebi da se ograniči izloženost prema bilo kojoj pojedinoj drugoj ugovornoj strani;

6) mjeri do koje je finansijska poluga pokrivena kolateralom;

7) odnosu između imovine i obaveza;

8) rasponu, vrsti i obimu djelatnosti DZUAIF-a na datim tržištima.

Upravljanje likvidnošću

Član 40

(1) DZUAIF je dužan da, za svaki AIF kojim upravlja, a koji nije zatvoreni AIF koji ne koristi finansijsku polugu:

1) uspostavi odgovarajući sistem upravljanja likvidnošću i usvoji procedure koje mu omogućavaju praćenje rizika likvidnosti AIF-a;

2) obezbijedi da je likvidnost svakog ulaganja AIF-a u skladu sa njegovim obavezama.

(2) DZUAIF je dužan da redovno sprovodi stres-testove, u uobičajenim i izuzetnim uslovima likvidnosti, koji mu omogućavaju da vrši procjenu i praćenje rizika likvidnosti AIF-a.

(3) DZUAIF je dužan da obezbijedi da su, za svaki AIF kojim upravlja, strategija ulaganja,​​ profil likvidnosti i politika otkupa udjela u AIF-u međusobno usklađeni.

(4) Sisteme i procedure upravljanja likvidnošću i usklađenost strategije ulaganja, profil likvidnosti i politika otkupa udjela propisuje Komisija.

Mjere za neprekidno i redovno poslovanje

Član 41

DZUAIF je dužan da koristi odgovarajuće sisteme, sredstva i postupke, koji su srazmjerni vrsti,​​ obimu i složenosti njegovog poslovanja, radi preduzimanja svih mjera koje su potrebne da bi se obezbijedilo njegovo neprekidno i redovno poslovanje.

Opšti organizacioni zahtjevi

Član 42

(1) DZUAIF je dužan da, uzimajući u obzir obim, vrstu i složenost poslovanja, kao i vrstu AIFova kojima upravlja, uspostavi i sprovodi:

1) jasne administrativne i računovodstvene procedure;

2) mjere za nadzor i zaštitu informacionog sistema i sistema za elektronsku obradu podataka;

3) odgovarajuće mehanizme unutrašnje kontrole koji naročito uključuju:

a) procedure i pravila za prijavu i kontrolu ličnih transakcija relevantnih lica, kao i držanje ili upravljanje ulaganjima u finansijske instrumente za sopstveni račun;

b) procedure koje obezbjeđuju da se svaka transakcija izvršena za račun AIF-a može rekonstruisati prema njenom nastanku, stranama u transakciji, prirodi, vremenu i mjestu izvršenja transakcije;

c) procedure kojima će se obezbijediti da se imovina AIF-ova kojima upravlja ulaže u skladu sa pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima i zakonom.

(2) Bližu sadržinu mjera i procedura iz stava 1 ovog člana propisuje Komisija.

Utvrđivanje vrijednosti AIF-a

Član 43

(1) DZUAIF je dužan da, za svaki AIF kojim upravlja, uspostavi odgovarajuće i dosljedne postupke koji omogućavaju pravilno i nezavisno vrednovanje imovine AIF-a u skladu sa ovim zakonom, pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima AIF-a.

(2) DZUAIF je dužan da obezbijedi da se neto vrijednost imovine po udjelu u AIF-u obračunava i objavljuje investitorima u skladu sa ovim zakonom i pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a.

(3) DZUAIF je dužan da obezbijedi da se imovina AIF-a vrednuje i da se neto vrijednost imovine po udjelu u AIF-u obračunava najmanje jednom godišnje.

(4) Kod upravljanja otvorenim AIF-om, DZUAIF je dužan da vrednovanje imovine i obračun neto vrijednosti imovine po udjelu u AIF-u sprovodi s učestalošću koja odgovara imovini tog AIF-a i učestalosti izdavanja i otkupa udjela tog AIF-a.

(5) Kod upravljanja zatvorenim AIF-om, DZUAIF je dužan da vrednovanje imovine i obračun neto vrijednosti imovine po udjelu u AIF-u, sprovodi prilikom povećanja ili smanjenja kapitala relevantnog AIF-a, kada je to primjenjivo.

(6) DZUAIF je dužan da obavještava investitore o vrednovanju i obračunavanju neto vrijednosti imovine AIF-a na način utvrđen pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a.

(7) Bliži način i postupak utvrđivanja neto vrijednosti imovine AIF-a za pojedine vrste AIF-ova propisuje Komisija.

Funkcija vrednovanja imovine AIF-a

Član 44

(1) DZUAIF je dužan da obezbijedi da funkciju vrednovanja imovine AIF-a obavlja:

1) vanjski procjenitelj koji je pravno ili fizičko lice, nezavisno od AIF-a, DZUAIF-a i bilo kojih drugih lica blisko povezanih sa AIF-om ili DZUAIF-om; ili

2) sam DZUAIF, pod uslovom da je funkcija vrednovanja funkcionalno nezavisna od upravljanja portfeljom AIF-a i da politika nagrađivanja i druge mjere osiguravaju ublažavanje konflikta interesa i sprječavanje neprimjerenog uticaja na zaposlene.

(2) Depozitar AIF-a ne može biti imenovan za procjenitelja AIF-a.

(3) Izuzetno od stava 2 ovog člana, depozitar AIF-a može obavljati funkciju vrednovanja imovine AIF-a ako je funkcionalno i hijerarhijski razdvojio obavljanje svojih poslova depozitara od dužnosti vanjskog procjenitelja i ako moguće konflikte interesa primjereno prepoznaje, istima upravlja, prati i objavljuje ih investitorima AIF-a.

Vanjski procjenitelj

Član 45

(1) Kada funkciju vrednovanja imovine AIF-a obavlja vanjski procjenitelj, DZUAIF je dužan da dokaže:

1) da je vanjski procjenitelj registrovan za obavljanje navedene djelatnosti u skladu sa zakonom ili zakonskim i regulatornim odredbama ili pravilima poslovnog ponašanja;

2) da vanjski procjenitelj može da obezbijedi dovoljno profesionalnih garancija za efikasno obavljanje predmetne funkcije vrednovanja u skladu sa članom 43 ovog zakona i

3) da je imenovanje procjenitelja u skladu sa zahtjevima propisanim čl. 47 i 48 ovog zakona.

(2) Imenovani vanjski procjenitelj ne smije da delegira funkciju vrednovanja na treće lice.

(3) DZUAIF je dužan da bez odlaganja obavijesti Komisiju o imenovanju vanjskog procjenitelja, a Komisija može da zahtijeva da umjesto njega bude imenovan drugi vanjski procjenitelj, ako procijeni da nisu ispunjeni uslovi iz stava 1 ovog člana.

Principi vrednovanja i odgovornost

Član 46

(1) Funkcija vrednovanja imovine AIF-a se vrši nepristrasno i sa pažnjom dobrog stručnjaka.

(2) Ako funkciju vrednovanja ne obavlja nezavisni vanjski procjenitelj, Komisija može da zahtijeva od DZUAIF-a da mu postupke vrednovanja i/ili vrednovanje potvrdi vanjski procjenitelj ili, po potrebi, revizor.

(3) DZUAIF je odgovoran za pravilno vrednovanje imovine AIF-a, obračun i objavljivanje neto vrijednosti imovine AIF-a.

(4) Na obavezu DZUAIF-a prema AIF-u i njegovim investitorima ne utiče činjenica da je DZUAIF imenovao vanjskog procjenitelja.

(5) Izuzetno od stava 3 i bilo kojih ugovornih aranžmana koji predviđaju drugačije, vanjski procjenitelj je odgovoran DZUAIF-u za sve gubitke koje podnese DZUAIF zbog nepažnje vanjskog procjenitelja ili namjernog propusta u izvršavanju njegovih zadataka.

(6) Pravilima Komisije bliže se utvrđuju:

1) kriterijumi u vezi sa primjerenim vrednovanjem imovine i obračunom neto vrijednosti imovine po udjelu ili akciji AIF-a;

2) profesionalne garancije koje vanjski procjenitelj mora da dostavi kako bi efikasno obavljao funkciju vrednovanja.

Delegiranje poslova DZUAIF-a

Član 47

(1) DZUAIF koji namjerava da delegira poslove trećim licima dužan je da prethodno o tome obavijesti Komisiju.

(2) DZUAIF iz stava 1 ovog člana može delegirati poslove trećim licima samo ako ispunjava sljedeće uslove:

1) DZUAIF je u stanju da cjelokupnu strukturu delegiranja opravda objektivnim razlozima;

2) treće lice na koje se delegiraju poslovi (u daljem tekstu: delegat) mora imati dovoljno sredstava za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje delegiranih poslova, a ovlašćena lica delegata moraju da imaju dobar ugled i stručne kvalifikacije i iskustvo potrebno za obavljanje delegiranih poslova;

3) poslovi upravljanja portfeljem ili upravljanja rizicima mogu se delegirati samo subjektima koji su ovlašćeni ili su registrovani za poslove upravljanja imovinom i podliježu nadzoru, a ako ne ispunjavaju taj uslov, potrebno je prethodno odobrenje Komisije;

4) ako se poslovi upravljanja portfeljem ili upravljanja rizicima delegiraju na subjekt iz treće države, pored zahtjeva iz tačke 3 ovog stava, neophodno je da postoji saradnja između Komisije i organa treće države nadležnog za nadzor tog subjekta;

5) delegiranje ne smije spriječiti efikasnost nadzora nad DZUAIF-om, a naročito, ne smije spriječiti DZUAIF da djeluje, ili da upravlja AIF-om, u najboljem interesu njegovih investitora;

6) DZUAIF je u stanju da dokaže da je delegat kvalifikovan i sposoban za obavljanje delegiranih poslova, da je izabran primjenom dužne pažnje i da DZUAIF može u svako doba efikasno da nadzire obavljanje delegiranih poslova, daje instrukcije delegatu i raskine ugovor o delegiranju poslova sa trenutnim dejstvom kada je to u interesu investitora.

(3) DZUAIF je dužan da u kontinuitetu prati obavljanje delegiranih poslova od strane delegata.

(4) Bliži sadržaj zahtjeva iz ovog člana i čl. 48 i 50 ovog zakona propisuje Komisija.

Zabrana delegiranja poslova DZUAIF-a

Član 48

(1) DZUAIF ne može delegirati poslove upravljanja portfeljem i upravljanja rizicima:

1) depozitaru ili delegatu depozitara; ili

2) drugom subjektu čiji bi interesi mogli biti u konfliktu sa interesima DZUAIF-a, ili interesima investitora AIF-a, osim ako je taj subjekt funkcionalno i hijerarhijski razdvojio poslove upravljanja portfeljem ili poslove upravljanja rizicima od svojih ostalih poslova koji bi mogli prouzrokovati konflikte interesa, a mogući konflikti interesa primjereno su prepoznati, njima se upravlja, prate se i objavljuju investitorima AIF-a.

(2) DZUAIF ne može delegirati poslove na treća lica do te mjere da se više ne može smatrati DZUAIF-om ("poštansko sanduče").

Odgovornost DZUAIF-a kod delegiranja poslova i ugovor o delegiranju

Član 49

(1) U slučaju delegiranja ili pod-delegiranja poslova, DZUAIF i dalje ostaje u potpunosti odgovoran AIF-u i njegovim investitorima za obavljanje delegiranih ili pod-delegiranih poslova.

(2) U slučaju delegiranja poslova, DZUAIF i delegat su dužni da zaključe pisani ugovor kojim definišu međusobne obaveze, odgovornosti i prava (u daljem tekstu: ugovor o delegiranju).

Pod-delegiranje poslova

Član 50

(1) Delegat može dalje da delegira (u daljem tekstu: pod-delegira) obavljanje njemu delegiranih poslova na treće lice (u daljem tekstu: pod-delegat) samo ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

1) DZUAIF je dao prethodnu saglasnost na pod-delegiranje;

2) DZUAIF je, prije nego što je nastupilo dejstvo pod-delegiranja, obavijestio Komisiju o poddelegiranju poslova;

3) uslovi iz člana 47 ovog zakona (sva upućivanja iz navedenog člana koja se odnose na delegiranje tumače se kao upućivanja na pojam pod-delegiranje u smislu ovog člana).

(2) Delegat ne može da pod-delegira poslove upravljanja portfeljem ili upravljanja rizicima licima iz člana 48 stav 1 ovog zakona.

(3) Delegat je dužan da u kontinuitetu prati obavljanje pod-delegiranih poslova od strane poddelegata.

(4) U slučaju da pod-delegat dalje delegira bilo koji od poslova koji su njemu povjereni, shodno se primjenjuju uslovi propisani stavom 1 ovog člana.

(5) U slučaju pod-delegiranja poslova, delegat i pod-delegat su dužni da zaključe pisani ugovor kojim definišu međusobne obaveze, odgovornosti i prava (u daljem tekstu: ugovor o poddelegiranju).

III. DEPOZITAR

Izbor depozitara

Član 51

(1) DZUAIF je dužan da za svaki AIF kojim upravlja izabere depozitara u skladu sa ovim zakonom.

(2) AIF može imati samo jednog depozitara.

(3) Sa depozitarom iz stava 1 ovog člana DZUAIF je dužan da zaključi ugovor u pisanoj formi kojim se, između ostalog, uređuje protok informacija koje se smatraju neophodnim kako bi depozitar AIF-a mogao da obavlja svoje poslove u skladu sa zakonom.

(4) Ugovor iz stava 3 ovog člana proizvodi pravno dejstvo od dana kada Komisija da saglasnost na zaključenje tog ugovora.

(5) Na ugovor zaključen između depozitara i DZUAIF-a primjenjuje se pravo matične države članice AIF-a.

(6) Bliža sadržina ugovora iz stava 2 ovog člana, bliži uslovi za obavljanje poslova depozitara,​​ uključujući kadrovsku i organizacionu osposobljenost i tehničku opremljenost za obavljanje poslova depozitara, propisuje Komisija.

Lica koja mogu obavljati poslove depozitara

Član 52

(1) Poslove depozitara AIF-ova osnovanih u Crnoj Gori mogu obavljati sljedeća lica:

1) kreditna institucija sa sjedištem u Crnoj Gori koja je odobrenje za obavljanje depozitarnih poslova dobila od Centralne banke Crne Gore;

2) investiciono društvo sa sjedištem u Crnoj Gori koje ima dozvolu Komisije za pružanje pomoćnih usluga čuvanja i administriranja finansijskih instrumenata za račun klijenta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i čiji je osnovni kapital najmanje 730.000 eura.

(2) Radi izbjegavanja konflikta interesa između depozitara, DZUAIF-a i/ili AIF-a i/ili investitora AIF-a, primjenjuju se sljedeći principi:

1) nijedan subjekt ne smije da djeluje i kao DZUAIF i kao depozitar;

2) glavni broker koji djeluje kao druga ugovorna strana AIF-a ne smije da djeluje kao depozitar tog AIF-a, osim ako nije funkcionalno i hijerarhijski odvojio obavljanje poslova depozitara od poslova glavnog brokera i ako potencijalne konflikte interesa primjereno prepoznaje, istima upravlja, prati ih i objavljuje investitorima AIF-a.

(3) Delegiranje poslova čuvanja i administriranja finansijskih instrumenata glavnom brokeru iz stava 2 tačka 2 ovog člana dozvoljeno je ako su ispunjeni uslovi za delegiranje u skladu sa ovim zakonom.

(4) Odobrenje iz stava 1 tačka 1 ovog člana donosi Centralna banka Crne Gore u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i rad kreditnih institucija, a na osnovu​​ saglasnosti Komisije izdate u postupku utvrđivanja ispunjenosti uslova za obavljanje poslova depozitara.

Depozitar AIF-a iz države članice ili iz treće države

Član 53

(1) Kada DZUAIF iz Crne Gore upravlja AIF-om iz države članice ili iz treće države, depozitar mora da ima sjedište na nekoj od sljedećih lokacija:

1) za AIF-ove iz države članice, u matičnoj državi članici AIF-a;

2) za AIF-ove iz treće države, u državi u kojoj je AIF osnovan ili u Crnoj Gori.

(2) Kada je Crna Gora referentna država članica DZUAIF-u iz treće države, depozitar za AIF-ove iz treće države kojima upravlja taj DZUAIF, je iz države u kojoj je osnovan AIF ili iz Crne Gore.

(3) Kod imenovanja depozitara iz treće države od strane DZUAIF-a iz Crne Gore potrebno je da se ispune sljedeći uslovi:

1) postoje sporazumi o saradnji i razmjeni informacija između nadležnog organa depozitara i Komisije i nadležnog organa svake druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavi na tržište udjele u AIF-u iz treće države;

2) depozitar podliježe nadzoru i efikasnim prudencijalnim zahtjevima, uključujući minimalne kapitalne zahtjeve, koji su usklađeni sa propisima EU i efektivno se sprovode;

3) treća država u kojoj je osnovan depozitar nije uvrštena na spisak FATF-a kao rizična država ili teritorija;

4) treća država u kojoj je osnovan depozitar je potpisala sporazum sa Crnom Gorom i svakom drugom državom članicom u kojoj DZUAIF namjerava da stavi na tržište udjele u AIF-u iz treće države, koji u potpunosti ispunjava standarde iz člana 26 OECD-ovog modela poreske konvencije o prihodima i kapitalu i obezbjeđuje efikasnu razmjenu informacija u pogledu poreske materije uključujući sve multilateralne poreske sporazume;

5) ugovor između DZUAIF-a i depozitara mora sadržati odredbe o odgovornosti depozitara prema AIF-u ili investitorima AIF-a.

(4) Ako se Komisija ne slaže sa procjenom nadležnog tijela matične države članice DZUAIF-a o primjeni odredbi iz stava 3 tač. 1, 2, 3 ili 5 ovog člana, Komisija se može obratiti ESMA-i.

Poslovi depozitara

Član 54

Depozitar, u skladu sa ovim zakonom i ugovorom o obavljanju depozitarnih poslova, obavlja sljedeće poslove za AIF:

1) prati novčane tokove AIF-a;

2) pruža usluge čuvanja imovine AIF-a;

3) obezbjeđuje da se izdavanje, otkup i isplata udjela u AIF-u obavljaju u skladu sa ovim zakonom, pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a;

4) obezbjeđuje da se vrijednost udjela u AIF-u obračunava u skladu sa ovim zakonom, pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a i njegovim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja;

5) izvršava naloge DZUAIF-a u vezi sa transakcijama finansijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini portfelj AIF-a, pod uslovom da nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a;

6) obezbjeđuje da svi prihodi i druga prava koja proizlaze iz transakcija imovinom AIF-a budu uplaćeni na račun AIF-a u uobičajenim vremenskim rokovima;

7) obezbjeđuje da se prihodi AIF-a koriste u skladu sa ovim zakonom, pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a.

Praćenje novčanih tokova AIF-a

Član 55

(1) Depozitar je dužan da obezbijedi efikasno i primjereno praćenje novčanih tokova AIF-a, a prije svega da sve uplate investitora, izvršene u svrhu izdavanja udjela u AIF-u, kao i sva ostala novčana sredstva AIF-a, budu evidentirana na novčanim računima, koji:

1) su otvoreni u ime AIF-a ili u ime DZUAIF-a za račun AIF-a ili u ime depozitara za račun AIF-a;

2) su otvoreni kod banke sa sjedištem u Crnoj Gori ili državi članici ili banke sa sjedištem u trećoj državi sa dozvolom za rad izdatom od strane nadležnog organa te države, na tržištima gdje su takvi novčani računi potrebni za poslovanje AIF-a i koji su predmet propisa koji uređuju banke i tržište kapitala i nad kojima se efikasno sprovodi nadzor;

3) se vode u skladu sa principima zaštite imovine klijenata propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.

(2) Kada su novčani računi otvoreni u ime depozitara, a za račun AIF-a, na njima se ne smiju držati:

1) sopstvena novčana sredstva lica iz stava 1 tačka 2 ovog člana;

2) sopstvena novčana sredstva depozitara.

Čuvanje imovine AIF-a

Član 56

Depozitar je dužan da čuva imovinu AIF-a na način da:

1) za finansijske instrumente koji mogu da se čuvaju:

a) registruje sve finansijske instrumente koji mogu biti evidentirani na računu finansijskih instrumenata otvorenom u knjigama depozitara i sve materijalizovane finansijske instrumente koji su fizički isporučeni depozitaru,

b) obezbijedi da se svi finansijski instrumenti koji mogu biti evidentirani na računu finansijskih instrumenata otvorenom u knjigama depozitara, vode na odvojenim računima na način kako je to propisano zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, otvorenim u ime AIF-a ili u ime DZUAIF-a, a za račun AIF-a, tako da se u svakom trenutku može jasno utvrditi koja imovina pripada AIF-u;

2) za drugu imovinu AIF-a:

a) provjeri i potvrdi da je ona vlasništvo AIF-a, odnosno DZUAIF-a za račun AIF-a, na osnovu informacija ili dokumenata koje je depozitaru dostavio AIF ili DZUAIF ili na osnovu informacija iz javno dostupnih registara i evidencija i drugih eksternih izvora, ako su informacije dostupne na taj način,

b) ažurno vodi evidenciju o navedenoj imovini.

Principi poslovanja

Član 57

(1) U izvršavanju svojih poslova i obaveza predviđenih ovim zakonom, depozitar i DZUAIF su dužni da postupaju sa pažnjom dobrog stručnjaka, savjesno, pošteno, nezavisno i u interesu AIF-a i njegovih investitora.

(2) Depozitar ne smije u odnosu na AIF ili DZUAIF koji djeluje za račun AIF-a da obavlja poslove koji mogu dovesti do konflikta interesa između AIF-a, investitora u AIF, DZUAIF-a i depozitara, osim ako nije funkcionalno i hijerarhijski razdvojio poslove depozitara od ostalih poslova koji bi mogli dovesti do konflikta interesa i ako potencijalne konflikte interesa primjereno prepoznaje, istima upravlja, prati i objavljuje ih investitorima AIF-a.

(3) Depozitar ne smije ponovo koristiti imovinu iz člana 56 ovog zakona bez prethodne saglasnosti AIF-a ili DZUAIF-a koji djeluje za račun AIF-a.

Delegiranje poslova depozitara

Član 58

(1) Depozitar ne smije delegirati poslove depozitara trećim licima, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, depozitar može delegirati trećim licima poslove čuvanja imovine iz člana 56 ovog zakona, i to ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

1) poslovi se ne delegiraju kako bi se izbjegle obaveze i zahtjevi iz ovog zakona;

2) depozitar je u stanju da dokaže da se delegiranje sprovodi iz objektivnih razloga;

3) depozitar je u stanju da dokaže da je treće lice izabrano primjenom dužne pažnje i stručnosti;

4) depozitar je u mogućnosti da sa dužnom pažnjom i stručnošću periodično pregleda i u kontinuitetu prati treće lice u obavljanju delegiranih poslova; i

5) depozitar je u stanju da dokaže da treće lice ispunjava i da će, za vrijeme dok je ugovor o delegiranju na snazi, kontinuirano ispunjavati sljedeće uslove:

a) treće lice ima odgovarajuću unutrašnju strukturu i iskustvo potrebno i primjereno prirodi i kompleksnosti imovine AIF-a koja mu je povjerena na čuvanje;

b) u odnosu na poslove čuvanja imovine iz člana 56 tačka 1 ovog zakona treće lice na koje se delegiraju poslovi mora da bude lice:

- koje podliježe prudencijalnom nadzoru i nadzoru prema odredbama mjerodavnog prava (uključujući zahtjeve o adekvatnosti kapitala) koje je usklađeno sa relevantnim propisima EU,

- nad kojim se redovno vrši periodična nezavisna vanjska revizija kako bi se obezbijedilo i potvrdilo da lice drži u posjedu finansijske instrumente koji su mu povjereni na čuvanje,

c) treće lice odvaja imovinu klijenata depozitara od sopstvene imovine i imovine depozitara tako da se u bilo kojem trenutku može utvrditi koja imovina pripada klijentima tog depozitara,

d) bez dozvole AIF-a ili DZUAIF-a koji djeluje za račun AIF-a i prethodnog obavještavanja depozitara treće lice ne koristi imovinu AIF-a koja mu je povjerena na čuvanje,

e) da se treće lice pridržava obaveza i zabrana propisanih čl. 56 i 57 ovog zakona.

(3) Izuzetno od stava 2 tačka 5 podtačka b ovog člana, kada propisi trećih država zahtijevaju da se određeni finansijski instrumenti čuvaju kod lokalnog subjekta, a u toj državi nema lokalnih subjekata koji ispunjavaju uslove za delegiranje iz te odredbe, depozitar može delegirati poslove takvom lokalnom subjektu samo u mjeri u kojoj to zahtijeva propis treće države i samo dok nema lokalnog subjekta koji zadovoljava uslove za delegiranje, i samo ako:

1) su investitori relevantnog AIF-a, prije ulaganja, uredno obaviješteni da je delegiranje potrebno radi pravnih ograničenja u trećoj državi, kao i o okolnostima koje opravdavaju to delegiranje; i

2) je AIF, odnosno DZUAIF za račun AIF-a, dao nalog depozitaru da delegira poslove čuvanja takvih finansijskih instrumenata tom lokalnom subjektu.

(4) Treće lice može dalje delegirati (pod-delegirati) obavljanje delegiranih poslova samo ako su ispunjeni uslovi iz st. 2 i 3 ovog člana u kom slučaju se shodno primjenjuju čl. 59 i 60 ovog zakona.

(5) U smislu ovog člana, usluge koje pružaju sistemi za poravnanje hartija od vrijednosti u skladu sa zakonom koji uređuju konačnost poravnanja u platnim sistemima i sistemima za poravnanje finansijskih instrumenata, ne smatraju se delegiranjem poslova čuvanja imovine.

Odgovornost depozitara

Član 59

(1) Depozitar odgovara AIF-u i investitorima AIF-a ako on ili treće lice na koje je delegirao svoje poslove izgubi finansijske instrumente iz člana 56 ovog zakona.

(2) U slučaju gubitka finansijskih instrumenata koji su mu povjereni na čuvanje, depozitar je dužan da u imovinu AIF-a ili DZUAIF-a koji djeluje za račun AIF-a vrati finansijski instrument iste vrste ili primjereni iznos novčanih sredstava, u razumnom roku.

(3) Depozitar ne odgovora za gubitak finansijskih instrumenata koji su mu povjereni na čuvanje,​​ ako dokaže da je gubitak nastao zbog spoljnih, vanrednih i nepredvidivih okolnosti, čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

(4) Depozitar odgovara AIF-u i investitorima AIF-a i za bilo koju drugu pričinjenu štetu koja je nastala kao posljedica propusta depozitara u obavljanju poslova depozitara propisanih ovim zakonom.

Oslobađanje depozitara od odgovornosti

Član 60

(1) Na odgovornost depozitara iz člana 59 ovog zakona ne utiče činjenica da je depozitar delegirao obavljanje poslova trećim licima u skladu sa članom 58 ovog zakona.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, u slučaju gubitka finansijskih instrumenata koje na čuvanju drži treće lice na koje je depozitar delegirao poslove u skladu sa ovim zakonom, depozitar se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da:

1) je delegiranje izvršeno uz ispunjenje uslova iz člana 58 stav 2 ovog zakona;

2) postoji pisani ugovor između depozitara i trećeg lica o izričitom prenosu odgovornosti na treće lice koji omogućava da AIF ili DZUAIF koji djeluje za račun AIF-a direktno postavi zahtjev trećem licu koji se odnosi na gubitak finansijskih instrumenata ili da isti zahtjev za njih postavi depozitar; i

3) postoji pisani ugovor između depozitara i AIF-a, odnosno DZUAIF-a koji djeluje za račun AIF-a, koji izričito omogućava oslobođenje depozitara od odgovornosti uz navođenje objektivnog razloga za ugovaranje takvog oslobođenja.

(3) Kada propisi trećih država zahtijevaju da se određeni finansijski instrumenti čuvaju kod lokalnog subjekta, a u toj državi nema lokalnih subjekata koji ispunjavaju uslove za delegiranje iz člana 58 stav 2 tačka 5 podtačka b ovog zakona, depozitar se​​ može osloboditi od odgovornosti prema AIF-u i investitorima AIF-a ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

1) pravila poslovanja AIF-a ili osnivački akti AIF-a izričito omogućavaju takvo oslobođenje od odgovornosti prema uslovima iz ovog stava;

2) investitori relevantnog AIF-a su, prije ulaganja, uredno informisani o takvom oslobođenju od odgovornosti i okolnostima koje opravdavaju takvo oslobođenje od odgovornosti;

3) AIF ili DZUAIF koji djeluje za račun AIF-a je dao nalog depozitaru da delegira poslove čuvanja takvih finansijskih instrumenata tom lokalnom subjektu;

4) u pisanom ugovoru zaključenom između depozitara i AIF-a ili DZUAIF-a koji djeluje za račun AIF-a izričito je dopušteno takvo oslobođenje od odgovornosti; i

5) u pisanom ugovoru zaključenom između depozitara i trećeg lica izričito je propisan prenos odgovornosti sa depozitara na tog lokalnog subjekta, kao i to da AIF ili DZUAIF koji djeluje za račun AIF-a mogu direktno postaviti zahtjev tom lokalnom subjektu koji se odnosi na gubitak finansijskih instrumenata ili da isti zahtjev za njih postavi depozitar.

Ostvarivanje zahtjeva prema depozitaru

Član 61

(1) DZUAIF je ovlašćen i dužan da u sopstveno ime, a za račun AIF-a, izvršava zahtjeve i prava investitora AIF-a prema depozitaru.

(2) Investitori AIF-a su ovlašćeni da, nezavisno od DZUAIF-a, pojedinačno i samostalno ostvaruju imovinsko-pravne zahtjeve prema depozitaru, pod uslovom da to ne dovodi do dvostruke pravne zaštite ili do neravnopravnog postupanja prema investitorima AIF-a.

Komunikacija depozitara sa Komisijom

Član 62

(1) Depozitar je dužan da na zahtjev Komisije dostavi informacije koje je dobio u izvršavanju svojih obaveza, a koje Komisiji mogu da budu potrebne za vršenje nadzora nad sprovođenjem ovog zakona.

(2) Ako su informacije iz stava 1 ovog člana takođe od značaja za druge nadležne organe,​​ Komisija je dužna da, bez odlaganja, proslijedi te informacije tim nadležnim organima.

(3) Bliži sadržaj informacija i izvještaja koje je depozitar dužan da dostavlja Komisiji propisuje Komisija.

IV. TRANSPARENTNOST

Godišnji izvještaj

Član 63

(1) DZUAIF je dužan da za svaki AIF kojim upravlja, kao i za svaki AIF čiji se udjeli u AIF-u stavljaju na tržište, izradi redovan godišnji finansijski izvještaj u roku od četiri mjeseca od završetka finansijske godine.

(2) Izvještaj iz stava 1 ovog člana DZUAIF je dužan da dostavi:

1) investitorima na njihov zahtjev;

2) Komisiji i, kada je to primjenjivo, nadležnom organu države članice u kojoj je AIF osnovan.

(3) Godišnji izvještaj AIF-a mora najmanje da sadrži:

1) bilans stanja ili izvještaj sa podacima o imovini i obavezama;

2) podatke o prihodima i rashodima za finansijsku godinu na koju se odnosi;

3) izvještaj o aktivnostima u finansijskoj godini;

4) sve značajne promjene u podacima iz člana 64 ovog zakona tokom finansijske godine na koju se izvještaj odnosi;

5) podatke o ukupnom iznosu naknada za finansijsku godinu, podijeljenom na fiksna i varijabilna primanja koja je DZUAIF isplatio zaposlenima, kao i broj lica koja su korisnici takvih primanja, i, gdje je relevantno, podatke o naknadi koja zavisi od prinosa koja se plaća iz imovine AIF-a;

6) podatke o ukupnom iznosu naknada koji su raščlanjeni na članove uprave i zaposlene DZUAIF-a čiji poslovi imaju značajan uticaj na profil rizičnosti AIF-a.

(4) Uz godišnji izvještaj iz stava 1 ovog člana DZUAIF je dužan da izradi i polugodišnji izvještaj koji minimalno sadrži podatke iz stava 3 tač. a i b ovog člana.

(5) Računovodstvene podatke navedene u godišnjem izvještaju AIF-a revidira lice ovlašćeno za reviziju finansijskih izvještaja, a revizorski izvještaj, sa svim kvalifikacijama, mora u potpunosti biti objavljen u godišnjem izvještaju.

(6) Ako se od DZUAIF-a traži da objavi godišnje finansijske izvještaje AIF-a u skladu sa odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala u odnosu na transparentnost izvještavanja,​​ investitorima na zahtjev dostavlja samo informacije iz stava 3 ovog člana, bilo posebno ili kao dodatak godišnjim finansijskim izvještajima.

(7) Na izradu računovodstvenih informacija u godišnjim finansijskim izvještajima AIF-a,​​ shodno se primenjuju odredbe zakona koji uređuje računovodstvo.

(8) Na finansijsko izvještavanje i reviziju finansijskih izveštaja AIF-a primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i revizija, kao i podzakonski akti Komisije.

(9) Kontni okvir i sadržinu računa u kontnom okviru za AIF, bliža struktura, sadržina i način objavljivanja redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja AIF-a, kao i struktura, sadržina i način objavljivanja drugih izveštaja AIF-a koja je DZUAIF dužan pripremiti propisuje Komisija.

Objavljivanje informacija investitorima

Član 64

(1) DZUAIF je dužan da, u skladu sa pravilima ili osnivačkim aktima AIF-a, za svaki AIF kojim upravlja, kao i za svaki AIF čiji se udjeli u AIF-u stavljaju na tržište, investitorima učini dostupnim sljedeće informacije prije nego što investiraju u AIF:

1) opis investicione strategije i ciljeva AIF-a, informacije o tome gdje je uspostavljen svaki centralni AIF i, ako je AIF fond sredstava o tome gdje su osnovani osnovni fondovi, opis vrste imovine u koju AIF može da ulaže, tehnike koje može da primjenjuje i sve povezane rizike, sva primjenjiva investiciona ograničenja, okolnosti u kojima AIF može da koristi finansijsku polugu,​​ vrste i izvore dozvoljene finansijske poluge i povezane rizike, sva ograničenja u pogledu upotrebe finansijske poluge i sve aranžmane kolaterala i ponovne upotrebe imovine, kao i maksimalni nivo finansijske poluge koji DZUAIF ima pravo da koristi za račun AIF-a;

2) opis procedura kojima AIF može da promijeni svoju strategiju ulaganja i/ili investicionu politiku;

3) opis osnovnih pravnih posljedica ugovornog odnosa zaključenog u svrhu ulaganja,​​ uključujući i informacije o nadležnosti, zakonu i o postojanju ili nepostojanju bilo kakvih​​ pravnih instrumenata kojima se obezbjeđuje priznanje i izvršenje presuda na teritoriji na kojoj je AIF uspostavljen;

4) identitet DZUAIF-a, depozitara AIF-a, revizora i svih drugih pružalaca usluga i opis njihovih dužnosti i prava investitora;

5) opis usklađenosti DZUAIF-a sa odredbama člana 18 stav 5 ovog zakona;

6) opis svakog posla iz člana 8 ovog zakona koji je DZUAIF delegirao i svih poslova čuvanja imovine koje je depozitar delegirao, podatke o identitetu delegata i svih konflikata interesa koji mogu da nastanu iz takvog delegiranja;

7) opis postupka vrednovanja imovine koji koristi AIF i metodologije za izračunavanje cijene vrednovanja imovine, uključujući metode koje se koriste u vrednovanju teško procjenjive imovine,​​ u skladu sa čl. 43 do 46 ovog zakona;

8) opis upravljanja rizikom likvidnosti AIF-a, uključujući prava otkupa, kako u redovnim tako i u vanrednim okolnostima, i postojećih aranžmana otkupa;

9) opis taksi, naknada i troškova i maksimalnih iznosa istih koje posredno ili neposredno snose investitori;

10) opis načina na koji DZUAIF osigurava fer tretman investitora i, kad god investitor dobije povlašćeni tretman ili pravo na dobijanje povlašćenog tretmana, opis tog povlašćenog tretmana,​​ vrstu investitora koji dobijaju takav povlašćeni tretman i, kada je relevantno, njihove pravne ili ekonomske veze sa AIF-om ili DZUAIF-om;

11) posljednji godišnji izvještaj iz člana 63 ovog zakona;

12) postupak i uslove za emisiju i prodaju jedinica ili udjela;

13) posljednja neto vrijednost imovine AIF-a ili posljednja tržišna cijena jedinice ili udjela AIF-a,​​ u skladu sa čl. 43 do 46 ovog zakona;

14) gdje je to primjenjivo, istorijske performanse AIF-a;

15) identitet glavnog brokera i opis svih značajnih aranžmana AIF-a sa svojim glavnim brokerima i način na koji se upravlja konfliktima interesa u vezi sa tim i odredba iz ugovora sa depozitarom o mogućnosti prenosa i ponovne upotrebe imovine AIF-a, i informacije o svakom prenosu odgovornosti na glavnog brokera koje mogu postojati;

16) opis kako i kada će biti objelodanjene informacije iz st. 4 i 5 ovog člana.

(2) DZUAIF je dužan da bez odlaganja, prije nego što uloži u AIF, obavijesti investitore o svim aranžmanima koje je napravio depozitar kako bi se ugovorno oslobodio odgovornosti u skladu sa članom 60 st. 1 i 2 ovog zakona, kao i o svim promjenama u vezi sa odgovornošću depozitara.

(3) Ako se od AIF-a zahtijeva da objavi prospekt u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala, DZUAIF je dužan da samo informacije iz st. 1 i 2 ovog člana koje nisu sadržane u prospektu objavi odvojeno ili kao dodatne informacije u prospektu.

(4) DZUAIF je dužan da, za svaki AIF kojim upravlja i za svaki AIF čije udjele stavlja na tržište u Crnoj Gori ili državi članici, periodično obavještava investitore o:

1) procentu imovine AIF-a koja je predmet posebnih aranžmana koji proističu iz njene nelikvidne prirode;

2) svakom novom aranžmanu za upravljanje likvidnošću AIF-a;

3) trenutnom profilu rizika AIF-a i sistemima upravljanja rizikom koje koristi DZUAIF za upravljanje tim rizicima.

(5) DZUAIF je dužan da, za svaki AIF kojim upravlja i za svaki AIF čije udjele stavlja na tržište u Crnoj Gori ili državi članici, a koji koristi finansijsku polugu, redovno objavljuje sljedeće podatke:

1) svaki maksimalni nivo finansijske poluge koju DZUAIF može da koristi za svaki AIF kojim upravlja, kao i obim prava na ponovno korišćenje kolaterala ili jemstava, koja bi se mogla odobriti u okviru sporazuma o finansijskoj poluzi;

2) ukupan iznos finansijske poluge koju koristi taj AIF.

(6) Bliži uslovi, učestalost i obaveze objavljivanja podataka koje je DZUAIF dužan da objavi u skladu sa st. 4 i 5 ovog člana, propisuje Komisija i u skladu sa vrstom DZUAIF-a na kojeg se odnose.

Obaveza izvještavanja Komisije

Član 65

(1) DZUAIF je dužan da redovno izvještava Komisiju o glavnim tržištima na kojima trguje i instrumentima kojima trguje za račun AIF-ova kojima upravlja.

(2) Izvještaji iz stava 1 ovog člana moraju sadržati informacije o instrumentima kojima DZUAIF trguje, o tržištima na kojima je član ili gdje aktivno trguje, kao i o glavnim izloženostima i najvažnijim koncentracijama za svaki od AIF-ova kojima DZUAIF upravlja.

(3) DZUAIF je dužan da za svaki AIF iz Crne Gore i iz države članice kojim upravlja, i za svaki od AIF-ova čije udjele u AIF-u stavlja na tržište u EU, Komisiji dostavlja izveštaj o:

1) procentu imovine AIF-a koja podliježe posebnim mjerama koje proizlaze iz njene nelikvidne prirode;

2) mjerama za upravljanje likvidnošću AIF-a;

3) trenutnom profilu rizičnosti AIF-a i sistemima za upravljanje rizicima koje koristi DZUAIF za upravljanje tržišnim rizikom, rizikom likvidnosti, rizikom druge ugovorne strane i ostalim rizicima, uključujući i operativni rizik;

4) informacijama o glavnim kategorijama imovine u koje je uložio AIF;

5) rezultatima stres-testova koji su sprovedeni u skladu sa odredbama ovog zakona o upravljanju rizicima i likvidnošću.

(4) Bližu sadržinu izvještaja iz stava 3 ovog člana propisuje Komisija.

Dostavljanje dodatnih dokumenata

Član 66

(1) DZUAIF je dužan da, osim dokumenata iz člana 65 ovog zakona, Komisiji dostavi sljedeće:

1) godišnji izvještaj za svaki AIF iz EU kojim upravlja i za svaki od AIF-ova čije udjele stavlja na tržište u EU, za svaku finansijsku godinu;

2) detaljan spisak svih AIF-ova kojima upravlja, na kraju svakog kvartala.

(2) DZUAIF koji upravlja AIF-ovima koji koriste finansijsku polugu u značajnoj mjeri, dužan je da Komisiji dostavi informacije o ukupnom nivou finansijske poluge koju koristi svaki AIF kojim upravlja, razložene na finansijsku polugu koja proizlazi od pozajmljivanja novčanih sredstava ili hartija od vrijednosti i na finansijsku polugu ugrađenu u finansijske derivate i mjeru do koje je imovina AIF-a ponovno korišćena u okviru sporazuma o finansijskoj poluzi.

(3) Informacije iz stava 2 ovog člana uključuju identitet pet najvećih izvora pozajmljenih novčanih sredstava ili hartija od vrijednosti za svaki AIF kojim upravlja DZUAIF i iznose finansijske poluge primljene od svakog od ovih izvora za svaki AIF kojim upravlja.

(4) Za DZUAIF-ove iz treće države obaveze izvještavanja navedene u st. 2 i 3 ovog člana ograničene su na AIF-ove iz Crne Gore kojima upravljaju i na AIF-ove iz trećih država čije udjele stavljaju na tržište u Crnoj Gori.

(5) Komisija može, kad je to potrebno za praćenje sistemskog rizika, da zahtijeva dodatne informacije pored onih opisanih u ovom članu, na periodičnoj i na ad hoc osnovi.

(6) Komisija će obavještavati ESMA-u o dodatnim zahtjevima za informacijama iz stava 5 ovog člana.

(7) U izuzetnim uslovima i kada je to potrebno za očuvanje stabilnosti i integriteta finansijskog sistema ili za podsticanje dugoročnog održivog razvoja, Komisija može na zahtjev ESMA-e uvesti i dodatne zahtjeve za izvještavanjem DZUAIF-a u odnosu na one utvrđene ovim članom.

Obaveze izvještavanja koje se odnose na poslovanje DZUAIF-a

Član 67

(1) Vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje i revizija finansijskih izvještaja DZUAIF-a vrši se u skladu sa zakonima kojima se uređuju računovodstvo i revizija, kao i podzakonskim aktima Komisije.

(2) DZUAIF je dužan da čuva dokumentaciju i podatke iz stava 1 ovog člana zabilježene na trajnom nosaču podataka.

(3) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju i na DZUAIF iz druge države članice ili iz treće države koji u Crnoj Gori obavlja svoju djelatnost putem podružnice.

(4) Sadržinu podataka u izvještaju o eksternoj reviziji, kontnom okviru i finansijskim izvještajima DZUAIF-a, listu društava za reviziju koja mogu obavljati reviziju iz stava 1 ovog člana, kao i kriterijume koje takvo društvo za reviziju mora ispunjavati propisuje Komisija.

Godišnji finansijski izvještaj i izvještaj o poslovanju društva

Član 68

(1) DZUAIF je dužan da dostavi Komisiji redovan godišnji finansijski izvještaj i izvještaj o poslovanju društva u roku od četiri mjeseca od završetka finansijske godine.

(2) DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi i izvještaj o ukupnom iznosu nagrađivanja u poslovnoj godini, koje je DZUAIF isplatio.

(3) Sadržinu izvještaja iz ovog člana propisuje Komisija.

V. DZUAIF KOJI UPRAVLjA POSEBNIM VRSTAMA AIF-a

Korišćenje informacija od strane Komisije i drugih nadležnih organa, saradnja u nadzoru i ograničenja finansijske poluge

Član 69

(1) Komisija informacije prikupljene na osnovu člana 66 ovog zakona koristi u svrhu utvrđivanja do koje mjere finansijska poluga doprinosi povećanju sistemskog rizika u finansijskom sistemu, rizicima poremećaja na tržištu ili rizicima za dugoročni ekonomski rast u Crnoj Gori.

(2) Komisija informacije prikupljene na osnovu člana 66 ovog zakona u vezi svih DZUAIF-ova koje ona nadzire i informacije prikupljene na osnovu izdavanja dozvole za rad DZUAIF-ovima,​​ stavlja na raspolaganje nadležnim organima drugih država članica, ESMA-i i Evropskom odboru za sistemski rizik (European Systemic Risk Board -​​ u daljem tekstu: ESRB) u skladu sa odredbama ovog zakona koje uređuju saradnju između nadležnih organa.

(3) Informacije iz stava 2 ovog člana Komisija dostavlja i nadležnim organima direktno zainteresovanih drugih država članica ako DZUAIF koji je subjekt nadzora Komisije ili AIF kojim upravlja taj DZUAIF, može potencijalno predstavljati značajan izvor rizika druge ugovorne strane za kreditnu instituciju ili za druge institucije značajne za sistem u drugim državama članicama.

(4) DZUAIF je dužan da dokaže da su ograničenja u vezi finansijske poluge, koja su utvrđena za svaki AIF kojim upravlja razumna, i da on u svakom trenutku poštuje ta ograničenja.

(5) Komisija procjenjuje rizike koji bi mogli nastati zbog korišćenja finansijske poluge od strane DZUAIF-a u vezi sa AIF-ovima kojima upravlja i, kad je to potrebno radi očuvanja stabilnosti i finansijskog sistema, nakon što je obavijestila ESMA-u, ESRB i nadležne organe relevantnog AIFa,​​ može ograničiti nivo finansijske poluge koji DZUAIF ima pravo koristiti ili uvesti druga ograničenja vezana za upravljanje AIF-om, u odnosu na AIF-ove kojima upravlja kako bi se ograničila mjera do koje korišćenje finansijske poluge doprinosi povećanju sistemskog rizika u finansijskom sistemu ili rizicima poremećaja tržišta.

Obavještavanje nadležnih organa o mjerama ograničenja korišćenja finansijske poluge

Član 70

(1) Komisija o preduzetim mjerama iz člana 69 stav 5 ovog zakona obavještava ESMA-u, ESRB i nadležne organe AIF-a u skladu sa odredbama ovog zakona koje uređuju saradnju između nadležnih organa.

(2) Komisija je dužna da pošalje obavještenje ESMA-i iz stava 1 ovog člana u roku od deset radnih dana prije nego stupi na snagu predložena mjera ili mjera bude obnovljena.

(3) Obavještenje iz stava 2 ovog člana mora sadržati pojedinosti o predloženim mjerama,​​ razloge za mjeru i datum kada će iste stupiti na snagu.

(4) U izuzetnim uslovima, Komisija može odlučiti da predložene mjere stupaju na snagu u periodu iz stava 2 ovog člana.

(5) U slučaju kada Komisija smatra kako je neophodno preduzeti radnje koje nisu u skladu sa mišljenjem dobijenim od ESMA-e o mjerama koje je potrebno preduzeti za ograničavanje nivoa finansijske poluge koju DZUAIF ili grupa DZUAIF-ova ima pravo da koristi, dužna je da o tome obavijesti ESMA-u uz navođenje razloga.

Obaveze DZUAIF-ova koji za račun AIF-ova kojima upravljaju stiču kontrolu nad nelistiranim društvima ili emitentima

Član 71

(1) Odredbe čl. 71 do 77 ovog zakona se primjenjuju na:

1) DZUAIF-ove koji, za račun jednog ili više AIF-ova kojima upravljaju, pojedinačno ili zajednički na osnovu sporazuma čiji je cilj sticanje kontrole, stiču kontrolu nad nelistiranim društvom u smislu člana 72 ovog zakona;

2) DZUAIF-ove koji sarađuju sa jednim ili više drugih DZUAIF-ova na osnovu sporazuma u skladu sa kojim AIF-ovi kojima ti DZUAIF-ovi upravljaju, stiču kontrolu nad nelistiranim društvom u smislu člana 72 ovog zakona.

(2) Odredbe čl. 71 do 77 ovog zakona se ne primjenjuju kad su nelistirana društva:

1) mala i srednja preduzeća (SME) koja zapošljavaju manje od 250 lica i koja ostvaruju godišnji promet u iznosu koji ne prelazi 50 miliona eura, i/ili čiji godišnji bilans stanja iznosi najviše 43​​ miliona eura;

2) subjekti posebne namjene, osnovani radi kupovine, posjedovanja ili upravljanja nekretninama.

(3) Na DZUAIF-ove koji upravljaju AIF-ovima koji stiču udio u nelistiranom društvu koji nije kontrolni udio primjenjuje se član 74 stav 1 ovog zakona.

(4) Odredbe člana 75 st. 1 do 3 i član 77 ovog zakona primjenjuju se na DZUAIF-ove koji upravljaju AIF-ovima koji stiču kontrolu nad emitentima, a u smislu navedenih članova, st. 1 i 2​​ ovog člana se shodno primjenjuju.

Kontrola i izračunavanje glasačkih prava

Član 72

(1) U smislu odredaba čl. 71 do 77 ovog zakona, za nelistirana društva, kontrola znači više od 50% prava glasa u društvu.

(2) Prilikom obračuna procenta prava glasa koje AIF ima u nelistiranom društvu, u skladu sa st.​​ 1 i 3 ovog člana, pored prava glasa koje ima AIF, u obzir se uzimaju i sljedeća prava glasa:

1) društva koje je pod kontrolom AIF-a;

2) fizičkih ili pravnih lica koja djeluju u sopstveno ime, a za račun AIF-a ili društva koje je pod kontrolom AIF-a.

(3) Procenat prava glasa obračunava se na osnovu svih akcija sa pravom glasa, čak i ako je ostvarivanje tog prava ograničeno.

(4) Kontrola u odnosu na emitenta, a u vezi sa članom 75 st. 1 do 3 i članom 77 ovog zakona,​​ utvrđuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje preuzimanje akcionarskih društava.

Povjerljivost informacija

Član 73

Da bi informacije koje predstavljaju poslovnu tajnu u skladu sa zakonom koji uređuje pravnu zaštitu poslovne tajne, a koje se u skladu sa odredbama čl. 71 do 77 ovog zakona saopštavaju predstavnicima zaposlenih ili, ako oni ne postoje, samim zaposlenim, bile zaštićene kao poslovna tajna, neophodno je da ti predstavnici zaposlenih ili, ako oni ne postoje, sami zaposleni, budu eksplicitno obaviješteni o tome da predmetne informacije predstavljaju poslovnu tajnu.

Obavještenje o sticanju većinskog učešća u kapitalu i kontrole u nelistiranim društvima

Član 74

(1) DZUAIF koji, za račun AIF-a kojim upravlja, stiče, otuđuje ili drži akcije nelistiranog društva, dužan je da obavijesti Komisiju o procentu koji AIF ima u pravu glasa u nelistiranom društvu svaki put kada takav procenat dostigne, pređe ili padne ispod pragova od 10%, 20%, 30%,​​ 50% i 75%.

(2) Kad DZUAIF, za račun AIF-a kojim upravlja, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, pojedinačno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu, dužan je da o sticanju kontrole obavijesti:

1) nelistirano društvo;

2) akcionare, odnosno članove čiji su identiteti i adrese dostupni DZUAIF-u ili ih nelistirano društvo može učiniti dostupnim ili su dostupni pomoću registra kojem DZUAIF ima ili može dobiti pristup;

3) Komisiju.

(3) Obavještenje iz stava 2 ovog člana sadrži sljedeće informacije:

1) nastalo stanje u smislu prava glasa;

2) uslove pod kojima je kontrola stečena, uključujući informacije o identitetu različitih uključenih akcionara, fizičkih ili pravnih lica ovlašćenih da ostvaruju prava glasa u njihovo ime, i prema potrebi, lanac subjekata putem kojih stvarno imaju prava glasa;

3) datum kad je kontrola stečena.

(4) U svom obavještenju nelistiranom društvu DZUAIF je dužan da zahtijeva od uprave nelistiranog društva da, bez odlaganja, obavijesti predstavnike zaposlenih ili, ako oni ne postoje,​​ same zaposlene, o sticanju kontrole od strane AIF-a i o informacijama iz stava 3 ovog člana.

(5) DZUAIF je dužan da preduzme sve potrebne mjere i napore kako bi uprava nelistiranog društva, na odgovarajući način, obavijestila predstavnike zaposlenih ili, kad oni ne postoje, same zaposlene, u skladu sa odredbama ovog člana.

(6) Obavještenja iz st. 1 do 3 ovog člana dostavljaju se bez odlaganja, a najkasnije u roku od deset radnih dana od datuma kad AIF dosegne, premaši ili padne ispod pragova iz stava 1 ovog člana ili stekne kontrolu nad nelistiranim društvom.

Objavljivanje u slučaju sticanja kontrole

Član 75

(1) Kad DZUAIF za račun AIF-a kojim upravlja, pojedinačno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu ili u emitentu, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, dužan je učiniti dostupnim informacije navedene u stavu 2 ovog člana:

1) tom društvu;

2) akcionarima, odnosno članovima tog društva čiji su identiteti i adrese dostupne DZUAIF-u ili ih to društvo može učiniti dostupnim ili su dostupni pomoću registra kojem DZUAIF ima ili može dobiti pristup;

3) Komisiji.

(2) DZUAIF je dužan učiniti dostupnim informacije o:

1) identitetu DZUAIF-ova koji su pojedinačno ili zajednički sa drugim DZUAIF-ovima, za račun AIF-ova kojima upravljaju stekli kontrolu;

2) politici za upravljanje i sprječavanje konflikta interesa, posebno između DZUAIF-a, AIF-a i tog društva, uključujući informacije o posebnim mjerama zaštite koje obezbjeđuju da je svaki ugovor između DZUAIF-a i/ili AIF-a i tog društva zaključen po cijenama i uslovima koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija (princip "van dohvata ruke");

3) politici eksterne i unutrašnje komunikacije u vezi sa društvom, posebno u pogledu zaposlenih.

(3) U svom obavještenju u skladu sa stavom 1 tačka 1 ovog člana, DZUAIF je dužan da zahtijeva od uprave predmetnog društva da, bez odlaganja, obavijesti predstavnike zaposlenih ili,​​ kad oni ne postoje, same zaposlene o informacijama iz stava 2 ovog člana.

(4) DZUAIF je dužan da preduzme sve potrebne mjere i napore kako bi uprava nelistiranog društva, na odgovarajući način, obavijestila predstavnike zaposlenih ili, kad oni ne postoje, same zaposlene, u skladu sa odredbama ovog člana.

(5) Kad DZUAIF, za račun AIF-a kojim upravlja, samostalno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu, u skladu sa članom 71 stav 1 ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, dužan je da objavi sopstvene namjere u vezi sa budućim​​ poslovanjem nelistiranog društva i moguće posljedice koje se odnose na zapošljavanje u nelistiranom društvu, uključujući sve značajne promjene u uslovima zapošljavanja u nelistiranom društvu, sljedećim subjektima:

1) nelistiranom društvu;

2) akcionarima, odnosno članovima čiji su identiteti i adrese dostupni DZUAIF-u ili ih može pribaviti nelistirano društvo ili su dostupni preko registra kojem DZUAIF ima ili nad kojim može dobiti pristup.

(6) Osim objavljivanja informacija u skladu sa stavom 5 ovog člana, DZUAIF je dužan da zahtijeva i preduzme sve potrebne mjere i napore kako bi uprava nelistiranog društva učinila dostupnim informacije iz stava 5 ovog člana predstavnicima zaposlenih ili, kad oni ne postoje,​​ samim zaposlenima nelistiranog društva.

(7) Kad DZUAIF, za račun AIF-a kojim upravlja, stiče kontrolu u nelistiranom društvu, u skladu sa članom 71 stav 1 ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, dužan je da Komisiji i investitorima AIF-a dostavi informacije o finansiranju takvog sticanja.

Posebne obaveze u vezi sa redovnim godišnjim finansijskim izvještajima AIF-a za čiji račun je DZUAIF stekao kontrolu nad nelistiranim društvima

Član 76

(1) Kad DZUAIF za račun AIF-a kojim upravlja, pojedinačno ili zajednički stiče kontrolu u nelistiranom društvu, u skladu sa članom 71 stav 1 ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, dužan je:

1) da zahtijeva i uloži sav napor kako bi obezbijedio da redovne godišnje finansijske izveštaje nelistiranog društva, sastavljene u skladu sa stavom 2 ovog člana, uprava nelistiranog društva učini dostupnim predstavnicima zaposlenih ili, kad oni ne postoje, zaposlenima unutar perioda u kojem takvi redovni godišnji finansijski izvještaji moraju biti sastavljeni u skladu sa propisima koji uređuju računovodstvo; ili 2) da za svaki takav AIF, u redovnim godišnjim finansijskim izvještajima uključi informacije iz stava 2 ovog člana, koje se odnose na nelistirano društvo.

(2) Dodatne informacije sadržane u redovnim godišnjim finansijskim izvještajima nelistiranog društva i AIF-a u skladu sa stavom 1 ovog člana, moraju sadržati vjerodostojan pregled razvoja poslovanja nelistiranog društva koje predstavlja položaj društva na kraju perioda obuhvaćenog redovnim godišnjim finansijskim izvještajem, a godišnji izvještaj mora da sadrži i informacije o:

1) svim važnim događajima koji su nastupili od završetka finansijske godine;

2) vjerovatnom budućem razvoju društva; i

3) sticanju sopstvenih akcija, odnosno udjela.

(3) DZUAIF koji je stekao kontrolu nad nelistiranim društvom za račun AIF-a kojim upravlja dužan je da:

1) zahtijeva i preduzme sve mjere kako bi obezbijedio da uprava nelistiranog društva učini dostupnim informacije navedene u stavu 1 tačka 2 ovog člana koje se odnose na navedeno društvo,​​ predstavnicima zaposlenih ili, kad oni ne postoje, samim zaposlenima, unutar perioda za objavu godišnjeg izveštaja;

2) učini dostupnim informacije iz stava 1 tačka 1 ovog člana investitorima AIF-a, u mjeri u kojoj su one već dostupne, ne kasnije od dana na koji je godišnji izvještaj nelistiranog društva sastavljen u skladu sa propisima koji uređuju računovodstvo.

Raspodjela imovine

Član 77

(1) DZUAIF koji za račun AIF-a kojim upravlja, pojedinačno ili zajednički, stekne kontrolu nad nelistiranim društvom ili emitentom, u skladu sa članom 71 stav 1 ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, u periodu od 24 mjeseca od dana sticanja kontrole nad tim društvom:

1) ne smije da omogući, podrži niti da naloži bilo kakvu raspodjelu, smanjenje osnovnog kapitala društva, otkup akcija i/ili sticanje sopstvenih akcija, odnosno udjela, niti da glasa na skupštini tog društva za takve odluke, a u vezi sa stavom 2 ovog člana;

2) ne smije na sjednicama skupštine da glasa za raspodjelu iz stava 2 ovog člana, smanjenje osnovnog kapitala, otkup akcija i/ili sticanje sopstvenih akcija, odnosno udjela društva onda kada je ovlašćen da ostvaruje pravo glasa za račun AIF-a;

3) mora da uloži sav napor kako bi spriječio raspodjelu, smanjenje osnovnog kapitala, kao i otkup akcija i/ili sticanje sopstvenih akcija društva u kojem je stekao kontrolu a u vezi sa stavom 2​​ ovog člana.

(2) Zabranjene raspodjele iz stava 1 ovog člana odnose se:

1) na svaku raspodjelu akcionarima, odnosno članovima društva, ako je na datum zaključenja posljednje finansijske godine neto imovina, navedena u redovnim godišnjim finansijskim izvještajima društva, bila manja ili bi nakon takve raspodjele postala manja od iznosa osnovnog kapitala uvećanog za rezerve koje ne mogu biti raspodijeljene na osnovu zakona ili statuta, odnosno osnivačkog akta, pri čemu se podrazumijeva da se, ako neuplaćeni dio osnovnog kapitala nije uključen u imovinu iskazanu u bilansu, isti odbija od iznosa osnovnog kapitala;

2) na svaku raspodjelu dobiti akcionarima, odnosno članovima društva, čiji bi iznos prelazio iznos ostvarene dobiti na kraju posljednje finansijske godine uvećan za neraspoređenu dobit i iznose rezervi koji se mogu koristiti u tu svrhu, umanjen za sve prenesene gubitke i iznose unijete u rezerve u skladu sa zakonom ili statutom, odnosno osnivačkim aktom;

3) u slučaju dopuštenog sticanja sopstvenih akcija, na svako takvo sticanje od strane društva u kojem je stekao kontrolu, pri čemu se u tako stečene akcije ubrajaju akcije, odnosno udjeli koje je to društvo prethodno steklo, odnosno koje već drži, kao i akcije, odnosno udjeli koje su stekla lica koja djeluju u sopstveno ime a za račun društva, a koje bi uzrokovalo smanjenje neto imovine ispod iznosa koji je naveden u tački 1 ovog stava, ako je dozvoljeno sticanje sopstvenih akcija.

(3) U smislu stava 2 ovog člana:

1) izraz "raspodjela" iz stava 2 tač. 1 i 2 ovog člana uključuje, posebno, isplate dividende i drugih prava u vezi sa akcijama, odnosno udjelima;

2) odredbe o smanjenju osnovnog kapitala ne primjenjuju se na smanjenje osnovnog kapitala,​​ čija je svrha pokrivanje nastalih gubitaka ili unošenje sredstava u rezerve koje se ne mogu raspodijeliti, pod uslovom da, nakon te radnje, iznos takvih rezervi nije viši od 10% smanjenog upisanog kapitala.

(4) Izuzetno od stava 2 ovog člana, sopstvene akcije, odnosno udjeli se mogu sticati u sljedećim slučajevima:

1) kada se akcije, odnosno udjeli stiču kao posljedica univerzalne sukcesije;

2) kada se akcije, odnosno udjeli stiču besteretno;

3) kada akcije komisiono stiče finansijska institucija;

4) kada se akcije, odnosno udjeli stiču na osnovu sudske odluke;

5) kada se akcije, odnosno udjeli stiču radi obeštećenja akcionara, odnosno članova, ili radi obeštećenja manjinskih akcionara ili manjinskih akcionara povezanih lica;

6) kada je sticanje akcija, odnosno udjela povezano sa neuplaćivanjem akcija, odnosno udjela;

7) kada je u pitanju sticanje potpuno uplaćenih akcija, odnosno udjela u izvršnom postupku u slučaju da je vlasnik akcija u isto vrijeme i izvršni dužnik.

VI. PRENOS PRAVA UPRAVLjANjA AIF-om

Dobrovoljni prenos prava upravljanja AIF-om

Član 78

(1) DZUAIF može ugovorom u pisanoj formi prenijeti pravo upravljanja AIF-om koji nema svojstvo pravnog lica na drugi DZUAIF, uz prethodnu saglasnost Komisije.

(2) Zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica i DZUAIF mogu sporazumno da raskinu ugovor o upravljanju, a nadležni organi zatvorenog AIF-a koji ima svojstvo pravnog lica su dužni da u skladu sa zakonom u razumnom roku izaberu novi DZUAIF koji će upravljati tim fondom.

(3) Sporazumni raskid ugovora iz stava 2 ovog člana proizvodi pravno dejstvo od dana kada Komisija odobri ugovor o upravljanju sa novim društvom za upravljanje.

(4) Na dobrovoljni prenos prava upravljanja AIF-om koji nema svojstvo pravnog lica sa privatnom ponudom, shodno se primjenjuju odredbe o dobrovoljnom prenosu upravljanja UCITS fondom na drugo društvo za upravljanje iz zakona koji uređuje organizovanje i rad otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.

(5) Kada je to predviđeno pravilima poslovanja AIF-a iz stava 4 ovog člana, odluku o prenosu upravljanja tim AIF-om, osim DZUAIF-a, mogu donijeti i investitori AIF-a.

(6) Uslovi i način prenosa upravljanja AIF-om, prava i obaveze društva prenosioca, društva preuzimaoca, investitora u AIF i depozitara propisuje Komisija.

Prinudni prenos prava upravljanja AIF-om

Član 79

(1) DZUAIF-u prestaje pravo upravljanja AIF-om danom donošenja rješenja Komisije o oduzimanju dozvole za rad tom društvu.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, depozitar AIF-a do izbora novog društva za upravljanje, a najduže 180 dana, obavlja samo neodložne poslove u vezi sa upravljanjem AIF-om.

(3) Pod neodložnim poslovima iz stava 2 ovog člana podrazumijevaju se poslovi koji treba da se obave da ne bi nastupila šteta za AIF.

(4) Za zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica, a koji ostane bez DZUAIF-a, depozitar tog AIF-a u roku od osam dana od dana oduzimanja dozvole za rad DZUAIF-u iz stava 1 ovog člana,​​ objavljuje javni poziv za dostavljanje ponuda za zaključenje ugovora o upravljanju sa novim društvom, koji traje 15 dana.

(5) Depozitar je ovlašćen i dužan da odmah po isteku roka za dostavljanje ponuda po javnom pozivu iz stava 4 ovog člana:

1) sazove, i u roku od 30 dana organizuje skupštinu akcionara zatvorenog AIF-a (odnosi se na AIF koji je osnovan u formi akcionarskog društva) na kojoj bi se razmatrale ponude za upravljanje fondom;

2) obavijesti komplementare i komanditore zatvorenog AIF-a (odnosi se na AIF koji je osnovan u formi komanditnog društva), kako bi komplementari u razumnom roku razmotrili ponude za upravljanje fondom i odabrali novo društvo za upravljanje.

(6) U slučaju da na poziv depozitara iz stava 4 ovog člana nijedno društvo za upravljanje ne dostavi ponudu, depozitar je ovlašćen i dužan da nadležnom sudu​​ podnese zahtjev za pokretanje postupka sudske likvidacije zatvorenog AIF-a koji ima svojstvo pravnog lica.

(7) Kad otvoreni AIF ostane bez DZUAIF-a, depozitar do izbora novog društva za upravljanje odmah prestaje sa prodajom (izdavanjem) i otkupom investicionih jedinica/udjela i o tome odmah obavještava članove fonda.

(8) Kad zatvoreni AIF koji nema svojstvo pravnog lica ostane bez DZUAIF-a, depozitar do izbora novog društva za upravljanje odmah prestaje sa prodajom (izdavanjem) investicionih jedinica/udjela i o tome odmah obavještava članove fonda.

(9) U slučaju otvorenog AIF-a i zatvorenog AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica, a kojim je upravljao DZUAIF kojem je oduzeta dozvola za rad, Komisija odmah objavljuje javni poziv za izbor novog društva za upravljanje koji traje 15 dana, a odluku o izboru Komisija donosi u roku od 30 dana od dana isteka roka za dostavljanje ponuda po javnom pozivu.

(10) U slučaju neuspjelog javnog poziva iz stava 9 ovog člana, Komisija pokreće postupak sudske likvidacije AIF-a u skladu sa ovim zakonom.

(11) Uslove za izbor najbolje ponude iz stava 9 ovog člana propisuje Komisija.

Dobrovoljni prestanak obavljanja djelatnosti DZUAIF-a i uticaj takve odluke na AIF

Član 80

(1) DZUAIF može da prestane da obavlja svoju registrovanu djelatnost donošenjem odluke o prestanku obavljanja djelatnosti i dužan je da o tome najkasnije u roku od pet dana od donošenja takve odluke obavijesti depozitara AIF-a, i, kada je to primjenjivo, nadležna lica i organe AIF-a kojim upravlja i Komisiju.

(2) DZUAIF je dužan da u roku od 60 dana od upućivanja obavještenja iz stava 1 ovog člana zaključi ugovor o dobrovoljnom prenosu upravljanja AIF-om sa drugim DZUAIF-om, pri čemu je DZUAIF preuzimalac dužan da u istom roku Komisiji podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje upravljanja, u skladu sa pravilima poslovanja AIF-a i prospektom, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja, i sa relevantnim odredbama ovog zakona.

(3) Ako DZUAIF ne pronađe novi DZUAIF i na njega ne prenese upravljanje AIF-om u skladu sa stavom 2 ovog člana, dužan je da pokrene postupak likvidacije AIF-a u skladu sa pravilima poslovanja AIF-a i prospektom kada je to primjenjivo, kao i odredbama ovog zakona koje se odnose na postupak likvidacije.

(4) Nakon prenosa upravljanja AIF-a na drugi DZUAIF, odnosno nakon okončanja postupka likvidacije AIF-a koji je pokrenut u skladu sa stavom 3 ovog člana, DZUAIF-u iz stava 1 ovog člana prestaje da važi dozvola za rad izdata u skladu sa ovim zakonom.

VII. KROVNI AIF I PODFONDOVI

Struktura krovnog AIF-a

Član 81

(1) DZUAIF može osnovati krovni AIF, koji se sastoji od dva ili više podfondova.

(2) Krovni AIF nema svojstvo pravnog lica.

(3) DZUAIF može za pojedine podfondove odrediti različite iznose ulaznih i izlaznih naknada,​​ naknada za upravljanje i drugih troškova, a prilikom promjene pojedinačnih podfondova investitori ne plaćaju ulazne i izlazne naknade.

(4) Kada se AIF sastoji od podfondova, svaki od podfondova smatra se posebnim AIF-om u smislu obaveza iz ovog zakona.

(5) Podfond može biti AIF ulagač kapitala u smislu ovog zakona.

Poslovno ime krovnog AIF-a i podfondova

Član 82

(1) Poslovno ime krovnog AIF-a mora sadržati naznaku "krovni AIF".

(2) Poslovno ime podfonda mora sadržati poslovno ime krovnog AIF-a bez naznake "krovni AIF" i poslovno ime prema kojem se podfond jasno razlikuje od ostalih podfondova krovnog AIFa.

Dokumenti krovnog AIF-a

Član 83

(1) DZUAIF je dužan da usvoji pravila poslovanja krovnog AIF-a i izradi prospekt krovnog AIF-a kada postoji obaveza njegovog objavljivanja, u kojem slučaju se za podfondove krovnog AIF-a ne usvajaju posebna pravila poslovanja, niti se izrađuju posebni prospekti kada postoji obaveza njihovog objavljivanja, nego su specifičnosti svakoga podfonda određene pravilima poslovanja i prospektom krovnog AIF-a, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja.

(2) U pravilima poslovanja, odnosno prospektu kada postoji obaveza njegovog objavljivanja,​​ mora biti jasno naznačeno koje odredbe se odnose na sve podfondove krovnog AIF-a, a koje se odnose samo na pojedinačni podfond.

(3) Pravila poslovanja krovnog AIF-a moraju da sadrže naznaku da je riječ o krovnom AIF-u.

(4) Kad DZUAIF nakon osnivanja krovnog AIF-a osniva dodatne podfondove, dužan je da shodno promijeni i dopuni pravila poslovanja AIF-a i prospekt krovnog AIF-a, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja.

Depozitar krovnog AIF-a i odvajanje imovine

Član 84

(1) DZUAIF je dužan da za račun krovnog AIF-a sa depozitarom zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara za krovni AIF i sve njegove podfondove.

(2) Depozitar je dužan da na osnovu ugovora o obavljanju poslova depozitara za krovni AIF obavlja navedene poslove za račun svakog pojedinog podfonda.

(3) DZUAIF i depozitar dužni su da obezbijede odvajanje imovine svakog pojedinačnog podfonda.

(4) Imovina podfondova drži se i vodi odvojeno od imovine drugih podfondova krovnog AIF-a,​​ kao i od imovine DZUAIF-a i imovine depozitara.

Prestanak krovnog fonda

Član 85

(1) Krovni AIF prestaje da postoji kada:

1) u krovni AIF više nisu uključena najmanje dva podfonda;

2) svi podfondovi krovnog AIF-a budu uključeni u drugi krovni AIF.

(2) Likvidacija krovnog AIF-a ili podfonda se, pored razloga za likvidaciju propisanih u poglavlju XII ovog zakona, sprovodi i kada:

1) DZUAIF donese odluku o likvidaciji;

2) nastupi slučaj koji je pravilima, odnosno prospektom kada postoji obaveza njegovog objavljivanja, predviđen kao razlog za likvidaciju podfonda ili krovnog AIF-a;

3) nije moguće sprovesti prinudni prenos poslova upravljanja krovnim AIF-om u skladu sa ovim zakonom.

VIII. POSLOVANjE DZUAIF-a UNUTAR EVROPSKE UNIJE

Uslovi za marketing u Crnoj Gori udjela AIF-a iz druge države članice od strane DZUAIF-a iz Crne Gore

Član 86

(1) DZUAIF iz Crne Gore koji upravlja AIF-om iz druge države članice može da stavlja na tržište u Crnoj Gori udjele tog AIF-a ako te udjele nudi profesionalnim investitorima u Crnoj Gori i ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom.

(2) Kada je AIF iz stava 1 ovog člana AIF ulagač kapitala, centralni AIF mora biti AIF iz Crne Gore ili druge države članice kojim upravlja DZUAIF iz Crne Gore ili druge države članice.

Obaveza obavještavanja DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF iz druge države članice čije udjele namjerava da nudi na tržištu u Crnoj Gori

Član 87

DZUAIF iz člana 86 stav 1 ovog zakona dužan je da Komisiji dostavi obavještenje za svaki AIF iz druge države članice čije udjele namjerava da stavi na tržište u Crnoj Gori, pri čemu to obavještenje mora da sadrži sljedeće informacije:

1) pismo o obavještenju, uključujući program aktivnosti koje DZUAIF namjerava da obavlja sa naznakom AIF-a čije udjele namjerava da stavi na tržište i podatak u kojoj je državi AIF osnovan;

2) pravila poslovanja AIF-a, odnosno osnivački akt AIF-a;

3) naznaku depozitara AIF-a;

4) opis ili svaku informaciju o AIF-u koja je dostupna investitorima;

5) podatak u kojoj je državi osnovan centralni AIF, ako je AIF – AIF ulagač kapitala;

6) informacije iz člana 64 stav 1 ovog zakona, a koje nisu obuhvaćene tač. 1 do 5 ovog stava, za svaki AIF čije udjele namjerava da stavi na tržište;

7) kada je to primjenjivo, informacije o mehanizmima za sprječavanje ponude udjela AIF-a malim investitorima, uključujući i slučajeve kad se DZUAIF oslanja na aktivnosti nezavisnih subjekata za pružanje investicionih usluga u vezi sa AIF-om.

Postupanje Komisije po obavještenju DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF iz druge države članice čije udjele namjerava da nudi na tržištu u Crnoj Gori

Član 88

(1) Komisija u roku od 20 radnih dana od dana prijema potpune dokumentacije iz člana 87 ovog zakona obavještava DZUAIF da li može na teritoriji Crne Gore da stavi na tržište udjele relevantnog AIF-a.

(2) Ako DZUAIF-ovo upravljanje AIF-om ili sam DZUAIF nije u​​ skladu sa ovim zakonom,​​ Komisija će zabraniti stavljanje na tržište udjela AIF-a u Crnoj Gori.

(3) DZUAIF može da stavi na tržište udjele AIF-a iz države članice od dana prijema obavještenja od Komisije u skladu sa stavom 1 ovog člana, pod uslovom da je Komisija to odobrila.

(4) Kada je to primjenjivo, Komisija obavještava nadležni organ matične države članice AIF-a o tome da DZUAIF može da stavi na tržište udjele AIF-a u Crnoj Gori.

Bitne promjene podataka DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF iz druge države članice čije udjele nudi na tržištu u Crnoj Gori

Član 89

(1) U slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 87 ovog zakona,​​ DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila.

(2) Ako bi namjeravana promjena dovela do toga da upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF ne bi više bio usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će, bez odlaganja,​​ zabraniti sprovođenje namjeravane promjene.

(3) Ako suprotno st. 1 i 2 ovog člana namjeravana promjena je sprovedena, odnosno ako se dogodila neplanirana promjena zbog koje upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više nije usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će preduzeti primjerene mjere u skladu sa ovim zakonom, uključujući, kada je to potrebno, i zabranu marketinga udjela AIF-a.

Uslovi za marketing u drugoj državi članici udjela AIF-a iz Crne Gore ili druge države članice od strane DZUAIF-a iz Crne Gore

Član 90

(1) DZUAIF iz Crne Gore koji upravlja AIF-om iz Crne Gore ili druge države članice, može da stavi na tržište druge države članice udjele tog AIF-a ako te udjele nudi profesionalnim investitorima u drugoj državi članici i ako ispunjava uslove.

(2) Kada je AIF iz stava 1 ovog člana AIF ulagač kapitala, centralni AIF mora biti AIF iz Crne Gore ili druge države članice kojim upravlja DZUAIF iz Crne Gore ili druge države članice.

Obaveza obavještavanja DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF iz Crne Gore ili druge države članice koje namjerava da nudi na tržištu druge države članice

Član 91

DZUAIF iz člana 90 stav 1 ovog zakona dužan je da Komisiji dostavi obavještenje za svaki AIF iz Crne Gore ili druge države članice čije udjele namjerava da stavi na tržište u drugoj državi članici, pri čemu to obavještenje mora da sadrži sljedeće informacije:

1) pismo o obavještenju, uključujući program aktivnosti koje DZUAIF namjerava da obavlja sa naznakom AIF-a čije udjele namjerava da stavi na tržište i podatak u kojoj je državi AIF osnovan;

2) pravila poslovanja AIF-a, odnosno osnivački akt AIF-a;

3) naznaku depozitara AIF-a;

4) opis ili svaku informaciju o AIF-u koja je dostupna investitorima;

5) podatak u kojoj je državi osnovan centralni AIF, ako je AIF – AIF ulagač kapitala;

6) sve dodatne informacije iz člana 64 stav 1 ovog zakona, a koje nisu obuhvaćene tač. 1 do 5​​ ovog stava, za svaki AIF čije udjele namjerava da stavi na tržište;

7) naznaku države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a na način da ih nudi profesionalnim investitorima;

8) informacije o mehanizmima za marketing udjela AIF-a u drugoj državi članici i, kada je to primjenjivo, informacije o mehanizmima za sprječavanje ponude udjela AIF-a malim investitorima,​​ uključujući i slučajeve kad se DZUAIF oslanja na aktivnosti nezavisnih subjekata za pružanje investicionih usluga u vezi sa AIF-om.

Postupanje Komisije po obavještenju DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF iz Crne Gore ili druge države članice koje namjerava da nudi na tržištu druge države članice

Član 92

(1) Komisija u roku od 20 radnih dana od dana prijema dokumentacije iz člana 91 ovog zakona,​​ istu elektronskim putem dostavlja nadležnom organu druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a.

(2) Komisija nadležnom organu druge države članice dostavlja obavještenje i dokumentaciju iz člana 91 ovog zakona samo ako je DZUAIF-ovo upravljanje AIF-om, odnosno sam DZUAIF usklađen sa ovim zakonom.

(3) Komisija nadležnom organu druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a na isti način dostavlja i potvrdu da DZUAIF ima dozvolu za upravljanje AIFom sa određenom strategijom ulaganja.

(4) Nakon što Komisija nadležnom organu druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a dostavi potpuna obavještenja i dokumentaciju iz člana 91 ovog zakona, bez odlaganja o tome obavještava DZUAIF.

(5) DZUAIF može da stavi na tržište udjele AIF-a u državi članici domaćinu DZUAIF-a od dana prijema obavještenja iz stava 4 ovog člana.

(6) Kada je to primjenjivo, Komisija obavještava nadležni organ matične države članice AIF-a o tome da DZUAIF može da stavi na tržište udjele AIF-a u državi članici domaćinu DZUAIF-a.

Jezik obavještenja i potvrde DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF iz Crne Gore ili druge države članice koje namjerava da nudi na tržištu druge države članice

Član 93

(1) Obavještenje i dokumentacija iz člana 91 ovog zakona, kao i sve promjene te dokumentacije,​​ DZUAIF je dužan da dostavi Komisiji na engleskom jeziku.

(2) Komisija potvrdu iz člana 92 stav 3 ovog zakona sačinjava na engleskom jeziku.

Bitne promjene podataka DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF iz Crne Gore ili druge države članice koje nudi na tržištu druge države članice

Član 94

(1) U slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 91 ovog zakona,​​ DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila.

(2) Ako namjeravana promjena dovodi do toga da upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više ne bi bili usklađeni sa odredbama ovog zakona, Komisija će, bez odlaganja,​​ zabraniti sprovođenje namjeravane promjene.

(3) Ako suprotno st. 1 i 2 ovog člana namjeravana promjena je sprovedena, odnosno ako se dogodila neplanirana promjena zbog koje upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više nije usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će preduzeti primjerene mjere u skladu sa ovim zakonom, uključujući, kada je to potrebno, i zabranu marketinga udjela AIF-a.

(4) Ako su predmetne promjene prihvatljive, odnosno ako ne utiču na usklađenost upravljanja AIF-om od strane DZUAIF-a ili usklađenost samog DZUAIF-a sa odredbama ovog zakona,​​ Komisija će bez odlaganja o tome obavijestiti nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a.

Uslovi za upravljanje AIF-om iz druge države članice i za pružanje usluga u državi članici

Član 95

(1) DZUAIF iz Crne Gore može neposredno ili putem podružnice da:

1) upravlja AIF-om iz druge države članice, pod uslovom da ima dozvolu Komisije za upravljanje tom vrstom AIF-a;

2) u drugoj državi članici obavlja dodatne djelatnosti iz člana 9 stav 6 ovog zakona za koje ima dozvolu od Komisije.

(2) DZUAIF iz Crne Gore koji prvi put namjerava da obavlja djelatnosti iz stava 1 ovog člana na području određene države članice, dužan je Komisiji da dostavi:

1) naznaku države članice u kojoj namjerava obavljati djelatnosti iz stava 1 ovog člana neposredno ili putem podružnice;

2) program planiranih aktivnosti koje namjerava da obavlja, uključujući naznaku AIF-a ili vrste AIF-a kojima namjerava da upravlja.

(3) Kada DZUAIF iz stava 1 ovog člana namjerava da osnuje podružnicu u drugoj državi članici, uz podatke iz stava 2 ovog člana dužan je da Komisiji dostavi i:

1) organizacionu strukturu podružnice;

2) adresu u matičnoj državi članici AIF-a, sa koje je moguće pribaviti potrebnu dokumentaciju;

3) ime i prezime i kontakt lica odgovornog za poslovanje podružnice.

Postupanje Komisije u slučajevima kada DZUAIF upravlja AIF-om iz druge države članice i pruža usluge u državi članici

Član 96

(1) Komisija u roku od mjesec dana od dana prijema dokumentacije iz člana 95 stav 2 ovog zakona, odnosno u roku od dva mjeseca od dana prijema dokumentacije iz člana 95 stav 3 ovog zakona, istu dostavlja nadležnom organu države članice domaćina DZUAIF-a.

(2) Komisija dostavlja obavještenje i dokumentaciju iz člana 95 st. 2 i 3 ovog zakona samo ako je upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF usklađen sa odredbama ovog zakona.

(3) Komisija nadležnom organu države članice domaćina DZUAIF-a dostavlja i potvrdu da DZUAIF ima dozvolu za rad.

(4) Nakon što Komisija nadležnom organu države članice domaćina DZUAIF-a dostavi potpunu dokumentaciju iz člana 95 st. 2 i 3 ovog zakona i potvrdu iz stava 3 ovog člana, bez odlaganja o tome obavještava DZUAIF.

(5) DZUAIF iz Crne Gore može da počne da obavlja djelatnost u državi članici domaćinu DZUAIF-a od dana prijema obavještenja iz stava 4 ovog člana.

Promjena podataka u slučajevima kada DZUAIF upravlja AIF-om iz druge države članice i pruža usluge u državi članici

Član 97

(1) U slučaju promjene podataka iz člana 95 st. 2 ili 3 ovog zakona, DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi obavještenje o tome najmanje mjesec dana prije sprovođenja promjene, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila.

(2) Ako namjeravana promjena dovodi do toga da upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF ne bi više bio usklađen sa ovim zakonom, Komisija će zabraniti sprovođenje namjeravane promjene.

(3) Ako suprotno st. 1 i 2 ovog člana namjeravana promjena je sprovedena, odnosno ako se dogodila neplanirana promjena zbog koje upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više nije usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će preduzeti primjerene mjere u skladu sa ovim zakonom.

(4) Ako su predmetne promjene prihvatljive, odnosno ako ne utiču na usklađenost upravljanja AIF-om od strane DZUAIF-a ili usklađenost samog DZUAIF-a sa odredbama ovog zakona,​​ Komisija bez odlaganja o istima obavještava nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a.

Marketing u Crnoj Gori udjela AIF-a iz države članice od strane DZUAIF-a iz države članice

Član 98

(1) DZUAIF iz države članice koji upravlja AIF-om iz države članice može da stavi na tržište u Crnoj Gori udjele tog AIF-a ako te udjele nudi profesionalnim investitorima u Crnoj Gori, počev od dana prijema obavještenja od nadležnog organa matične države članice DZUAIF-a da je taj organ Komisiji dostavio obavještenje i svu dokumentaciju koja odgovara onoj iz člana 91 i člana 92 stav 3​​ ovog zakona.

(2) U smislu ovog člana Komisija je nadležna za nadzor nad ispunjenošću uslova i mehanizama koje je DZUAIF iz države članice uspostavio u skladu sa članom 91 tačka 8 ovog zakona.

Upravljanje AIF-om osnovanim u Crnoj Gori i pružanje usluga u Crnoj Gori od strane DZUAIF-a iz države članice

Član 99

(1) DZUAIF iz države članice može neposredno ili putem podružnice da:

1) upravlja AIF-om osnovanim u Crnoj Gori, pod uslovom da ima dozvolu nadležnog organa matične države članice DZUAIF-a za upravljanje tom vrstom AIF-a;

2) u Crnoj Gori obavlja dodatne djelatnosti iz člana 9 stav 6 ovog zakona za koje ima dozvolu nadležnog organa matične države članice DZUAIF-a.

(2) DZUAIF iz države članice može da obavlja djelatnosti iz stava 1 ovog člana u Crnoj Gori od dana prijema obavještenja od nadležnog organa matične države članice​​ DZUAIF-a da je taj organ Komisiji dostavio obavještenje i svu dokumentaciju iz člana 95 stav 2 i člana 96 stav 3 ovog zakona, odnosno kada je to primjenjivo iz člana 95 stav 3 ovog zakona.

(3) Komisija ne može imati dodatne zahtjeve u odnosu na DZUAIF iz države članice koji posluje u Crnoj Gori osim onih propisanih ovim zakonom, a koji se odnose na DZUAIF iz Crne Gore.

IX. POSLOVANjE DZUAIF-a U ODNOSU NA AIF-ove IZ TREĆIH DRŽAVA

Upravljanje AIF-om iz treće države čiji se udjeli ne stavljaju na tržište u Crnoj Gori i/ili državi članici

Član 100

DZUAIF iz Crne Gore može da upravlja AIF-om iz treće države, čiji se udjeli ne stavljaju na tržište u Crnoj Gori ili u drugoj državi članici, pod uslovom:

1) da se pridržava ovog zakona, osim odredbi koje se odnose na depozitara i finansijsko izvještavanje AIF-a u odnosu na AIF iz treće države; i

2) da su uspostavljeni primjereni postupci saradnje između Komisije i nadležnih organa treće države u kojoj je osnovan AIF, tako da je omogućena efikasna razmjena informacija na osnovu kojih Komisija može izvršavati sopstvene nadležnosti u skladu sa ovim zakonom.

Uslovi za marketing DZUAIF-a iz Crne Gore udjela AIF-a sa pasošem iz treće države na tržištu Crne Gore

Član 101

(1) DZUAIF iz Crne Gore može da stavlja na tržište u Crnoj Gori udjele AIF-a iz treće države kojim upravlja i AIF-a ulagača kapitala iz Crne Gore ili druge države članice koji ne ispunjava uslove iz člana 86 stav 2 ovog zakona, ako te udjele nudi profesionalnim investitorima u Crnoj Gori i ako ispunjava uslove.

(2) DZUAIF iz stava 1 ovog člana, koji namjerava da nudi profesionalnim investitorima u Crnoj Gori udjele AIF-a iz treće države kojim upravlja i AIF-a ulagača kapitala iz Crne Gore ili druge države članice koji ne ispunjava uslove iz člana 86 stav 2 ovog zakona, dužan je da se pridržava ovog zakona, a dodatno je potrebno da ispunjava sljedeće uslove:

1) da postoje primjereni postupci saradnje između Komisije i nadležnih organa treće države u kojoj je osnovan AIF, tako da se obezbijedi efikasna razmjena informacija na osnovu kojih Komisija može izvršavati sopstvene nadležnosti;

2) da treća država u kojoj je osnovan AIF nije uključena na spisak FATF-a kao država ili teritorija koja ne sarađuje;

3) da je treća država u kojoj je osnovan AIF potpisala sporazum sa Crnom Gorom koji u potpunosti ispunjava standarde iz člana 26 OECD-ovog modela poreske konvencije o prihodima i kapitalu i obezbjeđuje efikasnu razmjenu informacija u oblasti poreza, uključujući sve multilateralne poreske sporazume.

Obaveza obavještavanja DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF-a sa pasošem iz treće države

Član 102

DZUAIF iz Crne Gore koji namjerava da nudi profesionalnim investitorima u Crnoj Gori udjele AIF-a iz treće države kojim upravlja, dužan je da Komisiji dostavi obavještenje za svaki takav AIF,​​ pri čemu to obavještenje mora da sadrži sljedeće informacije:

1) pismo o obavještenju, uključujući program aktivnosti koje DZUAIF namjerava da obavlja sa naznakom AIF-a čije udjele namjerava da stavi na tržište i podatak u kojoj je državi AIF osnovan;

2) pravila poslovanja AIF-a, odnosno osnivački akt AIF-a;

3) naznaku depozitara AIF-a;

4) opis ili svaku informaciju o AIF-u koja je dostupna investitorima;

5) podatak u kojoj je državi osnovan centralni AIF, ako je AIF – AIF ulagač kapitala;

6) informacije iz člana 64 stav 1 ovog zakona, a koje nisu obuhvaćene tač. 1 do 5 ovog stava, za svaki AIF čije udjele namjerava da stavi na tržište;

7) kada je to primjenjivo, informacije o mehanizmima za sprječavanje ponude udjela AIF-a malim investitorima, uključujući i slučajeve kad se DZUAIF oslanja na aktivnosti nezavisnih subjekata za pružanje investicionih usluga u vezi sa AIF-om.

Postupanje Komisije po obavještenju DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF-a sa pasošem iz treće države

Član 103

(1) Komisija u roku od 20 radnih dana od dana prijema potpune dokumentacije iz člana 102​​ ovog zakona obavještava DZUAIF da li može na teritoriji Crne Gore da stavi na tržište udjele relevantnog AIF-a.

(2) Ako DZUAIF-ovo upravljanje AIF-om ili sam DZUAIF nije ili neće biti usklađen sa ovim zakonom, Komisija će zabraniti stavljanje na tržište udjela AIF-a u Crnoj Gori.

(3) DZUAIF može da stavi na tržište udjele AIF-a iz treće države od dana prijema obavještenja od Komisije u skladu sa stavom 1 ovog člana, pod uslovom da je Komisija to odobrila.

(4) Komisija će obavijestiti ESMA-u u slučaju da DZUAIF-u iz Crne Gore odobri marketing udjela AIF-a iz treće države u Crnoj Gori.

Bitne promjene podataka DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF-a sa pasošem iz treće države

Član 104

(1) U slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 102 ovog zakona,​​ DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila.

(2) Ako bi namjeravana promjena dovela do toga da upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF ne bi više bio usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će, bez odlaganja,​​ zabraniti sprovođenje namjeravane promjene.

(3) Ako suprotno st. 1 i 2 ovog člana namjeravana promjena je sprovedena, odnosno ako se dogodila neplanirana promjena zbog koje upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više nije usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će preduzeti primjerene mjere u skladu sa ovim zakonom, uključujući, kada je to potrebno, i zabranu marketinga udjela AIF-a.

(4) Ako su predmetne promjene prihvatljive, odnosno ako ne utiču na usklađenost upravljanja AIF-om od strane DZUAIF-a ili usklađenost samog DZUAIF-a sa odredbama ovog zakona,​​ Komisija bez odlaganja o istima obavještava ESMA-u ako se te promjene​​ odnose na prekid marketinga udjela određenog AIF-a ili na marketing udjela dodatnih AIF-ova.

Uslovi za marketing u drugoj državi članici udjela AIF-a sa pasošem iz treće države od strane DZUAIF-a iz Crne Gore

Član 105

(1) DZUAIF iz Crne Gore može da stavlja na tržište druge države članice udjele AIF-a iz treće države kojim upravlja i AIF-a ulagača kapitala iz Crne Gore ili druge države članice koji ne ispunjava uslove iz člana 86 stav 2 ovog zakona, ako te udjele nudi profesionalnim investitorima u drugoj državi članici i ako ispunjava uslove.

(2) DZUAIF iz stava 1 ovog člana, koji namjerava da nudi profesionalnim investitorima u drugoj državi članici udjele AIF-a iz treće države kojim upravlja i AIF-a ulagača kapitala iz Crne Gore ili druge države članice koji ne ispunjava uslove iz člana 86 stav 2 ovog zakona, dužan je da se pridržava svih odredbi ovog zakona osim poglavlja VIII ovog zakona, a dodatno je potrebno da ispunjava sljedeće uslove:

1) da postoje primjereni postupci saradnje između Komisije i nadležnih organa treće države u kojoj je osnovan AIF, tako da se obezbijedi efikasna razmjena informacija na osnovu kojih Komisija može izvršavati sopstvene nadležnosti;

2) treća država u kojoj je osnovan AIF nije uključena na spisak FATF-a kao država ili teritorija koja ne sarađuje;

3) treća država u kojoj je osnovan AIF potpisala je sporazum sa Crnom Gorom i sa drugom državom članicom u kojoj se udjeli AIF-a iz treće države namjeravaju staviti na tržište, a koji u potpunosti ispunjava standarde iz člana 26 OECD-ovog modela poreske konvencije o prihodima i kapitalu i obezbjeđuje efikasnu razmjenu informacija u oblasti poreza, uključujući sve multilateralne poreske sporazume.

(3) Kada se nadležni organ druge države članice ne slaže sa procjenom Komisije o ispunjenosti uslova iz stava 2 tač. 1 i 2 ovog člana, Komisija može da proslijedi predmet ESMA-i na postupanje.

Obaveza obavještavanja DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF-a sa pasošem iz treće države čije udjele nudi u drugoj državi članici

Član 106

DZUAIF iz Crne Gore koji namjerava da nudi profesionalnim investitorima u drugoj državi članici udjele AIF-a iz treće države kojim upravlja, dužan je da Komisiji dostavi obavještenje za svaki takav AIF, pri čemu to obavještenje mora da sadrži sljedeće informacije:

1) pismo o obavještenju, uključujući program aktivnosti koje DZUAIF namjerava da obavlja sa naznakom AIF-a čije udjele namjerava da stavi na tržište i podatak u kojoj je državi AIF osnovan;

2) pravila poslovanja AIF-a, odnosno osnivački akt AIF-a;

3) naznaku depozitara AIF-a;

4) opis ili svaku informaciju o AIF-u koja je dostupna investitorima;

5) podatak u kojoj je državi osnovan centralni AIF, ako je AIF – AIF ulagač kapitala;

6) informacije iz člana 64 stav 1 ovog zakona, a koje nisu obuhvaćene tač. 1 do 5 ovog stava, za svaki AIF čije udjele namjerava da stavi na tržište;

7) naznaku države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a na način da ih nudi profesionalnim investitorima;

8) informacije o mehanizmima za marketing udjela AIF-a u drugoj državi članici i, kada je to primjenjivo, informacije o mehanizmima za sprječavanje ponude udjela AIF-a malim investitorima,​​ uključujući i slučajeve kad se DZUAIF oslanja na aktivnosti nezavisnih subjekata za pružanje investicionih usluga u vezi sa AIF-om.

Postupanje Komisije po obavještenju DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF-a sa pasošem iz treće države čije udjele nudi u drugoj državi članici

Član 107

(1) Komisija u roku od 20 radnih dana od dana prijema dokumentacije iz člana 106 ovog zakona, istu elektronskim putem dostavlja nadležnom organu druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a.

(2) Komisija nadležnom organu druge države članice dostavlja obavještenje i dokumentaciju iz člana 106 ovog zakona samo ako je DZUAIF-ovo upravljanje AIF-om, odnosno sam DZUAIF usklađen sa ovim zakonom.

(3) Komisija nadležnom organu druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a na isti način dostavlja i potvrdu da DZUAIF ima dozvolu za upravljanje AIFom sa određenom strategijom ulaganja.

(4) Nakon što Komisija nadležnom organu druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a dostavi potpuna obavještenja i dokumentaciju iz člana 106 ovog zakona, bez odlaganja o tome obavještava DZUAIF.

(5) DZUAIF može da stavi na tržište udjele AIF-a u državi članici domaćinu DZUAIF-a od dana prijema obavještenja iz stava 4 ovog člana.

(6) Komisija će obavijestiti ESMA-u u slučaju da DZUAIF-u iz Crne Gore odobri marketing udjela AIF-a iz treće države u drugoj državi članici – domaćinu DZUAIF-a iz Crne Gore.

Jezik obavještenja i potvrde DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF-a sa pasošem iz treće države čije udjele nudi u drugoj državi članici

Član 108

(1) Obavještenje i dokumentacija iz člana 106 ovog zakona, kao i sve promjene te dokumentacije, DZUAIF je dužan da dostavi Komisiji na engleskom jeziku.

(2) Komisija potvrdu iz člana 107 stav 3 ovog zakona sačinjava na engleskom jeziku.

Bitne promjene podataka DZUAIF-a iz Crne Gore za AIF-a sa pasošem iz treće države čije udjele nudi u drugoj državi članici

Član 109

(1) U slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 106 ovog zakona,​​ DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila.

(2) Ako namjeravana promjena dovodi do toga da upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više ne bi bili usklađeni sa odredbama ovog zakona, Komisija će, bez odlaganja,​​ zabraniti sprovođenje namjeravane promjene.

(3) Ako suprotno st. 1 i 2 ovog člana namjeravana promjena je sprovedena, odnosno ako se dogodila neplanirana promjena zbog koje upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više nije usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će preduzeti​​ primjerene mjere u skladu sa ovim zakonom, uključujući, kada je to potrebno, i zabranu marketinga udjela AIF-a.

(4) Ako su predmetne promjene prihvatljive, odnosno ako ne utiču na usklađenost upravljanja AIF-om od strane DZUAIF-a ili usklađenost samog DZUAIF-a sa odredbama ovog zakona,​​ Komisija će bez odlaganja o tome obavijestiti:

1) ESMA-u ako se te promjene odnose na prekid marketinga udjela određenog AIF-a ili na marketing udjela dodatnih AIF-ova; i

2) nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a.

Marketing u Crnoj Gori udjela AIF-a sa pasošem iz treće države od strane DZUAIF-a iz druge države članice

Član 110

(1) DZUAIF iz države članice koji upravlja AIF-om iz treće države može da stavi na tržište u Crnoj Gori udjele tog AIF-a ako te udjele nudi profesionalnim investitorima u Crnoj Gori, počev od dana prijema obavještenja od nadležnog organa matične države članice DZUAIF-a da je taj organ Komisiji dostavio obavještenje i svu dokumentaciju u skladu sa članom 106 i članom 107 stav 3 ovog zakona.

(2) U smislu ovog člana Komisija je nadležna za nadzor nad ispunjenošću uslova i mehanizama koje je DZUAIF iz stava 1 ovog člana uspostavio u skladu sa članom 106 stav 1 tačka 8 ovog zakona.

X. POSLOVANjE DZUAIF-a IZ TREĆE DRŽAVE NA PODRUČJU CRNE GORE I/ILI DRUGE DRŽAVE ČLANICE

Obaveze DZUAIF-a iz treće države

Član 111

(1) DZUAIF iz treće države koji namjerava da upravlja AIF-om iz Crne Gore i/ili iz druge države članice ili koji na području Crne Gore i/ili druge države članice namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a kojim upravlja, mora da dobije dozvolu za rad od Komisije, ako je Crna Gora referentna država članica DZUAIF-a iz treće države.

(2) DZUAIF iz treće države koji namjerava da traži dozvolu iz stava 1 ovog člana, dužan je da se pridržava ovog zakona.

(3) Ako je obaveza iz stava 2 ovog člana nespojiva sa pravom treće države u kojoj je osnovan DZUAIF i/ili AIF čije udjele AIF-a DZUAIF namjerava da stavlja na tržište, DZUAIF nije dužan da se pridržava pojedinačnih odredbi ovog zakona ako dokaže:

1) da nije moguće istovremeno da se pridržava odredbi ovog zakona i propisa treće države u kojoj je osnovan DZUAIF i/ili AIF iz treće države čije udjele AIF-a namjerava da stavlja na tržište;

2) propisi treće države u kojoj je osnovan DZUAIF i/ili AIF predviđaju ekvivalentne odredbe koje imaju istu regulatornu svrhu i nude jednak nivo zaštite investitorima relevantnog AIF-a;

3) DZUAIF i/ili AIF iz treće države je usklađen sa ekvivalentnom odredbom iz tačke 2 ovog stava.

(4) DZUAIF iz treće države koji namjerava da podnese zahtjev za izdavanje dozvole iz stava 1​​ ovog člana, dužan je da imenuje pravnog zastupnika iz Crne Gore, koji će biti lice ovlašćeno za službenu korespondenciju tog DZUAIF-a u državama članicama i zadužen za svaku službenu korespondenciju DZUAIF-a sa Komisijom, odnosno nadležnim organima drugih država članica,​​ investitorima iz Crne Gore i drugih država​​ članica, a pravni zastupnik zajedno sa DZUAIF-om obavlja funkciju usklađenosti sa relevantnim propisima u vezi sa upravljanjem i stavljanjem na tržište udjela relevantnog AIF-a.

Utvrđivanje referentne države članice DZUAIF-a iz treće države

Član 112

(1) Referentna država članica DZUAIF-a iz treće države utvrđuje se na sljedeći način:

1) ako DZUAIF iz treće države namjerava da upravlja sa jednim ili više AIF-ova osnovanih u Crnoj Gori, a ne namjerava da udjele tih AIF-ova stavlja na tržište u skladu sa odredbama čl. 122 do 129 ovog zakona, tada se Crna Gora smatra referentnom državom članicom tog DZUAIF-a, pa je Komisija nadležna za postupak izdavanja dozvole za rad i nadzor nad DZUAIF-om;

2) ako DZUAIF iz treće države namjerava da upravlja sa više AIF-ova osnovanih u različitim državama članicama, a ne namjerava da udjele tih AIF-ova stavlja na tržište u skladu sa odredbama čl. 90 do 94 ovog zakona, tada je referentna država članica DZUAIF-a iz treće države:

a) država članica u kojoj je osnovana većina AIF-ova,

b) država članica u kojoj se upravlja najvećim dijelom imovine;

3) ako DZUAIF iz treće države namjerava da stavi na tržište udjele samo jednog AIF-a iz države članice u samo jednoj državi članici, referentna država članica je:

a) ako AIF ima dozvolu za rad od države članice, matična država članica AIF-a ili država članica u kojoj DZUAIF namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a,

b) ako AIF nema dozvolu za rad niti jedne države članice, država članica u kojoj DZUAIF namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a;

4) ako DZUAIF iz treće države namjerava da stavi na tržište udjele samo jednog AIF-a iz treće države u samo jednoj državi članici, referentna država je ta država članica;

5) ako DZUAIF iz treće države namjerava da stavi na tržište udjele samo jednog AIF-a iz države članice u različitim državama članicama, referentna država članica je:

a) ako AIF ima dozvolu za rad od države članice, matična država članica AIF-a ili jedna od država članica u kojoj DZUAIF namjerava da razvija efikasno stavljanje na tržište udjele AIF-a,

b) ako AIF nema dozvolu za rad ni jedne države članice, jedna od država članica u kojoj DZUAIF namjerava da efikasno stavlja na tržište udjele AIF-a;

6) ako DZUAIF iz treće države namjerava da stavi na tržište udjele samo jednog AIF-a iz treće države, ali u različitim državama članicama, referentna država članica je jedna od tih država članica;

7) ako DZUAIF iz treće države namjerava da stavi na tržište udjele više AIF-ova iz država članica na području EU, referentna država članica je:

a) ako su ti AIF-ovi osnovani u istoj državi članici, matična država članica tih AIF-ova ili država članica u kojoj DZUAIF namjerava da efikasno stavlja na tržište udjele većine tih AIF-ova,

b) ako ti AIF-ovi nisu osnovani u istoj državi članici, država članica u kojoj DZUAIF namjerava da efikasno stavlja na tržište udjele većine tih AIF-ova;

8) ako DZUAIF iz treće države namjerava da stavlja na tržište udjele više AIF-ova iz država članica i više AIF-ova iz trećih država, ili udjele više AIF-ova iz trećih država na području EU,​​ referentna država članica je država članica u kojoj namjerava da efikasno stavlja na tržište udjele većine tih AIF-ova.

(2) Na postupak utvrđivanja referentne države članice primjenjuju se odredbe evropskih propisa o utvrđivanju postupka za određivanje referentne države članice DZUAIF-a izvan EU.

Uslovi za referentnu državu članicu DZUAIF-a iz treće države

Član 113

(1) U skladu sa kriterijumima iz člana 112 stav 1 tač. 2 i 3 podtačka a, tač. 5, 6 i 7 podtačka a ovog zakona moguće je da više država članica ispunjava uslove za referentnu državu članicu DZUAIF-a iz treće države.

(2) U slučajevima iz stava 1 ovog člana, DZUAIF iz treće države koji namjerava da upravlja AIF-ovima iz država članica bez stavljanja na tržište njihovih udjela i/ili koji na području država članica namjerava da stavi na tržište udjele AIF-ova kojima upravlja u skladu sa odredbama čl. 122​​ do 129 ovog zakona, dužan je da Komisiji podnese zahtjev za izdavanje dozvole za rad, ako je Crna Gora jedna od mogućih referentnih država članica, kao i nadležnim organima ostalih mogućih referentnih država članica, kako bi se među njima odredila referentna država članica DZUAIF-a iz treće države.

(3) Komisija i nadležni organi ostalih država članica iz stava 2 ovog člana u roku od mjesec dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje dozvole za rad, zajednički donose odluku o referentnoj državi članici DZUAIF-a iz treće države.

(4) Ako se kao referentna država članica DZUAIF-a iz treće države članice odredi Crna Gora,​​ Komisija u roku od sedam dana od dana donošenja odluke iz stava 3 ovog člana o tome obavještava DZUAIF iz treće države.

(5) Ako Komisija i nadležni organi drugih država članica ne donesu odluku o referentnoj državi članici DZUAIF-a u roku iz stava 3 ovog člana ili ako Komisija ne obavijesti DZUAIF o odluci u roku iz stava 4 ovog člana, DZUAIF iz treće države može samostalno da odabere referentnu državu članicu u skladu sa kriterijumima iz člana 112 ovog zakona.

(6) Ako se kao referentna država članica DZUAIF-a iz treće države članice odredi Crna Gora,​​ DZUAIF je dužan da dokaže Komisiji svoju namjeru efikasnog marketinga u Crnoj Gori udjela AIF-ova kojima upravlja dostavljanjem sopstvene strategije marketinga udjela AIF-a.

Upravljanje AIF-ovima iz Crne Gore i/ili druge države članice

Član 114

(1) DZUAIF iz treće države koji namjerava da upravlja AIF-ovima iz Crne Gore i/ili druge države članice bez marketinga njihovih udjela u AIF-u i/ili koji na području EU namjerava da stavi na tržište udjele AIF-ova kojima upravlja, u skladu sa odredbama čl.122 do 129 ovog zakona, mora Komisiji da podnese zahtjev za dobijanje dozvole za rad, ako je Crna Gora referentna država članica DZUAIF-a iz treće države.

(2) Nakon što Komisija primi zahtjev iz stava 1 ovog člana, utvrdiće da li je izbor Crne Gore kao referentne države članice u skladu sa kriterijumima iz člana 112 ovog zakona.

(3) Ako Komisija ocijeni da odabir Crne Gore kao referentne države članice nije u skladu sa kriterijumima iz člana 112 ovog zakona, odbiće zahtjev iz stava 1 ovog člana uz navođenje razloga za odbijanje, i o istome može obavijestiti ESMA-u.

(4) Ako Komisija ocijeni da je Crna Gora izabrana kao referentna država članica u skladu sa kriterijumima iz člana 112 ovog zakona, o tome će obavijestiti ESMA-u i zatražiti savjet o ocjeni Komisije.

(5) U obavještenju iz stava 4 ovog člana, Komisija će ESMA-i dostaviti obrazloženje DZUAIF-a o izboru Crne Gore kao referentne države članice i podatke o strategiji ponude udjela AIF-a.

(6) Rok za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad se prekida za period dok Komisija ne primi savjet ESMA-e iz stava 4 ovog člana.

(7) Ako Komisija namjerava da izda dozvolu za rad protivno savjetu ESMA-e iz stava 4 ovog člana, dužna je da o tome obavijestiti ESMA-u, uz navođenje razloga.

(8) Ako Komisija namjerava da izda dozvolu za rad protivno savjetu ESMA-e iz stava 4 ovog člana, a DZUAIF iz treće države namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-ova kojima upravlja i u drugim državama članicama, Komisija će o razlozima izdavanja dozvole za rad obavijestiti nadležne organe tih država članica i kada je to primjenjivo i nadležne organe matičnih država članica AIF-ova kojima upravlja DZUAIF iz treće države.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad DZUAIF-a iz treće države

Član 115

(1) Komisija donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za rad DZUAIF-u iz treće države ako:

1) Crna Gora nije odabrana kao referentna država članica u skladu sa kriterijumima iz člana 112​​ ovog zakona, odnosno Komisiji nisu dostavljeni podaci o strategiji ponude udjela AIF-a i nije sproveden postupak iz člana 114 ovog zakona;

2) DZUAIF nije imenovao pravnog zastupnika iz Crne Gore;

3) pravni zastupnik neće, zajedno sa DZUAIF-om, biti lice ovlašćeno za službenu korespondenciju za članove, odnosno akcionare relevantnih AIF-ova, ESMA-u, Komisiju i nadležne organe drugih država članica, u vezi sa djelatnostima za koje DZUAIF ima dozvolu na području EU;

4) pravni zastupnik ne ispunjava uslove za obavljanje funkcije usklađenosti sa relevantnim propisima u skladu sa ovim zakonom;

5) nisu uspostavljeni primjereni postupci saradnje između Komisije, nadležnog organa matične države članice AIF-a kojim DZUAIF iz treće države upravlja i nadležnih organa treće države u kojoj je osnovan DZUAIF, tako da se obezbijedi efikasna razmjena informacija na osnovu kojih Komisija može izvršavati sopstvene nadležnosti u skladu sa ovim zakonom;

6) se treća država u kojoj je osnovan DZUAIF nalazi na spisku FATF-a kao rizična država ili teritorija;

7) treća država u kojoj je osnovan DZUAIF nije potpisala sporazum sa Crnom Gorom koji u potpunosti ispunjava standarde iz člana 26 OECD-ovog modela poreske konvencije o prihodima i kapitalu i obezbijedi efikasnu razmjenu informacija iz oblasti poreza, uključujući sve multilateralne poreske sporazume;

8) je propisima treće države ili ovlašćenjima nadzornog organa treće države onemogućeno Komisiji da vrši nadzorna ovlašćenja iz ovog zakona.

(2) Ako nadležni organ matične države članice AIF-a u razumnom roku ne uspostavi tražene postupke saradnje iz stava 1 tačka 5 ovog člana, Komisija može o istome obavijestiti ESMA-u.

(3) Kada je druga država članica utvrđena kao referentna država članica DZUAIF-a iz treće države, a Komisija se ne slaže sa procjenom o primjeni odredbi koje su identične sa onima iz stava 1 tač. 1 do 5 i tač. 7 ovog člana, Komisija može o istome obavijestiti ESMA-u.

Izdavanje dozvole za rad DZUAIF-u iz treće države

Član 116

(1) Na odlučivanje o izdavanju dozvole za rad DZUAIF-u iz treće države shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o izdavanju dozvole za rad DZUIAF-a, osim da član 20 stav 2 tačka 3 ne dovodi u pitanje primjenu člana 111 stav 3 ovog zakona.

(2) Osim podataka navedenih u članu 20 ovog zakona, DZUAIF iz treće države je dužan da Komisiji dostavi sljedeće:

1) obrazloženje izbora Crne Gore kao referentne države članice sa podacima o strategiji ponude udjela AIF-a;

2) spisak odredbi ovog zakona koje su nespojive sa pravom treće države u kojoj je osnovan DZUAIF ili AIF čije udjele AIF-a namjerava da stavi na tržište na području EU;

3) pisani dokaz koji se zasniva na regulatornim tehničkim standardima koje donese ESMA, da propisi treće države sadrže odredbe shodne odredbama ovog zakona, koje su nespojive sa pravom treće države, koje imaju istu regulatornu svrhu i nude jednak nivo zaštite investitorima relevantnih AIF-ova, i da je DZUAIF usklađen sa tim ekvivalentnim pravilima;

4) poslovno ime, odnosno ime i prezime pravnog zastupnika DZUAIF-a i njegovo sjedište,​​ odnosno prebivalište.

(3) Pisani dokaz iz stava 2 tačka 3 ovog člana mora da sadrži i pravno mišljenje o postojanju nespojivih obaveznih odredbi u propisima treće države, uključujući i opis regulatorne svrhe ekvivalentnih pravila i načina zaštite investitora u relevantne AIF-ove koje im ista pružaju.

(4) Podatke iz člana 20 ovog zakona, DZUAIF je dužan da dostavi za AIF-ove iz Crne Gore ili druge države članice kojima namjerava da upravlja, kao i za AIF-ove kojima upravlja, a čije udjele AIF-a namjerava da stavi na tržište na području EU sa evropskim pasošem.

(5) Kada je druga država članica utvrđena kao referentna država članica DZUAIF-a iz treće države, a Komisija se ne slaže sa izdatom dozvolom za rad koje je izdala referentna država članica,​​ Komisija može o istom obavijetiti ESMA-u.

Usklađivanje DZUAIF-a

Član 117

(1) Ako Komisija procijeni da DZUAIF ne mora u potpunosti da bude usklađen sa odredbama ovog zakona, o tome bez odlaganja obavještava ESMA-u, i dostavlja podatke iz člana 116 stav 2​​ tač. 2 do 4 ovog zakona.

(2) Rok iz člana 21 stav 2 ovog zakona o odlučivanju o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad se privremeno prekida za vrijeme dok Komisija ne primi savjet ESMA-e na osnovu obavještenja iz stava 1 ovog člana.

(3) Ako Komisija namjerava da izda dozvolu za rad suprotno savjetu ESMA-e, dužna je da o tome obavijesti ESMA-u uz navođenje razloga.

(4) Ako Komisija namjerava da izda dozvolu za rad suprotno savjetu ESMA-e, a DZUAIF iz treće države namjerava da stavi na tržište udjele AIF-ova kojima upravlja i u drugim državama članicama, Komisija će kao nadležni organ referentne države članica DZUAIF-a o razlozima za izdavanje dozvole za rad obavijestiti nadležne organe tih država članica.

(5) Kada je druga država članica utvrđena kao referentna država članica DZUAIF-a iz treće države, a Komisija se ne slaže sa tom procjenom koja je identična sa onom iz stava 1 ovog člana,​​ Komisija može o istom obavijestiti ESMA-u.

Obavještavanje ESMA

Član 118

(1) Komisija bez odlaganja obavještava ESMA-u o svakom izdavanju, promjenama ili oduzimanju dozvole za rad DZUAIF-u iz treće države kojem je Crna Gora referentna država članica.

(2) Komisija obavještava ESMA-u o svakom zahtjevu za izdavanje dozvole za rad koji je odbila i dostavlja ESMA-i podatke o DZUAIF-u koji je podnio zahtjev, kao i razloge odbijanja tog zahtjeva.

(3) Komisija ima pravo da zahtijeva uvid u ESMA-in registar podataka o DZUAIF-ovima iz trećih država koji su podnijeli zahtjeve za izdavanje dozvole za rad u državama članicama.

Promjena strategije marketinga

Član 119

(1) Na utvrđivanje referentne države članice neće uticati budući poslovni razvoj DZUAIF-a, na području Evropske unije.

(2) Ako DZUAIF promijeni strategiju marketinga udjela AIF-a u roku od dvije godine od dana dobijanja dozvole za rad od Komisije, a ta promjena bi uticala na utvrđivanje referentne države članice, dužan je da prije sprovođenja planirane promjene o istoj obavijesti Komisiju uz navođenje nove referentne države članice, utvrđene u skladu sa kriterijumima iz člana 112 ovog zakona, i na osnovu nove strategije.

(3) Uz obavještenje iz stava 2 ovog člana DZUAIF iz treće države je dužan da Komisiji dostavi novu strategiju marketinga udjela AIF-a i podatke iz člana 116 stav 2 tačka 4 ovog zakona o pravnom zastupniku iz nove referentne države članice.

(4) Komisija kada primi obavještenje iz stava 2 ovog člana, procjenjuje da li je odluka DZUAIF-a iz stava 1 ovog člana opravdana i o tome obavještava ESMA-u, i prosljeđuje joj obrazloženje DZUAIF-a o izboru nove referentne države članice i podatke o novoj strategiji marketinga udjela AIF-a.

(5) Komisija kada primi savjet ESMA-e po osnovu obavještenja iz stava 4 ovog člana,​​ obavještava DZUAIF iz treće države, pravnog zastupnika DZUAIF-a i ESMA-u o svojoj odluci.

(6) U slučaju pozitivne odluke iz stava 5 ovog člana, Komisija o promjenama obavještava nadležni organ nove referentne države članice, i dostavlja mu bez odlaganja kopiju dozvole za rad i nadzornu dokumentaciju za DZUAIF iz treće države.

(7) Od dana dostavljanja podataka iz stava 6 ovog člana, nadležni organ nove referentne države članice DZUAIF-a postaje nadležan za izdavanje, promjene ili oduzimanje dozvole za rad i nadzor nad DZUAIF-om iz treće države.

(8) Ako je odluka Komisije iz stava 7 ovog člana protivna savjetu ESMA-e, Komisija će o istom, uz navođenje razloga, obavijestiti ESMA-u i nadležne organe drugih država članica u kojima DZUAIF iz treće države stavlja na tržište udjele AIF-ova kojima upravlja i ako je primjenjivo i nadležne organe matičnih država članica AIF-ova kojima DZUAIF iz treće države upravlja.

Nepoštovanje strategije marketinga

Član 120

(1) Kada se iz poslovnog razvoja DZUAIF-a na području EU, u roku od dvije godine od dana dobijanja dozvole za rad od Komisije, utvrdi da DZUAIF nije poštovao strategiju marketinga udjela jednog ili više AIF-ova koju je dostavio uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad, ako je dao lažne izjave vezano za strategiju marketinga udjela jednog ili više AIF-ova ili prilikom promjene strategije marketinga udjela jednog ili više AIF-ova nije postupio u skladu sa članom 119 ovog zakona, Komisija će naložiti DZUAIF-u iz treće države da izabere novu referentnu državu članicu,​​ u skladu sa stvarnom strategijom marketinga udjela jednog ili više AIF-ova, pri čemu se shodno primjenjuju odredbe člana 119 ovog zakona.

(2) Ako DZUAIF iz treće države ne postupi u skladu sa nalogom Komisije iz stava 1 ovog člana, Komisija će mu oduzeti dozvolu za rad.

(3) Kada DZUAIF iz treće države promijeni strategiju marketinga udjela jednog ili više AIF-ova nakon proteka roka iz stava 1 ovog člana, i zbog toga namjerava da promijeni referentnu državu članicu, mora Komisiji podnijeti zahtjev za promjenu referentne države članice, pri čemu se shodno primjenjuju odredbe člana 119 ovog zakona.

(4) Kada je druga država članica utvrđena kao referentna država članica DZUAIF-a iz treće države, a Komisija se ne slaže sa procjenom o utvrđivanju referentne države članice u skladu s odredbama koje su identične sa onima iz člana 119 ovog zakona i ovog člana, Komisija može o istom obavijestiti ESMA-u.

Nadležnost suda

Član 121

Sud u Crnoj Gori je nadležan za svaki spor koji nastane:

1) između Komisije kao nadležnog organa, kada je Crna Gora referentna država članica i DZUAIF-a iz treće države;

2) između DZUAIF-a i/ili AIF-a iz treće države i investitora AIF-a iz Crne Gore.

Marketing u Evropskoj uniji udjela AIF-ova kojima upravlja DZUAIF iz treće države sa evropskim pasošem

Član 122

(1) Ako DZUAIF iz treće države ima dozvolu za rad koju je izdala Komisija ili nadležni organ druge države članice, smatra se da ima evropski pasoš i da može profesionalnim investitorima u EU da nudi udjele AIF-ova iz Crne Gore, iz druge države članice ili iz treće države, kojima upravlja.

(2) Uz uslove iz stava 1 ovog člana, da bi DZUAIF iz treće države kojem je Crna Gora referentna država članica, mogao profesionalnim investitorima u EU nuditi udjele AIF-ova iz treće države kojima upravlja, moraju biti ispunjeni i sljedeći uslovi:

1) da postoje primjereni postupci saradnje između Komisije i nadležnih organa treće države u kojoj je osnovan AIF kojim upravlja, kako bi se obezbijedila efikasna razmjena informacija na osnovu kojih Komisija može vršiti poslove iz svoje nadležnosti;

2) treća država u kojoj je osnovan AIF se ne nalazi na spisku rizičnih zemalja FATF-e;

3) treća država, u kojoj je osnovan AIF potpisala je sporazum sa Crnom Gorom i svakom drugom državom članicom u kojoj DZUAIF namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a iz treće države, koji u potpunosti ispunjava standarde iz člana 26. OECD-ovog modela poreske konvencije o prihodima i kapitalu i obezbijedi efikasnu razmjenu​​ informacija i podataka u oblasti poreza uključujući sve multilateralne poreske sporazume.

(3) DZUAIF iz treće države koji u Crnoj Gori upravlja AIF-om, direktno ili putem filijale, dužan je da primjenjuje i druge relevantne propise koji radi zaštite javnog interesa uređuju prava potrošača i sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

Marketing u Crnoj Gori udjela AIF-ova kojima upravlja DZUAIF iz treće države sa evropskim pasošem

Član 123

(1) Kada DZUAIF iz treće države namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a iz Crne Gore, druge države članice ili iz treće države u Crnoj Gori kao svojoj referentnoj državi članici, dužan je da Komisiji dostavi obavještenje za sve AIF-ove čije udjele namjerava da stavi na tržište.

(2) Obavještenje iz stava 1 ovog člana sadrži sljedeće podatke:

1) pismo o obavještenju, uključujući program aktivnosti koje DZUAIF namjerava da obavlja sa naznakom AIF-a čije udjele namjerava da stavi na tržište i podatak u kojoj je državi AIF osnovan;

2) pravila poslovanja AIF-a, odnosno osnivački akt AIF-a;

3) naznaku depozitara AIF-a;

4) opis ili svaku informaciju o AIF-u koja je dostupna investitorima;

5) podatak u kojoj je državi osnovan centralni AIF, ako je AIF – AIF ulagač kapitala;

6) informacije iz člana 64 stav 1 ovog zakona, a koje nisu obuhvaćene u tač. 1 do 5 ovog stava,​​ za svaki AIF čije udjele namjerava da stavi na tržište;

7) kada je to primjenjivo, informacije o mehanizmima za sprječavanje ponude udjela AIF-a malim investitorima, uključujući i slučajeve kad se DZUAIF oslanja na aktivnosti nezavisnih subjekata za pružanje investicionih usluga u vezi sa AIF-om.

Obavještavanje DZUAIF-a

Član 124

(1) Komisija u roku od 20 radnih dana od dana prijema potpune dokumentacije iz člana 123 stav 2 ovog zakona obavještava DZUAIF da li može da stavi na tržište udjele AIF-a navedenog u obavještenju na području Crne Gore.

(2) Ako DZUAIF-ovo upravljanje AIF-om ili sam DZUAIF nije ili neće biti usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će zabraniti stavljanje na tržište udjela AIF-a u Crnoj Gori.

(3) DZUAIF može u Crnoj Gori da stavi na tržište udjele AIF-a iz druge države članice ili iz treće države od dana prijema obavještenja Komisije iz stava 1 ovog člana, pod uslovom da je Komisija to odobrila.

(4) Komisija obavještava ESMA-u i nadležni organ matične države članice AIF-a o tome da DZUAIF može da stavi na tržište udjele AIF-a iz druge države članice ili iz treće države na području Crne Gore.

Obavještenje o namjeravanoj promjeni

Član 125

(1) U slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 123 stav 2 ovog zakona,​​ DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj​​ promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila.

(2) Ako bi namjeravana promjena dovela do toga da upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF ne bi više bio usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će zabraniti sprovođenje namjeravane promjene.

(3) Ako je namjeravana promjena sprovedena protivno st. 1 i 2 ovog člana, odnosno ako se dogodila neplanirana promjena zbog koje upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više nije usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će preduzeti odgovarajuće mjere,​​ uključujući kada je to potrebno i zabranu marketinga udjela AIF-a.

(4) Ako su predmetne promjene prihvatljive jer ne utiču na usklađenost upravljanja AIF-om od strane DZUAIF-a ili usklađenost samog DZUAIF-a sa odredbama ovog zakona, Komisija bez odlaganja o njima obavještava ESMA-u i kada je to primjenjivo nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a, ako se promjene odnose na prestanak marketinga udjela određenog AIF-a ili se odnose na marketing udjela dodatnih AIF-ova.

Marketing u drugoj državi članici udjela AIF-ova kojima upravlja DZUAIF iz treće države sa evropskim pasošem

Član 126

(1) Kada DZUAIF iz treće države kojem je Crna Gora referentna država članica, u drugoj državi članici namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a iz Crne Gore, iz druge države članice ili iz treće države, dužan je da Komisiji dostavi obavještenje za svaki AIF čije udjele namjerava da stavi na tržište.

(2) Obavještenje iz stava 1 ovog člana sadrži sljedeće podatke:

1) pismo o obavještenju, uključujući program aktivnosti koje DZUAIF namjerava da obavlja sa naznakom AIF-a čije udjele namjerava da stavi na tržište i podatak u kojoj je državi AIF osnovan;

2) pravila poslovanja AIF-a, odnosno osnivački akt AIF-a;

3) naznaku depozitara AIF-a;

4) opis ili svaku informaciju o AIF-u koja je dostupna investitorima;

5) podatak u kojoj je državi osnovan centralni AIF, ako je AIF – AIF ulagač kapitala;

6) informacije iz člana 64 stav 1 ovog zakona, a koje nisu obuhvaćene tač. 1 do 5 ovog stava, za svaki AIF čije udjele namjerava da stavi na tržište;

7) naznaku države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a na način da ih nudi profesionalnim investitorima;

8) informacije o mehanizmima za marketing udjela AIF-a u drugoj državi članici i, kada je to primjenjivo, informacije o mehanizmima za sprječavanje ponude udjela AIF-a malim investitorima,​​ uključujući i slučajeve kad se DZUAIF oslanja na aktivnosti nezavisnih subjekata za pružanje investicionih usluga u vezi sa AIF-om.

(3) Za nadzor mehanizama za marketing udjela AIF-a koje je DZUAIF uspostavilo i obavijestilo Komisiju u skladu sa stavom 2 tačka 8 ovog člana, odgovoran je nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a.

Dostavljanje dokumentacije DZUAIF iz treće države sa evropskim pasošem koji udjele AIF-ova nudi u drugim državama članicama

Član 127

(1) Komisija u roku od 20 radnih dana od dana prijema dokumentacije iz člana 106 ovog zakona, istu elektronskim putem dostavlja nadležnom organu druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a.

(2) Komisija nadležnom organu druge države članice dostavlja obavještenje i dokumentaciju iz člana 126 stav 2 ovog zakona samo ako je DZUAIF-ovo upravljanje AIF-om, odnosno sam DZUAIF usklađen sa odredbama ovog zakona.

(3) Komisija nadležnom organu druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a na isti način dostavlja i potvrdu da DZUAIF ima dozvolu za upravljanje AIF-om sa određenom strategijom ulaganja.

(4) Nakon što Komisija nadležnom organu druge države članice u kojoj DZUAIF namjerava da stavlja na tržište udjele AIF-a dostavi potpuna obavještenja i dokumentaciju iz člana 116 ovog zakona, bez odlaganja o tome obavještava DZUAIF.

(5) DZUAIF može da stavi na tržište udjele AIF-a u relevantnoj državi članici domaćinu DZUAIF-a od dana prijema obavještenja iz stava 4 ovog člana.

(6) Komisija će obavijestiti ESMA-u i, kada je to primjenjivo, nadležni organ matične države članice AIF-a, u slučaju da DZUAIF-u odobri marketing udjela AIF-a iz Crne Gore, iz druge države članice ili iz treće države u državi članici domaćinu DZUAIF-a.

(7) Ako nadležno tijelo države članice domaćina DZUAIF-a odbije zahtjev za razmjenu informacija u skladu sa regulatornim tehničkim standardima ESMA-e, Komisija može o istom obavijestiti ESMA-u.

Dostavljanje dokumentacije na engleskom jeziku

Član 128

(1) Obavještenje i dokumentacija iz člana 126 stav 2 ovog zakona, kao i sve promjene te dokumentacije, DZUAIF je dužan da dostavi Komisiji na engleskom jeziku.

(2) Komisija potvrdu iz člana 127 stav 3 ovog zakona sačinjava na engleskom jeziku.

Bitne promjene podataka DZUAIF iz treće države sa evropskim pasošem koji udjele AIF-ova nudi u drugim državama članicama

Član 129

(1) U slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 126 stav 2 ovog zakona,​​ DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila.

(2) Ako namjeravana promjena dovodi do toga da upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više ne bi bili usklađeni sa odredbama ovog zakona, Komisija će, bez odlaganja,​​ zabraniti sprovođenje namjeravane promjene.

(3) Ako je protivno st. 1 i 2 ovog člana namjeravana promjena sprovedena, odnosno ako se dogodila neplanirana promjena zbog koje upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više nije usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će preduzeti primjerene mjere u skladu sa ovim zakonom, uključujući, kada je to potrebno, i zabranu marketinga udjela AIF-a.

(4) Ako su predmetne promjene prihvatljive, odnosno ako ne utiču na usklađenost upravljanja AIF-om od strane DZUAIF-a ili usklađenost samog DZUAIF-a sa odredbama ovog zakona,​​ Komisija će bez odlaganja o tome obavijestiti:

1) ESMA-u ako se te promjene odnose na prekid marketinga udjela određenog AIF-a ili na marketing udjela dodatnih AIF-ova; i

2) nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a.

DZUAIF iz treće države koji upravlja AIF-om osnovanim u drugoj državi članici kada je Crna Gora referentna država članica DZUAIF-a

Član 130

(1) DZUAIF iz treće države kojem je Crna Gora referentna država članica, može da upravlja AIF-om koji je osnovan u drugoj državi članici, neposredno ili putem podružnice, uz uslov da DZUAIF ima dozvolu za upravljanje vrstom AIF-a kojom namjerava da upravlja.

(2) DZUAIF iz treće države kojem je Crna Gora referentna država članica, koji po prvi put namjerava da upravlja AIF-om osnovanim u drugoj državi članici, mora Komisiji kao nadležnom organu njegove referentne države članice da dostavi:

1) naznaku države članice u kojoj namjerava da obavlja djelatnost iz stava 1 ovog člana neposredno ili preko podružnice;

2) program planiranih aktivnosti koje namjerava obavljati, uključujući naznaku AIF-a ili vrstu AIF-a kojim namjerava da upravlja.

(3) Kada DZUAIF iz treće države u drugoj državi članici namjerava da osnuje podružnicu, uz podatke iz stava 2 ovog člana dužan je da Komisiji dostavi i:

1) organizacionu strukturu podružnice;

2) adresu u matičnoj državi članici AIF-a, sa koje će biti moguće pribavljati potrebnu dokumentaciju;

3) ime i prezime i kontakt lica odgovornog za poslovanje podružnice.

Dostavljanje dokumentacije DZUAIF iz treće države koji upravlja AIF-om osnovanim u drugoj državi članici kada je Crna Gora referentna država članica DZUAIF-a

Član 131

(1) Komisija u roku od mjesec dana od prijema uredne dokumentacije iz člana 130 stav 2 ovog člana, odnosno u roku od dva mjeseca od prijema uredne dokumentacije iz člana 130 stav 3 ovog zakona, istu dostavlja nadležnom organu države članice domaćina DZUAIF-a.

(2) Komisija nadležnom organu države članice domaćina DZUAIF-a dostavlja i potvrdu da DZUAIF ima dozvolu za rad.

(3) Komisija dostavlja obavještenje i dokumentaciju iz st. 2 do 4 ovog člana samo ako je DZUAIF-ovo upravljanje AIF-om i sam DZUAIF usklađen sa odredbama ovog zakona.

(4) Nakon što Komisija nadležnom organu države članice domaćina DZUAIF-a dostavi potpunu dokumentaciju iz člana 130 st. 2 i 3 ovog zakona i potvrdu iz stava 2 ovog člana, bez odlaganja će o tome obavijestiti DZUAIF.

(5) DZUAIF iz treće države može da počne sa obavljanjem djelatnosti u državi članici domaćinu DZUAIF-a od dana prijema obavještenja iz stava 4 ovog člana.

(6) Komisija obavještava ESMA-u da DZUAIF može da počne da upravlja AIF-om u državi članici domaćinu DZUAIF-a.

Promjena podataka DZUAIF iz treće države koji upravlja AIF-om osnovanim u drugoj državi članici kada je Crna Gora referentna država članica DZUAIF-a

Član 132

(1) U slučaju promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 130 st. 2 i 3 ovog zakona DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila.

(2) Ako bi namjeravana promjena dovela do toga da upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF ne bi više bio usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će zabraniti sprovođenje namjeravane promjene.

(3) Ako je namjeravana promjena sprovedena protivno st. 1 i 2 ovog člana, odnosno ako se dogodila neplanirana promjena zbog koje upravljanje AIF-om od strane DZUAIF-a ili sam DZUAIF više nije usklađen sa odredbama ovog zakona, Komisija će preduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa ovim zakonom, uključujući, kada je to potrebno i zabranu marketinga udjela AIF-a.

(4) Ako su predmetne promjene prihvatljive jer ne utiču na usklađenost upravljanja AIF-om ili usklađenost samog DZUAIF-a sa odredbama ovog zakona, Komisija će bez odlaganja o istima obavijestiti nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a.

(5) Na jezik obavještenja i dokumentacije iz člana 130 st. 2 i 3 i člana 131 stav 2 ovog zakona shodno se primjenjuju odredbe člana 128 ovog zakona.

Poslovanje DZUAIF-a iz treće države u Crnoj Gori, kada Crna Gora nije referentna država članica DZUAIF-a

Član 133

(1) Kada Crna Gora nije referentna država članica DZUAIF-a, DZUAIF iz treće države može da upravlja AIF-om iz Crne Gore putem podružnice ili neposredno, ako je od nadležnog organa referentne države članice, u skladu sa propisom kojim se u pravni poredak te države članice prenose odredbe propisa EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke,​​ opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijsku polugu, transparentnost i nadzor, dobio dozvolu za upravljanje tom vrstom AIF-a kojom namjerava da upravlja.

(2) DZUAIF iz treće države može da počne da obavlja djelatnost od dana prijema obavještenja od nadležnog organa referentne države članice DZUAIF-a da je taj organ Komisiji dostavio obavještenje i potvrdu koja odgovara onoj iz člana 130 st. 2 i 3 i člana 131 stav 2 ovog zakona.

(3) DZUAIF iz stava 1 ovog člana koji u Crnoj Gori obavlja svoju djelatnost putem podružnice dužan je da ispunjava sve uslove iz ovog zakona, koji se odnose na dužnosti i odgovornosti članova uprave DZUAIF-a, vođenje evidencija o ličnim transakcijama i upravljanje sukobima interesa.

XI. DOZVOLA ZA OSNIVANjE, ORGANIZOVANjE I UPRAVLjANjE ALTERNATIVNIM INVESTICIONIM FONDOVIMA

Zahtjev za osnivanje, organizovanje i upravljanje AIF-om

Član 134

(1) DZUAIF podnosi zahtjev za osnivanje, odnosno organizovanje i upravljanje AIF-om Komisiji.

(2) Komisija, u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahtjeva, rješenjem izdaje dozvolu za osnivanje, odnosno organizovanje i upravljanje AIF-om ako ocijeni da su ispunjeni svi uslovi propisani ovim zakonom.

(3) Obrazac i sadržinu zahtjeva iz stava 1 ovog člana propisuje Komisija.

Registar alternativnih investicionih fondova

Član 135

(1) Alternativni investicioni fondovi za koje je Komisija izdala dozvolu za osnivanje odnosno organizovanje upisuju se u registar alternativnih investicionih fondova koji vodi Komisija.

(2) Obavještenje o upisu u registar iz stava 1 ovog člana objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

(3) Sadržinu i način vođenja registra iz stava 1 ovog člana propisuje Komisija.

Dozvoljena ulaganja i opšta ograničenja u poslovanju

Član 136

(1) DZUAIF je dužan da sredstva AIF-a ulaže u finansijske instrumente uređene zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i u nekretnine, pri čemu se u pravilima poslovanja i osnivačkim aktima fonda moraju konkretno navesti oblici i kategorije imovine u koje fond namjerava da ulaže svoja sredstva.

(2) DZUAIF je dužan da sredstva AIF-a ulaže u skladu sa investicionom politikom definisanom u pravilima poslovanja i osnivačkim aktima fonda, a usklađenost ulaganja fonda sa pravilima poslovanja i osnivačkim aktima kontroliše depozitar fonda.

(3) AIF ne može izdavati obveznice i odobravati kredite i zajmove iz svoje imovine niti garantovati za obaveze trećih lica.

(4) Pravilima poslovanja i osnivačkim aktima otvorenog AIF-a precizira se iznos ulazne naknade prilikom kupovine investicionih jedinica/udjela i iznos izlazne naknade prilikom otkupa investicionih jedinica/udjela, pri čemu iznos izlazne naknade ne može biti veći od 5% od neto vrijednosti imovine po investicionoj jedinici/udjelu.

(5) DZUAIF koji upravlja otvorenim AIF-om ne smije donijeti odluku o povećanju ulazne i izlazne naknade za upravljanje bez pisane saglasnosti većine vlasnika investicionih jedinica/udjela.

(6) U slučaju povećanja ulazne i izlazne naknade, DZUAIF koji upravlja otvorenim AIF-om dužan je da upozna vlasnike investicionih jedinica/udjela sa tom odlukom i da im omogući da u roku, koji ne može biti kraći od 90 dana od dana javnog objavljivanja odluke o povećanju naknade,​​ zatraže otkup investicionih jedinica pod uslovima koji su važili prije povećanja naknade.

Troškovi alternativnih investicionih fondova

Član 137

Pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima AIF-a propisuju se sve naknade, troškovi i metodologija obračuna naknada koje se plaćaju iz imovine fonda, kao i uslovi i način korišćenja dobiti.

Saglasnost na pravila poslovanja i osnivačke akte alternativnih investicionih fondova

Član 138

Komisija daje saglasnost na pravila poslovanja i osnivačke akte AIF-a i na izmjene i dopune tih akata.

XII. LIKVIDACIJA, STEČAJ I DRUGI SLUČAJEVI PRESTANKA AIF-A

Osnovni principi postupka likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica

Član 139

(1) Nakon donošenja odluke o likvidaciji AIF-a ne može se vršiti izdavanje ili otkup udjela u AIF-u.

(2) U postupku likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica, transakcije sa njegovom imovinom mogu se obavljati isključivo za potrebe likvidacije fonda.

(3) AIF nema obavezu plaćanja naknade ni plaćanja troškova u vezi sa postupkom likvidacije od dana donošenja odluke o likvidaciji, izuzev naknade depozitaru ili drugoj kreditnoj instituciji kod koje se drže i vode sredstva fonda do okončanja postupka likvidacije, ako AIF ostane bez depozitara.

(4) Izlazna naknada ne naplaćuje se u slučaju likvidacije fonda bez obzira na osnov za pokretanje postupka likvidacije.

(5) Lice koje sprovodi postupak likvidacije AIF-a je dužno da u postupku sprovođenja likvidacije AIF-a postupa u najboljem interesu članova i da vodi računa da se likvidacija sprovede u razumnom roku, pri čemu se prvo izmiruju obaveze AIF-a dospjele do dana donošenja odluke o likvidaciji, uključujući zahtjeve za otkup udjela u AIF-u koji su podnijeti do dana donošenja odluke o likvidaciji, nakon čega se podmiruju sve druge obaveze AIF-a koje nisu dospjele do dana donošenja odluke o likvidaciji, a proizilaze iz transakcija povezanih sa upravljanjem imovinom.

(6) Preostala neto vrijednost imovine AIF-a, nakon izmirenja obaveza AIF-a iz stava 5 ovog člana raspodjeljuje se članovima AIF-a (investitorima), srazmjerno njihovom vlasničkom učešću u AIF-u.

(7) Prilikom isplate preostale neto vrijednosti imovine fonda, članovima AIF-a (investitorima)​​ moraju biti dostupni finansijski izvještaji o sprovedenom postupku likvidacije.

(8) Lice koje sprovodi postupak likvidacije AIF-a dužno je da Komisiji dostavi konačni izvještaj i izvještaj o sprovedenoj likvidaciji AIF-a i odgovorno je za izradu tih izvještaja.

(9) Nakon završetka postupka likvidacije, u registar fondova Komisije upisuje se završetak postupka likvidacije AIF-a, a likvidator je dužan sve poslovne knjige likvidiranog fonda predati Komisiji.

(10) Na izradu početnih i završnih finansijskih izvještaja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i propisa o izradi godišnjih finansijskih izvještaja.

Obavještavanje članova AIF-a i Komisije o likvidaciji AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica

Član 140

(1) Lice koje sprovodi postupak likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica, dužno je da nakon donošenja odluke o likvidaciji AIF-a, odnosno od dana imenovanja, o tome obavijesti Komisiju i da uz to obavještenje priloži tekst za objavu i obavještenje iz stava 2 ovog člana.

(2) Lice koje sprovodi postupak likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica, dužno je da u roku od tri radna dana od dana donošenja odluke o likvidaciji AIF-a svakom članu AIF-a dostavi obavještenje o pokretanju postupka likvidacije i javno objavi informaciju o likvidaciji AIF-a.

(3) Sadržinu i način objavljivanja informacije, kao i sadržinu i način dostavljanja obavještenja iz stava 2 ovog člana propisuje Komisija.

Sprovođenje likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica od strane DZUAIF-a

Član 141

(1) Likvidaciju AIF-a pokreće i sprovodi DZUAIF, osim ako je nad DZUAIF-om pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije ili mu je oduzeta ili privremeno obustavljena dozvola za rad od strane Komisije ili, kada je to primjenjivo, nadležnog organa matične države članice DZUAIF-a.

(2) DZUAIF pokreće postupak likvidacije AIF-a donošenjem odluke o likvidaciji AIF-a, a sprovodi ga u skladu sa ovim zakonom i pravilima poslovanja AIF-a.

Sudska likvidacija AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica

Član 142

(1) Komisija će nadležnom sudu podnijeti predlog za otvaranje postupka sudske likvidacije AIFa koji nema svojstvo pravnog lica:

1) u slučaju kad je DZUAIF-u koji upravlja tim AIF-om oduzeta dozvola za rad, a ne uspije javni poziv iz člana 79 stav 9 ovog zakona;

2) u slučaju kad je nad DZUAIF-om pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, a upravljanje AIF-om nije prenijeto na drugi DZUAIF u skladu sa ovim zakonom;

3) u drugim slučajevima propisanim ovim zakonom.

(2) Na postupak sudske likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje stečaj, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

(3) U postupku sudske likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica ne može se vršiti reorganizacija i sprovoditi drugi postupci kojima se sprječava prestanak AIF-a.

(4) Radi sprovođenja postupka likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica nadležni sud će imenovati likvidatora i odlučiti o drugim pitanjima od značaja za uspješno okončanje ovog postupka u skladu sa zakonom.

(5) U sprovođenju postupka likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica, likvidator iz stava 4 ovog člana ima prava i obaveze koje u upravljanju AIF-om ima društvo za upravljanje.

Stečaj i likvidacija AIF-a koji ima svojstvo pravnog lica

Član 143

(1) Likvidacija zatvorenog AIF-a koji ima svojstvo pravnog lica sprovodi se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju privredna društva, osim ako ovim zakonom ili aktom Komisije nije propisano drugačije.

(2) Stečaj zatvorenog AIF-a koji ima svojstvo pravnog lica sprovodi se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje stečaj privrednih društava.

(3) Likvidacioni, odnosno stečajni upravnik zatvorenog AIF-a koji ima svojstvo pravnog lica je dužan da odmah po pokretanju postupka likvidacije, odnosno stečaja, o tome obavijesti Komisiju.

Prestanak AIF-a osnovanog na određeno vrijeme

Član 144

(1) Datum prestanka AIF-a osnovanog na određeno vrijeme određuje se pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima AIF-a.

(2) Kada je AIF osnovan na određeno vrijeme, DZUAIF je dužan da jedan dan prije prestanka postojanja AIF-a obračuna cijenu udjela u AIF-u i po toj cijeni izvrši otkup svih udjela u AIF-u i u potpunosti isplati članove, odnosno akcionare AIF-a.

(3) DZUAIF je dužan da isplati sredstva na račune članova, odnosno akcionara AIF-a,​​ najkasnije u roku od petnaest dana nakon prestanka AIF-a osim ako pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima AIF-a nije utvrđeno drugačije.

(4) DZUAIF, odnosno skupština zatvorenog AIF-a koji ima svojstvo pravnog lica može donijeti odluku o prestanku AIF-a osnovanog na određeno vrijeme i prije datuma prestanka određenog njegovim pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a, ako je ostvarena svrha tog AIF-a ili je takva odluka u interesu članova, odnosno akcionara AIF-a, a takva je mogućnost predviđena pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima AIF-a.

(5) U slučaju prestanka AIF-a osnovanog na određeno vrijeme prije datuma prestanka određenog njegovim pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a, DZUAIF je dužan da o toj odluci bez odlaganja obavijesti Komisiju i članove, odnosno akcionare AIF-a i ne smije članovima,​​ odnosno akcionarima AIF-a da naplaćuje izlaznu naknadu.

(6) Ako je AIF osnovan na određeno vrijeme, DZUAIF, odnosno skupština zatvorenog AIF-a koji ima svojstvo pravnog lica može donijeti odluku o produženju njegovog trajanja ako je takva mogućnost predviđena pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima AIF-a, a o toj odluci DZUAIF bez odlaganja obavještava Komisiju i članove, odnosno akcionare AIF-a.

(7) Članovima, odnosno akcionarima koji žele da istupe iz AIF-a zbog produženja roka njegovog trajanja, DZUAIF je dužan da iz imovine AIF-a otkupi udjele u AIF-u na dan predviđenog prestanka AIF-a, osim ako je pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a predviđeno drugačije.

(8) Bliže uslove i način prestanka AIF-a, kao i uslovi i način produženja trajanja AIF-a osnovanog na određeno vrijeme propisije Komisija.

XIII. STATUSNE PROMJENE AIF-a

Statusne promjene AIF-ova koji nemaju svojstvo pravnog lica

Član 145

(1) Dva ili više AIF-ova koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu se pripojiti ili spojiti, uz prethodnu dozvolu Komisije.

(2) Pripajanje AIF-ova sprovodi se prenosom cjelokupne imovine, prava i obaveza jednog ili više AIF-ova (u daljem tekstu: AIF prenosilac) na drugi postojeći AIF (u daljem tekstu: AIF preuzimalac).

(3) Spajanje AIF-ova se sprovodi osnivanjem novog AIF-a preuzimaoca, na koji se prenosi cjelokupna imovina, prava i obaveze dva ili više AIF-ova prenosioca koji se spajaju.

(4) Prilikom statusne promjene AIF-ova koji nemaju svojstvo pravnog lica u postupku može učestvovati više AIF-ova prenosilaca i samo jedan AIF preuzimalac.

(5) Uslove za sprovođenje statusne promjene AIF-ova koji nemaju svojstvo pravnog lica propisuje Komisija.

Statusne promjene zatvorenih AIF-ova koji imaju svojstvo pravnog lica

Član 146

Na statusne promjene zatvorenih AIF-ova koji imaju svojstvo pravnog lica primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva osim ako ovim zakonom ili aktom Komisije nije drugačije propisano.

XIV. SARADNjA SA NADLEŽNIM ORGANIMA

Saradnja Komisije sa nadležnim organima Crne Gore i drugih država

Član 147

(1) Komisija i drugi nadležni organi Crne Gore, koji su odgovorni za nadzor nad finansijskim institucijama, dužni su da sarađuju i da na uzajamne zahtjeve dostavljaju sve informacije o pojedinim subjektima nadzora, potrebne za sprovođenje nadzora, u postupku izdavanja dozvole za rad ili drugim postupcima.

(2) Nadležni organi Crne Gore dužni su da se međusobno obavještavaju o nepravilnostima ili drugim informacijama koje su utvrdili, ako su takve nepravilnosti ili informacije važne za rad drugih nadležnih organa.

(3) Pored nadležnih organa iz stava 1 ovog člana, Komisija je, u okviru svojih nadležnosti,​​ dužna da sarađuje i sa drugim nadležnim državnim organima Crne Gore i sa nadležnim organima drugih država u skladu sa zakonom.

Subjekt u finansijskom konglomeratu

Član 148

(1) DZUAIF koji je subjekt u finansijskom konglomeratu u smislu zakona kojim se uređuju finansijski konglomerati, uključuje se:

1) u konsolidovani nadzor banaka i investicionih društava ili u dodatni nadzor društava za osiguranje u grupi osiguravača;

2) u dodatni nadzor ako je grupa finansijski konglomerat;

3) u postupak utvrđivanja postojanja finansijskog konglomerata.

(2) DZUAIF se uključuje u finansijski sektor kojem pripada i u grupi, a ako ne pripada isključivo jednom sektoru u grupi, uključuje se u najmanji finansijski sektor.

(3) Za potrebe dodatnog nadzora iz stava 1 tačka 2 ovog člana, prema DZUAIF-u se postupa kao prema dijelu finansijskog sektora u koji je on uključen na osnovu stava 2 ovog člana.

Saradnja Komisije sa nadležnim organima iz druge države članice, ESMA-om i ESRB-om

Član 149

(1) Komisija sarađuje sa nadležnim organima drugih država članica, ESMA-om i ESRB-om.

(2) Nadležnim organima iz stava 1 ovog člana, Komisija dostavlja informacije važne za izvršenje njihovih nadzornih nadležnosti nad primjenom propisa kojima se u pravni poredak države članice prenose odredbe propisa EU koji, u vezi sa AIF-ima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijsku polugu, transparentnost i nadzor, ostalih propisa na snazi u toj državi članici, kao i propisa koji uređuju fondove preduzetničkog kapitala i fondove socijalnog preduzetništva.

(3) U svrhu iz stava 2 ovog člana Komisija je dužna da drugim nadležnim organima, dostavi sve informacije važne za izvršenje njihovih nadzornih nadležnosti bez odlaganja, na njihov zahtjev ili na sopstvenu inicijativu.

(4) Komisija sa nadležnim organima druge države članice sarađuje i putem učestvovanja u vezi sa sprovođenjem nadzora.

(5) Komisija je dužna da u okviru saradnje dostavi informacije iz st. 2, 3 i 4 ovog člana, čak i kada postupanje koje je predmet nadzora, odnosno radnji u vezi sa sprovođenjem nadzora ne predstavlja kršenje pozitivno-pravnih propisa u Crnoj Gori.

(6) Komisija nadležnom organu države članice domaćina DZUAIF-a dostavlja kopiju dokumenata kojima se uređuju postupci saradnje iz člana 101 stav 2 tačka 1, člana 105 stav 2 tačka 1 i člana 122 stav 2 tačka 1 ovog zakona, kao i informacije o DZUAIF-u iz treće države koje je primila od nadležnog organa treće države, kao i kada je to primjenjivo da obavijesti nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a o postupanju u skladu sa članom 169 st. 4 i 5 ovog zakona.

(7) Kada Komisija od nadležnog organa druge države članice primi kopiju dokumenata kojima se uređuju postupci saradnje slični onima iz člana 101 stav 2 tačka 1, člana 105 stav 2 tačka 1 i člana 122 stav 2 tačka 1 ovog zakona, a smatra da sadržina istih nije u skladu sa zahtjevima propisanih regulatornih tehničkih standarda, Komisija može uputiti predmet ESMA-i.

(8) Komisija ESMA-u na svaka tri mjeseca obavještava o:

1) svim dozvolama koje je izdala DZUAIF-ovima za obavljanje poslova upravljanja AIF-ovima na osnovu ovog zakona;

2) svim dozvolama koje je oduzela DZUAIF-ovima u skladu sa ovim zakonom.

Obavještavanje nadležnog organa o sumnji na kršenje propisa

Član 150

(1) Ako Komisija ima jasne i opravdane razloge za sumnju da DZUAIF koji ne podliježe nadzoru Komisije čini ili je izvršio radnje koje predstavljaju kršenje odredbi zakona i podzakonskih akata kojima se odredbe propisa EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijsku polugu, transparentnost i nadzor prenose u pravni poredak Crne Gore ili druge države članice, o tome će, sa što više informacija,​​ obavijestiti ESMA-u i nadležni organ matične države članice i države članice domaćina tog DZUAIF-a.

(2) Komisija, ako primi obavještenje iz stava 1 ovog člana od nadležnog organa druge države članice, preduzima odgovarajuće mjere i obavještava ESMA-u i taj nadležni organ druge države članice o ishodu tih mjera, kao i o bitnim događajima koji su se u međuvremenu dogodili, u mjeri u kojoj je to moguće.

(3) St. 1 i 2 ovog člana ne isključuju ostala ovlašćenja nadzora koja Komisija ima u skladu sa ovim zakonom.

Zaštita i čuvanje ličnih podataka

Član 151

(1) Prilikom razmjene i dostavljanja informacija nadležnim organima drugih država, odnosno prilikom obavještavanja nadležnih organa drugih država, Komisija je dužna da sa ličnim podacima postupa u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.

(2) Komisija podatke iz stava 1 ovog člana dužna je čuvati najduže pet godina.

Otkrivanje informacija trećim državama

Član 152

(1) Komisija može da dostavi nadležnom organu treće države informacije i podatke u vezi sa obradom informacija o činjenicama i uslovima koje su važne za izvršavanje obaveza i ovlašćenja te treće države, samo onda kada ocijeni da je takav prenos informacija potreban radi ispunjenja zahtjeva iz propisa EU koji, u vezi sa AIF-ima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja,​​ depozitare, finansijsku polugu, transparentnost i nadzor, i da treća država obezbjeđuje odgovarajući nivo zaštite podataka o ličnosti i ispunjava druge zahtjeve u skladu sa propisima kojima se reguliše zaštita podataka o ličnosti.

(2) Prilikom dostavljanja podataka u skladu sa stavom 1 ovog člana, Komisija treba da preduzme odgovarajuće mjere kako bi osigurala da treća država ne dostavi takve informacije drugoj državi bez izričite saglasnosti Komisije.

(3) Komisija nadležnom organu treće države dostavlja informacije koje je primila od nadležnog organa druge države članice, samo ako se nadležni organ druge države članice sa tim izričito saglasi i za svrhu za koju je saglasnost data.

Razmjena informacija u pogledu mogućih sistemskih posljedica poslovanja DZUAIF-a

Član 153

(1) Komisija razmjenjuje informacije sa nadležnim organima drugih država članica, kad je to važno za praćenje i reagovanje na moguće posljedice koje bi poslovanje pojedinog DZUAIF-a ili DZUAIF-ova uopšteno moglo da ima na stabilnost sistemski značajnih finansijskih institucija i za pravilno funkcionisanje tržišta na kojem DZUAIF-ovi posluju.

(2) Komisija dostavlja ESMA-i i ESRB-u informacije iz stava 1 ovog člana.

(3) Komisija ESMA-i i ESRB-u na njihov zahtjev dostavlja informacije o poslovanju DZUAIF-ova koji su subjekti nadzora Komisije.

(4) Komisija jednom godišnje ili po potrebi ESMA-i dostavlja zbirne informacije o sankcijama i mjerama izrečenim zbog povrede odredaba ovog zakona, a u cilju objave takvih informacija u godišnjem izveštaju ESMA-e.

Saradnja prilikom provjere poslovanja

Član 154

(1) Komisija može da zahtijeva saradnju nadležnog organa države članice u kojoj je potrebno sprovesti provjeru poslovanja određenog subjekta, odnosno u kojoj je potrebno preduzeti druge radnje u vezi sa sprovođenjem nadzora, a u cilju ispunjavanja obaveza iz ovog zakona.

(2) Komisija može od nadležnog organa druge države članice da zahtijeva da, ako nadležni organ druge države članice na teritoriji te države članice obavlja radnje iz stava 1 ovog člana, lica zaposlena u Komisiji učestvuju, odnosno pomažu u obavljanju tih radnji u saradnji sa zaposlenima u tom nadležnom organu.

(3) Ako od nadležnog organa druge države članice primi zahtjev za saradnju, Komisija će:

1) sprovesti provjeru poslovanja određenog subjekta ili će preduzeti druge radnje u vezi sa sprovođenjem nadzora koje treba preduzeti u Crnoj Gori;

2) omogućiti nadležnom organu druge države članice da sprovede provjeru poslovanja ili da preduzme druge radnje u vezi sa sprovođenjem nadzora u Crnoj Gori;

3) omogućiti trećem licu (ovlašćenom revizoru ili drugom stručnjaku) da sprovede provjeru poslovanja ili da preduzme druge radnje u vezi sa sprovođenjem nadzora u Crnoj Gori.

(4) Komisija, na zahtjev nadležnog organa druge države članice, omogućava njegovim predstavnicima da učestvuju, odnosno pomažu u obavljanju radnji iz stava 3 ovog člana, u saradnji sa predstavnicima Komisije.

(5) Komisija zadržava pravo na kontrolu nad sprovođenjem provjere poslovanja ili preduzimanja drugih radnji u vezi sa sprovođenjem nadzora, ako nadležni organ druge države članice obavlja radnje iz stava 3 ovog člana u Crnoj Gori, i može da zahtijeva od nadležnog organa druge države članice da predstavnici Komisije učestvuju, odnosno pomažu u obavljanju istih, u saradnji sa predstavnicima tog nadležnog organa.

Odbijanje saradnje

Član 155

(1) Komisija može odbiti zahtjev za dostavljanje informacija iz člana 154 stav 3 ovog zakona ili zahtjev za saradnju iz člana 154 stav 4 ovog zakona u slučaju da:

1) radnje u vezi sa sprovođenjem nadzora, provjera na licu mjesta ili razmjena informacija mogu imati negativan uticaj na suverenitet, sigurnost ili javni red u Crnoj Gori;

2) je već pokrenut sudski postupak za ista djela i za ista lica pred nadležnim sudom u Crnoj Gori;

3) je već priznata pravosnažna odluka nadležnog suda u Crnoj Gori za ista lica i iste radnje pred nadležnim organima.

(2) Komisija je dužna da u slučaju odbijanja saradnje o tome obavijesti nadležni organ koji je takvu saradnju zahtijevao i da mu dostavi sve dostupne informacije o razlozima odbijanja saradnje.

Rješavanje sporova

Član 156

Komisija može da se obrati ESMA-i u slučaju neslaganja sa nadležnim organom druge države članice u pogledu određene procjene, postupanja ili propusta jednog nadležnog organa u područjima saradnje ili koordinacije između nadležnih organa iz više država članica.

XV. NADZOR

Nadzorni organ

Član 157

(1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrši Komisija.

(2) Postupci pred Komisijom se vode u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni postupak,​​ ako drugačije nije propisano ovim zakonom.

(3) Protiv rješenja Komisije nije dozvoljena žalba, a može se pokrenuti upravni spor.

Subjekti nadzora

Član 158

(1) Subjekti nadzora shodno odredbama ovog zakona nad kojima Komisija vrši nadzor su:

1) DZUAIF iz Crne Gore i njegovi ogranci izvan Crne Gore;

2) AIF osnovan u Crnoj Gori;

3) AIF osnovan u drugoj državi članici, a čiji se udjeli stavljaju na tržište u Crnoj Gori;

4) AIF osnovan u trećoj državi, a čiji se udjeli stavljaju na tržište u Crnoj Gori;

5) podružnica DZUAIF-a iz treće države koja posluje u Crnoj Gori;

6) depozitar AIF-a iz Crne Gore, u dijelu pružanja usluga depozitara.

(2) Pored subjekata nadzora iz stava 1 ovog člana, u mjeri propisanoj ovim zakonom, Komisija vrši nadzor i nad sljedećim subjektima:

1) DZUAIF iz druge države članice koji obavlja djelatnost neposredno u Crnoj Gori;

2) podružnica DZUAIF-a iz druge države članice koja posluje u Crnoj Gori;

3) DZUAIF iz treće države koji obavlja djelatnost neposredno u Crnoj Gori;

(3) Komisija može, nakon sprovedenog nadzora poslovanja, da naloži subjektu nadzora mjere nadzora propisane ovim zakonom u cilju uspostavljanja zakonitog i urednog poslovanja subjekta nadzora, zaštite interesa investitora AIF-a i zaštite javnog interesa.

(4) Komisija može, nakon sprovedenog nadzora poslovanja, da naloži subjektu nadzora i one mjere nadzora u skladu sa propisom kojim se uređuju pojedine vrste fondova, kao što su fondovi preduzetničkog kapitala i fondovi socijalnog preduzetništva, a u cilju uspostavljanja zakonitog i urednog poslovanja subjekta nadzora, zaštite interesa investitora AIF-a i zaštite javnog interesa.

Ovlašćenja Komisije

Član 159

(1) Sva nadzorna i istražna ovlašćenja koja su joj neophodna za vršenje nadzora u skladu sa ovim zakonom Komisija može da sprovodi:

1) neposredno;

2) u saradnji sa drugim organima;

3) delegiranjem određenih poslova kontrole drugim subjektima;

4) podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim organima.

(2) U odnosu na subjekte nad kojima vrši nadzor, Komisija je ovlašćena da:

1) traži uvid u svaki dokument u bilo kom obliku i da dobije kopiju tog dokumenta;

2) traži informacije od bilo kog lica povezanog sa poslovanjem DZUAIF-a ili AIF-a, a u slučaju potrebe, može da pozove i ispita to lice u cilju dobijanja informacija;

3) izvršava neposredne kontrole, sa ili bez prethodne najave;

4) zahtijeva evidenciju telefonskih razgovora i evidenciju o prometu podataka;

5) zahtijeva prekid svih radnji koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i podzakonskih akata usvojenih na osnovu ovog zakona;

6) zatraži zamrzavanje ili zapljenu imovine;

7) naloži privremenu zabranu obavljanja profesionalne djelatnosti;

8) zahtijeva od DZUAIF-a, depozitara ili revizora da dostavi informacije;

9) izrekne bilo koju vrstu mjera koja će obezbijediti kontinuiranu usklađenost poslovanja DZUAIF-a ili depozitara sa odredbama ovog zakona;

10) zahtijeva obustavu izdavanja ili otkupa udjela AIF-a kada je to u interesu vlasnika udjela ili javnosti;

11) oduzme dozvolu za rad ili povuče saglasnosti koje je dala DZUAIF-u ili depozitaru;

12) podnese krivičnu prijavu;

13) zahtijeva da revizori ili eksperti sprovedu provjere ili istrage.

(3) Komisija je ovlašćena da preduzme sve potrebne mjere kako bi se obezbijedilo uredno funkcionisanje tržišta u onim slučajevima u kojima aktivnost jednog ili više AIF-ova na tržištu finansijskih instrumenata može da ugrozi uredno funkcionisanje tog tržišta.

Nadzorne mjere

Član 160

(1) Ako Komisija u postupku nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju subjekta nadzora po odredbama ovog zakona, donosi rješenje kojim se nalaže otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u određenom roku, pri čemu može preduzeti i jednu ili više sljedećih mjera:

1) izreći javnu opomenu;

2) povući saglasnost za imenovanje članova uprave DZUAIF-a;

3) naložiti razrješenje članova uprave ili drugih lica koja pokrivaju značajne funkcije kod subjekta nadzora;

4) privremeno zabraniti raspolaganje imovinom DZUAIF-a i/ili AIF-a;

5) preduzeti druge mjere za koje je ovlašćena u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.

(2) U slučaju da utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju subjekta nadzora po odredbama ovog zakona, Komisija nezavisno od drugih preduzetih mjera iz ovog člana, može:

1) izreći administrativnu novčanu kaznu subjektu nadzora koja ne može biti manja od 1% ni veća od 5% propisanog minimalnog kapitala subjekta nadzora;

2) izreći administrativnu novčanu kaznu članu uprave subjekta nadzora koja ne može biti manja od jedne zarade ni veća od zbira šest zarada koje je član uprave primio u periodu od šest mjeseci prije dana donošenja rješenja.

(3) Sredstva naplaćena od administrativnih novčanih kazni iz stava 2 ovog člana prihod su budžeta države.

(4) Mjere iz ovog člana Komisija može izreći DZUAIF-u i u postupku vršenja nadzora nad sprovođenjem zakona kojim se uređuju mjere i radnje koje se preduzimaju radi otkrivanja i sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Objavljivanje mjera

Član 161

Komisija može objaviti mjere izrečene u postupku vršenja nadzora osim kad bi takvo objavljivanje ozbiljno ugrozilo finansijsko tržište, interese investitora ili izazvalo nesrazmjernu štetu uključenim stranama.

Obaveza čuvanja povjerljivih informacija

Član 162

(1) Lica zaposlena u Komisiji, ovlašćeni revizori i druga stručna lica koja su zaposlena ili su bila angažovana od strane Komisije, dužna su da sve informacije koje su saznali u vezi sa subjektima nadzora u toku rada za Komisiju čuvaju kao povjerljive.

(2) Obaveza čuvanja povjerljivih informacija iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na:

1) dostavljanje povjerljivih informacija za potrebe sprovođenja krivičnog postupka ili postupka koji mu prethodi, na zahtjev ili nalog nadležnog suda, nadležnog organa za suzbijanje korupcije,​​ nadležnog državnog tužilaštva, ili na pisani zahtjev drugog nadležnog državnog organa iz Crne Gore ili druge države;

2) dostavljanje povjerljivih informacija u slučajevima kad je nad subjektom nadzora pokrenut stečajni postupak ili je u toku postupak likvidacije.

(3) Razmjena i dostavljanje informacija između Komisije i nadležnih organa drugih država članica, ESMA-e i ESRB-a ne smatra se odavanjem povjerljivih informacija, a Komisija, nadležni organi drugih država članica, ESMA i ESRB dužni su da čuvaju primljene informacije kao povjerljive i mogu ih upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dati.

(4) U obavještenju kojim se razmjenjuju ili dostavljaju podaci može se naznačiti da se podaci ne smiju objaviti bez izričite dozvole nadležnih organa koji su dali informacije.

(5) Kada Komisija primi povjerljive informacije u skladu sa stavom 3 ovog člana, isti se mogu koristiti samo:

1) pri provjeri ispunjavanja uslova za izdavanje saglasnosti o kojima se odlučuje na osnovu ovog zakona;

2) pri obavljanju nadzora, naročito u smislu provjere poslovanja, administrativnih i računovodstvenih procedura i mehanizama unutrašnjih kontrola i pri izricanju nadzornih mjera;

3) u prekršajnim postupcima i u postupcima pred upravnim sudom koji se vode protiv rješenja Komisije.

Nadzor nad poslovanjem DZUAIF-a iz Crne Gore koji obavlja djelatnosti u drugoj državi članici

Član 163

(1) Komisija je nadležna za nadzor DZUAIF-a iz Crne Gore ako DZUAIF upravlja i/ili stavlja na tržište udjele AIF-a u drugoj državi članici bez obzira na ovlašćenja koja nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a ima za sprovođenje nadzora.

(2) Kada DZUAIF iz Crne Gore obavlja djelatnosti na području države članice domaćina DZUAIF-a, za nadzor nad primjenom odredaba čl. 32, 37, 38 i člana 42 stav 1 tačka 3 podtačka a ovog zakona nadležan je nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a.

(3) Komisija može da sprovede neposrednu kontrolu poslovanja DZUAIF-a iz Crne Gore koji obavlja djelatnosti na području države članice domaćina, neposredno ili preko podružnice, nakon što prethodno obavijesti nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a.

(4) Komisija može da zahtijeva od nadležnog organa države članice domaćina DZUAIF-a da obavi neposrednu kontrolu poslovanja podružnice tog DZUAIF-a.

Mjere nadzora nad podružnicom DZUAIF-a u državi članici domaćinu

Član 164

Ako DZUAIF iz Crne Gore koji neposredno ili preko podružnice obavlja djelatnosti u drugoj državi članici, suprotno upozorenju nadležnog organa države članice domaćina, istom ne dostavi traženu dokumentaciju ili informacije ili ne postupi po upozorenju nadležnog organa države članice domaćina ili ne prestane sa kršenjem propisa te države članice, Komisija će naložiti mjere nadzora u skladu sa odredbama ovog zakona i o preduzetim mjerama obavijestiti nadležni organ države članice domaćina DZUAIF-a,​​ odnosno, po potrebi, zahtijevati potrebne informacije od relevantnih nadzornih organa trećih država.

Obavještavanje nadležnih organa države članice domaćina DZUAIF-a

Član 165

Ako Komisija DZUAIF-u iz Crne Gore oduzme dozvolu za rad, odnosno izrekne nadzornu mjeru zabrane obavljanja određenih djelatnosti, dužna je da o tome bez odlaganja obavijesti nadležni organ države članice domaćina u kojoj taj DZUAIF neposredno ili preko podružnice pruža usluge.

Nadležnost Komisije u sprovođenju nadzora nad depozitarom

Član 166

(1) Komisija je nadležna za sprovođenje nadzora nad depozitarom kada depozitar obavlja poslove propisane ovim zakonom.

(2) Komisija u okviru nadzora provjerava i procjenjuje rizike kojima je depozitar izložen ili bi mogao biti izložen u dijelu poslova koje obavlja u skladu sa ovim zakonom, uzimajući u obzir mišljenja Centralne banke Crne Gore, odnosno drugih nadzornih i regulatornih organa koji su nadležni za nadzor poslovanja stranih depozitara.

(3) Komisija je ovlašćena da, u slučaju da je depozitar delegirao obavljanje određenih djelatnosti na treća lica, od trećeg lica, odnosno depozitara zahtijeva da Komisiji dostavi izvještaje i informacije u vezi sa obavljanjem delegiranih poslova od strane trećeg lica, kao i da Komisiji omogući da sprovede pregled poslovanja, kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i ostalih dokumenata u onom dijelu koji se odnosi na obavljanje djelatnosti koje su delegirane, kao i da privremeno ili trajno povuče prethodnu saglasnost Komisije za delegiranje poslova na treće lice.

(4) Komisija uvijek, u slučaju da je depozitar delegirao obavljanje određenih djelatnosti na treća lica, sprovodi postupak nadzora na zahtjev Centralne banke Crne Gore.

Mjere nadzora koje Komisija može naložiti depozitaru

Član 167

(1) Pored mjera iz člana 150 ovog zakona, a koje su primjenjive na depozitara, ako u postupku nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju depozitara po odredbama ovog zakona,​​ Komisija može:

1) dati preporuku upravi depozitara;

2) izreći opomenu;

3) povući saglasnost na izbor depozitara;

4) naložiti promjenu trećeg lica na koje su delegirani poslovi depozitara, posebno u slučaju propusta ili ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost trećeg lica za uredno,​​ pravovremeno i kvalitetno ispunjavanje dužnosti u skladu sa preuzetim obavezama ili odredbama ovog zakona.

(2) Komisija bez odlaganja obavještava nadležni organ za kontrolu poslovanja kreditnih institucija o mjerama preduzetim prema depozitaru iz stava 1 ovog člana.

Nadzor nad poslovanjem DZUAIF-a iz druge države članice koja posluje preko podružnice u Crnoj Gori

Član 168

(1) Komisija je nadležna za nadzor DZUAIF-a iz druge države članice koji u Crnoj Gori upravlja i/ili stavlja na tržište udjele AIF-a preko podružnice, u dijelu koji se odnosi na ispunjenje uslova iz čl. 32, 37 i 38 ovog zakona.

(2) Komisija je ovlašćena da sprovede neposredni nadzor nad podružnicom DZUAIF-a iz druge države članice radi zaštite interesa investitora i drugih lica koja koriste usluge DZUAIF-a ili radi zaštite javnog interesa.

Ovlašćenja Komisije u obavljanju nadzora nad DZUAIF-om iz druge države članice

Član 169

(1) Komisija ne može zahtijevati od DZAUIF-a više podataka od onih koje zahtijeva od DZUAIF-a iz Crne Gore, ako DZUAIF iz druge države članice koji na teritoriji Crne Gore posluje direktno ili preko podružnice, na zahtjev Komisije dostavi svu dokumentaciju ili informacije koje su Komisiji potrebne za nadzor usklađenosti DZUAIF-a sa odredbama ovog zakona, a za čiji je nadzor Komisija nadležna.

(2) Ako Komisija utvrdi da DZUAIF iz druge države članice, koji na teritoriji Crne Gore upravlja i/ili stavlja na tržište udjele AIF-a neposredno ili preko podružnice, krši odredbe ovog zakona za čiji je nadzor nadležna Komisija, rješenjem će naložiti DZUAIF-u prestanak vršenja aktivnosti koje predstavljaju povredu odredbi ovog zakona o čemu će bez odlaganja obavijestiti nadležni organ matične države članice DZUAIF-a.

(3) Ako DZUAIF iz druge države članice, koji na teritoriji Crne Gore posluje neposredno ili preko podružnice, protivno stavu 1 ovog člana odbije da Komisiji dostavi traženu dokumentaciju i informacije ili ako ne postupi u skladu sa rješenjem iz stava 2 ovog člana, Komisija će o tome bez odlaganja obavijestiti nadležni organ matične države članice DZUAIF-a.

(4) Ako protivno mjerama koje preduzme nadležni organ matične države članice DZUAIF-a,​​ DZUAIF i dalje odbija da Komisiji dostavi dokumentaciju i informacije ili nastavi da krši odredbe ovog zakona, Komisija može, nakon što obavijesti nadležni organ matične države članice DZUAIF-a,​​ da:

1) naloži mjere nadzora u okviru svojih ovlašćenja, kako bi spriječila ili sankcionisala dalje nezakonitosti i/ili nepravilnosti i, u mjeri u kojoj je to potrebno, spriječila DZUAIF da inicira bilo kakve dalje transakcije na teritoriji Crne Gore,

2) kada je to primjenjivo, zabrani DZUAIF-u da obavlja djelatnost upravljanja AIF-ovima u Crnoj Gori.

(5) Ako Komisija ima osnovane sumnje da DZUAIF krši propise za čiji nadzor Komisija nije nadležna, dužna je da o tome obavijesti nadležni organ matične države članice DZUAIF-a.

(6) Ako uprkos mjerama koje je preduzeo nadležni organ matične države članice DZUAIF-a po osnovu obavještenja iz stava 5 ovog člana, DZUAIF nastavi sa postupanjem koje očigledno ugrožava interese investitora tog AIF-a, finansijsku stabilnost ili integritet tržišta u Crnoj Gori,​​ Komisija može nakon što obavijesti nadležni organ matične države članice DZUAIF-a, a radi zaštite interesa investitora AIF-a, zaštite finansijske stabilnosti ili integriteta tržišta, da naloži mjere nadzora u okviru svojih ovlašćenja, uključujući i mogućnost zabrane tom DZUAIF-u daljeg marketinga udjela AIF-a u Crnoj Gori.

(7) Komisija će postupiti u skladu sa odredbama st. 5 i 6 ovog člana i onda kada ima jasne i opravdane razloge za neslaganje sa izdavanjem dozvole za rad koju je​​ referentna država članica izdala DZUAIF-u iz treće države koji na teritoriji Crne Gore posluje direktno ili preko podružnice.

(8) Komisija može da se obrati ESMA-i ako se ne slaže sa nekom od mjera koje je preduzeo nadležni organ matične države članice DZUAIF-a koji na teritoriji Crne Gore upravlja i/ili stavlja na tržište udjele AIF-a neposredno ili preko podružnice.

(9) Komisija će nadležnom organu matične države članice AIF-a za koji joj je poznato da se njime upravlja iz druge države članice dostaviti obavještenje u slučaju oduzimanja dozvole za rad DZUAIF-a u odnosu na sve ili pojedine djelatnosti.

(10) Kada Komisija primi obavještenje nadležnog organa matične države članice DZUAIF-a koji upravlja AIF-om iz Crne Gore, o oduzimanju dozvole za rad tom DZUAIF-u, u odnosu na sve ili na pojedine djelatnosti, preduzeće odgovarajuće mjere za zaštitu interesa investitora, uključujući,​​ između ostalog, i zabranu obavljanja transakcija ili zabranu izdavanja ili otkupa udjela AIF-a, na teritoriji Crne Gore.

Nadležnost Komisije za nadzor nad poslovanjem DZUAIF-a sa sjedištem u trećoj državi

Član 170

(1) Ako je Komisija određena kao nadležni organ referentne države članice DZUAIF-a, vršiće nadzor nad poslovanjem DZUAIF-a iz treće države na onaj način i u onom obimu u kojem obavlja nadzor nad DZUAIF-om sa sjedištem u Crnoj Gori.

(2) U slučaju kada Komisija kao nadležni organ referentne države članice DZUAIF-a utvrdi da DZUAIF iz treće države krši odredbe ovog zakona i podzakonskih akata donijetih na osnovu ovog zakona, o tome će odmah obavijestiti ESMA-u, navodeći razloge.

(3) U slučaju da Komisija nije određena kao nadležni organ referentne države članice DZUAIF-a,​​ dužna je da nadzor nad poslovanjem DZUAIF-a iz treće države obavlja na onaj način i u onom obimu u kojem obavlja nadzor nad DZUAIF-om iz druge države članice kada taj DZUAIF posluje u Crnoj Gori.

XVI. KAZNENE ODREDBE

Član 171

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice - DZUAIF ako:

1) ne obavijesti Komisiju o svakoj promjeni podataka iz člana 10 stav 2 ovog zakona u roku od 10 radnih dana od dana nastupanja promjene (član 10 stav 4);

2) u slučajevima kada DZUAIF, koji nije zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem, nije u mogućnosti da obezbijedi usklađenost sa odredbama ovog zakona, za koju je sam AIF odgovoran, a o tome bez odlaganja ne obavijesti Komisiju, a kada je to primjenjivo i nadležni organ AIF-a u državi članici (član 7 stav 4);

3) obavlja druge djelatnosti izuzev djelatnosti propisanih članom 8 ovog zakona i djelatnosti upravljanja UCITS fondom koja je predmet posebnog odobrenja shodno zakonu koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom (član 9 stav 3);

4) kao zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem obavlja druge djelatnosti izuzev djelatnosti upravljanja sopstvenom imovinom u skladu sa članom 8 ovog zakona (član 9 stav 4);

5) Komisiji u svakom trenutku ne dostavi informacije koje su joj potrebne za praćenje usklađenosti DZUAIF-a sa uslovima propisanim ovim zakonom (član 9 stav 9);

6) kao mali DZUAIF prekogranično stavlja na tržište udjele u AIF-u ili upravlja AIF-om u državi članici i/ili u Crnoj Gori i/ili državi članici stavlja na tržište udjele u AIF-ovima iz treće države kojima upravlja (član 14 stav 5);

7) kao mali DZUAIF u svom poslovanju i u svim materijalima namijenjenim investitorima jasno ne istakne da nije u obavezi da primjenjuje sve odredbe ovog zakona, i ne ukaže na rizike koji postoje za investitore (član 14 stav 6);

8) kao mali DZUAIF ne obavijesti Komisiju o glavnim instrumentima kojima trguje, glavnim izloženostima, kao i najvažnijim koncentracijama AIF-ova kojima upravlja, kako bi Komisija bila u mogućnosti da prati sistemske rizike (član 14 stav 7 tačka 1);

9) kao mali DZUAIF ne obavijesti Komisiju ako pređe prag iz člana 13 stav 1 ovog zakona bez odlaganja (član 14 stav 7 tačka 2);

10) kao mali DZUAIF ne obavijesti Komisiju o svim drugim činjenicama potrebnim za izvršavanje naloga Komisije, na njen zahtjev (član 14 stav 7 tačka 3);

11) u roku od pet radnih dana od dana prijema rješenja iz člana 15 stav 5 ovog zakona, ne obavijesti sve članove, odnosno akcionare AIF-ova kojima upravlja o promjeni kategorije DZUAIF-a,​​ uz napomenu da se na njega više ne primjenjuju sve odredbe ovog zakona i ne ukaže na rizike koji iz toga mogu nastati za članove, odnosno akcionare AIF-ova kojima upravlja (član 15 stav 5);

12) ne obavijesti Komisiju o svim značajnim promjenama podataka i uslova pod kojima mu je izdata dozvola za rad, a naročito o značajnim promjenama podataka koji su dostavljeni uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad, u roku od osam dana od nastanka značajnih promjena podataka i uslova pod kojima je izdata dozvola za rad (član 22 stav 2);

13) za člana uprave DZUAIF-a izabere lice za koje nije dobilo prethodnu saglasnost Komisije (član 28 stav 1);

14) kao DZUAIF koji je značajan zbog veličine, organizacione strukture, prirode, obima i složenosti poslova koje obavlja ili veličine AIF-ova kojima upravlja, ne formira odbor za nagrađivanje (član 36 stav 1);

15) ne uspostavi, ne sprovodi i ne održava efikasne organizacione i administrativne postupke u cilju preduzimanja mjera za prepoznavanje, sprječavanje, upravljanje i praćenje konflikata interesa kako bi se spriječio njihov negativan uticaj na interese AIF-ova i njihovih članova odnosno akcionara (član 37 stav 2);

16) u okviru sopstvene organizacione strukture ne odvoji nespojive poslove i odgovornosti, koji se mogu smatrati inkompatibilnim ili koji imaju potencijal da generišu sistemske konflikte interesa i ne procijeni da li njegovi uslovi poslovanja mogu da izazovu bilo koje druge materijalne konflikte interesa, a o tome ne obavijesti investitore AIF-ova (član 37 stav 3);

17) obavlja dodatnu djelatnost upravljanja portfeljom iz člana 9 stav 6 tačka 1 ovog zakona,​​ ulaže dio ili cijelu imovinu portfelja kojim upravlja u AIF-ove kojima upravlja, a za to ne dobije prethodnu saglasnost članova, odnosno akcionara AIF-a (član 38 stav 1);

18) funkcionalno i hijerarhijski ne odvoji funkcije upravljanja rizicima od operativnih jedinica,​​ uključujući i funkciju upravljanja portfeljom, a ne može da dokaže da navedene obaveze nisu srazmjerne vrsti, obimu i složenosti poslovanja DZUAIF-a (član 39 stav 1 tačka 1);

19) funkcionalno i hijerarhijski ne odvoji funkcije upravljanja rizicima od operativnih jedinica,​​ uključujući i funkciju upravljanja portfeljom, a ne može da dokaže da su obezbijeđene primjerene mjere sprječavanja konflikta interesa koje omogućavaju uredno i nezavisno ispunjavanje obaveza funkcije upravljanja rizicima (član 39 stav 1 tačka 2);

20) funkcionalno i hijerarhijski ne odvoji funkcije upravljanja rizicima od operativnih jedinica,​​ uključujući i funkciju upravljanja portfeljom, a ne može da dokaže da sistem upravljanja rizicima ispunjava zahtjeve iz člana 39 ovog zakona i da je efikasan (član 39 stav 1 tačka 3);

21) se za procjenu kreditne sposobnosti imovine AIF-a, automatski ili isključivo oslanja na kreditne rejtinge koje su dodijelile agencije za kreditni rejting (član 39 stav 3);

22) u okviru sistema upravljanja rizicima, a u skladu sa vrstom, obimom i složenošću svog poslovanja, ne uspostavi sveobuhvatan i efikasan proces procjene kreditne sposobnosti emitenata u koje namjerava da ulaže ili u koje ulaže svoju imovinu i imovinu AIF-ova pod upravljanjem (član 39 stav 5);

23) ne odredi maksimalni nivo finansijske poluge koju može da koristi za svaki AIF kojim upravlja, kao i obim prava na ponovno korišćenje kolaterala ili garancija, koji bi se mogli odobriti u okviru sporazuma o finansijskoj poluzi (član 39 stav 7);

24) za svaki AIF kojim upravlja, a koji nije zatvoreni AIF koji ne koristi finansijsku polugu, ne uspostavi odgovarajući sistem upravljanja likvidnošću i ne usvoji procedure koje mu omogućavaju praćenje rizika likvidnosti AIF-a (član 40 stav 1 tačka 1);

25) za svaki AIF kojim upravlja, a koji nije zatvoreni AIF koji ne koristi finansijsku polugu, ne obezbijedi da je likvidnost svakog ulaganja AIF-a u skladu sa njegovim obavezama (član 40 stav 1​​ tačka 2);

26) redovno ne sprovodi stres-testove, u uobičajenim i izuzetnim uslovima likvidnosti, koji mu omogućavaju da vrši procjenu i praćenje rizika likvidnosti AIF-a (član 40 stav 2);

27) ne obezbijedi da su, za svaki AIF kojim upravlja, strategija ulaganja, profil likvidnosti i politika otkupa udjela u AIF-u međusobno usklađeni (član 40 stav 3);

28) uzimajući u obzir obim, vrstu i složenost poslovanja, kao i vrstu AIF-ova kojima upravlja,​​ ne uspostavi i ne sprovodi jasne administrativne i računovodstvene procedure (član 42 stav 1 tačka 1);

29) uzimajući u obzir obim, vrstu i složenost poslovanja, kao i vrstu AIF-ova kojima upravlja,​​ ne uspostavi i ne sprovodi mjere za nadzor i zaštitu informacionog sistema i sistema za elektronsku obradu podataka (član 42 stav 1 tačka 2);

30) uzimajući u obzir obim, vrstu i složenost poslovanja, kao i vrstu AIF-ova kojima upravlja,​​ ne uspostavi i ne sprovodi odgovarajuće mehanizme unutrašnje kontrole (član 42 stav 1 tačka 3);

31) za svaki AIF kojim upravlja, ne uspostavi odgovarajuće i dosljedne postupke koji omogućavaju pravilno i nezavisno vrednovanje imovine AIF-a u skladu sa ovim zakonom, drugim važećim propisima, pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima AIF-a (član 43 stav 1);

32) ne obezbijedi da se neto vrijednost imovine po udjelu u AIF-u obračunava i objavljuje investitorima u skladu sa ovim zakonom, drugim važećim propisima i pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a (član 43 stav 2);

33) ne obezbijedi da se imovina AIF-a vrednuje i da se neto vrijednost imovine po udjelu u AIF-u obračunava najmanje jednom godišnje (član 43 stav 3);

34) kod upravljanja otvorenim AIF-om, vrednovanje imovine i obračun neto vrijednosti imovine po udjelu u AIF-u ne sprovodi s učestalošću koja odgovara imovini tog AIF-a i učestalosti izdavanja i otkupa udjela tog AIF-a (član 43 stav 4);

35) kod upravljanja zatvorenim AIF-om, vrednovanje imovine i obračun neto vrijednosti imovine po udjelu u AIF-u, ne sprovodi prilikom povećanja ili smanjenja kapitala relevantnog AIFa,​​ kada je to primjenjivo (član 43 stav 5);

36) ne obavještava investitore o vrednovanju i obračunavanju neto vrijednosti imovine AIF-a na način utvrđen pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a (član 43 stav 6);

37) bez odlaganja ne obavijesti Komisiju o imenovanju vanjskog procjenitelja (član 45 stav 3);

38) namjerava da delegira poslove trećim licima, a prethodno o tome ne obavijesti Komisiju (član 47 stav 1);

39) u kontinuitetu ne prati obavljanje delegiranih poslova od strane delegata (član 47 stav 3);

40) delegira poslove upravljanja portfeljem i upravljanja rizicima depozitaru ili delegatu depozitara (član 48 stav 1 tačka 1);

41) delegira poslove upravljanja portfeljem i upravljanja rizicima bilo kojem drugom subjektu čiji bi interesi mogli biti u konfliktu sa interesima DZUAIF-a, ili interesima investitora AIF-a, a ne može da dokaže da je taj subjekt funkcionalno i hijerarhijski razdvojio poslove upravljanja portfeljem ili poslove upravljanja rizicima od svojih ostalih poslova koji bi mogli prouzrokovati konflikte interesa, te da su mogući konflikti interesa primjereno prepoznati, njima se upravlja, prate se i objavljuju investitorima AIF-a (član 48 stav 1 tačka 2);

42) sa delegatom nije zaključio pisani ugovor kojim definišu međusobne obaveze, odgovornosti i prava (član 49 stav 2);

43) za svaki AIF kojim upravlja ne izabere depozitara u skladu sa odredbama ovog zakona (član 51 stav 1);

44) u izvršavanju svojih poslova i obaveza predviđenih ovim zakonom, ne postupa sa pažnjom dobrog stručnjaka, savjesno, pošteno, nezavisno i u interesu AIF-a i njegovih investitora (član 57​​ stav 1);

45) za svaki AIF kojim upravlja, kao i za svaki AIF čiji se udjeli u AIF-u stavljaju na tržište, ne izradi redovan godišnji finansijski izvještaj u roku od četiri mjeseca od završetka finansijske godine (član 63 stav 1);

46) izvještaj iz člana 63 stav 1 ovog zakona ne dostavi investitorima na njihov zahtjev (član 63​​ stav 2 tačka 1);

47) izvještaj iz člana 63 stav 1 ovog zakona ne dostavi Komisiji i, kada je to primjenjivo,​​ nadležnom organu države članice u kojoj je AIF osnovan (član 63 stav 2 tačka 2);

48) u skladu sa pravilima ili osnivačkim aktima AIF-a, za svaki AIF kojim upravlja, kao i za svaki AIF čiji se udjeli u AIF-u stavljaju na tržište, investitorima ne učini dostupnim informacije iz člana 64 stav 1 ovog zakona prije nego što investiraju u AIF (član 64 stav 1);

49) bez odlaganja, prije nego što ulože u AIF, ne obavijesti investitore o svim aranžmanima koje je napravio depozitar kako bi se ugovorno oslobodio odgovornosti u skladu sa članom 60 st. 1 i 2​​ ovog zakona, kao i o svim promjenama u vezi sa odgovornošću depozitara (član 64 stav 2);

50) za svaki AIF kojim upravlja i za svaki AIF čije udjele stavlja na tržište u Crnoj Gori ili državi članici, periodično ne obavještava investitore o procentu imovine AIF-a koja je predmet posebnih aranžmana koji proističu iz njene nelikvidne prirode (član 64 stav 4 tačka 1);

51) za svaki AIF kojim upravlja i za svaki AIF čije udjele stavlja na tržište u Crnoj Gori ili državi članici, periodično ne obavještava investitore o svakom novom aranžmanu za upravljanje likvidnošću AIF-a (član 64 stav 4 tačka 2);

52) za svaki AIF kojim upravlja i za svaki AIF čije udjele stavlja na tržište u Crnoj Gori ili državi članici, periodično ne obavještava investitore o trenutnom profilu rizika AIF-a i​​ sistemima upravljanja rizikom koje koristi DZUAIF za upravljanje tim rizicima (član 64 stav 4 tačka 3);

53) za svaki AIF kojim upravlja i za svaki AIF čije udjele stavlja na tržište u Crnoj Gori ili državi članici, a koji koristi finansijsku polugu, redovno ne objavljuje svaki maksimalni nivo finansijske poluge koju DZUAIF može da koristi, kao i obim prava na ponovno korišćenje kolaterala ili jemstava, koja bi se mogla odobriti u okviru sporazuma o finansijskoj poluzi (član 64​​ stav 5 tačka 1);

54) za svaki AIF kojim upravlja i za svaki AIF čije udjele stavlja na tržište u Crnoj Gori ili državi članici, a koji koristi finansijsku polugu, redovno ne objavljuje ukupan iznos finansijske poluge koju koristi taj AIF (član 64 stav 5 tačka 2);

55) redovno ne izvještava Komisiju o glavnim tržištima na kojima trguje i instrumentima kojima trguje za račun AIF-ova kojima upravlja (član 65 stav 1);

56) za svaki AIF iz Crne Gore i iz države članice kojim upravlja, i za svaki od AIF-ova čije udjele u AIF-u stavlja na tržište u EU, Komisiji ne dostavlja izveštaj u skladu sa članom 65 stav 3​​ ovog zakona (član 65 stav 3);

57) osim dokumenata iz člana 65 ovog zakona Komisiji ne dostavi godišnji izvještaj za svaki AIF iz EU kojim upravlja i za svaki od AIF-ova čije udjele stavlja na tržište u EU, za svaku finansijsku godinu (član 66 stav 1 tačka 1);

58) osim dokumenata iz člana 65 ovog zakona Komisiji ne dostavi detaljan spisak svih AIF-ova kojima upravlja, na kraju svakog kvartala (član 66 stav 1 tačka 2);

59) kao DZUAIF koji upravlja AIF-ovima koji koriste finansijsku polugu u značajnoj mjeri,​​ Komisiji ne dostavi informacije o ukupnom nivou finansijske poluge koju koristi svaki AIF kojim upravlja, razložene na finansijsku polugu koja proizlazi od pozajmljivanja novčanih sredstava ili hartija od vrijednosti i na finansijsku polugu ugrađenu u finansijske derivate i mjeru do koje je imovina AIF-a ponovno korišćena u okviru sporazuma o finansijskoj poluzi (član 66 stav 2);

60) ne čuva dokumentaciju i podatke iz člana 67 stav 1 zabilježene na trajnom nosaču podataka (član 67 stav 2);

61) ne dostavi Komisiji redovan godišnji finansijski izvještaj i izvještaj o poslovanju društva u roku od četiri mjeseca od završetka finansijske godine (član 68 stav 1);

62) Komisiji ne dostavi izvještaj o ukupnom iznosu nagrađivanja u poslovnoj godini, koje je DZUAIF isplatio (član 68 stav 2);

63) ne dokaže da su ograničenja u vezi finansijske poluge, koja su utvrđena za svaki AIF kojim upravlja, razumna i da on u svakom trenutku poštuje ta ograničenja (član 69 stav 4);

64) kao DZUAIF koji, za račun AIF-a kojim upravlja, stiče, otuđuje ili drži akcije nelistiranog društva, ne obavijesti Komisiju o procentu koji AIF ima u pravu glasa u nelistiranom društvu svaki put kada takav procenat dostigne, pređe ili padne ispod pragova od 10%, 20%, 30%, 50% i 75%​​ (član 74 stav 1);

65) kao DZUAIF koji za račun AIF-a kojim upravlja, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1​​ ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, pojedinačno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu, a o sticanju kontrole ne obavijesti nelistirano društvo (član 74 stav 2 tačka 1);

66) kao DZUAIF koji za račun AIF-a kojim upravlja, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1​​ ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, pojedinačno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu, a o sticanju kontrole ne obavijesti akcionare, odnosno članove čiji su identiteti i adrese dostupni DZUAIF-u ili ih nelistirano društvo može učiniti dostupnim ili su dostupni pomoću registra kojem DZUAIF ima ili može dobiti pristup (član 74 stav 2 tačka 2);

67) kao DZUAIF koji za račun AIF-a kojim upravlja, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1​​ ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, pojedinačno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu, a o sticanju kontrole ne obavijesti Komisiju (član 74 stav 2 tačka 3);

68) u svom obavještenju nelistiranom društvu ne zahtijeva od uprave nelistiranog društva da,​​ bez odlaganja, obavijesti predstavnike zaposlenih ili, ako oni ne postoje, same zaposlene o sticanju kontrole od strane AIF-a i o informacijama iz člana 74 stav 3 ovog zakona (član 74 stav 4);

69) ne preduzme sve potrebne mjere i napore kako bi uprava nelistiranog društva, na odgovarajući način, obavijestila predstavnike zaposlenih ili, kad oni ne postoje, same zaposlene, u skladu sa odredbama člana 74 ovog zakona (član 74 stav 5);

70) kao DZUAIF koji za račun AIF-a kojim upravlja, pojedinačno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu ili u emitentu, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 a u vezi sa članom 72​​ ovog zakona, a ne učini dostupnim informacije navedene u članu 75 stav 2 ovog zakona tom društvu (član 75 stav 1 tačka 1);

71) kao DZUAIF koji za račun AIF-a kojim upravlja, pojedinačno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu ili u emitentu, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 a u vezi sa članom 72​​ ovog zakona, a ne učini dostupnim informacije navedene u članu 75 stav 2 ovog zakona akcionarima, odnosno članovima tog društva čiji su identiteti i adrese dostupne DZUAIF-u ili ih to društvo može učiniti dostupnim ili su dostupni pomoću registra kojem DZUAIF ima ili može dobiti pristup (član 75 stav 1 tačka 2);

72) kao DZUAIF koji za račun AIF-a kojim upravlja, pojedinačno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu ili u emitentu, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 a u vezi sa članom 72​​ ovog zakona, a ne učini dostupnim informacije navedene u članu 75 stav 2 ovog zakona Komisiji (član 75 stav 1 tačka 3);

73) u svom obavještenju u skladu sa odredbom člana 75 stav 1 tačka 1 ovog zakona, ne zahtijeva od uprave predmetnog društva da, bez odlaganja, obavijesti predstavnike zaposlenih ili,​​ kad oni ne postoje, same zaposlene o informacijama iz člana 75 stav 2 ovog zakona (član 75 stav 3);

74) ne preduzme sve potrebne mjere i napore kako bi uprava nelistiranog društva, na odgovarajući način, obavijestila predstavnike zaposlenih ili, kad oni ne postoje, same zaposlene, u skladu sa odredbama člana 75 ovog zakona (član 75 stav 4);

75) kao DZUAIF koji, za račun AIF-a kojim upravlja, samostalno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 ovog zakona, a u vezi sa članom 72​​ ovog zakona, a ne objavi sopstvene namjere u vezi sa budućim poslovanjem nelistiranog društva i moguće posljedice koje se odnose na zapošljavanje u nelistiranom društvu, uključujući sve značajne promjene u uslovima zapošljavanja u nelistiranom društvu, nelistiranom društvu (član 75 stav 5​​ tačka 1);

76) kao DZUAIF koji, za račun AIF-a kojim upravlja, samostalno ili zajednički, stiče kontrolu u nelistiranom društvu, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 ovog zakona, a u vezi sa članom 72​​ ovog zakona, a ne objavi sopstvene namjere u vezi sa budućim poslovanjem nelistiranog društva i moguće posljedice koje se odnose na zapošljavanje u nelistiranom društvu, uključujući sve značajne promjene u uslovima zapošljavanja u nelistiranom društvu, akcionarima, odnosno članovima čiji su identiteti i adrese dostupni DZUAIF-u ili ih može pribaviti nelistirano društvo ili su dostupni preko registra kojem DZUAIF ima ili nad kojim može dobiti pristup (član 75 stav 5 tačka 2);

77) ne zahtijeva i ne preduzme sve potrebne mjere i napore kako bi uprava nelistiranog društva učinila dostupnim informacije iz člana 75 stav 5 ovog zakona predstavnicima zaposlenih ili, kad oni ne postoje, samim zaposlenima nelistiranog društva (član 75 stav 6);

78) kao DZUAIF koji, za račun AIF-a kojim upravlja, stiče kontrolu u nelistiranom društvu, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 ovog zakona, a u vezi sa članom 72 ovog zakona, Komisiji i investitorima AIF-a ne dostavi informacije o finansiranju takvog sticanja (član 75 stav 7);

79) kao DZUAIF koji, za račun AIF-a kojim upravlja, pojedinačno ili zajednički, stekne kontrolu nad nelistiranim društvom ili emitentom, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 a u vezi sa članom 72 ovog zakona, a u periodu od 24 mjeseca od dana sticanja kontrole nad tim društvom omogući, podrži, naloži bilo kakvu raspodjelu, smanjenje osnovnog kapitala društva, otkup akcija i/ili sticanje sopstvenih akcija, odnosno udjela, glasa na skupštini tog društva za takve odluke, a u vezi sa članom 77 stav 2 ovog zakona (član 77 stav 1 tačka 1);

80) kao DZUAIF koji, za račun AIF-a kojim upravlja, pojedinačno ili zajednički, stekne kontrolu nad nelistiranim društvom ili emitentom, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 a u vezi sa članom 72 ovog zakona, a u periodu od 24 mjeseca od dana sticanja kontrole nad tim društvom na sjednicama skupštine glasa za raspodjelu iz člana 77 stav 2 ovog zakona, smanjenje osnovnog kapitala, otkup akcija i/ili sticanje sopstvenih akcija, odnosno udjela društva onda kada je ovlašćen da ostvaruje pravo glasa za račun AIF-a (član 77 stav 1 tačka 2);

81) kao DZUAIF koji, za račun AIF-a kojim upravlja, pojedinačno ili zajednički, stekne kontrolu nad nelistiranim društvom ili emitentom, u skladu sa odredbama člana 71 stav 1 a u vezi sa članom 72 ovog zakona, a u periodu od 24 mjeseca od dana sticanja kontrole nad tim društvom ne uloži sav napor kako bi spriječio raspodjelu, smanjenje osnovnog kapitala, kao i otkup akcija i/ili sticanje sopstvenih akcija društva u kojem je stekao kontrolu, a u vezi sa članom 77 stav 2 ovog zakona (član 77 stav 1 tačka 3);

82) prestane da obavlja svoju registrovanu djelatnost donošenjem odluke o prestanku obavljanja djelatnosti, a o tome najkasnije u roku od pet dana od donošenja takve odluke ne obavijesti depozitara AIF-a, i, kada je to primjenjivo, nadležna lica i organe AIF-a kojim upravlja, i Komisiju (član 80 stav 1);

83) za račun krovnog AIF-a sa depozitarom ne zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara za krovni AIF i sve njegove podfondove (član 84 stav 1);

84) kao DZUAIF iz člana 86 stav 1 ovog zakona Komisiji ne dostavi obavještenje, u skladu sa članom 87 ovog zakona, za svaki AIF iz druge države članice čije udjele namjerava da stavi na tržište u Crnoj Gori (član 87);

85) u slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 87 ovog zakona,​​ Komisiji ne dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila (član 89​​ stav 1);

86) kao DZUAIF iz člana 90 stav 1 ovog zakona Komisiji ne dostavi obavještenje, u skladu sa članom 91 ovog zakona, za svaki AIF iz Crne Gore ili druge države članice čije udjele namjerava da stavi na tržište u drugoj državi članici (član 91);

87) obavještenje i dokumentaciju iz člana 91 ovog zakona, kao i sve promjene te dokumentacije,​​ ne dostavi Komisiji na engleskom jeziku (član 93 stav 1);

88) u slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 91 ovog zakona,​​ Komisiji ne dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila (član 94​​ stav 1);

89) u slučaju promjene podataka iz člana 95 st. 2 ili 3 ovog zakona, Komisiji ne dostavi obavještenje o tome najmanje mjesec dana prije sprovođenja promjene, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila (član 97 stav 1);

90) kao DZUAIF iz Crne Gore koji namjerava da nudi profesionalnim investitorima u Crnoj Gori udjele AIF-a iz treće države kojim upravlja, Komisiji ne dostavi obavještenje za svaki takav AIF u skladu sa članom 102 ovog zakona (član 102);

91) u slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 102 ovog zakona,​​ Komisiji ne dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila (član 104​​ stav 1);

92) kao DZUAIF iz Crne Gore koji namjerava da nudi profesionalnim investitorima u drugoj državi članici udjele AIF-a iz treće države kojim upravlja, Komisiji ne dostavi obavještenje za svaki takav AIF u skladu sa članom 106 ovog zakona (član 106);

93) obavještenje i dokumentaciju iz člana 106 ovog zakona, kao i sve promjene te dokumentacije, ne dostavi Komisiji na engleskom jeziku (član 108 stav 1);

94) u slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 106 ovog zakona,​​ Komisiji ne dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila (član 109​​ stav 1);

95) kao DZUAIF iz treće države, uz obavještenje iz člana 119 stav 2 ovog zakona, Komisiji ne dostavi novu strategiju marketinga udjela AIF-a i podatke iz člana 116 stav 2 tačka 4 ovog zakona o pravnom zastupniku iz nove referentne države članice (član 119 stav 3);

96) kao DZUAIF iz treće države namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a iz Crne Gore, druge države članice ili iz treće države u Crnoj Gori kao svojoj referentnoj državi članici, a Komisiji ne dostavi obavještenje za sve AIF-ove čije udjele namjerava da stavi na tržište (član 123 stav 1);

97) u slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 123 stav 2 ovog zakona,​​ Komisiji ne dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila (član 125​​ stav 1);

98) kao DZUAIF iz treće države kojem je Crna Gora referentna država članica, u drugoj državi članici namjerava da stavi na tržište udjele AIF-a iz Crne Gore, iz druge države članice ili iz treće države, a Komisiji ne dostavi obavještenje za svaki AIF čije udjele namjerava da stavi na tržište (član 126 stav 1);

99) obavještenje i dokumentaciju iz člana 126 stav 2 ovog zakona, kao i sve promjene te dokumentacije, ne dostavi Komisiji na engleskom jeziku (član 128 stav 1);

100) u slučaju bitne promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 126 stav 2 ovog zakona, Komisiji ne dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila (član 129 stav 1);

101) u slučaju promjene podataka dostavljenih u skladu sa članom 130 st. 2 i 3 ovog zakona,​​ Komisiji ne dostavi pisano obavještenje o namjeravanoj promjeni najmanje mjesec dana prije njenog sprovođenja, odnosno bez odlaganja nakon što se neplanirana promjena dogodila (član 132​​ stav 1);

102) sredstva AIF-a ne ulaže u finansijske instrumente uređene zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i u nekretnine, a u pravilima poslovanja i osnivačkim aktima fonda konkretno ne navede oblike i kategorije imovine u koje fond namjerava da ulaže svoja sredstva (član 136 stav 1);

103) sredstva AIF-a ne ulaže u skladu sa investicionom politikom definisanom u pravilima poslovanja i osnivačkim aktima fonda (član 136 stav 2);

104) kao DZUAIF koji upravlja otvorenim AIF-om donese odluku o povećanju ulazne i izlazne naknade za upravljanje bez pisane saglasnosti većine vlasnika investicionih jedinica/udjela (član 136 stav 5);

105) u slučaju povećanja ulazne i izlazne naknade, kao DZUAIF koji upravlja otvorenim AIF-om,​​ ne upozna vlasnike investicionih jedinica/udjela sa tom odlukom i ne omogući im da u roku,​​ koji ne može biti kraći od 90 dana od dana javnog objavljivanja odluke o povećanju naknade,​​ zatraže otkup investicionih jedinica pod uslovima koji su važili prije povećanja naknade (član 136​​ stav 6);

106) kao lice koje sprovodi postupak likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica, a nakon donošenja odluke o likvidaciji AIF-a, odnosno od dana imenovanja, o tome ne obavijesti Komisiju i uz to obavještenje ne priloži tekst za objavu i obavještenje iz člana 140 stav 2 ovog zakona (član 140 stav 1);

107) kao lice koje sprovodi postupak likvidacije AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica, u roku od tri radna dana od dana donošenja odluke o likvidaciji AIF-a svakom članu AIF-a ne dostavi obavještenje o pokretanju postupka likvidacije i javno ne objavi informaciju o likvidaciji AIF-a (član 140 stav 2);

108) kada je AIF osnovan na određeno vrijeme, jedan dan prije prestanka postojanja AIF-a ne obračuna cijenu udjela u AIF-u i po toj cijeni ne izvrši otkup svih udjela u AIF-u i u potpunosti ne isplati članove, odnosno akcionare AIF-a (član 144 stav 2);

109) ne isplati sredstva na račune članova, odnosno akcionara AIF-a, najkasnije u roku od petnaest dana nakon prestanka AIF-a, a pravilima poslovanja AIF-a ili osnivačkim aktima AIF-a nije utvrđeno drugačije (član 144 stav 3);

110) u slučaju prestanka AIF-a osnovanog na određeno vrijeme prije datuma prestanka određenog njegovim pravilima poslovanja ili osnivačkim aktima AIF-a, o toj odluci bez odlaganja ne obavijesti Komisiju i članove, odnosno akcionare AIF-a, i članovima, odnosno akcionarima AIF-a naplati izlaznu naknadu (član 144 stav 5).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu - DZUAIF-u novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 4.000 eura.

Član 172

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice - depozitar ako:

1) ne obezbijedi efikasno i primjereno praćenje novčanih tokova AIF-a u skladu sa članom 55​​ stav 1 ovog zakona (član 55 stav 1);

2) ne čuva imovinu AIF-a na način propisan članom 56 ovog zakona (član 56);

3) u izvršavanju svojih poslova i obaveza predviđenih ovim zakonom, ne postupa sa pažnjom dobrog stručnjaka, savjesno, pošteno, nezavisno i u interesu AIF-a i njegovih investitora (član 57​​ stav 1);

4) ponovo koristi imovinu iz člana 56 ovog zakona bez prethodne saglasnosti AIF-a ili DZUAIF-a koji djeluje za račun AIF-a (član 57 stav 3);

5) delegira poslove depozitara trećim licima protivno odredbama ovog zakona (član 58 stav 1);

6) u slučaju gubitka finansijskih instrumenata koji su mu povjereni na čuvanje, u imovinu AIF-a ili DZUAIF-a koji djeluje za račun AIF-a ne vrati finansijski instrument iste vrste ili primjereni iznos novčanih sredstava, u razumnom roku (član 59 stav 2);

7) na zahtjev Komisije ne dostavi sve informacije koje je dobio u izvršavanju svojih obaveza, a koje Komisiji mogu da budu potrebne za vršenje nadzora nad sprovođenjem ovog zakona (član 62​​ stav 1).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu - depozitaru novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 4.000 eura.

Član 173

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice,​​ ako:

1) nema dozvolu za rad izdatu u skladu sa ovim zakonom, a koristi u svom poslovnom imenu ili nazivu, kao i u pravnom prometu pojam "društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima", ili pojmove izvedene ili skraćene iz tog pojma, ili drugi sličan naziv (član 7 stav 8);

2) obavlja djelatnost DZUAIF-a iz člana 8 ovog zakona, a nije dobilo dozvolu za rad od Komisije (član 20 stav 1);

3) stekne kvalifikovano učešće u DZUAIF-u, a za to sticanje prethodno ne dobije saglasnost Komisije (član 23 stav 1);

4) kao imenovani vanjski procjenitelj delegira funkciju vrednovanja na treće lice (član 45 stav 2).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 4.000 eura.

Član 174

Novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 4.000 eura kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako:

1) kao član uprave DZUAIF-a i/ili prokurista i/ili lice koje je zaposleno u DZUAIF-u i/ili povezano lice DZUAIF-a ne čuva kao poslovnu tajnu i otkriva trećim licima informacije o AIF-u ili DZUAIF-u koje bi mogle da stvore pogrešnu predstavu o poslovanju AIF-a ili DZUAIF-a (član 33​​ stav 1 tačka 1);

2) kao član uprave DZUAIF-a i/ili prokurista i/ili lice koje je zaposleno u DZUAIF-u i/ili povezano lice DZUAIF-a ne čuva kao poslovnu tajnu i otkriva trećim licima informacije o budućim aktivnostima i poslovnim planovima DZUAIF-a, osim u slučajevima predviđenim zakonom (član 33 stav 1 tačka 2);

3) kao član uprave DZUAIF-a i/ili prokurista i/ili lice koje je zaposleno u DZUAIF-u i/ili povezano lice DZUAIF-a ne čuva kao poslovnu tajnu i otkriva trećim licima informacije o stanju i prometu na računima AIF-a i članova, odnosno akcionara AIF-a (član 33 stav 1 tačka 3);

4) kao član uprave DZUAIF-a i/ili prokurista i/ili lice koje je zaposleno u DZUAIF-u i/ili povezano lice DZUAIF-a ne čuva kao poslovnu tajnu i otkriva trećim licima informacije o drugim podacima koji su od značaja za poslovanje AIF-a, a koje je saznalo u obavljanju poslova za DZUAIF (član 33 stav 1 tačka 4).

XVII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Donošenje podzakonskih akata

Član 175

Komisija će donijeti podzakonske akte za sprovođenje ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Usklađivanje poslovanja društava za upravljanje i zatvorenih investicionih fondova

Član 176

(1) Društva za upravljanje koja upravljaju zatvorenim investicionim fondovima u skladu sa Zakonom o investicionim fondovima ("Službeni list CG", br. 54/11 i 13/18) dužna su da usklade svoja akta i poslovanje, odnosno poslovanje zatvorenih investicionih fondova kojim upravljaju i podnesu zahtjev Komisiji za dobijanje dozvole u skladu sa ovim zakonom u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Komisija će o zahtjevima iz stava 1 ovog člana odlučiti u roku od šest mjeseci od dana prijema urednog zahtjeva.

(3) Društvima iz stava 1 ovog člana koja ne postupe u skladu sa stavom 1 ovog člana, dozvola za upravljanje zatvorenim investicionim fondovima izdata u skladu sa Zakonom o investicionim fondovima ("Službeni list CG", br. 54/11 i 13/18) prestaje da važi, a zatvoreni investicioni fondovi kojima su upravljali prestaju da budu investicioni fondovi u smislu ovog zakona.

Nastavak poslovanja depozitara

Član 177

Lica koja do dana stupanja na snagu ovog zakona obavljaju poslove depozitara za postojeće fondove u skladu sa Zakonom o investicionim fondovima ("Službeni list CG", br. 54/11 i 13/18),​​ nastavljaju da posluju kao depozitari u skladu sa ovim zakonom.

Započeti postupci

Član 178

Postupci pokrenuti po Zakonu o investicionim fondovima ("Službeni list CG", br. 54/11 i 13/18)​​ do stupanja na snagu ovog zakona završiće se po tom zakonu.

Odložena primjena

Član 179

Odredbe člana 4 stav 1 tač. 2 i 3, člana 10 stav 6, člana 14 stav 4, člana 15 stav 6, člana 18 stav 4, člana 20 stav 5, člana 21 stav 6, člana 51 stav 5, člana 53, člana 60 stav 3, člana 66 stav 1 tačka 1,​​ st. 4, 6, i 7, člana 67 stav 3, člana 69 st. 2, 3, i 5, člana 70, čl. 86 do 133, čl. 149 do 156, člana 158​​ stav 1 tač. 3, 4, i 5 i stav 2, čl. 163 do 165, čl. 168 do 170, i člana 171 stav 1 tač. 6, 58 i 85 do 102​​ ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Prestanak važenja

Član 180

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 61 do 83 i čl. 168 do 190​​ Zakona o investicionim fondovima ("Službeni list CG", br. 54/11 i 13/18).

Stupanje na snagu

Član 181

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 09-3/24-3/4

EPA 448 XXVIII

Podgorica, 28. februar 2025. godine

Skupština Crne Gore 28. saziva

Predsjednik,

Andrija Mandić, s.r.