Zakon o javnim izvršiteljima

Zakon o javnim izvršiteljima

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br.​​ 61/2011​​ i​​ 22/2017.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuje se organizacija javnih izvršitelja koji vrše poslove u postupku sprovođenja  izvršenja  i   obezbjeđenja  (u   daljem  tekstu:  izvršiteljska  djelatnost),  njihovo imenovanje i druga pitanja od značaja za obavljanje izvršiteljske djelatnosti.

Javna služba

Član 2

Javni izvršitelj obavlja izvršiteljsku djelatnost kao javnu službu, samostalno, profesionalno i kao isključivo zanimanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje i ovim zakonom.

Vršenje drugih poslova

Član​​ 3

Javni izvršitelj može da se bavi naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću i da stiče prihode od autorskih, patentnih i sličnih prava, intelektualne i industrijske svojine.

Zabrana diskriminacije

Član 3a

Javni izvršitelj ne smije u obavljanju poslova vršiti diskriminaciju po osnovu: rase, boje kože, nacionalne pripadnosti, društvenog i etničkog porijekla, veze sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog mišljenja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja, invaliditeta, starosne dobi, imovnog stanja, pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji, kao i drugih ličnih svojstava.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 4​​ ​​ 

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Javni izvršitelji su dužni da u aktima koje donose koriste riječi u rodu kojem pripada lice na koje se​​ ti akti odnose.

II. ORGANIZACIJA JAVNIH IZVRŠITELjA​​ 

Službeno područje

Član 5​​ ​​ 

Javnom izvršitelju se određuje službeno područje i službeno sjedište.

Javni izvršitelj obavlja izvršiteljsku djelatnost na svom službenom području koje obuhvata područje osnovnog suda u kojem se nalazi službeno sjedište javnog izvršitelja.

Na osnovu izvršne isprave Privrednog suda Crne Gore izvršenje određuje i sprovodi javni izvršitelj na čijem području se nalazi prebivalište, odnosno sjedište izvršnog dužnika.

Ako se zakonom ukine sud na čijem je području javni izvršitelj imao svoje sjedište, kao službeno područje javnog izvršitelja odrediće se područje suda na koji je prešla nadležnost suda koji je ukinut.

Prilikom sprovođenja izvršenja i sprovođenja obezbjeđenja javni izvršitelj može preduzimati radnje van svog službenog područja.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministar) može odrediti da javni izvršitelj vrši poslove i izvan svog službenog područja, ako to zahtijevaju objektivne potrebe stanovništva, a na predlog Komore javnih izvršitelja (u daljem tekstu: Komora).

Ravnomjerna zastupljenost

Član 5a

Izvršenje u predmetima u kojima je izvršni povjerilac državni​​ organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave, ustanova i drugo pravno lice koje vrši javna ovlašćenja ili privredno društvo u kojem je država većinski vlasnik kapitala, određuje i sprovodi javni izvršitelj sa službenog područja iz člana 5 ovog zakona, pri čemu se mora voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti javnih izvršitelja.

Ravnomjernu zastupljenost javnih izvršitelja obezbjeđuje Komora kojoj izvršni povjerilac iz stava 1 ovog člana podnosi zahtjev za određivanje javnog izvršitelja koji će odlučivati u postupku izvršenja i sprovoditi izvršenje po predlogu za izvršenje tog izvršnog povjerioca.

Zahtjev iz stava 2 ovog člana podnosi se Komori elektronskim putem.

Ravnomjernu zastupljenost javnih izvršitelja u smislu stava 1 ovog člana Komora obezbjeđuje na način što dnevno primljene zahtjeve iz stava 2 ovog člana raspoređuje po abecednom redu ličnog imena javnih izvršitelja sa istog službenog područja.

Dnevni raspored javnih izvršitelja sačinjen u skladu sa stavom 4 ovog člana Komora dostavlja prvog narednog radnog dana svim javnim izvršiteljima sa službenog područja koji su nadležni da postupaju na tom području.

Obavještenje o određivanju javnog izvršitelja koji će postupati po zahtjevu iz stava 2 ovog člana Komora dostavlja podnosiocu zahtjeva narednog dana od dana dostavljanja zahtjeva, elektronskim putem.

O primljenim zahtjevima iz stava 2 ovog člana Komora vodi evidenciju.

Broj mjesta javnih izvršitelja

Član 6

Broj mjesta javnih izvršitelja za određeno službeno područje i službeno sjedište na​​ istom službenom području određuje organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo), tako da se za teritoriju opštine na svakih započetih  25.000 stanovnika određuje po jedno mjesto javnog izvršitelja.

Izuzetno, Ministarstvo može, ako se značajno poveća broj predmeta izvršenja, odrediti i veći broj mjesta javnih izvršitelja.

Ako zbog malog broja stanovnika i broja predmeta izvršenja na određenom službenom području nije opravdano imenovati javnog izvršitelja za to područje ili ukoliko nema prijavljenih kandidata za određeno službeno područje, ministar će za obavljanje izvršiteljske djelatnosti na tom području odrediti javnog izvršitelja sa drugog službenog područja.

Zamjenik javnog izvršitelja

Član 7

Javni izvršitelj može imati jednog ili više zamjenika.

Zamjenik javnog izvršitelja (u daljem tekstu: zamjenik) može obavljati sve poslove u vezi izvršenja i obezbjeđenja kao i javni izvršitelj.

Radno vrijeme

Član 8

Radno vrijeme javnog izvršitelja propisuje Ministarstvo.

Javni izvršitelj može, po potrebi, obaviti službenu radnju i van utvrđenog radnog vremena.

Pravilnik

Član 9

Vrstu, oblik, sadržaj, način vođenja i čuvanja upisnika, knjiga i spisa, kao i druga pitanja koja su od značaja za rad, organizaciju i unutrašnje poslovanje javnih izvršitelja bliže se uređuju propisom Ministarstva.

III. IMENOVANjE JAVNIH IZVRŠITELjA I USLOVI ZA OBAVLjANjE IZVRŠITELjSKE DJELATNOSTI

Uslovi za imenovanje javnog izvršitelja

Član 10​​ ​​ 

Za javnog izvršitelja može biti imenovano lice:

1)  koje je crnogorski državljanin;

2)  koje ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost;

3)  koje je završilo pravni fakultet, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja;

4)  koje ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima;

5) koje je položilo pravosudni ispit i ispit za javnog izvršitelja;

6)  koje nije osuđivano za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje izvršiteljske djelatnosti ili se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti;

7)  nad kojim se, kao preduzetnikom, ortačkim društvom čiji je član ili komanditnim društvom čiji je član u svojstvu​​ komplementara, ne vodi stečajni postupak.

Izuzetno od stava 1 tačka 1 ovog člana za javnog izvršitelja može biti imenovano lice koje je državljanin države članice Evropske unije.

Za javnog izvršitelja ne može biti imenovano lice koje je razriješeno kao javni izvršitelj, notar, sudija ili državni tužilac.

Javni konkurs

Član 11

Za imenovanje javnog izvršitelja Ministarstvo objavljuje i sprovodi javni konkurs.

Konkurs za imenovanje javnog izvršitelja objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore” i najmanje u jednom od dnevnih štampanih medija.

U konkursu mora biti naznačeno službeno područje za koje se javni izvršitelj imenuje i službeno sjedište, kao i broj mjesta javnih izvršitelja.

Prijava na konkurs podnosi se Ministarstvu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Uz prijavu iz stava 4 ovog člana kandidat je dužan da podnese dokumentaciju kojom potvrđuje da ispunjava uslove iz člana 10 ovog zakona.

Odluka o imenovanju javnog izvršitelja

Član 12

Odluku o imenovanju javnog izvršitelja donosi ministar.

Odluka iz stava 1 ovog člana dostavlja se javnom izvršitelju i objavljuje u "Službenom listu Crne Gore".

Odluka iz stava 1 ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Zakletva

Član 13

Javni izvršitelj polaže zakletvu pred ministrom,​​ najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja.

Tekst  zakletve  glasi:  "Zaklinjem se  da  ću  poslove  javnog  izvršitelja  vršiti  savjesno, pošteno i nepristrasno u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore."

Kancelarija javnog izvršitelja

Član 14

Javni​​ izvršitelj mora obezbijediti poslovni prostor i opremu za rad kancelarije u kojoj će obavljati izvršiteljsku djelatnost.

Kancelarija javnog izvršitelja mora imati istaknutu tablu koja​​ sadrži: Grb Crne Gore, naziv Crna Gora, oznaku zvanja "javni izvršitelj", lično ime javnog izvršitelja i sjedište.

Ispunjenost uslova iz stava 1 ovog člana utvrđuje Komisija koju obrazuje Ministarstvo i o tome sačinjava zapisnik.

Uslove u pogledu prostora​​ i opreme iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Zajednička kancelarija

Član 14a

Dva ili više javnih izvršitelja sa istog službenog područja mogu obavljati djelatnost u zajedničkoj kancelariji, uz odobrenje ministra, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore.

Bliži uslovi za obavljanje izvršiteljske djelatnosti u zajedničkoj kancelariji u smislu stava 1 ovog člana, propisuju se propisom iz člana 9 ovog zakona.

Osiguranje

Član 15

Javni izvršitelj je dužan da sa osiguravajućim društvom zaključi ugovor​​ o osiguranju od odgovornosti za štetu učinjenu prilikom vršenja izvršiteljske djelatnosti, osiguranju prostorija i opreme, kao i predmeta koji su mu povjereni na čuvanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

Komora može sa osiguravajućim društvom zaključiti kolektivni ugovor o osiguranju iz stava 1 ovog člana. U tom slučaju javni izvršitelji su dužni da plaćaju Komori naknadu za osiguranje od odgovornosti.

Najniži iznos osiguranja se određuje u visini od najmanje 120 prosječnih zarada u Crnoj Gori prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Pečat i štambilj javnog izvršitelja

Član 16

Javni izvršitelj ima pečat i štambilj  koji sadrži naziv "Crna Gora”, Grb Crne Gore, oznaku zvanja "javni izvršitelj", lično ime javnog izvršitelja i sjedište.

Tekst pečata javnog izvršitelja ispisuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuju pečati državnih organa.

Otisak pečata i potpisa javnog izvršitelja ovjerava predsjednik osnovnog suda na čijem području javni izvršitelj ima sjedište.

Nakon polaganja zakletve, javni izvršitelj deponuje ovjereni otisak pečata i ovjereni potpis kod Ministarstva i Komore.

Pečat i štambilj javni izvršitelj može upotrebljavati tek nakon stupanja na dužnost i samo za radnje koje je preduzeo u granicama svojih zakonskih ovlašćenja.

Službena legitimacija javnog izvršitelja

Član 17

Javni izvršitelj i zamjenik imaju službenu legitimaciju koju obavezno pokazuju tokom vršenja poslova iz okvira svojih ovlašćenja.

Legitimaciju javnom izvršitelju i zamjeniku izdaje​​ Ministarstvo.

Oblik i sadržaj legitimacije javnog izvršitelja i zamjenika, način izdavanja i oduzimanja propisuje Ministarstvo.

Početak obavljanja izvršiteljske djelatnosti

Član 18

Javni izvršitelj je dužan da, u roku od dva mjeseca od polaganja zakletve,​​ Ministarstvu dostavi dokaz da je prestao da obavlja poslove koje je do tada obavljao, da je zaključio ugovor o osiguranju, obezbijedio poslovni prostor i opremu za kancelariju, da je otvorio poseban račun kod banke u skladu sa članom 41 ovog zakona, kao i​​ da je deponovao ovjereni otisak službenog pečata i svoj ovjeren potpis.

Dan početka obavljanja izvršiteljske djelatnosti određuje ministar i o tome dostavlja obavještenje javnom izvršitelju i Komori.

Uz obavještenje Ministarstvo Komori dostavlja dokaze o činjenicama iz člana 10 ovog zakona,  kao  i  zapisnik  o  ispunjenosti  uslova  u  pogledu  poslovnog  prostora  i  opreme  za kancelariju.

Poništenje odluke o imenovanju​​ ​​ 

Član 19​​ ​​ 

Smatra se da javni izvršitelj nije imenovan, ako:

1)  odbije da položi zakletvu;

2)  bez opravdanih razloga se ne odazove pozivu za polaganje zakletve;

3) u roku iz člana 18 stav 1 ovog zakona ne dostavi dokaze o ispunjavanju propisanih uslova za početak rada;

4) ne počne sa obavljanjem izvršiteljske djelatnosti na dan koji mu je određen.​​ 

U slučajevima iz stava 1 ovog člana ministar donosi odluku o poništenju odluke o imenovanju javnog izvršitelja.

Protiv odluke iz stava 2 ovog člana može se pokrenuti upravni spor.

Odluka iz stava 2 ovog člana objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Imenovanje zamjenika

Član 20

Za zamjenika može biti imenovano lice koje ispunjava uslove iz člana 10 ovog zakona.

Zamjenika imenuje ministar, na predlog javnog izvršitelja, a po prethodno pribavljenom mišljenju Komore.

Odluka o imenovanju zamjenika je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.​​ 

Lice imenovano za zamjenika danom polaganja zakletve stupa na dužnost i zasniva radni odnos kod javnog izvršitelja.

Prava​​ i dužnosti zamjenika javnog izvršitelja

Član 21

Zamjenik potpisuje odluke koje donosi tokom obavljanja  radnji izvršenja  i obezbjeđenja potraživanja svojim imenom i nazivom "Zamjenik javnog izvršitelja".

Prilikom sprovođenja  radnji izvršenja i obezbjeđenja zamjenik koristi pečat i štambilj javnog izvršitelja u čije ime postupa.

Prilikom sprovođenja radnji izvršenja i obezbjeđenja zamjenik koristi legitimaciju sa svojim imenom i zvanjem "Zamjenik javnog izvršitelja".

Odredbe  ovog  zakona  o  polaganju  zakletve,  izgledu  i  sadržaju  legitimacije,  vršenju poslova, obuci, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku,   nadzoru nad radom i razrješenju javnog izvršitelja shodno se primenjuju i na zamjenika.

Vršilac dužnosti javnog izvršitelja

Član 22

U slučaju duže spriječenosti da obavlja izvršiteljsku djelatnost zbog bolesti, ili drugih razloga odsustva, javni izvršitelj predlaže vršioca dužnosti iz reda svojih zamjenika, drugih javnih izvršitelja i njihovih zamjenika, koji će privremeno preuzeti poslove do njegovog povratka, o čemu odlučuje ministar.

U slučaju smrti javnog izvršitelja i prestanka obavljanja izvršiteljske djelatnosti  ministar će, po službenoj dužnosti, po pribavljenom mišljenju Komore, odrediti vršioca dužnosti između drugih javnih​​ izvršitelja ili njihovih zamjenika, sa istog ili najbližeg službenog područja, do imenovanja novog javnog izvršitelja.

U  slučaju  privremenog  udaljenja  iz  člana  62  ovog  zakona  ministar  će  po  službenoj dužnosti, po pribavljenom mišljenju Komore,​​ odrediti vršioca dužnosti između drugih javnih izvršitelja  ili  njihovih  zamjenika,  sa  istog  ili  najbližeg  službenog  područja,  do  okončanja postupka, odnosno imenovanja novog javnog izvršitelja.

Prava i obaveze vršioca dužnosti

Član 23

U slučaju iz člana 22 ovog zakona vršilac dužnosti će privremeno preuzeti spise predmeta, finansijske knjige i upisnik primljenih predloga za određivanje i sprovođenje izvršenja i drugih zahtjeva, kao i isprave i predmete od vrijednosti koji su mu povjereni i nastaviti da obavlja preuzete poslove za svoj račun, pri čemu je ovlašćen da vrši isplate sa računa iz člana 41 ovog zakona, u skladu sa ovim zakonom.

Vršilac dužnosti ć e stranke i učesnike u postupku obavijestiti odmah o preuzimanju poslova.

Stranka​​ ima pravo da prilikom obračuna troškova sa vršiocem dužnosti uračuna predujam koji je platila javnom izvršitelju prije nego što je vršenje poslova preuzeo vršilac dužnosti.

Vršilac dužnosti koji je određen u skladu sa članom 22 stav 2 ovog zakona preuzete​​ spise predmeta, finansijske knjige i upisnik primljenih predloga za određivanje i sprovođenje izvršenja i drugih  zahtjeva,  kao  i  isprave  i  predmete  od  vrijednosti  predaće  javnom  izvršitelju  koji  je imenovan na mjesto javnog izvršitelja koji je​​ prestao da obavlja izvršiteljsku djelatnost.

Način preuzimanja spisa predmeta, finansijskih knjiga, upisnika primljenih predloga za određivanje i sprovođenje izvršenja i drugih zahtjeva, kao i isprava i predmeta od vrijednosti koji su mu povjereni utvrđuje se aktom iz člana 9 ovog zakona.

Zaposleni kod javnog izvršitelja

Član 24

Javni izvršitelj može da zaposli lica koja će da obavljaju stručne i administrativne poslove za njegove potrebe.

Javni izvršitelj može ovlastiti zaposleno lice da, u njegovo ime i​​ za njegov račun, sprovede pojedine radnje izvršenja i obezbjeđenja.

Komora utvrđuje kriterijume za zaradu lica iz stava 1 ovog člana.

Na zaposlene kod javnog izvršitelja, u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovornosti, primjenjuju se opšti propisi o radu.

Pripravnici

Član 25​​ ​​ 

Pripravnik kod javnog izvršitelja može biti lice koje je završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja.

Pripravniku počinje da teče pripravnički staž od dana njegovog upisa u imenik pripravnika koji vodi Komora i traje četiri godine.

Upis u imenik javnih izvršitelja

Član 26

Danom početka obavljanja izvršiteljske djelatnosti vrši se upis javnog izvršitelja u Imenik javnih izvršitelja, na osnovu obavještenja i dokaza iz člana 18 ovog zakona.

Podatke  o  upisu  i  početku  obavljanja  izvršiteljske  djelatnosti  Komora  objavljuje  u "Službenom listu Crne Gore".

Javni izvršitelj ne može otpočeti sa vršenjem poslova prije dana koji je određen kao dan početka obavljanja izvršiteljske djelatnosti.

Sadržaj Imenika javnih izvršitelja

Član 27

Imenik javnih izvršitelja sadrži sljedeće podatke:

1) redni broj upisa;

2) lično ime javnog izvršitelja;

3) jedinstveni matični broj;

4) službeno područje, službeno sjedište i adresu;

5) poreski identifikacioni broj;

6) broj i datum odluke o imenovanju;

7) datum polaganja zakletve;

8) datum početka obavljanja izvršiteljske djelatnosti;

9) disciplinske mjere izrečene javnom izvršitelju;

10) datum razrješenja;

11) datum prestanka obavljanja djelatnosti.

Podaci iz stava 1​​ ovog člana upisuju se i za zamjenika, osim podataka o poreskom identifikacionom broju, službenom području i službenom sjedištu.

Javni izvršitelj, odnosno zamjenik dužan je da, u roku od osam dana, prijavi promjene podataka unijetih u Imenik javnih izvršitelja.

Način vođenja Imenika javnih izvršitelja propisuje Ministarstvo.

Izuzeće javnog izvršitelja

Član 28

Na izuzeće javnog izvršitelja shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, a koje se odnose na izuzeće sudije.

Zahtjev za​​ izuzeće javnog izvršitelja stranka može staviti u prigovoru.

O zahtjevu za izuzeće javnog izvršitelja odlučuje predsjednik suda  na čijem području se nalazi službeno sjedište javnog izvršitelja.

Protiv odluke o izuzeću javnog izvršitelja nije dozvoljen prigovor.

U  slučaju  izuzeća  javnog  izvršitelja,  izvršni  povjerilac  će  povjeriti  predmet  drugom javnom izvršitelju.

Obaveza postupanja

Član 29

Javni izvršitelj je dužan da uzme predmet u rad, osim u slučaju:

1)  izuzeća iz člana 28 ovog zakona;

2)  kad podnosilac predloga nije uplatio predujam za troškove izvršenja.

Ako javni izvršitelj odbije da uzme predmet u rad ili uskrati preduzimanje radnje bez opravdanog razloga, stranka ima pravo da podnese  pritužbu Komori. U tom slučaju Komora će odrediti drugog javnog izvršitelja koji će preuzeti predmet.

Povjerljivost podataka

Član 30

Javni izvršitelj je dužan da kao poslovnu tajnu čuva podatke do kojih dođe u obavljanju svoje djelatnosti i ne smije ih koristiti radi pribavljanja koristi za sebe ili druga lica.

Dužnost iz stava 1 ovog člana postoji i nakon prestanka obavljanja izvršiteljske djelatnosti.​​ 

Dužnost iz stava 1 ovog člana odnosi se i na zamjenike i zaposlene kod javnog izvršitelja.​​ 

Lice koje ima pristup podacima iz stava 1 ovog člana dužno je da​​ ih čuva na način propisan za javnog izvršitelja.

Odgovornost za štetu

Član 31

Javni izvršitelj cjelokupnom svojom imovinom odgovara za štetu​​ koju je drugom prouzrokovao nezakonitim i nepravilnim radom tokom postupka izvršenja.

Država Crna Gora ne odgovara za štetu koju je prouzrokovao javni izvršitelj.

Javni izvršitelj je odgovoran za rad svog zamjenika i solidarno je odgovoran za štetu prouzrokovanu njegovim nezakonitim i nepravilnim radom tokom postupka izvršenja.

Za štetu koju prilikom obavljanja pojedinih radnji izvršenja i obezbjeđenja prouzrokuju zaposleni kod javnog izvršitelja odgovara javni izvršitelj.

IV. PRESTANAK OBAVLjANjA DJELATNOSTI I RAZRJEŠENjE

Prestanak obavljanja djelatnosti

Član 32

Javni izvršitelj prestaje sa obavljanjem djelatnosti:

1) kad ispuni uslove za starosnu penziju;

2) na lični zahtjev;

3) ako bude osuđen pravosnažnom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;

4) razrješenjem.

U slučajevima iz stava 1 tač. 1, 3 i 4 ovog člana ministar će, na osnovu obavještenja Komore, donijeti odluku o prestanku obavljanja izvršiteljske djelatnosti.

Prestanak obavljanja djelatnosti na lični zahtjev javnog​​ izvršitelja

Član 33

Javni izvršitelj može, u pisanoj formi, da obavijesti ministra da želi da prestane da obavlja izvršiteljsku djelatnost.

U odluci koju donosi ministar u slučaju iz stava 1 ovog člana određuje se rok za prestanak obavljanja izvršiteljske​​ djelatnosti.

Istekom roka iz stava 2 ovog člana javni izvršitelj prestaje sa obavljanjem izvršiteljske djelatnosti.

Razrješenje javnog  izvršitelja

Član 34​​ ​​ 

Javni izvršitelj se razrješava, ako:

1) se utvrdi da u vrijeme imenovanja nije ispunjavao uslove​​ za obavljanje djelatnosti javnog izvršitelja;

2) vrši drugu djelatnost, odnosno poslove profesionalno, odnosno zasnuje radni odnos;

3) je učinio najtežu disciplinsku povredu iz člana 54 stav 5 ovog zakona;

4)  je  osuđen  za  krivično  djelo  koje  ga  čini  nedostojnim  za  vršenje  poslova  javnog izvršitelja;

5) postane trajno nesposoban za obavljanje izvršiteljske djelatnosti.

Komora je dužna da odmah po saznanju o postojanju razloga iz stava 1 ovog člana obavijesti ministra.

Odluka o razrješenju

Član 35

Odluku o razrješenju javnog izvršitelja donosi ministar.

U odluci iz stava 1 ovog člana ministar određuje vršioca dužnosti, u skladu sa članom 22 stav 2 ovog zakona.

Pravni lijek

Član 36​​ ​​ 

Protiv odluke o prestanku obavljanja​​ djelatnosti javnog izvršitelja i odluke o razrješenju može se pokrenuti upravni spor, koji je hitan.

Objavljivanje odluke o prestanku obavljanja djelatnosti

Član 37​​ ​​ 

Pravosnažna odluka o prestanku obavljanja djelatnosti javnog izvršitelja, odnosno pravosnažna odluka o razrješenju dostavlja se javnom izvršitelju i objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

V. UPISNIK, KNjIGE I RAČUNI

Finansijske knjige javnog izvršitelja

Član 38

Javni izvršitelj vodi finansijske knjige u koje je dužan da uredno bilježi​​ sve prihode i rashode.

Vođenje upisnika

Član 39

Javni izvršitelj je dužan da vodi upisnik primljenih predloga za određivanje i sprovođenje izvršenja i drugih zahtjeva.

Upisnik iz stava 1 ovog člana sadrži: broj izvršnog predmeta, datum prijema, lično ime,​​ odnosno naziv, prebivalište, odnosno sjedište, kao i poreski identifikacioni broj ili jedinstveni matični broj izvršnog povjerioca i izvršnog dužnika, vrijeme preduzimanja izvršnih radnji i ishod izvršenja.

Javni izvršitelj je dužan da pažljivo i ažurno vodi dnevnik rada u koji unosi bilješke o svakoj preduzetoj radnji.

Obrazac, sadržaj i način vođenja upisnika iz stava 1 ovog člana bliže uređuje Ministarstvo.

Čuvanje spisa i knjiga

Član 40

Javni izvršitelj je dužan da čuva spise predmeta i finansijske knjige trajno.

U slučaju prestanka rada javnog izvršitelja, Komora će preuzeti završene spise predmeta i finansijske knjige od vršioca dužnosti. Komora će zaključiti finansijske knjige i o sprovedenom postupku obavijestiti Ministarstvo.

Način preuzimanja spisa predmeta i finansijskih knjiga iz stava 2 ovog člana utvrđuje se aktom iz člana 9 ovog zakona.

Računi

Član 41

Javni izvršitelj je dužan da, prije početka rada, otvori odvojene račune i to:

- poseban račun na koji se isključivo uplaćuju novčana sredstva naplaćena u postupku izvršenja;

- račun na koji se polažu novčana sredstva na ime jemstva u postupku sprovođenja izvršenja i obezbjeđenja;

- račun za rad kancelarije.

Isplata sa računa

Član 42

Javni izvršitelj je dužan da novčana sredstva sa posebnog računa iz člana 41 stav 1 alineja 1 ovog zakona odmah prebaci na račun izvršnog povjerioca, a najkasnije prvog sljedećeg radnog dana nakon što su novčana sredstva uplaćena na njegov poseban račun,​​ osim u slučaju bolesti ili drugih opravdanih razloga, kad je dužan da ta sredstva prebaci na račun izvršnog povjerioca najkasnije u roku od 15 dana od dana uplate novčanih sredstava.

Javni izvršitelj je  ovlašćen za prenos novčanih sredstava sa računa iz člana 41 ovog zakona. Javni izvršitelj može opunomoćiti drugo lice   za prenos novčanih sredstava sa ovih računa.

Ako su novčana sredstva greškom uplaćena na neki drugi račun javnog izvršitelja, javni izvršitelj  će ih bez odlaganja uplatiti na račun iz člana 41 stav 1 al. 1 i 2 ovog zakona. Na isti način javni izvršitelj će postupiti i u slučaju kad su mu novčana sredstva neposredno predata.

Sredstva na  računima iz člana 41 stav 1 al. 1 i 2 ovog zakona ne mogu biti predmet izvršenja radi namirenja dugova javnog izvršitelja.

Isplata sa posebnog računa u slučaju manjka

Član 43

U slučaju manjka na računu iz člana 41 stav 1 al. 1 i 2 ovog zakona, javni izvršitelj je dužan da taj manjak odmah nadoknadi i za njega snosi odgovornost.

U slučaju da javni izvršitelj​​ ne nadoknadi manjak, sredstva sa računa iz člana 41 stav 1 al. 1  i  2  ovog  zakona  se  proporcionalno isplaćuju  izvršnim  povjeriocima srazmjerno  njihovim potraživanjima.

VI. NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROŠKOVA

Tarifa o nagradama za rad i naknadama troškova

Član 44

Javni izvršitelj ima pravo na nagradu za rad i naknadu troškova prema Tarifi o nagradama za rad i naknadama troškova koju donosi Vlada, po pribavljenom mišljenju Komore.

Javni izvršitelj ima pravo da traži predujam troškova i nije dužan da postupa ako mu se zatraženi predujam ne plati.

Javni izvršitelj ima pravo da traži plaćanje nagrade odmah po završenom poslu.

Troškovi javnog izvršitelja

Član 45​​ ​​ 

Troškovi javnog izvršitelja vezani za izvršni postupak su troškovi tog postupka.​​ 

Obračun troškova iz stava 1 ovog člana vrši javni izvršitelj.

Javni izvršitelj će strankama izdati račun o plaćenoj nagradi i troškovima.

VII.  KOMORA

Organizacija Komore

Član 46

Komora je profesionalno udruženje u koje se udružuju svi javni izvršitelji i njihovi zamjenici.

Komora ima svojstvo pravnog lica.​​ 

Sjedište Komore je u Podgorici.

Organi Komore su: Skupština, Izvršni odbor i predsjednik.

Skupština

Član 47

Skupštinu Komore čine svi javni izvršitelji i zamjenici.​​ 

Skupština Komore:

1) donosi statut i druge opšte akte Komore;

2) bira predsjednika Komore i članove Izvršnog odbora Komore;

3) predlaže člana disciplinske komisije i njegovog zamjenika iz reda javnih izvršitelja;

4) usvaja završni račun za proteklu kalendarsku godinu i predlog finansijskog plana za narednu godinu;

5) razmatra i usvaja izvještaj o radu Komore;

6) odlučuje o visini članarine i načinu njenog plaćanja;

7) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa ovim zakonom i statutom Komore.

Sazivanje Skupštine

Član 48

Skupština Komore se saziva redovno dva puta godišnje povodom odlučivanja o završnom računu i predlogu finansijskog plana za narednu godinu, a vanredno u slučajevima predviđenim statutom Komore.

Javnost rada i druga pitanja od značaja za rad Skupštine uređuju se statutom Komore.

Izvršni odbor

Član 49

Izvršni odbor:

1) upravlja i raspolaže sredstvima Komore;

2) bira predsjednika Izvršnog odbora iz reda svojih članova;

3) utvrđuje predlog statuta i drugih akata Komore;

4) donosi poslovnik o svom radu;

5) priprema predlog završnog računa Komore za proteklu kalendarsku godinu i predlog finansijkog plana za narednu godinu;

6) priprema sjednice i izvršava odluke Skupštine Komore;

7) organizuje stručno osposobljavanje javnih izvršitelja;

8) stara se o naplati članarine;

9) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa ovim zakonom i statutom Komore.

Predsjednik

Član 50

Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru.​​ 

Predsjednik Komore:

1) se stara o zakonitosti rada Komore i o načelima savjesnog obavljanja djelatnosti javnih izvršitelja;

2) izvršava odluke organa Komore kad je to određeno statutom Komore;

3) se stara o​​ odnosu javnih izvršitelja prema drugim organima;

4) vrši druge poslove utvrđene ovim zakonom i statutom Komore.

Statut i Kodeks

Član 51

Statutom Komore uređuje se organizacija i način rada Komore, kao i sastav i način izbora njenih organa i druga pitanja​​ od značaja za rad Komore.

Na statut Komore Ministarstvo daje saglasnost.

Etički kodeks javnih izvršitelja kojim se uređuju etička pravila profesionalnog ponašanja javnih izvršitelja, njihovih zamjenika i ostalih zaposlenih kod javnog izvršitelja donosi Skupština Komore.

Kontrola rada javnih izvršitelja

Član 52

Kontrolu rada javnih izvršitelja u okviru svoje nadležnosti vrši  Komora.​​ 

Komora vrši kontrolu po službenoj dužnosti, najmanje jedanput godišnje.

Komora može da izvrši uvid u spise i finansijske knjige  javnih izvršitelja; raspolaganje uskladištenim stvarima; priznanice za naplaćene iznose na ime nagrade i naknade izvršitelja, kao i da preduzme sve druge radnje u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Ako se utvrdi nepravilnost u radu javnog izvršitelja, protiv njega će se preduzeti mjere propisane ovim zakonom.

Izvještaj o izvršenoj kontroli Komora dostavlja Ministarstvu.

Način vršenja kontrole rada javnih izvršitelja, u smislu ovog člana, utvrđuje Skupština Komore.

Prihodi Komore

Član 53

Prihodi Komore obezbjeđuju se iz sredstva ostvarenih naplatom članarine, donacija i drugih izvora.

VIII.  DISCIPLINSKA ODGOVORNOST I DISCIPLINSKI POSTUPAK

Disciplinska odgovornost javnog izvršitelja

Član 54​​ ​​ 

Javni izvršitelj disciplinski odgovara za disciplinske povrede koje u obavljanju izvršiteljske djelatnosti učini svojom krivicom (u daljem tekstu: disciplinske povrede), propisane ovim zakonom.

Disciplinske povrede iz stava 1 ovog člana mogu biti lakše, teže i najteže.

Lakše disciplinske povrede su ako javni izvršitelj:

1) ne postupa u skladu sa propisom iz člana 9 ovog zakona;

2) tri puta uzastopno neopravdano izostane sa sjednice organa Komore čiji je član;

3) nedolično se ponaša prema drugim javnim izvršiteljima, zaposlenima kod javnog izvršitelja i zaposlenima u organima Komore;

4) nedolično se ponaša na javnom mjestu ili u javnim aktivnostima (javni nastupi i dr.) ili nanosi štetu ugledu Komore i profesije javnog izvršitelja;

5) nedolično se ponaša prema strankama, drugim licima i organima koji vrše nadzor nad radom javnih izvršitelja.

Teže disciplinske povrede su ako javni izvršitelj:

1) preduzme radnju u predmetu u kojem bi morao biti izuzet;

2) se reklamira putem sredstava javnog informisanja, bilborda i dr;

3) očigledno ili grubo zloupotrebljava, odnosno prekorači ovlašćenja utvrđena ovim zakonom;

4) ne postupa u skladu sa odlukama nadležnih organa;

5) onemogućava vršenje nadzora u skladu sa ovim zakonom;

6) iznosi povjerljive informacije iz izvršnog​​ predmeta do kojih je došao u vršenju izvršiteljske djelatnosti;

7) ne poštuje dnevni raspored iz člana 5a stav 4 ovog zakona;

8) dolazi na posao u napitom stanju, opija se tokom rada ili koristi opojne droge;

9) ponovi lakšu disciplinsku povredu u toku jedne godine;

10) neuredno vodi finansijske knjige, upisnike i druge evidencije tako što u njima netačno prikazuje ili propušta da prikaže podatke koje po zakonu ili drugim propisima mora prikazati;

11) neopravdano odbije da uzme predmet u rad;

12) ne obavlja​​ poslove vršioca dužnosti javnog izvršitelja do imenovanja drugog javnog izvršitelja;

13) ne plaća članarinu Komori u skladu sa aktom Komore;

14) bez opravdanog razloga ne učestvuje u obaveznom stručnom usavršavanju organizovanom od strane Komore i Centra​​ za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu;

15) ne dostavlja ili dostavlja neuredne izvještaje o radu na zahtjev nadležnih organa.

Najteže disciplinske povrede su ako javni izvršitelj:

1) suprotno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad javnih izvršitelja obračunava ili traži veću ili manju nagradu;

2) tokom javne prodaje ili drugog postupka koji sprovodi kao javni izvršitelj kupi za sebe ili svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi potraživanja ili druga prava;

3) nestručno i nesavjesno vrši izvršiteljsku djelatnost;

4) zastupa stranku ili profesionalno vrši drugu djelatnost koja je nespojiva sa vršenjem poslova javnog izvršitelja iz čl. 2 i 3 ovog zakona;

5) poslove javnog izvršitelja vrši za vrijeme za koje je rješenjem privremeno udaljen u skladu sa članom 62 ovog zakona;

6) nezakonito raspolaže sredstvima sa računa iz člana 41 stav 1 al. 1 i 2 ovog zakona.

Javni izvršitelj nestručno i nesavjesno vrši izvršiteljsku djelatnost ako u jednoj godini, bez opravdanog razloga ne donese rješenje o izvršenju u 10% predmeta ili ne postupi u zakonskim rokovima, odnosno ima najmanje 20% ukinutih rješenja donijetih na osnovu izvršene isprave, odnosno najmanje 40% ukinutih rješenja donijetih na osnovu vjerodostojne isprave, kao i najmanje 30% predmeta u kojim je usvojen zahtjev za otklanjanje nepravilnosti u postupku sprovođenja izvršenja.

Odgovornost za krivično djelo ili prekršaj ne isključuje disciplinsku odgovornost​​ javnog izvršitelja.

Disciplinske mjere

Član 55​​ ​​ 

Disciplinske mjere za lakše disciplinske povrede su:

1) opomena;

2) novčana kazna koja se izriče za jedan mjesec, u iznosu od jedne prosječne mjesečne zarade sudije osnovnog suda isplaćene u mjesecu u kojem je mjera izrečena.

Disciplinska mjera za teže disciplinske povrede je novčana kazna u iznosu do 24 prosječne mjesečne zarade sudije osnovnog suda, isplaćene u mjesecu u kojem je mjera izrečena.

Disciplinska mjera za najteže disciplinske povrede je razrješenje.

Ako je izvršenjem disciplinske povrede javni izvršitelj stekao imovinsku korist, dužan je da vrati iznos stečene koristi.

Izricanje disciplinskih mjera

Član 56

Prilikom izricanja disciplinskih mjera uzimaju se u obzir sve okolnosti koje mogu da utiču na vrstu mjere i visinu novčane kazne, a naročito težina i posljedice disciplinske povrede, učinjena šteta, stepen odgovornosti i ranije izrečene disciplinske mjere.

Podaci o disciplinskim postupcima i izrečenim mjerama upisuju se u Imenik javnih izvršitelja.

Disciplinska komisija

Član 57​​ ​​ 

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnog izvršitelja za lakše i teže disciplinske povrede vodi i odluku donosi prvostepena disciplinska komisija.

Prvostepena disciplinska komisija ima tri člana koje imenuje ministar, i to jednog člana iz reda predstavnika osnovnog suda kojeg predlaže Sudski savjet, jednog člana iz reda predstavnika državnog tužilaštva kojeg predlaže Tužilački savjet i jednog člana iz reda javnih izvršitelja koga predlaže Komora. Predsjednik prvostepene disciplinske komisije je član komisije iz reda predstavnika osnovnog suda.

Predsjednik i članovi prvostepene disciplinske komisije imaju zamjenike koji se imenuju u skladu sa stavom 2 ovog člana.

Pokretanje disciplinskog postupka

Član 58

Predlog za pokretanje disciplinskog postupka mogu podnijeti Ministarstvo i  predsjednik Komore, po sopstvenoj inicijativi, kao i po pritužbi i inicijativi stranaka u postupku, njihovih zastupnika i punomoćnika. Predlog po pritužbi i inicijativi stranaka može​​ podnijeti i predsjednik suda za čije područje je javni izvršitelj imenovan.

Postupak po predlogu

Član 59​​ ​​ 

Kad prvostepena disciplinska komisija primi predlog za pokretanje disciplinskog postupka dostavlja ga javnom izvršitelju protiv koga je podnijet predlog da se, u roku od osam dana, izjasni o navodima predloga.

Javni izvršitelj ima pravo na branioca.

Nakon što primi odgovor javnog izvršitelja, odnosno po isteku roka iz stava 1 ovog člana, prvostepena disciplinska komisija zakazuje raspravu.

Rasprava

Član 60​​ ​​ 

Rasprava u disciplinskom postupku protiv javnog izvršitelja nije javna, osim ako to javni izvršitelj protiv koga se vodi disciplinski postupak izričito zahtijeva.

Ako javni izvršitelj protiv koga se vodi disciplinski postupak ne pristupi po pozivu na raspravu, iako je uredno pozvan, odluka se može donijeti i u njegovom odsustvu.

Prvostepena disciplinska komisija  donosi  odluku  nakon  održane  rasprave.  Odluka  prvostepene disciplinske komisije  dostavlja  se  podnosiocu  predloga  za​​  pokretanje  disciplinskog  postupka,  javnom izvršitelju protiv koga je pokrenut disciplinski postupak i Komori.

Odluka disciplinske komisije

Član 61​​ ​​ 

Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije može se izjaviti prigovor drugostepenoj disciplinskoj​​ komisiji, u roku od osam dana od dana prijema odluke, preko prvostepene disciplinske komisije.

Drugostepena disciplinska komisija ima tri člana koje imenuje ministar i to jednog člana iz reda predstavnika Vrhovnog suda Crne Gore kojeg predlaže Sudski savjet, jednog člana iz reda predstavnika Specijalnog državnog tužilaštva kojeg predlaže Tužilački savjet i jednog člana iz reda javnih izvršitelja koga predlaže Komora. Predsjednik drugostepene disciplinske komisije je član komisije iz reda predstavnika Vrhovnog suda.

O prigovoru iz stava 1 ovog člana, drugostepena disciplinska komisija odlučuje u roku od 30 dana.

Protiv odluke drugostepene disciplinske komisije može se pokrenuti upravni spor, koji je hitan.

Predlog za razrješenje

Član 61a

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnih izvršitelja za najteže disciplinske povrede vodi disciplinska komisija iz člana 61 stav 2 ovog zakona i utvrđuje predlog za razrješenje javnog izvršitelja koji dostavlja ministru.

U slučaju pokretanja disciplinskog postupka za najteže disciplinske povrede, odluku o odbacivanju odnosno odbijanju zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, odnosno odluku o obustavi tog postupka donosi disciplinska komisija iz stava 1 ovog člana.

Na pokretanje i vođenje postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti iz stava 1 ovog člana primjenjuju se odredbe čl. 58, 59 i 60 ovog zakona.

Izuzeće člana disciplinske komisije

Član 61b

U slučaju da se disciplinski postupak vodi protiv javnog izvršitelja koji je član disciplinske komisije, kao​​ član disciplinske komisije učestvovaće njegov zamjenik.

Mandat disciplinske komisije

Član 61c

Članovi prvostepene i drugostepene disciplinske komisije i njihovi zamjenici, imenuju se na period od dvije godine i mogu biti ponovo imenovani.

Članovi prvostepene i drugostepene disciplinske komisije imaju pravo na naknadu za rad iz sredstava Komore u visini koju odredi ministar na predlog Komore.

Privremeno udaljenje

Član 62

Kad je protiv javnog izvršitelja pokrenut disciplinski postupak, disciplinska komisija će donijeti rješenje o njegovom privremenom udaljenju, ako je:

1) protiv javnog izvršitelja pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, a koje ga čini nedostojnim za obavljanje izvršiteljske djelatnosti;

2)  javnom  izvršitelju  u  krivičnom  postupku  izrečena  mjera  bezbjednosti  zabrane obavljanja izvršiteljske djelatnosti, a odluka o tome još nije postala pravosnažna.

Rješenje o privremenom udaljenju javnog izvršitelja protiv koga je pokrenut disciplinski postupak disciplinska komisija može donijeti i u slučaju kad  je to nužno radi zaštite časti i ugleda izvršiteljske djelatnosti ili radi zaštite interesa stranaka.

Za vrijeme privremenog udaljenja javni izvršitelj ne može primati predmete niti postupati u predmetima.

Zastarjelost

Član 63​​ ​​ 

Pokretanje disciplinskog postupka za lakšu disciplinsku povredu zastarijeva u roku od jedne godine od dana kad je disciplinska povreda učinjena.

Pokretanje disciplinskog postupka za težu i najtežu disciplinsku povredu zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je disciplinska povreda učinjena.

Vođenje disciplinskog postupka zastarijeva kad protekne dva puta onoliko vremena koliko​​ je zakonom propisano za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka.

Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka odbaciće se.

Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera.

Ako disciplinska povreda povlači krivičnu odgovornost, disciplinski postupak se može pokrenuti sve do isteka roka zastarjelosti krivičnog gonjenja.

Evidencija disciplinskih mjera​​ ​​ 

Član 64​​ ​​ 

Pravosnažna disciplinska mjera upisuje se u imenik javnih izvršitelja.

Disciplinske mjere za lakše disciplinske povrede će se brisati iz imenika javnih izvršitelja po isteku jedne godine, a disciplinske mjere za teže disciplinske povrede po isteku pet godina od dana konačnosti, odnosno pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera.

O izrečenim disciplinskim mjerama Komora obavještava Ministarstvo.

Disciplinska odgovornost zamjenika javnog izvršitelja

Član 64a

Odredbe o disciplinskoj odgovornosti javnih izvršitelja primjenjuju se i na zamjenika javnog izvršitelja.

Shodna primjena

Član 64b

Na pitanja vođenja disciplinskog postupka i donošenja odluka, koja nijesu uređena ovim zakonom, shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku.

Izvršenje disciplinskih mjera

Član 64c

Disciplinske mjere izrečene u disciplinskom postupku izvršava Komora.

Odluka o izrečenoj novčanoj kazni, kao i odluka o troškovima disciplinskog postupka donijeta u prvostepenom disciplinskom postupku protiv koje nije izjavljen prigovor ili je potvrđena odlukom drugostepenog disciplinskog organa ima snagu izvršne isprave.

Sredstva prikupljena izvršenjem novčanih kazni i naplatom troškova disciplinskog postupka prihod su Komore.

IX. ORGANIZACIJA ISPITA

Uslovi za polaganje ispita za javnog izvršitelja

Član 65​​ ​​ 

Ispit za javnog izvršitelja može da polaže lice koje je položilo pravosudni ispit.

Ispitna komisija

Član 66

Ispit za javnog izvršitelja polaže se pred ispitnom komisijom​​ (u daljem tekstu: Komisija), koju rješenjem imenuje ministar.

Stručne poslove za Komisiju vrši Ministarstvo.

Predsjedniku i članovima Komisije, njihovim zamjenicima i sekretaru pripada naknada za rad u Komisiji, u visini koju utvrdi ministar.

Podnošenje prijave

Član 67

Prijava za polaganje ispita za javnog izvršitelja, sa dokazima o ispunjavanju uslova iz člana 65 ovog zakona podnosi se Ministarstvu.

Rješenje o odobravanju polaganja ispita

Član 68

Ministar donosi rješenje kojim odobrava polaganje ispita za​​ javnog izvršitelja licu koje ispunjava zakonom propisane uslove.

Program i način polaganja ispita za javnog izvršitelja

Član 69

Program i način polaganja ispita za javnog izvršitelja utvrđuje Ministarstvo.

Uvjerenje

Član 70

O položenom ispitu za javnog izvršitelja izdaje se uvjerenje.

Evidencija

Član 71

O licima koja su položila ispit za javnog izvršitelja Ministarstvo vodi evidenciju.

X. IZVJEŠTAJI

Izvještaj o radu javnih izvršitelja

Član 72

Javni izvršitelj je dužan da podnese godišnji izvještaj o svom radu Komori, do 1. marta tekuće za prethodnu godinu.

Godišnji izvještaj sadrži sljedeće podatke:

1) ukupan broj predmeta u radu;

2) ukupan broj riješenih predmeta;

3) ukupan broj neriješenih predmeta na kraju godine;

4) iznos troškova iz člana 45 ovog zakona;

5) odnos ukupnog iznosa sredstava naplaćenih u postupku izvršenja i ukupnog iznosa potraživanja.

Komora  sačinjava  zbirni  izvještaj  o  radu  javnih  izvršitelja,  koji  za  svakog  javnog izvršitelja sadrži podatke iz stava 2 ovog člana i dostavlja ga Ministarstvu do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.

Izvještaj iz stava 3 ovog člana se objavljuje na internet stranici Ministarstva i Komore i dostupan je javnosti sve do objavljivanja podataka za narednu godinu.

XI. NADZOR

Nadzor koji vrši ministarstvo

Član 73

Nadzor nad zakonitošću rada javnih izvršitelja i Komore vrši Ministarstvo, po službenoj dužnosti  ili  na  predlog  predsjednika  suda  za  čije  područje  je  javni  izvršitelj  imenovan, predsjednika Komore, kao i po inicijativi stranaka i učesnika u postupku.

Javni izvršitelj je dužan da Ministarstvu omogući pregled spisa predmeta, upisnika iz člana 39 ovog zakona i druge dokumentacije u vezi obavljanja​​ izvršiteljske djelatnosti.

U okviru vršenja nadzora nad zakonitošću rada javnog izvršitelja i Komore ovlašćeno službeno lice Ministarstva može naložiti mjere za otklanjanje nedostataka u radu javnog izvršitelja i odrediti rok za postupanje po tim mjerama.

XII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 74

Broj mjesta i službenih sjedišta javnih izvršitelja Ministarstvo će odrediti najkasnije u roku od  tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 75

Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije​​ u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 75a

Propis iz člana 9 ovog zakona uskladiće se sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 76

Polaganje ispita za javnog izvršitelja Ministarstvo će​​ organizovati najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 77

Ministarstvo će raspisati konkurs za imenovanje javnih izvršitelja najkasnije u roku od mjesec dana nakon što ispit za javnog izvršitelja položi najmanje deset kandidata.

Član 78

Komora će se konstituisati kad bude imenovano najmanje deset javnih izvršitelja.​​ 

Do konstituisanja Komore sve poslove iz njene nadležnosti obavljaće Ministarstvo.

Član 78a

Javni izvršitelj imenovan u skladu sa Zakonom o javnim izvršiteljima ("Službeni list CG", broj 61/11), koji na dan stupanja na snagu ovog zakona ne ispunjava uslove za imenovanje iz člana 10 stav 1 tačka 5 ovog zakona, dužan je da položi pravosudni ispit, odnosno ispit za javnog izvršitelja, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Javnom izvršitelju koji ne položi pravosudni ispit, odnosno ispit za javnog izvršitelja prestaje izvršiteljska djelatnost.

Odluku iz stava 2 ovog člana donosi ministar.

Član 78b

Državljanin države članice Evropske unije može se imenovati za javnog izvršitelja u skladu sa ovim zakonom od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Član 78c

Postupci disciplinske odgovornosti i razrješenja javnih izvršitelja započeti prije stupanja​​ na snagu ovog zakona okončaće se u skladu sa Zakonom o javnim izvršiteljima ("Službeni list CG", broj 61/11).

Član 79

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".