Zakon o javnim nabavkama

Zakon o javnim nabavkama

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br.​​ 74/2019​​ i​​ 3/2023.

I. OSNOVNE ODREDBE

1. Predmet, obveznici primjene i značenje izraza

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuju se pravila postupaka javnih nabavki radi zaključivanja ugovora ili okvirnog sporazuma o javnoj nabavci robe, radova ili usluga, zaštita prava u postupcima javnih nabavki i druga pitanja od značaja za javne nabavke.

Obveznici primjene

Član 2

Obveznici primjene ovog zakona su javni naručioci i sektorski naručioci (u daljem tekstu: naručilac).

Javni naručilac je:

1) državni organ;

2) jedinica lokalne samouprave;

3) javna služba, odnosno privredno društvo koje:

- ima svojstvo pravnog lica,

- je osnovano radi zadovoljenja potreba od javnog interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter, i

- u kojem država i/ili jedinica lokalne samouprave posjeduje više od 50% akcija ili udjela ili koje se sa više od 50% finansira iz sredstava budžeta Crne Gore i/ili budžeta jedinice lokalne samouprave i drugih javnih prihoda ili nad kojim kontrolu vrši javni naručilac ili koje ima više od polovine članova organa upravljanja ili nadzornog organa koje je imenovao javni naručilac;

4) udruženje, odnosno organizacija koju su osnovala dva ili više naručioca.

Sektorski naručilac je:

1) javni naručilac koji obavlja jednu od sektorskih djelatnosti utvrđenu ovim zakonom,

2) privredno društvo u kojem javni naručilac ima preovlađujući uticaj, a koje obavlja sektorsku djelatnost, ili

3) drugi privredni subjekat koji obavlja sektorsku djelatnost na osnovu posebnih ili isključivih prava koja im je dodijelio nadležni državni organ ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave.

Javni naručilac ima preovlađujući uticaj iz stava 3 tačka 2 ovog člana ako:

- ima direktno ili indirektno većinu upisanog kapitala društva, ili

- kontroliše većinu glasova koji se odnose na akcije koje je društvo izdalo, ili

- može imenovati više od polovine članova nadzornog, upravnog ili drugog organa nadležnog za upravljanje i rukovođenje poslovima društva.

Posebna ili isključiva prava iz stava 3 tačka 3 ovog člana su prava koja dodjeljuje nadležni državni organ ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave na osnovu zakona​​ ili drugog propisa, kojima se ograničava obavljanje sektorske djelatnosti na jednog ili više privrednih subjekata i kojim se značajno utiče na mogućnost drugih privrednih subjekata da obavljaju tu djelatnost.

Pravima iz stava 5 ovog člana ne smatraju se prava dodijeljena na osnovu javno sprovedenog postupka, u kojem su bili određeni objektivni kriterijumi za dodjelu tih poslova.

Postupcima iz stava 6 ovog člana smatraju se:

1) postupci sprovedeni u skladu sa odredbama ovog zakona, propisima koji uređuju javnu nabavku za potrebe odbrane i bezbjednosti ili propisa kojim se uređuje dodjela koncesija i javno-privatnog partnerstva ako je prethodno objavljena tenderska dokumentacija, odnosno javni poziv ili koncesioni akt u skladu sa zakonom;

2) postupci kojima se obezbjeđuje odgovarajuća prethodna transparentnost za dodjelu ovlašćenja na osnovu objektivnih uslova za:

a) izdavanje odobrenja za rad na postrojenjima za gas u skladu sa postupcima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje oblast tržišta gasa;

b) izdavanje odobrenja ili tenderska dokumentacija za izgradnju novih postrojenja za proizvodnju električne energije u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast tržišta električne energije;

c) izdavanje odobrenja o poštanskoj usluzi koja nije ili ne može biti rezervisana, u skladu sa postupcima utvrđenim propisima kojima se uređuje pružanje poštanskih usluga;

d) izdavanje odobrenja za nastavak aktivnosti na proizvodnji ugljovodonika u skladu sa propisima kojima se uređuje istraživanje i proizvodnja ugljovodonika;

e) zaključivanje ugovora o javnim nabavkama usluga javnog prevoza putnika autobusom ili željeznicom koji su dodijeljeni na osnovu konkurentskog postupka sa pregovorima.

Novoosnovani naručilac je dužan da, u roku od 30 dana od dana sticanja svojstva naručioca, podnese prijavu organu državne uprave nadležnom za poslove javnih nabavki (u daljem tekstu: Ministarstvo) radi evidentiranja na listi naručilaca.

Naručilac je dužan da primjenjuje ovaj zakon i ako nije evidentiran na listi iz stava 8 ovog člana.

Obveznik primjene ovog zakona je i fizičko ili pravno lice koje nije naručilac iz st. 1 i 2 ovog člana za nabavku:

1) radova koje direktno subvencioniše ili sufinansira javni naručilac sa više od 50% i čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti iz člana 26 stav 1 tačka 6 ovog zakona,

2) usluga koje su u vezi sa ugovorom o radovima iz tačke 1 ovog stava, a koje direktno subvencioniše ili sufinansira javni naručilac sa više od 50% i čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti iz člana 26 stav 1 tačka 6 ovog zakona.

Javni naručilac koji subvencioniše ili sufinansira radove, odnosno usluge dužan je da vrši kontrolu sprovođenja postupka i korišćenja sredstava iz stava 10 ovog člana u skladu sa ovim zakonom.

Javna nabavka, poslovi i aktivnosti javnih nabavki

Član 3

Javna nabavka je skup poslova i aktivnosti koje sprovodi naručilac, u skladu sa ovim zakonom radi nabavke robe, vršenja usluga ili izvođenja radova, za koje su obezbijeđena sredstva, bez obzira da li robe, usluge ili radovi imaju javnu namjenu.

Poslovi javnih nabavki su: planiranje nabavke, sprovođenje postupka javne nabavke, izrada tenderske dokumentacije i drugih dokumenata, izrada ugovora o javnoj nabavci i praćenje realizacije ugovora o javnoj nabavci, kao i drugi poslovi povezani sa postupkom javne nabavke.

Ako se sprovodi centralizovana javna nabavka, realizaciju ugovora iz stava 2 ovog člana prati naručilac za čije potrebe se vrši javna nabavka.

Aktivnosti javnih nabavki su pružanje tehničke i stručne podrške i savjeta u pripremi i sprovođenju postupaka javnih nabavki u svoje ime ili u ime i za račun određenog naručioca.

Značenje izraza

Član 4 ​​ 

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1)​​ državni organ je:​​ Skupština Crne Gore, Predsjednik Crne Gore, Vlada Crne Gore, Ustavni sud Crne Gore, Sudski savjet, Državna revizorska institucija, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Državno tužilaštvo, Tužilački savjet, Zaštitnik imovinsko pravnih interesa, Centralna banka Crne Gore, sud, ministarstvo, organ uprave i drugi organ i organizacija čiji je osnivač država;

2)​​ jedinica lokalne samouprave je:​​ opština, Glavni grad i Prijestonica, u skladu sa zakonom;

3) javna služba je Univerzitet Crne Gore, javna ustanova, državni fond i drugi organ ili organizacija koji vrše javna ovlašćenja čiji je osnivač država, odnosno jedinica lokalne samouprave;

4)​​ privredni subjekat​​ je privredno društvo, preduzetnik, ustanova i drugo pravno i fizičko lice koje na tržištu nudi robu, usluge i/ili radove;

5)​​ kandidat​​ je privredni subjekat koji se kvalifikovao za narednu fazu višefaznog postupka javne nabavke;

6)​​ e-Certis​​ je elektronski sistem​​ online​​ baze podataka Evropske komisije koji sadrži informacije o dokazima koji se dostavljaju u postupku javne nabavke i organima nadležnim za njihovo izdavanje u državama članicama Evropske unije;

7)​​ ekvivalentnost​​ je posjedovanje iste ili bolje tehničke karakteristike ponuđenih roba ili usluga od karakteristika predmeta nabavke zahtijevanih tehničkom specifikacijom;

8)​​ elektronski sistem javnih nabavki​​ (u daljem tekstu: ESJN) je sistem javnih nabavki koji primjenjuje informaciono-komunikaciona sredstva;

9)​​ elektronska komunikaciona usluga​​ je usluga koja se pruža uz naknadu ili bez naknade a koja se u cjelosti ili pretežno sastoji od prenošenja signala putem mreža elektronske komunikacije, uključujući usluge telekomunikacija i usluga transmisije u mrežama koje se koriste za emitovanje, a isključuju pružanje usluga, ili vršenje uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi korišćenjem mreža i usluga elektronske komunikacije;

10)​​ elektronsko sredstvo​​ je elektronska oprema za obradu uključujući digitalno sažimanje (kompresiju podataka) i skladištenje podataka koji se šalju, prenose i primaju žičanom vezom, radiovezom, optičkim ili drugim elektromagnetnim sredstvima;

11)​​ inovacija​​ je primjena u praksi novih ili značajno poboljšanje postojećih proizvoda, roba, usluga, postupaka, procesa, organizacije i marketinga, koji doprinose stvaranju nove vrijednosti i kvalitetu u njihovoj primjeni;

12)​​ javna komunikaciona mreža​​ je mreža elektronske komunikacije koja se u cjelosti ili pretežno koristi za pružanje usluga elektronske komunikacije;

13)​​ ovlašćeno lice naručioca​​ je starješina organa ili javne službe, izvršni direktor privrednog društva ili pravnog lica ili lice koje je on ovlastio da umjesto njega preduzima radnje u postupku javne nabavke;

14)​​ ovlašćeno lice privrednog subjekta​​ je izvršni direktor, odnosno lice koje je on ili organ upravljanja ovlastio da preduzima radnje u postupku javne nabavke;

15)​​ vojna oprema​​ je oprema posebno izrađena ili prilagođena za vojne potrebe i namijenjena za upotrebu kao oružje, municija ili vojni materijal, uključujući svaki njen dio ili komponentu;

16)​​ životni ciklus predmeta javne nabavke​​ su sve uzastopne i/ili međusobno povezane faze, uključujući istraživanje i razvoj, proizvodnju, trgovinu i uslove trgovine, prevoz, korišćenje i održavanje tokom postojanja proizvoda, pružanja usluge ili radova, od nabavke sirovina ili generisanja resursa do odlaganja, povlačenja, izvršenja ili upotrebe predmeta nabavke;

17)​​ ponuđač​​ je privredni subjekat koji je podnio ponudu ili više privrednih subjekata koji su podnijeli zajedničku ponudu u postupku javne nabavke;

18)​​ podugovarač​​ je privredni subjekat kojem je ponuđač ustupio realizaciju dijela predmeta nabavke ili dijela ugovora o javnoj nabavci;

19)​​ aktivnosti centralizovane nabavke​​ su aktivnosti koje ovlašćeni naručilac kontinuirano sprovodi za nabavke robe i/ili usluga namijenjenih drugim javnim naručiocima zaključivanjem ugovora, odnosno, okvirnih sporazuma;

20)​​ tehnička referenca​​ je standard proizvoda koji su izradila evropska tijela za akreditaciju, različit od evropskih normi, u skladu sa postupcima prilagođenim razvoju tržišnih potreba;

21)​​ bezbjedonosno osjetljiva oprema, bezbjedonosno osjetljivi radovi i bezbjedonosno osjetljive usluge​​ su oprema, radovi i usluge koji se nabavljaju u bezbjednosne svrhe, koje uključuju, odnosno za koje su potrebni podaci koji su označeni stepenom tajnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka;

22)​​ posebni rizici povezani sa predmetom javne nabavke​​ predstavljaju rizike koji postoje kod nabavki usluga iz oblasti Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službeni list CG", br. 12/18, 64/20 i 59/21) i Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službeni list CG", br. 3/16, 39/16, 2/17, 44/18, 24/19, 82/20 i 8/21);

23)​​ jedinstveni rječnik javnih nabavki​​ je nomenklatura roba, usluga i radova koja se primjenjuje u postupku javne nabavke i koja obezbjeđuje usklađenost sa drugim nomenklaturama.

Jezik u postupku javne nabavke

Član 5 ​​ 

Naručilac sačinjava tendersku dokumentaciju i vodi postupak na crnogorskom jeziku ili drugom jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.

Tendersku dokumentaciju ili pojedine djelove tenderske dokumentacije naručilac može da sačini i na jeziku koji se koristi u međunarodnoj trgovini.

Prijava za kvalifikaciju i ponuda sačinjava se na jeziku koji je predviđen tenderskom dokumentacijom.

Naručilac može da odredi da se prijava za kvalifikaciju i ponuda u cjelini ili djelimično sačinjavaju i na jeziku koji se koristi u međunarodnoj trgovini, u dijelu koji se odnosi na tehničke karakteristike, kvalitet i tehničku dokumentaciju.

Ako ponuđač podnese dio ponude na jeziku koji se koristi u međunarodnoj trgovini u skladu sa tenderskom dokumentacijom, naručilac je dužan da u slučaju podnošenja žalbe obezbijedi prevode od strane ovlašćenog tumača svih dokumenata koji nijesu sačinjeni na jeziku iz stava 1 ovog člana.

Valuta

Član 6

U postupcima javnih nabavki valuta je euro.

Ako u tenderskoj dokumentaciji, ponudi, odluci, ugovoru ili drugom aktu, u vezi sa javnom nabavkom, nije određena valuta, smatra se da je procijenjena vrijednost, ponuđena cijena i/ili ugovorena cijena izražena u eurima.

2. Načela javnih nabavki

Načelo ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava

Član 7

Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje javnih sredstava i da nabavi robe, usluge odnosno radove, odgovarajućeg kvaliteta u odnosu na svrhu, namjenu i procijenjenu vrijednost javne nabavke.

Načelo obezbjeđivanja konkurencije

Član 8

Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi konkurenciju između privrednih subjekata, u skladu sa zakonom.

Naručilac ne smije da ograniči ili spriječi konkurenciju između privrednih subjekata, a naročito ne smije da onemogući učešće privrednog subjekta u postupku javne nabavke neopravdanom primjenom pregovaračkog postupka ili primjenom diskriminatornih uslova i kriterijuma ili mjera kojima se favorizuju pojedini privredni subjekti.

Načelo transparentnosti postupka javne nabavke

Član 9

Naručilac je dužan da postupke javnih nabavki sprovodi na transparentan način.

Transparentnost iz stava 1 ovog člana ostvaruje se objavljivanjem u ESJN, dokumentacije neophodne za sprovođenje i realizaciju postupka javne nabavke, u skladu sa ovim zakonom.

Načelo ravnopravnosti, slobode i zabrana diskriminacije

Član 10

Naručilac je dužan da obezbijedi da svi privredni subjekti u postupku javne nabavke imaju ravnopravan tretman.

Naručilac ne smije da određuje uslove kojima se vrši nacionalna ili teritorijalna diskriminacija po predmetu nabavke ili druga diskriminacija privrednih subjekata, ni diskriminacija koja proizilazi iz klasifikacije djelatnosti koju obavlja privredni subjekt.

Naručilac ne smije da ograniči slobodu kretanja robe, prema mjestu registracije privrednog subjekta i mjestu izvođenja radova i pružanja usluga.

Naručilac ne smije u postupku javne nabavke pružati informacije na diskriminatoran način kojim bi se obezbijedila prednost određenom učesniku u postupku u odnosu na druge učesnike.

Načelo zaštite životne sredine, socijalnog i radnog prava i obezbjeđenja energetske efikasnosti

Član 11

Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi da svi privredni subjekti poštuju utvrđene obaveze u dijelu zaštite životne sredine, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, u skladu sa zakonom i potvrđenim međunarodnim konvencijama o zaštiti životne sredine i socijalnog i radnog prava.

Naručilac je dužan da vrši nabavku roba, usluga ili radova uz obezbjeđivanje adekvatnog smanjenja potrošnje energije, odnosno poštovanja principa energetske efikasnosti.

Načelo proporcionalnosti

Član 12

Naručilac je dužan da uslove za učešće u postupku javne nabavke, koji se odnose na ekonomsko-finansijsku i stručno-tehničku sposobnost privrednog subjekta utvrdi proporcionalno složenosti predmeta nabavke, izvršenja ugovora o javnoj nabavci i procijenjenoj vrijednosti javne nabavke.

3. Izuzeća od primjene

Izuzeća u skladu sa zaključenim međunarodnim ugovorima

Član 13

Ovaj zakon ne primjenjuje se na nabavke roba, usluga ili radova koje se sprovode:

1) po posebnim pravilima međunarodne organizacije, na osnovu potvrđenog međunarodnog ugovora sa tom međunarodnom organizacijom;

2) u skladu sa procedurama utvrđenim na drugačiji način od ovog zakona, na osnovu pravnih instumenata kojim se uspostavljaju međunarodne pravne obaveze, kao što su međunarodni sporazumi između Crne Gore i jedne ili više država članica Evropske unije ili trećih država, za nabavke koje će ugovorne strane zajednički realizovati ili koristiti;

3) po posebnim pravilima utvrđenim od strane međunarodne organizacije ili međunarodne finansijske institucije, koja u potpunosti finansira ili obezbjeđuje finansiranje projekta, ako nije drugačije ugovoreno.

Za nabavke iz stava 1 tačka 3 ovog člana koje se sufinansiraju u iznosu većem od 50% od strane međunarodne organizacije ili međunarodne finansijske institucije,​​ ugovorne strane sporazumno utvrđuju pravila postupka javne nabavke koja će primjenjivati.

Pravni instrumenti kojim se uspostavljaju međunarodne pravne obaveze i postupci koji se primjenjuju za zaključivanje ugovora iz stava 1 tačka 2 ovog člana sprovode se u skladu sa načelima jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti.

Naručilac je dužan da o zaključenim ugovorima, odnosno, sporazumima iz stava 1 ovog člana obavijesti Ministarstvo u roku od 30 dana od dana potpisivanja.

Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) obavještava Evropsku komisiju da je zaključen ugovor iz stava 1 tačka 2 ovog člana.

Izuzeća za nabavke specifičnih predmeta

Član 14

Ovaj zakon ne primjenjuje se na:

1) kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine kao i prava koja se na njih odnose;

2) sticanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog za audiovizuelne medijske usluge ili radijske medijske usluge koje nabavljaju pružaoci audiovizuelnih ili radijskih medijskih usluga;

3) usluge pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitovanja koje se ugovaraju sa pružaocima audiovizuelnih ili radio medijskih usluga;

4) usluge arbitraže ili mirnog rješavanja sporova,

5) pravne usluge i to:

a) usluge advokata za:

- zastupanje u arbitraži ili mirnom rješavanju sporova u Crnoj Gori, državi članici Evropske unije, trećoj državi ili međunarodnoj arbitraži; ili

- zastupanje pred sudovima i drugim organima u Crnoj Gori, državi članici Evropske unije ili u trećoj državi, pred međunarodnim sudovima i drugim institucijama;

b) savjetodavne usluge advokata radi pripreme za zastupanje iz podtačke a ove tačke;

c) usluge notara ili druge pravne usluge koje su povezane, sa vršenjem povjerenih javnih ovlašćenja;

6) nabavke usluga Centralne banke Crne Gore;

7) usluge koje se odnose na izdavanje, prodaju, kupovinu ili prenos hartija od vrijednosti ili drugih finansijskih instrumenata, finansijske i pravne usluge i druge usluge u vezi sa hartijama od vrijednosti, odnosno drugim finansijskim instrumentima, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala;

8) zajmove, kredite i druge finansijske derivate bez obzira da li su povezani sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata;

9) finansijsku i pravnu pomoć, odnosno druge radnje u vezi sa zajmovima, kreditima i drugim finansijskim derivatima iz tačke 8 ovog stava;

10) finansijske, pravne ili druge usluge u postupku privatizacije privrede;

11) usluge vezane za zapošljavanje;

12) civilnu zaštitu i usluge spašavanja obuhvaćene jedinstvenim rječnikom javnih nabavki pod šiframa 75250000-3, 75251000-0, 75251100-1, 75251110-4, 75251120-7, 75252000-7, 75222000-8, 98113100-9 i 85143000-3 koje pružaju neprofitne organizacije ili udruženja;

13) usluge istraživanja i razvoja, osim usluga obuhvaćenih jedinstvenim rječnikom javnih nabavki pod šiframa: 73000000-2 do 73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5, ako te usluge u potpunosti finansira naručilac i koristi za svoje potrebe;

14) usluge javnog prevoza putnika željeznicom, tramvajem ili podzemnom željeznicom;

15) usluge političkih kampanji, obuhvaćene šiframa jedinstvenog rječnika javnih nabavki 9341400-0, 92111230-3 i 92111240-6, ako ih nabavlja politička stranka u okviru izborne kampanje;

16) nabavke izbornog materijala;

17) poslove na izradi i donošenju planskih dokumenata predviđenih zakonom kojim se uređuje planiranje prostora.

Izuzeće za nabavku poštanskih usluga

Član 15

Ovaj zakon ne primjenjuje se na nabavke koje vrši sektorski naručilac koji pruža poštanske usluge iz člana 165 stav 2 tačka b ovog zakona, za obavljanje:

1) usluga koje se u cjelosti pružaju elektronskim sredstvima, uključujući bezbjedno slanje šifrovanih dokumenata elektronskim sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje preporučene elektronske pošte;

2) finansijskih usluga obuhvaćenih jedinstvenim rječnikom javnih nabavki šiframa od 66100000-1 do 66720000-3 i finansijskih usluga u vezi hartija od vrijednosti ili drugih finansijskih instrumenata iz člana 14 stav 1 tačka 7 ovog zakona, uključujući poštanske novčane naloge i poštanske žiro-doznake;

3) filatelističkih usluga, ili

4) logističkih usluga (kombinacija fizičke dostave ili skladištenja i drugih nepoštanskih funkcija).

Izuzeća za nabavku u oblasti elektronskih komunikacija

Član 16

Ovaj zakon ne primjenjuje se na nabavke čija je namjena da naručiocu omogući pružanje ili iskorišćavanje javne elektronske komunikacione mreže ili pružanje javnosti jedne ili više elektronskih komunikacionih usluga, u skladu sa zakonom kojim se uređuju elektronske komunikacije.

Izuzeća za nabavku usluga na osnovu isključivog prava

Član 17

Ovaj zakon ne primjenjuje se na nabavke usluga koje javni naručilac dodjeljuje drugom javnom naručiocu ili grupi javnih naručilaca na osnovu isključivog prava koje je utvrđeno u skladu sa zakonom ili drugim propisom.

Izuzeće za nabavke u javnom sektoru ​​ 

Član 18 ​​ 

Ovaj zakon ne primjenjuje se na nabavke roba, usluga i radova koje javni naručilac dodjeljuje drugom pravnom licu, ako:

1) samostalno ili zajedno sa drugim javnim naručiocem vrši nadzor nad tim pravnim licem;

2) to pravno lice obavlja više od 80% djelatnosti u izvršavanju poslova povjerenih od jednog ili više javnih naručilaca ili drugih pravnih lica nad kojim ti javni naručioci vrše nadzor; i

3) nema direktnog učešća privatnog kapitala kod pravnog lica, osim učešća privatnog kapitala u skladu sa zakonom i osnivačkim aktima tog pravnog lica, a koji nema značajno učešće u kontrolisanju i pravo ograničenja i koji ne vrši odlučujući uticaj na to pravno lice.

Javni naručilac samostalno upravlja pravnim licem iz stava 1 tačka 1 ovog člana ako ima odlučujući uticaj na upravljanje i rukovođenje poslovima tog privrednog subjekta, odnosno na donošenje značajnih odluka i utvrđivanje strateških ciljeva privrednog subjekta.

Zajedničkim upravljanjem iz stava 1 tačka 1 ovog člana smatra se upravljanje, ako:

1) organe upravljanja privrednog subjekta čine predstavnici javnih naručilaca, s tim da pojedinačni predstavnik može predstavljati više ili sve javne naručioce;

2) javni naručioci zajedno imaju odlučujući uticaj na strateške ciljeve i značajne odluke u tom privrednom subjektu; i

3) taj privredni subjekat nema interese različite od interesa javnih naručilaca koji nad njim vrše nadzor.

Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se i ako je pravno lice nad kojim se vrši nadzor je javni naručilac, a dodjeljuje ugovor javnom naručiocu koji nad njim vrši nadzor ili drugom pravnom licu nad kojim taj javni naručilac vrši kontrolu, pod uslovom da u pravnom licu kojem se dodjeljuje ugovor nema direktnog učešća privatnog kapitala, osim učešća privatnog kapitala u skladu sa zakonom i osnivačkim aktima tog pravnog lica, a koji nema značajno učešće u kontrolisanju i snagu ograničenja i koji ne vrši odlučujući uticaj na to pravno lice.

Izuzeća za nabavke između javnih naručilaca

Član 19 ​​ 

Ovaj zakon ne primjenjuje se na nabavke koje se sprovode isključivo između dva ili više javnih naručilaca ako:

1) se zaključuje ugovor kojim se utvrđuje ili sprovodi saradnja javnih naručilaca, radi obezbjeđivanja javne usluge kojom se ostvaruju njihovi zajednički ciljevi;

2) se saradnja sprovodi, radi ostvarivanja i/ili zaštite javnog interesa; i

3) ti javni naručioci ostvaruju na tržištu manje od 20% djelatnosti na koje se odnosi saradnja iz tačke 1 ovog stava.

Utvrđivanje procentualnog udjela aktivnosti iz stava 1 tačka 3 ovog člana i člana 18 stav 1 tačka 2 ovog zakona vrši se na osnovu prosjeka ukupnog prometa ili drugog mjerila kao što su troškovi koje su naručioci imali za vršenje usluga, nabavku roba i izvođenje radova za period od tri godine koje prethode godini u kojoj se zaključuje ugovor.

Ako za javnog naručioca koji je osnovan ili je počeo da obavlja djelatnost ili usljed reorganizacije tog naručioca nijesu dostupni podaci o prometu za tri godine koje prethode godini u kojoj se zaključuje ugovor, ispunjenost zahtijevanih uslova dokazuje se poslovnim projekcijama naručioca.

Izuzeća za nabavke za obavljanje sektorske djelatnosti radi dalje prodaje ili davanja u zakup

Član 20

Ovaj zakon ne primjenjuje se na nabavke koje vrši sektorski naručilac:

1) radi dalje prodaje ili davanja u zakup predmeta nabavke ako sektorski naručilac nema posebno ili isključivo pravo na prodaju ili iznajmljivanja predmeta nabavke i ako drugi subjekti te predmete mogu slobodno prodavati ili davati u zakup pod istim uslovima kao i sektorski naručilac, ili

2) ako je sektorska djelatnost direktno izložena konkurenciji na tržištima kojima pristup nije ograničen, u skladu sa čl. 170 i 171 ovog zakona.

Izuzeća za nabavku vode, energije ili goriva za proizvodnju energije

Član 21

Ovaj zakon ne primjenjuje se na:

1) nabavku energije ili goriva za proizvodnju energije koju sprovodi sektorski naručilac koji obavlja djelatnost iz člana 159, odnosno člana 160 stav 1, člana 161 stav 1 ili člana 166 ovog zakona;

2) nabavku vode koju sprovodi sektorski naručilac koji obavlja djelatnost iz člana 162 stav 1 ovog zakona;

3) nabavku od povezanog privrednog društva ili po osnovu zajedničkog ulaganja iz člana 167 ovog zakona.

Izuzeća za nabavke iz oblasti odbrane ili bezbjednosti

Član 22

Ovaj zakon ne primjenjuje se na nabavke iz oblasti odbrane i bezbjednosti koje sadrže elemente iz čl. 175, 176 i 177 ovog zakona.

Izuzeća za jednostavne nabavke

Član 23

Ovaj zakon ne primjenjuje se na nabavke iz člana 26 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona (u daljem tekstu: jednostavne nabavke).

4. Posebne javne nabavke

Nabavke za diplomatsko-konzularna predstavništva i vojno-diplomatske predstavnike

Član 24

Način sprovođenja nabavki roba i usluga čija je procijenjena vrijednost manja od 40.000,00 eura, odnosno nabavki radova čija je procijenjena vrijednost manja od 100.000,00 eura i izvještavanje o sprovedenim nabavkama za diplomatsko-konzularna predstavništva Crne Gore u inostranstvu, vojno-diplomatske predstavnike i jedinice​​ Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i mirovnim misijama propisuje Vlada, ako međunarodnim sporazumom ili ugovorom nije drugačije određeno.

Rezervisane javne nabavke

Član 25

Naručilac može u tenderskoj dokumentaciji da utvrdi pravo učešća privrednih subjekata koji​​ vrše profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, kao i lica u nepovoljnom socijalnom položaju u skladu sa posebnim zakonom, ako ta lica čine najmanje 30% zaposlenih, pri čemu svi učesnici u zajedničkoj ponudi moraju da budu iz te grupacije.

Privredni subjekat iz stava 1 ovog člana može da angažuje podugovarača koji ne ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana, čije učešće u izvršenju javne nabavke ne može da bude veće od 20% vrijednosti nabavke.

Privredni subjekat iz stava 1 ovog člana dužan je da uz prijavu za kvalifikaciju, odnosno ponudu, dostavi dokaz o ispunjavanju uslova iz stava 1 ovog člana.

5. Vrijednosni razredi, učešće u postupku i zaštita podataka

Vrijednosni razredi

Član 26 ​​ 

Nabavke se razvrstavaju na:

1) nabavke roba, usluga i radova procijenjene vrijednosti na godišnjem nivou do 8.000,00 eura;

2) nabavke roba i usluga procijenjene vrijednosti na godišnjem nivou jednake i veće od 8.000,00 eura, a manje od 25.000,00 eura;

3) nabavke radova procijenjene vrijednosti na godišnjem nivou jednake ili veće od 8.000,00 eura, a manje od 40.000,00 eura;

4) javne nabavke roba i usluga procijenjene vrijednosti na godišnjem nivou jednake ili veće od 25.000,00 eura;

5) javne nabavke radova procijenjene vrijednosti na godišnjem nivou jednake ili veće od 40.000,00 eura;

6) javne nabavka roba, usluga i radova procijenjene vrijednosti na godišnjem nivou jednake ili veće od vrijednosnih razreda Evropske unije.

Vrijednosne razrede iz stava 1 tačka 6 ovog člana objavljuje Ministarstvo.

Primjena propisa

Član 27 ​​ 

Način sprovođenja jednostavnih nabavki iz člana 26 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona propisuje Ministarstvo.

Naručilac je dužan da nabavke iz člana 26 stav 1 tač. 4, 5 i 6 ovog zakona sprovodi po postupku propisanom ovim zakonom.

Naručilac ne smije da vrši podjelu predmeta nabavke kojom se izbjegava primjena ovog zakona.

Naručilac može jednostavne nabavke iz člana 26 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona da sprovede po postupcima iz člana 51 ovog zakona.

Na pitanja zaštite prava u postupcima javnih nabavki koja nijesu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, osim u dijelu sprovođenja postupka javne nabavke do ostvarivanja zaštite prava.

Primjena ovog zakona na javno-privatno partnerstvo

Član 28

Odredbe ovog zakona shodno se primjenjuju na dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Pravo učešća u postupku javne nabavke

Član 29

U postupku javne nabavke može da učestvuje privredni subjekat samostalno ili zajedno sa jednim ili više privrednih subjekata u skladu sa ovim zakonom.

Zaštita podataka

Član 30

Privredni subjekat, može određene podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu u prijavi za kvalifikaciju, odnosno ponudi, da označi tajnim osim ponuđene cijene, kataloga, finansijskog dijela ponude, podataka koji se vrednuju prema kriterijumu za izbor najpovoljnije ponude, javne isprave i dokaza o ispunjenosti uslova u postupku javne nabavke.

Naručilac ne smije da otkrije podatke privrednog subjekta koji su navedeni kao poslovna tajna.

Naručilac ne smije drugim kandidatima i ponuđačima u pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje, konkurentskom postupku sa pregovorima, konkurentskom dijalogu, partnerstvu za inovacije ili pregovaračkom postupku sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje da otkrije, odnosno proslijedi određene podatke ili rješenja koja mu je saopštio kandidat ili ponuđač koji učestvuje u pregovorima ili dijalogu, bez njegove pisane saglasnosti.

Naručilac može, tenderskom dokumentacijom, da odredi tajnim određene podatke koje privrednim subjektima stavlja na raspolaganje u postupku javne nabavke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.

II. KOMUNIKACIJA, SUKOB INTERESA I ANTIKORUPTIVNO DJELOVANjE

1. Komunikacija između naručilaca i privrednih subjekata

Komunikacija elektronskim putem

Član 31

Naručilac i privredni subjekti razmjenjuju informacije i podatke u postupku javne nabavke elektronskim putem u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronska​​ uprava, elektronska identifikacija i elektronski potpis, elektronski dokument, elektronska trgovina i informaciona bezbjednost.

Izuzetno od stava 1 ovog člana naručilac i privredni subjekti razmjenjuju informacije i podatke u postupku javne nabavke na drugi način ako:

1) bi razmjena informacija i podataka elektronskim putem zahtijevala posebna elektronska sredstva ili korišćenje formata datoteka koji nijesu široko dostupni ili nijesu podržani kroz široko dostupne aplikacije;

2) razmjena informacija i podataka elektronskim putem podržava korišćenje formata datoteka, koje se mogu koristiti za opis ponuda, ali ih naručilac ne može preuzimati ni koristiti na daljinu;

3) korišćenje elektronskih sredstava zahtijeva specijalizovanu kancelarijsku opremu koja nije opštedostupna naručiocu;

4) se u postupku javne nabavke dostavljaju uzorci, makete, original dokumenti ili drugi dokazi, koji se ne mogu dostaviti elektronskim sredstvima;

5) se na nabavku primjenjuje propis kojim se uređuju javne nabavke za potrebe odbrane i bezbjednosti ili propis kojim se uređuje javna nabavka za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava i vojno-diplomatskih predstavnika u inostranstvu.

Komunikacija u slučaju iz stava 2 ovog člana odvija se putem ovlašćenog pružaoca poštanskih usluga ili druge odgovarajuće kurirske službe, telefaksom, putem elektronske pošte ili njihovim kombinovanjem sa elektronskim sredstvima.

Ako je u postupku javne nabavke dokument upućen od strane naručioca ili privrednog subjekta elektronskim putem smatra se da je dostavljanje izvršeno uredno ako potvrdu prijema dokumenta primalac izvrši radnjom koja u materijalnom obliku potvrđuje prijem elektronskog dokumenta, uključujući i automatizovane sisteme potvrđivanja prijema.

Poslati elektronski dokument smatra se primljenim u trenutku kada pošiljalac od primaoca primi potvrdu o prijemu.

Ako se dokument, iz tehničkih razloga, ne može pročitati, privredni subjekat, podnosilac prijave za kvalifikaciju odnosno ponuđač može zahtijevati da mu se taj dokument dostavi u drugoj odgovarajućoj formi.

Elektronska sredstva za komunikaciju

Član 32

Elektronska sredstva za komunikaciju, kao i njihove tehničke karakteristike, moraju da budu nediskriminatorni, opštedostupni i interoperabilni sa proizvodima informacione i komunikacione tehnologije u opštoj upotrebi i ne smiju da ograničavaju pristup privrednim subjektima postupku javne nabavke.

Komunikacija, razmjena i čuvanje informacija i podataka u postupku javne nabavke obavlja se na način kojim se obezbjeđuje integritet i tajnost podataka iz prijava za kvalifikaciju, ponuda, planova i projekata.

Ovlašćenja naručioca

Član 33

Naručilac nije dužan da u postupku javne nabavke zahtijeva isključivo komunikaciju elektronskim putem u slučaju:

1) postojanja rizika od povrede sigurnosti elektronskih sredstava komunikacije ili

2) potrebe zaštite osjetljivih informacija koje zahtijevaju visok nivo zaštite, a koja ne može biti u dovoljnoj mjeri obezbijeđena elektronskim alatima i uređajima koji su opštedostupni privrednim subjektima ili im mogu biti dostupni na drugi način, alternativnim sredstvom pristupa.

Alternativno sredstvo pristupa

Član 34

Naručilac može da zahtijeva korišćenje elektronskih sredstava koja nijesu široko dostupna, pod uslovom da ponudi alternativno sredstvo pristupa.

Smatra se da je naručilac ponudio alternativno sredstvo pristupa ako:

1) omogući neograničen, potpun i besplatan direktni pristup elektronskim putem tim sredstvima od dana objavljivanja ili slanja tenderske dokumentacije, ako u tenderskoj dokumentaciji navede internet adresu na kojoj su dostupna elektronska sredstva;

2) obezbijedi da privredni subjekat koji nema pristup elektronskim sredstvima ili koji nema mogućnost da ih u određenom vremenskom roku pribavi, može da učestvuje u postupku javne nabavke korišćenjem besplatnog pristupa dostupnog putem interneta, koji utvrđuje naručilac;

3) podrži alternativni kanal za elektronsko podnošenje ponuda.

Posebni zahtjevi za korišćenje elektronskih sredstava

Član 35

Naručilac može, u slučaju nabavke radova, planova i projekata, da zahtijeva korišćenje posebnih elektronskih sredstava poput virtuelnih prikaza modela zgrade ili slično, pri čemu je dužan da omogući alternativno sredstvo pristupa, dok takva sredstva ne postanu opštedostupna.

Elektronska sredstva za prenos i prijem prijava za kvalifikaciju, ponuda, planova i projekata, moraju da obezbijede da:

1) se može tačno utvrditi vrijeme i datum prijema prijava za kvalifikaciju, ponuda, planova i projekata;

2) prije utvrđenog roka niko ne može da ima pristup podacima koji se prenose iz tačke 1 ovog stava;

3) samo ovlašćeno lice naručioca može odrediti ili izmijeniti datum određen za otvaranje primljenih podataka, pristup svim dostavljenim podacima ili njihovim djelovima u različitim fazama postupka javne nabavke, kao i pristup prenesenim podacima;

4) podaci koji su primljeni i otvoreni u skladu sa ovim zakonom budu dostupni samo licima koja su ovlašćena da sa njima budu upoznata;

5) se prekršaj i zabrana ili uslovi iz tač. 1, 3 i 4 ovog stava mogu jasno otkriti.

Osim uslova iz stava 2 ovog člana, elektronska sredstva za prenos i prijem prijava za kvalifikaciju, ponuda, planova i projekata moraju da obezbijede da:

1) podaci u vezi sa specifikacijama koji su potrebni za elektronsku dostavu prijava za kvalifikaciju i ponuda, uključujući šifrovanje i elektronski vremenski pečat, moraju biti dostupni privrednim subjektima;

2) u različitim fazama specifičnog postupka javne nabavke naručilac može da zahtijeva određeni stepen sigurnosti sredstva elektronske identifikacije;

3) ako naručilac zaključi da je nivo rizika, procijenjen u skladu sa tačkom 2 ovog stava, toliki da se zahtijeva kvalifikovani elektronski potpis, dužan je da prihvati kvalifikovani elektronski potpis u skladu sa propisom kojim se uređuje elektronska identifikacija i elektronski potpis.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji i drugim aktima u postupku javne nabavke obrazloži razloge za primjenu sredstava komunikacije koja nijesu elektronska iz čl. 31 i 33 ovog zakona.

Pisana komunikacija

Član 36

Pisana komunikacija u postupku javnih nabavki između naručilaca i privrednih subjekata ostvaruje se putem pošte, kurirskom službom ili na drugi odgovarajući način utvrđen tenderskom dokumentacijom.

Usmena komunikacija

Član 37

Izuzetno od čl. 31 i 36 ovog zakona naručilac može da sa privrednim subjektom vrši usmenu komunikaciju, ako se komunikacija ne odnosi na ključne elemente postupka javne nabavke, pod uslovom da je sadržaj komunikacije u bitnom dijelu dokumentovan sačinjavanjem službene zabilješke ili audiosnimka od strane naručioca.

Ključni elementi postupka javne nabavke iz stava 1 ovog člana su tenderska dokumentacija, uslovi za učešće u postupku javne nabavke, prijava za kvalifikaciju i ponuda.

2. Sprečavanje korupcije i sukoba interesa

Obaveze naručioca

Član 38

Naručilac je dužan da u toku postupka javne nabavke preduzima mjere kojim se sprečavaju i otklanjaju posljedice koruptivnih aktivnosti.

Naručilac je dužan da:

1) iz postupka javne nabavke isključi privrednog subjekta, podnosioca prijave za kvalifikaciju odnosno ponuđača za koga je utvrđeno da je neposredno ili posredno dao, ponudio, obećao ili na drugi način stavio u izgled poklon ili drugu korist službeniku za javne nabavke, članu komisije za sprovođenje postupka javne nabavke, licu koje je učestvovalo u pripremi tenderske dokumentacije, licu koje učestvuje u planiranju nabavke ili drugom licu, sa ciljem da sazna povjerljive informacije ili da utiče na postupanje naručioca;

2) evidentira slučajeve iz tačke 1 ovog stava, sačini službenu zabilješku, podnese prijavu nadležnim državnim organima radi preduzimanja mjera u skladu sa zakonom i obavijesti Ministarstvo;

3) vrši analizu i kontrolu rizika u postupcima javnih nabavki.

Ugovor o javnoj nabavci koji je zaključen uz kršenje antikorupcijskog pravila ništav je (antikorupcijska klauzula).

Način vođenja, sadržaj evidencije o sukobu interesa, odnosno kršenju antikorupcijskog pravila i metodologiju analize rizika u vršenju kontrole u postupcima javnih nabavki, radi proaktivnog djelovanja u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjem korupcije, propisuje Ministarstvo.

Obaveza prijavljivanja korupcije

Član 39

Lice zaposleno na poslovima javnih nabavki ili drugo angažovano lice kod naručioca, koje ima saznanje o korupciji u javnim nabavkama, dužno je da, zavisno od toga na koga se saznanje odnosi, o tome bez odlaganja obavijesti ovlašćeno lice naručioca, Ministarstvo, organ nadležan za sprečavanje korupcije i nadležnog državnog tužioca.

Obaveza sprečavanja sukoba interesa

Član 40

Naručilac je dužan da preduzme odgovarajuće mjere da efikasno spriječi, prepozna i otkloni sukob interesa u vezi sa postupkom javne nabavke.

Sukob interesa između naručioca i privrednog subjekta

Član 41

Sukob interesa između naručioca i privrednog subjekta postoji ako:

1) predstavnik naručioca koji djeluje u ime i/ili za račun naručioca, koji sprovodi postupak javne nabavke, ima direktno ili indirektno finansijski, privredni ili drugi lični interes koji može da utiče na njegovu nepristrasnost i nezavisnost u sprovođenju postupka javne nabavke, a naročito ako:

- učestvuje u upravljanju kod privrednog subjekta ili

- ima vlasnički udio ili akcije u iznosu većem od 2,5% kapitala ili drugo pravo na osnovu kojeg može da učestvuje u upravljanju poslovanjem privrednim subjektom;

2) ovlašćeno lice privrednog subjekta:

- ima vlasnički udio ili akcije naručioca u iznosu većem od 2,5% vrijednosti kapitala ili

- je sa predstavnikom naručioca bračni ili vanbračni drug, bez obzira da li zajednica i dalje postoji, srodnik u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, tazbinskoj do drugog stepena ili kao usvojilac ili usvojenik.

Predstavnik naručioca iz stava 1 tačka 1 ovog člana je:

1) ovlašćeno lice naručioca;

2) službenik za javne nabavke, član komisije za sprovođenje postupka javne nabavke, lice koje učestvuje u pripremi tenderske dokumentacije i lice koje učestvuje u planiranju nabavke;

3) lice iz tač. 1 i 2 ovog stava koje djeluje u ime i/ili za račun naručioca u zajedničkoj nabavci.

Odredba stava 1 tačka 2 ovog člana odnosi se i na ovlašćeno lice kandidata, ponuđača, člana zajedničke ponude i/ili podugovarača.

Odredba stava 1 tačka 1 ovog člana odnosi se i na srodnike u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, srodnike po tazbini do drugog stepena, bračnog ili vanbračnog​​ druga, bez obzira da li je brak prestao, usvojioca i usvojenika i predstavnika naručioca iz stava 2 tačka 1 ovog člana.

Prenos udjela ili akcija u vlasništvu na drugo pravno ili fizičko lice u skladu sa propisima o sprečavanju sukoba interesa ne isključuje postojanje sukoba interesa dok prenos udjela traje.

Sukob interesa zbog prethodnih aktivnosti privrednog subjekta kod naručioca

Član 42

Privredni subjekat, odnosno lice koje je izradilo ili učestvovalo u izradi tehničke dokumentacije ili vršilo reviziju tehničke dokumentacije i privredni subjekat čije je ovlašćeno lice ili stručno lice učestvovalo u izradi ili reviziji tehničke dokumentacije, koja se koristi za izradu tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji ili dokumentacije po kojoj se realizuje ugovor o javnoj nabavci za izvođenje radova i/ili vršenje stručnog nadzora nad izvođenjem radova i lice koje je učestvovalo u tehničkim konsultacijama ili davanju tehničkih savjeta naručiocu, ne smije da učestvuje u postupku javne nabavke za izvođenje radova i/ili vršenje stručnog nadzora nad izvođenjem radova kao ponuđač, član zajedničke ponude ili podugovarač i ne smije da sarađuje sa ponuđačem, podnosiocem zajedničke ponude, ili podugovaračem na pripremanju ponude, osim ako je:

1) predmet nabavke izrada tehničke dokumentacije i izvođenje radova po toj tehničkoj dokumentaciji;

2) predmet nabavke izrada glavnog projekta, na osnovu prethodno izrađenog idejnog rješenja, odnosno idejnog projekta ili pojedinih dokumenata koji se odnose na tehničku dokumentaciju u skladu sa zakonom;

3) potpuna sadržina tehničkih konsultacija i tehničkih savjeta sastavni dio tenderske dokumentacije.

Sprečavanje i evidentiranje sukoba interesa

Član 43

Predstavnik naručioca iz člana 41 stav 2 ovog zakona dužan je da, prije početka postupka javne nabavke, potpiše izjavu o nepostojanju sukoba interesa ili da obavijesti ovlašćeno lice naručioca da je u sukobu interesa, a ako do sukoba interesa dođe u toku postupka javne nabavke, da bez odlaganja, podnese zahtjev za izuzeće.

Privredni subjekat koji namjerava da učestvuje u postupku javne nabavke može da, u roku za žalbu na tendersku dokumentaciju, zahtijeva od naručioca, da iz postupka javne nabavke isključi lice iz člana 41 stav 2 ovog zakona, koje je u sukobu interesa.

O izuzeću ovlašćenog lica naručioca odlučuje organ koji ga je imenovao, odnosno izabrao, a o izuzeću ostalih predstavnika naručioca odlučuje ovlašćeno lice naručioca, najkasnije, u roku od osam dana, od dana podnošenja zahtjeva za izuzeće.

Naručilac je dužan da podnijete zahtjeve za izuzeće zbog sukoba interesa unese u evidenciju o sukobu interesa i da o tome, bez odlaganja, obavijesti Ministarstvo i organ nadležan za sprečavanje korupcije.

Privredni subjekat koji učestvuje u postupku javne nabavke dužan je da u izjavi privrednog subjekta navede da li je njegovo ovlašćeno lice u sukobu interesa iz člana 41 stav 1 tačka 2 ovog zakona i da li postoji sukob interesa iz člana 42 ovog zakona.

III. ORGANI ZA SPROVOĐENjE POSTUPAKA JAVNIH NABAVKI

Poslovi u oblasti javnih nabavki

Član 44 ​​ 

Ministarstvo vrši upravne i sa njima povezane stručne poslove u oblasti sistema javnih nabavki i to:

1) monitoring;

2) daje stručna uputstva u primjeni ovog zakona;

3) prati usaglašenost propisa kojima se uređuju javne nabavke sa propisima Evropske unije;

4) daje mišljenje naručiocima o ispunjenosti uslova za sprovođenje pregovaračkog postupka, bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje, u skladu sa ovim zakonom;

5) pruža savjetodavnu pomoć naručiocima i privrednim subjektima na zahtjev;

6) organizuje i sprovodi stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih kod naručilaca i drugih lica za vršenje poslova javnih nabavki;

7) organizuje polaganje stručnog ispita za vršenje poslova u oblasti javnih nabavki i izdaje sertifikate za rad na poslovima javnih nabavki;

8) uspostavlja, održava i vodi ESJN i prati njegovo korišćenje;

9) uspostavlja i vodi evidenciju registrovanih ponuđača u ESJN;

10) objavljuje planove nabavki, tenderske dokumentacije, odluke i druga akta, naručilaca donesena u postupku javne nabavke, uključujući i njihove izmjene, ugovore o javnoj nabavci i okvirne sporazume, izmjene ugovora i obavještenja o podnijetoj žalbi na ESJN;

11) omogućava naručiocu dostupnost putem ESJN prijema prijava za kvalifikaciju, ponuda, projekata i rješenja;

12) sačinjava, objavljuje i ažurira listu naručilaca, koji su registrovani na ESJN, i listu službenika za javne nabavke;

13) priprema i objavljuje jedinstveni rječnik javnih nabavki na svojoj internet stranici, u skladu sa propisima Evropske unije;

14) ostvaruje saradnju i vrši razmjenu informacija sa međunarodnim organizacijama, institucijama, Evropskom komisijom i stručnjacima iz oblasti javnih nabavki;

15) sarađuje i vrši razmjenu informacija sa nadležnim organima drugih država i organizacijama iz okvira svoje nadležnosti;

16) obavještava inspekcijske i druge nadležne organe o uočenim nepravilnostima u postupcima javnih nabavki;

17) priprema i podnosi Vladi izvještaje u skladu sa ovim zakonom;

18) vrši i druge poslove, u skladu sa zakonom.

ESJN

Član 45

ESJN putem elektronskih sredstava naročito treba da omogući:

1) sačinjavanje i objavljivanje tenderske i druge dokumentacije o nabavci;

2) kod objavljivanja nabavki iznad vrijednosnog razreda iz člana 26 stav 1 tačka 6 ovog zakona dostavljanje obavještenja o nabavci kancelariji za publikaciju Evropske unije radi objavljivanja u Službenom listu Evropske unije;

3) slobodan pristup, pretraživanje, pregled i preuzimanje objavljene tenderske i druge dokumentacije o sprovođenju postupaka javnih nabavki;

4) sastavljanje, slanje, prijem, ocjenu i vrednovanje prijava za kvalifikaciju, ponuda, planova, projekata i rješenja, bez naknade;

5) registrovanje i vođenje evidencije ponuđača;

6) nadležnim državnim organima pristup podacima ESJN;

7) pristup podacima iz člana 46 ovog zakona.

Za tačnost podataka unijetih u ESJN odgovara korisnik.

Sredstva za finansiranje ESJN se obezbjeđuju iz Budžeta Crne Gore i iz namjenskog prihoda po osnovu naknade za korišćenje ESJN koja se koristi za ulaganje, istraživanje, razvoj, unaprjeđenje i održavanje ESJN.

Obrada, razmjena i objavljivanje podataka u elektronskom obliku u ESJN vrši se u skladu sa zakonima kojima se uređuje elektronska uprava, elektronska identifikacija i elektronski potpis, elektronski dokument, elektronska trgovina i informaciona bezbjednost.

Način rada i korišćenja ESJN propisuje Ministarstvo.

Obaveza omogućavanja pristupa podacima

Član 46

Organi državne uprave i drugi organi, organizacije i tijela koji vode javnu evidenciju ili registar u elektronskom obliku, dužni su da za potrebe ESJN omoguće pristup podacima iz evidencije ili registra putem elektronskih sredstava komunikacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava.

Službenik za javne nabavke

Član 47 ​​ 

Naručilac je dužan da odredi najmanje jedno lice koje obavlja poslove službenika za javne nabavke, iz reda zaposlenih, odnosno lice koje je angažovano za poslove javnih nabavki u skladu sa zakonom.

Službenik za javne nabavke mora imati završen VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije i sertifikat o položenom stručnom ispitu za rad na poslovima javnih nabavki.

Službenik za javne nabavke učestvuje u pripremi plana javnih nabavki, izdaje zainteresovanim privrednim subjektima dio tenderske dokumentacije koji sadrži tajne podatke u skladu sa zakonom, vodi evidenciju javnih nabavki, sačinjava izvještaje o sprovedenim postupcima javnih nabavki, vrši administrativne poslove u realizaciji postupka javne nabavke i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima.

Naručilac je dužan da Ministarstvu dostavi rješenje o određivanju službenika za javne nabavke.

Komisija za sprovođenje postupka javne nabavke

Član 48 ​​ 

Komisiju za sprovođenje postupka javne nabavke (u daljem tekstu: komisija) obrazuje ovlašćeno lice naručioca rješenjem.

Komisija sprovodi postupak javne nabavke u skladu sa ovim zakonom.

Komisiju čini neparan broj članova.

Najmanje jedan član komisije mora biti zaposlen kod naručioca.

Službenik za javne nabavke naručioca može biti član komisije.

Naručilac može imenovati zamjenika predsjednika i člana komisije.

Komisija priprema tendersku dokumentaciju i izmjene i dopune tenderske dokumentacije i daje njihova pojašnjenja, vrši pregled, ocjenu i vrednovanje ponuda, odnosno prijava za kvalifikaciju, sačinjava zapisnik o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda, priprema i predlaže ovlašćenom licu naručioca odluku o isključenju iz postupka javne nabavke, odluku o izboru najpovoljnije ponude i odluku o poništenju postupka, priprema predlog odgovora na žalbu i vrši druge poslove u skladu sa ovim zakonom.

Komisija prestaje sa radom zaključivanjem ugovora o javnoj nabavci, odnosno donošenjem izvršne odluke o poništenju postupka javne nabavke.

Bliže kriterijume za obrazovanje komisije propisuje Ministarstvo.

Stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki

Član 49

Stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki (u daljem tekstu: stručni ispit) polaže se pred komisijom za polaganje stručnog ispita.

Komisiju za polaganje stručnog ispita iz stava 1 ovog člana obrazuje Ministarstvo i čine je najmanje tri člana.

Administrativne i druge poslove za potrebe komisije iz stava 1 ovog člana vrši sekretar komisije.

Predsjednik, članovi i sekretar komisije iz stava 1 ovog člana imaju pravo na naknadu za rad.

Troškove polaganja stručnog ispita za rad na poslovima javnih nabavki snosi lice koje se prijavilo za polaganje stručnog ispita.

Program i način polaganja stručnog ispita, sastav i način obrazovanja komisije iz stava 1 ovog člana, visinu troškova polaganja stručnog ispita, visinu naknade za rad predsjednika, članova i sekretara komisije, izdavanje sertifikata i obrazac sertifikata o položenom stručnom ispitu propisuje Ministarstvo.

Stručno osposobljavanje i usavršavanje

Član 50

Lica zaposlena kod naručioca na poslovima javnih nabavki dužna su da se stručno osposobljavaju i usavršavaju.

Naručilac je dužan da obezbijedi stručno osposobljavanje i usavršavanje za službenika za javne nabavke i druga lica zaposlena kod naručioca angažovana na poslovima javnih nabavki.

Stručno osposobljavanje i usavršavanje u oblasti javnih nabavki vrši se na osnovu programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja.

Stručno osposobljavanje i usavršavanje iz stava 2 ovog člana, za potrebe naručilaca organizuje i sprovodi Ministarstvo.

Ministarstvo može da organizuje i sprovodi stručno osposobljavanje i usavršavanje za potrebe privrednih subjekta i drugih lica.

Program i način stručnog osposobljavanja i usavršavanja u oblasti javnih nabavki utvrđuje Ministarstvo.

IV. POSTUPCI JAVNIH NABAVKI

1. Vrste, izbor i pokretanje postupka javne nabavke

Vrste postupaka

Član 51

Postupci javnih nabavki su:

1) otvoreni postupak;

2) ograničeni postupak;

3) konkurentski postupak sa pregovorima;

4) pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje;

5) partnerstvo za inovacije;

6) konkurentski dijalog;

7) pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje.

Izbor postupka

Član 52

Naručilac bira postupak javne nabavke zavisno od vrste, bitnih karakteristika i posebnih uslova predmeta javne nabavke.

Pokretanje postupka

Član 53

Postupak javne nabavke pokreće se objavljivanjem ili dostavljanjem tenderske dokumentacije koja sadrži poziv za nadmetanje, tehničku specifikaciju predmeta nabavke, metodologiju vrednovanja ponuda, uputstvo za sačinjavanje ponuda i uputstvo o sredstvu pravne zaštite, u skladu sa ovim zakonom.

Poziv iz stava 1 ovog člana sadrži naročito: podatke o naručiocu, vrsti postupaka, predmetu nabavke, procijenjenoj vrijednosti javne nabavke, uslovima za učestvovanje, roku podnošenja prijave/ponude, vremenu otvaranja prijave/ponude i druge podatke neophodne za potpunije informisanje ponuđača o predmetu i postupku javne nabavke.

Sadržaj i obrazac tenderske dokumentacije iz stava 1 ovog člana, u zavisnosti od vrste postupka javne nabavke, propisuje Ministarstvo.

Otvoreni postupak

Član 54 ​​ 

Otvoreni postupak javne nabavke može se sprovesti za svaki predmet nabavke, u kojem svaki privredni subjekat može da podnese ponudu, u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Otvoreni postupak pokreće se objavljivanjem tenderske dokumentacije na ESJN, radi podnošenja ponuda.

Ponude u otvorenom postupku javne nabavke roba i usluga, vrijednosti:

1) do 150.000,00 eura, odnosno radova vrijednosti do 500.000. 00 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 15 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije;

2) jednake ili veće od 150.000,00 eura, odnosno radova vrijednosti jednake ili veće od 500.000,00 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije.

Izuzetno od stava 3 tačka 2 ovog člana naručilac može da odredi kraći rok za podnošenje ponuda, koji ne može da bude kraći od 15 dana, od dana objavljivanja tenderske dokumentacije, ako to zahtijevaju razlozi hitnosti javne nabavke koji nijesu izazvani krivicom naručioca.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji obrazloži razloge hitnosti zbog kojih je skratio rok za podnošenje ponuda iz stava 4 ovog člana.

Ograničeni postupak

Član 55 ​​ 

Ograničeni postupak javne nabavke može da se sprovede za svaki predmet nabavke, u kojem prijavu za kvalifikaciju može podnijeti privredni subjekat, u skladu sa pozivom za nadmetanje.

Prva faza ograničenog postupka pokreće se objavljivanjem tenderske dokumentacije na ESJN, radi podnošenja prijava za kvalifikaciju.

Prijave za kvalifikaciju u ograničenom postupku javne nabavke roba i usluga, vrijednosti:

1) do 150.000,00 eura, odnosno radova vrijednosti do 500.000. 00 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 15 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije;

2) jednake ili veće od 150.000,00 eura, odnosno radova vrijednosti jednake ili veće od 500.000,00 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije.

Izuzetno od stava 3 tačka 2 ovog člana naručilac može da odredi kraći rok za podnošenje prijava, koji ne može da bude kraći od 15 dana, od dana objavljivanja tenderske dokumentacije, ako to zahtijevaju razlozi hitnosti javne nabavke koji nijesu izazvani krivicom naručioca.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji obrazloži razloge hitnosti zbog kojih je skratio rok za podnošenje ponuda iz stava 4 ovog člana.

Druga faza ograničenog postupka

Član 56 ​​ 

Druga faza ograničenog postupka javne nabavke, pokreće se dostavljanjem kandidatima poziva za podnošenje ponude.

Naručilac je dužan da poziv iz stava 1 ovog člana dostavi istog dana svim kandidatima pojedinačno, putem ESJN.

Poziv iz stava 1 ovog člana sadrži rok i način podnošenja ponude, u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Ponude u ograničenom postupku javne nabavke roba i usluga, vrijednosti:

1) do 150.000,00 eura, odnosno radova vrijednosti do 500.000. 00 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 15 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije;

2) jednake ili veće od 150.000,00 eura, odnosno radova vrijednosti jednake ili veće od 500.000,00 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije.

Izuzetno od stava 4 tačka 2 ovog člana naručilac može da odredi kraći rok za podnošenje ponuda koji ne može da bude kraći od 10 dana, od dana dostavljanja poziva​​ za podnošenje ponuda, ako to zahtijevaju razlozi hitnosti javne nabavke koji nijesu izazvani krivicom naručioca.

Naručilac je dužan da u pozivu za podnošenje ponuda obrazloži razloge hitnosti zbog kojih je skratio rok za podnošenje ponuda iz stava 4 tačka 2 ovog člana.

Konkurentski postupak sa pregovorima

Član 57

Konkurentski postupak sa pregovorima može da se sprovede, za nabavku roba, usluga i radova, ako:

1) se potrebama naručioca ne može udovoljiti bez prilagođavanja postojećih rješenja predmeta nabavke;

2) predmet nabavke obuhvata projektovanje ili inovativna rješenja;

3) se zbog specifičnosti predmeta nabavke, koje se odnose na prirodu, složenost, pravne ili finansijske uslove predmeta nabavke ili sa njima povezane rizike, postupak javne nabavke ne može uspješno sprovesti bez prethodnih pregovora;

4) naručilac ne može precizno da utvrdi tehničke specifikacije predmeta nabavke s obzirom na standarde, zajedničku tehničku specifikaciju ili tehničku referencu, ili

5) su u otvorenom ili ograničenom postupku javne nabavke sve ponude bile neispravne.

Prva faza konkurentskog postupka sa pregovorima pokreće se objavljivanjem tenderske dokumentacije na ESJN, radi podnošenja prijave za kvalifikaciju.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji opiše predmet nabavke na način što će definisati svoje potrebe i minimalne zahtjeve u pogledu elemenata i karakteristika predmeta nabavke, koje moraju da ispune sve ponude, da bi privredni subjekti mogli da prepoznaju prirodu i obim nabavke i odluče da li će podnijeti prijavu za kvalifikaciju.

Svaki privredni subjekat ima pravo da podnese prijavu za kvalifikaciju, u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Prijave za kvalifikaciju dostavljaju se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije.

Izuzetno od stava 5 ovog člana naručilac može da odredi kraći rok za podnošenje prijava, koji ne može da bude kraći od 15 dana, od dana objavljivanja tenderske dokumentacije, ako to zahtijevaju razlozi hitnosti javne nabavke koji nijesu izazvani krivicom naručioca.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji obrazloži razloge hitnosti zbog kojih je skratio rok za podnošenje ponuda iz stava 6 ovog člana.

Druga faza konkurentskog postupka sa pregovorima

Član 58 ​​ 

Druga faza konkurentskog postupka sa pregovorima pokreće se dostavljanjem kandidatima poziva za podnošenje inicijalne ponude, koja će biti osnov za pregovore.

Naručilac je dužan da poziv iz stava 1 ovog člana dostavi istog dana svim kandidatima pojedinačno, elektronskim putem.

Poziv iz stava 1 ovog člana sadrži rok i način podnošenja inicijalne ponude, u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Rok za dostavljanje inicijalne ponude ne može da bude kraći od 30 dana, od dana upućivanja poziva za dostavljanje inicijalnih ponuda.

Izuzetno od stava 4 ovog člana naručilac može da odredi kraći rok za podnošenje inicijalnih ponuda koji ne može da bude kraći od 10 dana, od dana dostavljanja poziva za podnošenje ponuda, ako to zahtijevaju razlozi hitnosti javne nabavke koji nijesu izazvani krivicom naručioca.

Naručilac je dužan da u pozivu za podnošenje ponuda obrazloži razloge hitnosti zbog kojih je skratio rok za podnošenje ponuda iz stava 5 ovog člana.

Naručilac pregovara pojedinačno sa ponuđačima o inicijalnoj i narednim ponudama, radi poboljšanja njihovog sadržaja i utvrđivanja finalnih zahtjeva i specifikacija za podnošenje konačne ponude.

Predmet pregovaranja iz stava 7 ovog člana ne mogu da budu:

- smanjenje minimalnih zahtjeva u pogledu predmeta javne nabavke,

- obavezni uslovi za učešće u postupku,

- uslovi sposobnosti privrednog subjekta predviđeni tenderskom dokumentacijom,

- povećavanje iznosa procijenjene vrijednosti predmeta javne nabavke.

O pregovorima iz stava 7 ovog člana naručilac je dužan da vodi posebne zapisnike.

Naručilac može da sprovede više uzastopnih pregovora, radi smanjenja broja ponuda o kojima treba dalje pregovarati, uz primjenu tenderskom dokumentacijom predviđenog kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude.

Naručilac je dužan da:

1) ponuđače koje neće pozvati na dalje pregovore obavijesti elektronskim putem, najkasnije 24 sata prije sata otpočinjanja sljedećih pregovora;

2) elektronskim putem istovremeno obavijesti sve ponuđače koje će pozvati na dalje pregovore o svim izmjenama tehničkih specifikacija ili drugih djelova tenderske dokumentacije i da im odredi primjeren rok za sačinjavanje i podnošenje izmijenjene ponude;

3) ponuđače iz tačke 2 ovog stava obavijesti o završetku pregovora i da im dostavi konačnu tehničku specifikaciju i druge elemente u vezi sa predmetom nabavke koji su potrebni za sačinjavanje konačne ponude i odredi rok za podnošenje konačne ponude.

Sadržaj i obrazac poziva iz stava 2 i zapisnika iz stava 9 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje

Član 59

Pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje može da se sprovede za nabavku robe, usluga ili radova ako:

1) u otvorenom postupku javne nabavke nije dostavljena nijedna ili nijedna ispravna ponuda ili u ograničenom postupku javne nabavke nije dostavljena nijedna ili nijedna ispravna prijava za kvalifikaciju, pod uslovom da predmet nabavke i sadržina tenderske dokumentacije nijesu bitno izmijenjeni, u kom slučaju je naručilac dužan da u pregovarački postupak pozove i sve ponuđače koji su dostavili ponudu u otvorenom, odnosno ograničenom postupku;

2) samo određeni privredni subjekat može realizovati nabavku u slučaju:

a) da je cilj nabavke stvaranje jedinstvenog umjetničkog djela ili umjetničkog zahtjeva predmeta nabavke,

b) nepostojanja tržišne konkurencije iz tehničkih razloga, ili

c) zaštite isključivih prava, uključujući prava intelektualne svojine;

3) u mjeri u kojoj je to neophodno, zbog izuzetne hitnosti prouzrokovane događajem koji naručilac nije mogao da predvidi, a koji nije prouzrokovan djelovanjem naručioca,​​ nije moguće postupiti u rokovima propisanim za otvoreni, ograničeni ili konkurentski postupak sa pregovorima;

4) je predmet nabavke roba koja je proizvedena isključivo za svrhe istraživanja, eksperimentisanja, proučavanja ili razvoja, pod uslovom da se ne radi o serijskoj proizvodnji robe sa ciljem ostvarivanja dobiti ili naknade troškova istraživanja i razvoja;

5) se radi o dodatnim isporukama roba u toku izvršenja ugovornih obaveza od ponuđača, sa kojim je zaključen ugovor o javnoj nabavci u skladu sa ovim zakonom, koje su namijenjene za djelimičnu zamjenu robe ili instalacija ili proširenje obima postojećih isporuka robe ili instalacija, ako bi promjena ponuđača, odnosno robe, izazvala tehničke probleme u funkcionisanju i održavanju, pod uslovom da ukupna vrijednost dodatnih isporuka roba nije veća od 20% vrijednosti zaključenog ugovora, a od dana zaključivanja osnovnog ugovora trajanje tih ugovora, kao i ugovora koji se ponavljaju, ne smije, biti duže od tri godine;

6) se vrši nabavka robe na robnim berzama;

7) se vrši nabavka robe pod posebno povoljnim uslovima, od ponuđača koji je trajno obustavio poslovne djelatnosti ili koji je u postupku stečaja, odnosno likvidacije, u skladu sa zakonom;

8) je predmet nabavke usluga, koja se odnosi na nastavak sličnih usluga sprovedenih putem projektnog konkursa u skladu sa članom 156 ovog zakona, a ugovor o javnoj nabavci se zaključuje sa izabranim, odnosno sa jednim od izabranih privrednih subjekata, pod uslovom da naručilac u pregovarački postupak uključi sve izabrane privredne subjekte;

9) je predmet nabavke usluga i/ili radovi koji predstavljaju ponavljanje sličnih usluga ili radova povjerenih ponuđaču sa kojim je naručilac zaključio osnovni ugovor, pod uslovom da su usluge i/ili radovi u skladu sa osnovnim ugovorom koji je zaključen nakon sprovedenog postupka iz člana 51 ovog zakona, ako je tenderskom dokumentacijom navedena mogućnost dodatnih usluga ili radova i da ukupna vrijednost dodatnih usluga ili radova nije veća od 20% od vrijednosti zaključenog osnovnog ugovora i da od zaključenja osnovnog ugovora nije proteklo više od tri godine.

Način sprovođenja pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje

Član 60 ​​ 

Pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje pokreće se, zavisno od uslova iz člana 59 ovog zakona, dostavljanjem tenderske dokumentacije jednom ili više privrednih subjekata, neposredno ili elektronskim putem, radi dostavljanja inicijalne ponude.

Tenderska dokumentacija iz stava 1 ovog člana dostavlja se pojedinačno svim privrednim subjektima istog dana.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji odredi predmet pregovora, način pregovaranja i primjeren rok za podnošenje inicijalne ponude koji ne može biti kraći od osam dana od dana dostavljanja tenderske dokumentacije, osim u slučaju iz člana 59 stav 1 tačka 3 ovog zakona.

Inicijalnu ponudu može da dostavi privredni subjekat kojem je naručilac dostavio tendersku dokumentaciju samostalno ili zajedno sa jednim ili više privrednih subjekata.

Naručilac pregovara sa ponuđačima radi poboljšanja uslova ponude radi sačinjavanja konačnih ponuda.

O pregovorima iz stava 5 ovog člana naručilac je dužan da sačini zapisnik.

Predmet pregovaranja iz stava 6 ovog člana ne mogu da budu:

- smanjenje minimalnih zahtjeva u pogledu predmeta javne nabavke,

- obavezni uslovi za učešće u postupku,

- uslovi sposobnosti privrednog subjekta predviđeni tenderskom dokumentacijom,

- povećavanje iznosa procijenjene vrijednosti predmeta javne nabavke.

Naručilac može da sprovede više uzastopnih pregovora, radi smanjenja broja ponuda o kojima će se pregovarati, uz primjenu tenderskom dokumetacijom predviđenog kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude.

Naručilac je dužan da:

1) ponuđače koji neće biti pozvani na nastavak pregovora obavijesti elektronskim putem, najkasnije 24 sata prije sata otpočinjanja sljedećih pregovora;

2) elektronskim putem istovremeno obavijestiti sve ponuđače čije ponude nijesu odbijene o svim izmjenama tehničkih specifikacija ili drugih djelova tenderske dokumentacije koji su rezultat pregovora i da im odredi primjeren rok za pripremu i podnošenje izmijenjene ili nove ponude.

3) ponuđače obavijesti o zaključenju pregovora i da odredi rok za podnošenje konačnih ponuda.

Konkurentski dijalog

Član 61

Konkurentski dijalog može da se sprovede za nabavku roba, usluga ili radova u slučajevima iz člana 57 stav 1 ovog zakona.

Prva faza konkurentskog dijaloga pokreće se objavljivanjem tenderske dokumentacije na ESJN radi dostavljanja prijava za kvalifikaciju.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji navede potrebe i zahtjeve u vezi predmeta nabavke i okvirni rok realizacije nabavke, kao i elemente, potrebe i karakteristike roba, usluga ili radova koji predstavljaju minimalne zahtjeve koje sve ponude treba da ispune i koji se neće mijenjati tokom postupka, uslove za učestvovanje i kriterijum za izbor najpovoljnije ponude.

Prijave za kvalifikaciju dostavljaju se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije.

Druga faza konkurentskog dijaloga

Član 62

Druga faza konkurentskog dijaloga pokreće se dostavljanjem kandidatima poziva na dijalog o predmetu nabavke radi definisanja konačnih uslova i zahtjeva u vezi predmeta nabavke neophodnih za sačinjavanje ponude.

Naručilac je dužan da poziv iz stava 1 ovog člana dostavi istog dana svim kandidatima pojedinačno, elektronskim putem.

Poziv iz stava 1 ovog člana sadrži rok i način sprovođenja dijaloga, u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Naručilac može da sa kandidatima vodi više dijaloga, pojedinačno, sve dok ne utvrdi konačno rješenje koje zadovoljava zahtjeve u pogledu predmeta nabavke, na osnovu kojeg su kandidati dužni da podnesu ponudu.

Tokom dijaloga naručilac sa ponuđačima razmatra sve bitne elemente predmeta nabavke i dužan je da obezbijedi jednak tretman ponuđačima i ne smije da daje podatke i informacije koje obezbjeđuju prednost pojedinim kandidatima.

Smanjenje broja predloženih rješenja predmeta nabavke vrši se primjenom kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude.

O sprovedenim dijalozima naručilac je dužan da vodi posebne zapisnike.

Naručilac je dužan da:

1) kandidate koje neće pozvati na dalji dijalog obavijesti elektronskim putem, najkasnije 24 sata prije sata otpočinjanja sljedećeg dijaloga;

2) elektronskim putem istovremeno obavijesti sve kandidate koje će pozvati na sljedeći dijalog o svim izmjenama tehničkih specifikacija ili drugih djelova tenderske dokumentacije i da im odredi primjeren rok za sačinjavanje i podnošenje izmijenjenog rješenja;

3) kandidate obavijesti o zaključenju dijaloga i da ih pozove da, u primjerenom roku, koji ne može biti kraći od osam dana od dana dostavljanja poziva, dostave ponudu u odnosu na konačno rješenje predmeta nabavke koje je utvrđeno u dijalogu.

Naručilac može da zahtijeva od ponuđača da razjasni, precizira i prilagodi ponudu ili da pruži dodatne informacije, kojima se ne vrše izmjene osnovnih elemenata ponude, pod uslovom da takvo pojašnjenje nema za posljedicu narušavanje konkurencije ili diskriminaciju ponuđača.

U konkurentskom dijalogu predložena rješenja predmeta nabavke i ponude vrednuju se na osnovu kriterijuma odnosa cijene i kvaliteta.

Nakon ocjene ispravnosti ponuda naručilac može da sa ponuđačem koji je podnio najpovoljniju ponudu po osnovu odnosa cijene i kvaliteta, vodi pregovore radi potvrđivanja finansijskih obaveza i/ili drugih uslova ponude i preciziranja uslova ugovora, pod uslovom da to nema za posljedicu izmjene osnovnih elemenata ponude ili predmeta nabavke, uključujući potrebe i zahtjeve utvrđene u tenderskoj dokumentaciji, kao i da se ne narušava konkurencija i prouzrokuje diskriminacija.

Naručilac može da tenderskom dokumentacijom predvidi nagrade za ponuđena rješenja i/ili naknadu troškova učešća kandidata u dijalogu.

Sadržaj i obrazac poziva iz stava 3 i zapisnika iz stava 7 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Partnerstvo za inovacije

Član 63

Naručilac može da sprovede postupak partnerstva za inovacije ako ima potrebu za inovativnim robama, uslugama ili radovima, koju ne može da zadovolji nabavkom roba, usluga ili radova koji su dostupni na tržištu.

Partnerstvo za inovacije ima za cilj razvoj inovativnih roba, usluga ili radova i njihovu naknadnu nabavku pod uslovom da je u skladu sa stepenom izrade i maksimalnim troškovima dogovorenim između naručioca i učesnika u partnerstvu za inovacije.

Partnerstvo za inovacije pokreće se objavljivanjem tenderske dokumentacije na ESJN radi podnošenja prijava za kvalifikaciju.

Prijave za kvalifikaciju dostavljaju se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji opiše potrebu za inovativnom robom, uslugama ili radovima, kao i minimalne zahtjeve u pogledu elemenata predmeta nabavke koje ponude treba da zadovolje, uslove sposobnosti ponuđača koji se odnose na istraživanja, razvoj i sprovođenje inovativnih rješenja i način na koji će se urediti prava intelektualne svojine.

Podaci iz stava 5 ovog člana moraju biti dovoljno precizni, kako bi privredni subjekti mogli da prepoznaju prirodu i obim predmeta nabavke i da odluče da li će podnijeti prijavu za kvalifikaciju.

Procijenjena vrijednost predmeta nabavke iz stava 1 ovog člana mora da bude srazmjerna u odnosu na neophodna ulaganja koja su potrebna za istraživanje i razvoj inovativnog rješenja predmeta nabavke.

Naručilac može da odluči da uspostavi partnerstvo za inovacije sa jednim ili više kandidata, koji ispunjavaju uslove iz stava 5 ovog člana, radi sprovođenja odvojenih aktivnosti istraživanja i razvoja.

Partnerstvo iz stava 8 ovog člana uspostavlja se zaključivanjem ugovora kojim se uređuju međusobna prava i obaveze naručioca i kandidata.

Naručilac je dužan da istog dana elektronskim putem pojedinačno pozove sve kandidate sa kojima je zaključio ugovor o partnerstvu za inovacije da u određenom roku dostave svoje inicijalne ponude, bez mogućnosti uvida u podatke o ostalim kandidatima.

Partnerstvo za inovacije odvija se u uzastopnim fazama, poštujući redosljed koraka u procesu istraživanja i inovacija koji mogu uključiti proizvodnju robe, pružanje usluga ili sprovođenje radova.

U postupku partnerstva za inovacije utvrđuju se privremeni ciljevi koje partneri treba da ostvare u pojedinim fazama postupka kao i plaćanje naknade u odgovarajućim iznosima.

Na osnovu ciljeva iz stava 12 ovog člana, naručilac nakon svake faze može da raskine partnerstvo za inovacije ili, u slučaju partnerstva za inovacije sa nekoliko partnera, smanji broj​​ partnera raskidanjem pojedinačnih ugovora, pod uslovom da je tu mogućnost predvidio tenderskom dokumentacijom.

Naručilac pregovara o inicijalnim i svim sljedećim ponudama sa ponuđačima radi poboljšanja njihovog sadržaja i smanjenja broja ponuda o kojima treba dalje pregovarti, osim u slučaju konačne ponude i o tome sačinjava zapisnik.

Ne može se pregovarati o smanjenju minimalnih zahtjeva predmeta nabavke i o promjeni kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude iz tenderske dokumentacije.

Naručilac je dužan da:

1) sa ponuđačem kojeg neće pozvati u sljedeću fazu pregovora raskine ugovor o partnerstvu za inovacije,

2) ponuđače sa kojima nije raskinut ugovor o partnerstvu za inovacije obavijesti o zaključenju pregovora i da odredi rok za podnošenje konačne ponude koji ne može biti kraći od osam dana od dana dostavljanja poziva.

U partnerstvu za inovacije ponude se vrednuju isključivo na osnovu odnosa ponuđene cijene i kvaliteta.

Pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje

Član 64

Pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje, može da sprovede sektorski naručilac radi nabavke robe, radova i/ili usluga koji su potrebni za obavljanje sektorske djelatnosti.

Pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje sprovodi se u skladu sa čl. 57 i 58 ovog zakona.

Prethodno pribavljanje mišljenja

Član 65

Naručilac je dužan da prije pokretanja pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje pribavi mišljenje Ministarstva, osim u slučaju iz člana 59 stav 1 tačka 3 ovog zakona.

Za pribavljanje mišljenja iz stava 1 ovog člana naručilac podnosi pisani zahtjev koji sadrži: pravni osnov za sprovođenje postupka, naziv predmeta nabavke, procijenjenu vrijednost javne nabavke, poziciju iz plana nabavki, izvor, odnosno način obezbjeđenja finansijskih sredstava, razloge i dokaze o ispunjenosti uslova za sprovođenje postupka.

Ministarstvo mišljenje iz stava 2 ovog člana daje, bez ispitnog postupka, na osnovu dostavljenih dokaza, u roku od osam dana, od dana prijema potpune dokumentacije.

Prijava za kvalifikaciju ​​ 

Član 66 ​​ 

Prijava za kvalifikaciju je izjava namjere privrednog subjekta da učestvuje u ograničenom postupku, konkurentskom postupku sa pregovorima, konkurentskom dijalogu, partnerstvu za inovacije ili pregovaračkom postupku sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje, u skladu sa uslovima utvrđenim tenderskom dokumentacijom.

Radi učestvovanja u postupku iz stava 1 ovog člana privredni subjekat podnosi prijavu za kvalifikaciju (u daljem tekstu: podnosilac prijave).

Uz prijavu za kvalifikaciju iz stava 2 ovog člana dostavlja se:

- izjava privrednog subjekta iz člana 111 stav 1 ovog zakona,

- dokaz na osnovu kojeg se vrši rangiranje kandidata, ako je tenderskom dokumentacijom ograničen broj kandidata.

Kvalifikacija podnosioca prijave vrši se u odnosu na obavezne i posebne osnove za isključenje privrednog subjekta iz postupka koji su predviđeni tenderskom dokumentacijom, a koji su primjenjivi u prvoj fazi dvofaznog postupka javne nabavke.

Prijava za kvalifikaciju, izjava privrednog subjekta i dokazi iz stava 3 ovog člana podnose se putem ESJN, u roku predviđenom tenderskom dokumentacijom.

Nakon otvaranja prijava za kvalifikaciju iz stava 5 ovog člana, komisija vrši pregled i ocjenu prijava, bez prisustva ovlašćenih predstavnika podnosilaca prijava.

Prilikom pregleda i ocjene prijava iz stava 6 ovog člana, komisija utvrđuje da li:

1) je prijava sačinjena u skladu sa tenderskom dokumentacijom;

2) su uz prijavu dostavljeni izjava privrednog subjekta i dokazi za rangiranje podnosilaca prijava predviđeni tenderskom dokumentacijom;

3) je izjava privrednog subjekta pravilno sačinjena i da li sadrži sve tražene informacije i podatke;

4) zbog sadržaja izjave privrednog subjekta postoji osnov iz čl. 108 i 110 ovog zakona za isključenje ponuđača iz postupka javne nabavke, predviđen tenderskom dokumentacijom koji je primjenjiv u ovoj fazi postupka javne nabavke.

Ako je tenderskom dokumentacijom ograničen broj kandidata, komisija je dužna da izvrši provjeru tačnosti izjave privrednog subjekta svakog rangiranog kandidata.

Podnosilac prijave čija je prijava neispravna ili koji nije ispunio uslove kvalifikacije ili koji nije rangiran u okviru utvrđenog broja kandidata isključuje se iz daljeg postupka javne nabavke.

U slučaju iz stava 9 ovog člana podnosiocu prijave za kvalifikaciju dostavlja se odluka o isključenju iz postupka, u skladu sa ovim zakonom.

Obrazac prijave za kvalifikaciju propisuje Ministarstvo.

Ograničenje broja kvalifikovanih kandidata

Član 67 ​​ 

Naručilac može tenderskom dokumentacijom da ograniči broj kvalifikovanih kandidata, s tim što taj broj ne može biti manji od pet kandidata u ograničenom postupku javne nabavke i manji od tri u konkurentskom postupku sa pregovorima, konkurentskom dijalogu i partnerstvu za inovacije.

U slučaju iz stava 1 ovog člana izbor predviđenog broja kandidata vrši se prema broju i/ili iznosu referenci za dokazivanje zahtijevanih uslova sposobnosti za kvalifikaciju.

Ako je broj kvalifikovanih kandidata manji od broja predviđenog tenderskom dokumentacijom, naručilac može da nastavi postupak javne nabavke, ako je tu mogućnost predvidio tenderskom dokumentacijom.

Nakon ocjene ispravnosti prijava za kvalifikaciju, naručilac vrši rangiranje podnosilaca ispravnih prijava.

2. Posebni oblici javne nabavke

Okvirni sporazum

Član 68

Okvirni sporazum je sporazum između jednog ili više naručilaca sa jednim ili više ponuđača kojim se utvrđuju uslovi za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci za određeni period, određenu cijenu i količinu prema potrebi.

Okvirni sporazum može da se zaključi sprovođenjem postupaka iz člana 51 ovog zakona, osim pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje.

Okvirni sporazum može da se zaključi najduže na četiri godine, osim za nabavku koja je neophodna za obavljanje sektorske djelatnosti i u posebno opravdanim slučajevima koji su u vezi sa predmetom javne nabavke, koje naručilac mora da obrazloži.

Ugovori o javnoj nabavci koji se zaključuju na osnovu okvirnog sporazuma moraju se zaključiti prije isteka roka na koji je zaključen okvirni sporazum, s tim da se trajanje pojedinih ugovora zaključenih na osnovu tog sporazuma ne mora podudarati sa trajanjem okvirnog sporazuma, već po potrebi može trajati duže ili kraće, ali ne duže od 12 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum zaključen.

Naručilac je dužan da tenderskom dokumentacijom utvrdi da će da zaključi okvirni sporazum i broj ponuđača sa kojima namjerava da zaključi okvirni sporazum.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji odredi da li su potpisnici okvirnog sporazuma dužni da ga izvršavaju i da odredi postupak zaključivanja ugovora na osnovu okvirnog sporazuma, a u slučaju centralizovane ili zajedničke nabavke da navede nazive naručilaca koji su obuhvaćeni okvirnim sporazumom.

Ugovore o javnoj nabavci na osnovu okvirnog sporazuma mogu da zaključe naručioci koji su zaključili okvirni sporazum, naručioci u čije ime je okvirni sporazum zaključen i naručioci za koje se iz tenderske dokumentacije jasno može utvrditi da im je okvirni sporazum namijenjen.

Naručilac koji namjerava da zaključi okvirni sporazum sa više ponuđača može da zaključi okvirni sporazum i sa manjim brojem ponuđača, odnosno sa jednim ponuđačem, ako ne dobije unaprijed određeni broj ponuda koje ispunjavaju uslove za dodjelu okvirnog sporazuma i ako je tu mogućnost predvidio tenderskom dokumentacijom.

Odredbe čl. 150 i 151 ovog zakona primjenjuju se i na raskid i izmjene okvirnog sporazuma.

Zaključivanje ugovora o javnoj nabavci na osnovu okvirnog sporazuma

Član 69

Ako je okvirni sporazum zaključen sa jednim ponuđačem ugovor se zaključuje neposredno na osnovu uslova predviđenih okvirnim sporazumom.

Ako je okvirni sporazum zaključen sa više ponuđača, ugovori na osnovu tog sporazuma zaključuju se:

1) prema uslovima okvirnog sporazuma, bez ponovnog nadmetanja, ako su tim sporazumom utvrđeni svi potrebni uslovi za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe i uslovi sposobnosti utvrđenih tenderskom dokumentacijom;

2) ponovnim nadmetanjem potpisnika okvirnog sporazuma, ako u okvirnom sporazumu nijesu utvrđeni svi uslovi za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe;

3) djelimično bez ponovnog nadmetanja iz tačke 1 ovog stava, a djelimično sa ponovnim nadmetanjem potpisnika okvirnog sporazuma iz tačke 2 ovog stava, ako su okvirnim sporazumom utvrđeni svi uslovi za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku roba, ako je ta mogućnost utvrđena tenderskom dokumentacijom i ako su određeni uslovi i kriterijumi koji će se primjenjivati u ponovnom nadmetanju.

Ponovno nadmetanje iz stava 2 tačka 2 ovog člana sprovodi se na osnovu uslova predviđenih tenderskom dokumentacijom za zaključivanje okvirnog sporazuma i, ako je neophodno, na osnovu preciznije definisanih drugih uslova iz tenderske dokumentacije, na sljedeći način:

- naručilac je dužan da za zaključivanje svakog ugovora pozove pisanim putem sve ponuđače iz okvirnog sporazuma;

- naručilac je dužan da za svaki ugovor koji zaključuje odredi primjeren rok za dostavljanje ponuda, u skladu sa složenošću predmeta nabavke i vremenom potrebnim za dostavljanje ponude;

- sadržaj ponuda mora biti tajan sve do isteka roka za otvaranje ponuda;

- naručilac zaključuje pojedinačni ugovor sa ponuđačem koji je dostavio najpovoljniju ponudu na osnovu kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude utvrđenog tenderskom dokumentacijom.

Dinamički sistem nabavke

Član 70

Naručilac može, nabavku robe, usluga i radova koji su opštedostupni na tržištu da izvrši korišćenjem dinamičkog sistema nabavke, uz primjenu pravila ograničenog postupka.

Dinamički sistem nabavke se uspostavlja i vodi elektronski, bez naknade, tokom cijelog perioda trajanja i otvoren je za sve privredne subjekte koji ispunjavaju uslove utvrđene tenderskom dokumentacijom.

Ako naručilac primjenjuje dinamički sistem nabavke podijeljen po vrsti predmeta obavezan je da tenderskom dokumentacijom utvrdi, za svaki predmet javne nabavke posebno, uslove koje svaki privredni subjekt mora da ispunjava.

U dinamičkom sistemu nabavke svaki privredni subjekt može da dostavi prijavu za kvalifikaciju tokom čitavog perioda trajanja sistema, u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Svakom kvalifikovanom kandidatu se obezbjeđuje pristup dinamičkom sistemu nabavke tokom čitavog perioda njegovog trajanja.

Naručilac u dinamičkom sistemu nabavke ne smije da ograniči broj kvalifikovanih kandidata.

Naručilac je u cilju dodjele ugovora o javnoj nabavci u okviru dinamičkog sistema nabavke dužan da:

1) u tenderskoj dokumentaciji navede da uspostavlja dinamički sistem nabavke i period njegovog trajanja;

2) u tenderskoj dokumentaciji navede osnovne informacije o prirodi i procijenjenoj količini predviđenih pojedinačnih nabavki i sve potrebne informacije u vezi sa dinamičkim sistemom nabavke, uključujući informacije o načinu vođenja dinamičkog sistema nabavke, elektronsku opremu koja se koristi i tehničke priključke i specifikacije;

3) navede podjelu na vrste predmeta robe, radova ili usluga i bitne karakteristike koje ih definišu i odredi obavezne uslove i uslove sposobnosti privrednih subjekata, za svaku vrstu predmeta nabavke;

4) obezbijediti neograničen, potpun i neposredan pristup tenderskoj dokumentaciji elektronskim sredstvima komunikacije tokom čitavog perioda trajanja dinamičkog sistema nabavke.

Naručilac je dužan da ocijeni pristigle prijave za kvalifikaciju u dinamičkom sistemu u skladu sa uslovima utvrđenim tenderskom dokumentacijom u roku od deset dana od dana njihovog prijema.

Rok iz stava 8 ovog člana može da se produži za pet dana ako je opravdano u konkretnom slučaju, radi potrebe proučavanja dodatne dokumentacije ili radi provjere ispunjenosti obaveznih i uslova sposobnosti privrednih subjekata.

Izuzetno od stava 9 ovog člana, ako nije upućen poziv za dostavljanje ponuda za prvu posebnu nabavku u okviru dinamičkog sistema javne nabavke, naručilac može da produži period ocjene prijave za kvalifikaciju, pod uslovom da nije upućen nijedan poziv za dostavljanje ponude tokom produženog perioda za ocjenu, s tim što naručilac u tenderskoj dokumentaciji navodi vrijeme za koje namjerava da produži taj period.

Nakon ocjene prijave za kvalifikaciju, naručilac je dužan da podnosiocu prijave, bez odlaganja dostavi obavještenje o pristupu dinamičkom sistemu nabavke ili obavještenje o zabrani pristupa dinamičkom sistemu nabavke.

Naručilac je dužan da istovremeno, elektronskim sredstvima komunikacije, pozove sve kandidate koji imaju pristup dinamičkom sistemu nabavke da dostave ponudu za svaku pojedinačnu nabavku u okviru sistema.

Nakon završetka svake pojedinanke nabavke u okviru dinamičkog sistema nabavke naručilac je dužan da objavi odluku o izboru najpovoljnije ponude.

Naručilac može tokom trajanja dinamičkog sistema nabavke da zahtijeva od svih kandidata koji imaju pristup dinamičkom sistemu da dostave inovirane i ažurirane izjave privrednog subjekta u roku od pet dana od dana dostave zahtjeva.

Ako je dinamički sistem nabavke podijeljen na vrste predmeta nabavke za robu, radove ili usluge, naručilac je dužan da pozove kandidate koji imaju pristup vrsti predmeta koja odgovara toj nabavci da dostave ponudu.

Naručilac vrši izbor najpovoljnije ponude u okviru dinamičkog sistema nabavke na osnovu kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji.

Tokom čitavog perioda trajanja dinamičkog sistema nabavke primjenjuju se odredbe člana 134 ovog zakona.

Ako naručilac tokom trajanja dinamičkog sistema nabavke izmijeni period trajanja sistema dužan je da obavijesti kandidate o izmjenama perioda trajanja.

Nakon završetka dinamičkog sistema nabavke naručilac je dužan da objavi obavještenje o završetku dinamičkog sistema.

Elektronska aukcija

Član 71

Naručilac može u otvorenom postupku, ograničenom postupku, konkurentskom postupku sa pregovorima, pregovaračkom postupku sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje, u ponovnom nadmetanju iz člana 69 stav 2 tač. 2 ili 3 ovog zakona i u dinamičkom sistemu nabavke da odredi da zaključivanju ugovora o javnoj nabavci prethodi elektronska aukcija, ako je tenderskom dokumentacijom predviđena ta mogućnost i ako je tehnička specifikacija precizno utvrđena.

Elektronska aukcija se može sprovoditi nakon ocjene ponuda, kao elektronski proces koji se ponavlja, radi postizanja novih cijena, izmijenjenih naniže i/ili nove vrijednosti određenih elemenata ponude, koja omogućava rangiranje ponuda pomoću metoda automatske ocjene.

Elektronska aukcija se zasniva na jednom od kriterijuma, ako se kriterijumi mogu iskazati brojevima ili procentima, odnosno ako su pogodni za automatsko ocjenjivanje pomoću elektronskih sredstava, bez intervencije naručioca i to:

- cijeni, ako se izbor ponuda vrši samo na osnovu cijene,

- cijeni i/ili novoj vrijednosti utvrđenim tenderskom dokumentacijom, ako se izbor ponude vrši na osnovu kriterijuma odnos cijene i kvaliteta u srazmjeri koju odredi naručilac ili na osnovu najnižeg troška primjenom pristupa isplativosti.

Naručilac je dužan da prije početka elektronske aukcije izvrši ocjenu ponuda na osnovu uslova za učešće u postupku javne nabavke utvrđenih tenderskom dokumentacijom, o čemu sačinjava zapisnik.

Ako se ocjenom iz stava 4 ovog člana utvrdi da postoji samo jedna ispravna ponuda, elektronska aukcija se ne sprovodi, a naručilac može da donese odluku o izboru najpovoljnije ponude ili da poništi postupak javne nabavke.

Način sprovođenja i završetka elektronske aukcije propisuje Ministarstvo.

Elektronski katalog

Član 72

Naručilac može tenderskom dokumentacijom da utvrdi da se ponuda podnosi u formi elektronskog kataloga ili da ponuda sadrži elektronski katalog.

Uz ponudu iz stava 1 ovog člana može da se priloži i druga dokumentacija.

Elektronski katalog sastavlja ponuđač u skladu s tehničkim specifikacijama i u formi koje​​ je odredio naručilac tenderskom dokumentacijom.

U tenderskoj dokumentaciji iz stava 1 ovog člana naručilac navodi potrebne informacije o formi elektronskog kataloga, elektronskoj opremi koja se koristi, tehničkim priključcima i specifikacijama za elektronski katalog.

Ako je okvirni sporazum zaključen sa više ponuđača podnošenjem ponuda u formi elektronskih kataloga, naručilac može da odredi da se ponovno nadmetanje za zaključivanje ugovora na osnovu okvirnog sporazuma sprovede na osnovu ažuriranih kataloga.

U slučaju iz stava 5 ovog člana, naručilac može da:

1) pozove ponuđače da ponovo podnesu elektronske kataloge prilagođene novim zahtjevima radi zaključivanja ugovora, ili

2) obavijesti ponuđače da iz elektronskih kataloga, koji su podnijeti, namjerava da prikupi informacije potrebne za sastavljanje ponuda prilagođenih zahtjevima naručioca, ako je ta mogućnost predviđena u tenderskoj dokumentaciji za okvirni sporazum.

U slučaju iz stava 6 tačka 2 ovog člana naručilac je dužan da obavijesti sve potpisnike okvirnog sporazuma o datumu i roku u kojem namjerava da prikupi informacije potrebne za sastavljanje ponuda prilagođenih zahtjevima iz ugovora.

Naručilac je dužan da odredi primjereni rok od trenutka obavještavanja potpisnika okvirnog sporazuma do stvarnog prikupljanja informacija.

Prije zaključivanja ugovora, naručilac je dužan da o prikupljenim informacijama obavijesti potpisnike okvirnog sporazuma i omogući im da se izjasne da li ponuda sadrži materijalne greške.

Dinamički sistem nabavke može da se sprovede i podnošenjem ponude u formi elektronskog kataloga u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Naručilac može da zaključi ugovore koji se zasnivaju na dinamičkom sistemu nabavke u skladu sa stavom 6 tačka 2 i st. 7, 8 i 9 ovog člana pod uslovom da se uz ponudu u dinamičkom sistemu nabavke priloži elektronski katalog u skladu sa tehničkim specifikacijama i u formi koje​​ je utvrdio naručilac.

3. Zajedničke i centralizovane nabavke

Zajedničke nabavke

Član 73

Dva ili više naručilaca mogu da zaključe sporazum o sprovođenju zajedničke javne nabavke kojim utvrđuju međusobna prava i obaveze.

Ako se postupak javne nabavke iz stava 1 ovog člana u cijelosti sprovodi u ime i za račun svih naručilaca koji učestvuju u zajedničkoj nabavci ili ako jedan naručilac sam sprovodi postupak za račun svih naručilaca, svi naručioci zajedno su odgovorni za ispunjenje svojih obaveza u skladu sa ovim zakonom.

Ako se postupak javne nabavke iz stava 1 ovog člana u cjelosti ne sprovodi u ime i za račun svih naručilaca koji učestvuju u zajedničkoj nabavci, naručioci su zajedno odgovorni samo za one djelove postupka javne nabavke koje sprovode zajedno, dok je svaki naručilac samostalno odgovoran za ispunjenje svojih obaveza u skladu sa ovim zakonom za one djelove postupka koje sprovodi u svoje ime i za svoj račun.

Centralizovane javne nabavke

Član 74

Javne nabavke za potrebe organa državne uprave i javnih službi čiji je osnivač država može da sprovodi naručilac određen propisom Vlade.

Javne nabavke za potrebe organa lokalne uprave i javnih službi, čiji je osnivač lokalna samouprava može da sprovodi naručilac određen propisom nadležnog organa lokalne samouprave.

Način planiranja i sprovođenja centralizovanih javnih nabavki propisuje Vlada, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave.

V. PREDMET NABAVKE

1. Vrste predmeta nabavke

Nabavka robe

Član 75

Predmet nabavke robe je kupovina, zakup ili lizing robe, sa pravom ili bez prava otkupa koji može da obuhvata postavljanje i instalaciju robe kao sporedni predmet nabavke.

Nabavka usluga

Član 76

Predmet nabavke usluga su usluge iz oblasti: saobraćaja, finansija, informaciono-komunikacionih tehnologija, obrazovanja, nauke, istraživanja, računovodstva i revizije, konsaltinga, projektovanja, stručnog nadzora, ugostiteljstva, zdravstva, socijalne zaštite, kao i druge usluge, osim usluga koje su obuhvaćene nabavkom roba iz člana 75 ovog zakona.

Nabavka radova

Član 77

Predmet nabavke radova je:

1) izvođenje radova;

2) projektovanje i izvođenje radova;

3) izvođenje radova ili poslova na izgradnji objekta visokogradnje i/ili niskogradnje, kao cjeline koja ispunjava sve ekonomske i tehničke zahtjeve naručioca.

Spisak radova i poslova iz stava 1 ovog člana koji mogu biti predmet nabavke i spisak radova i poslova iz člana 2 stav 10 ovog zakona propisuje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa državne uprave nadležnih za poslove saobraćaja i izgradnje objekata.

Mješovite nabavke

Član 78

Ako predmet nabavke čine dva ili više predmeta iz čl. 75, 76 i 77 ovog zakona, predmet nabavke se određuje prema glavnom predmetu nabavke.

Glavni predmet nabavke iz stava 1 ovog člana je predmet koji ima najveću procijenjenu vrijednost.

U slučaju mješovite nabavke čiji je predmet djelimično usluga, a djelimično roba, ako oba predmeta imaju jednaku vrijednost glavni predmet je roba.

U slučaju mješovitih nabavki čiji su predmet djelimično usluge, a djelimično društvene i druge posebne usluge iz člana 153 ovog zakona, ako oba predmeta imaju jednaku vrijednost glavni predmet je usluga.

Ako su različiti djelovi predmeta mješovite nabavke objektivno odvojivi, naručilac može da odluči da zaključi posebne ugovore za posebne djelove mješovite nabavke ili da zaključi jedan ugovor.

Ako naručilac odluči da zaključi posebne ugovore za posebne djelove mješovite nabavke, na svaki od posebnih ugovora primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na te djelove predmeta nabavke, s obzirom na njihove tehničke karakteristike.

Ako naručilac odluči da zaključi jedinstveni ugovor za sve predmete mješovite nabavke dužan je da primjenjuje odredbe, kojim su uređeni postupci iz člana 51 ovog zakona.

Ako naručilac odluči da zaključi jedinstveni ugovor za mješovite nabavke, koji sadrži i predmete nabavke iz oblasti odbrane i bezbjednosti dužan je da primjenjuje odredbe ovog zakona kojima se uređuju nabavke iz oblasti odbrane i bezbjednosti, ako predmet nabavke po svojoj sadržini predstavlja jedinstvenu cjelinu.

Određivanje predmeta nabavke

Član 79

Predmet nabavke mora biti određen po vrsti i nazivu, na način da predstavlja tehničku, tehnološku, funkcionalnu ili drugu cjelinu i omogućava sačinjavanje odgovarajuće ponude.

Određivanje predmeta nabavke po partijama

Član 80

Predmet nabavke može da se podijeli na partije, prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu ili vremenu izvršenja ugovora, pod uslovom da je određen predmet i vrijednost svake pojedinačne partije, uzimajući u obzir mogućnost učešća malih i srednjih privrednih subjekata u postupku javne nabavke.

Ako naručilac nije podijelio predmet nabavke na partije, dužan je da u tenderskoj dokumentaciji navede razloge za tu odluku.

Ponuđač može da podnese ponudu za jednu ili više partija.

Ako je tenderskom dokumentacijom predviđena mogućnost dodjele više partija istom ponuđaču, naručilac može da zaključi ugovor o javnoj nabavci za svaku partiju posebno ili kombinacijom više ili svih partija predmeta nabavke.

Obaveza korišćenja jedinstvenog rječnika javnih nabavki

Član 81

Naručilac je dužan da prilikom određivanja predmeta nabavke koristi nazive i oznake iz jedinstvenog rječnika javnih nabavki.

Procijenjena vrijednost predmeta nabavke

Član 82

Naručilac je dužan da u planu javnih nabavki, tenderskoj dokumentaciji, odluci o izboru najpovoljnije ponude i odluci o poništenju postupka navede procijenjenu vrijednost javne nabavke.

Naručilac ne smije da koristi način utvrđivanja procijenjene vrijednosti nabavke kojim se izbjegava primjena ovog zakona.

Procijenjena vrijednost javne nabavke iskazuje se u eurima, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (u daljem tekstu:​​ PDV), uključujući i sve troškove, nagrade i moguća obnavljanja ugovora na osnovu okvirnog sporazuma.

Procijenjena vrijednost javne nabavke utvrđuje se na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo.

VI. SPROVOĐENjE POSTUPKA JAVNE NABAVKE

1. Pokretanje postupka javne nabavke

Uslovi za pokretanje postupka javne nabavke

Član 83

Postupak javne nabavke naručilac može da pokrene samo za nabavke koje su utvrđene planom javnih nabavki za tekuću godinu i za koje ima obezbijeđena finansijska sredstva budžetom ili na drugi način u skladu sa zakonom.

Finansijska sredstva iz stava 1 ovog člana obuhvataju i sredstva za PDV na procijenjenu vrijednost predmeta nabavke.

Ako javna nabavka traje više godina, finansijska sredstva za naredne godine obezbjeđuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžet, odnosno propisom kojim se uređuje finansijsko poslovanje privrednih subjekata.

Plan javnih nabavki

Član 84 ​​ 

Naručilac je dužan da do 31. januara tekuće finansijske godine sačini i dostavi plan javnih nabavki Ministarstvu, radi objavljivanja na ESJN.

Plan javnih nabavki je prethodno informativno obavještenje za pokretanje postupka javne nabavke koji sadrži:

1) podatke o naručiocu;

2) šifru i naziv predmeta nabavke u skladu sa jedinstvenim rječnikom javnih nabavki;

3) procijenjenu vrijednost nabavke za svaki predmet nabavke pojedinačno;

4) vrijednost PDV-a;

5) ukupnu procijenjenu vrijednost nabavke za period trajanja okvirnog sporazuma;

6) vrstu postupka javne nabavke;

7) budžetsku poziciju, odnosno poziciju finansijskog plana, na kojoj su planirana sredstva za nabavku.

Plan javnih nabavki donosi ovlašćeno lice naručioca.

Naručilac može da vrši izmjene, odnosno dopune plana nabavki, najkasnije pet dana prije pokretanja postupka javne nabavke.

Naručilac je dužan da izmjene, odnosno dopune plana javnih nabavki dostavi Ministarstvu radi objavljivanja, u roku iz stava 4 ovog člana.

Saglasnost na plan javnih nabavki i izmjene i dopune plana javnih nabavki korisnika budžeta Crne Gore, osim za Skupštinu Crne Gore i organe sudske vlasti, daje Ministarstvo, a korisnika budžeta lokalne samouprave nadležni organ lokalne samouprave, dok za privredna društva čiji je osnivač država, odnosno jedinica lokalne samouprave, saglasnost daju organi upravljanja, u skladu sa zakonom.

Predmet nabavke utvrđen tenderskom dokumentacijom i drugim aktima naručioca mora biti u skladu sa utvrđenim planom nabavki.

Plan nabavki sačinjava se na obrascu plana nabavki koji propisuje Ministarstvo.

Istraživanje tržišta

Član 85

Naručilac može prije pripremanja plana nabavki i pokretanja postupka javne nabavke da izvrši istraživanje tržišta, radi određivanja predmeta nabavke i njegove procijenjene vrijednosti.

Naručilac može da o predmetu nabavke zatraži mišljenje nezavisnih stručnjaka, nadležnih organa ili potencijalnih učesnika na tržištu.

Mišljenje iz stava 2 ovog člana može da se koristi u planiranju i sprovođenju nabavki pod uslovom da ne dovode do narušavanja načela tržišne konkurencije, zabrane diskriminacije i transparentnosti.

Način sačinjavanja tenderske dokumentacije

Član 86

Naručilac je dužan da tendersku dokumentaciju sačini na jasan, precizan i razumljiv način kojim se omogućava podnošenje odgovarajućih i uporedivih prijava za kvalifikaciju, odnosno ponuda.

Tenderska dokumentacija mora da sadrži sve podatke na osnovu kojih će ponuđaču biti poznati svi troškovi koje može imati u vezi sa predmetom javne nabavke.

Tehnička specifikacija

Član 87 ​​ 

Tehničkim specifikacijama utvrđuju se karakteristike koje su potrebne za robe, usluge i radove.

Naručilac je dužan da tehničkom specifikacijom omogući jednak pristup svim privrednim subjektima u postupku nabavke bez ograničavanja tržišne konkurencije.

Tehnička specifikacija, zavisno od vrste predmeta nabavke, sadrži opis, odnosno naziv predmeta nabavke u cjelini, po partijama i po stavkama, bitne karakteristike predmeta nabavke (kvalitet, dimenzija, oblik, bezbjednost, performansa, označavanje, rok upotrebe, jedinica mjere, količina i dr.) i zahtjeve u pogledu načina izvršavanja predmeta nabavke koji su bitni za sačinjavanje ponude i izvršenje ugovora, uključujući i zahtjeve zaštite životne sredine, energetske efikasnosti, socijalne zaštite i/ili zaštite i prenosa prava intelektualne svojine.

Tehnička specifikacija predmeta nabavke određuje se:

1) kao zahtjev u vezi sa izvođenjem ili funkcionalni zahtjev, na način da traženi parametri budu dovoljno precizno definisani da ponuđači mogu da sačine odgovarajuću ponudu, a naručilac izvrši pravilan izbor najpovoljnije ponude;

2) upućivanjem na crnogorske standarde, norme ili srodne dokumente, tehničke propise i tehničke specifikacije koje se odnose na projektovanje, izvođenje radova ili upotrebu roba, koji su usaglašeni sa evropskim standardima, tehničkim propisima ili zajedničkim tehničkim specifikacijama, uz navođenje riječi "ili ekvivalentan", a ako takve norme, tehnički propisi i tehničke specifikacije ne postoje u Crnoj Gori, upućivanjem na evropske standarde, tehničke propise, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme i druge tehničke referentne sisteme koje su utvrdila evropska tijela za normiranje.

U slučaju iz stava 4 tačka 1 ovog člana, naručilac ne smije da odbije ponudu za radove, robe i usluge koji odgovaraju standardu, tehničkom propisu i tehničkoj specifikaciji iz stava 4 tačka 2 ovog člana.

U slučaju iz stava 4 tačka 2 ovog člana, naručilac ne smije da odbije ponudu zbog toga što ponuđeni radovi, robe ili usluge ne odgovaraju tehničkoj specifikaciji, ako ponuđač dokazom o kvalitetu (izvještaj o ispitivanju, potvrda, sertifikat i drugo) dokaže da ponuda ekvivalentno ispunjava zahtjeve koji su predviđeni tehničkom specifikacijom.

Ako se, zbog specifičnosti predmeta javne nabavke, ne može odrediti tačna količina predmeta nabavke, predmet nabavke se određuje po jedinici mjere u odnosu na koju se daje ponuda, s obzirom na ukupnu procijenjenu vrijednost nabavke.

Korišćenje tehničkih karakteristika

Član 88

Opis i bitne karakteristike predmeta nabavke ne smiju da se prilagođavaju određenom privrednom subjektu ili određenom predmetu.

Naručilac ne smije u tehničkoj specifikaciji da koristi ili da se poziva na tehničke karakteristike, robni znak, patent ili tip, posebno porijeklo ili proizvodnju koje označavaju robe, usluge ili radove, ako bi takvim označavanjem dao prednost određenom ponuđaču ili bi mogao neopravdano da isključi drugog ponuđača.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, ako se ne može precizno i razumljivo opisati predmet nabavke u skladu sa članom 87 stav 4 ovog zakona, mogu se navesti elementi kao što je robni znak, patent, tip ili proizvođač, pod uslovom da takav navod bude praćen riječima "ili ekvivalentno".

U slučaju iz stava 3 ovog člana naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji navede kriterijume za utvrđivanje ekvivalentnosti predmeta nabavke ili da navede standard koji treba da ispunjava predmet nabavke.

Zahtjevi u pogledu izvršenja predmeta nabavke

Član 89

Zahtjevi u pogledu izvršenja predmeta nabavke su zahtjevi u pogledu: roka i mjesta izvršenja, kontrole kvaliteta, testiranja i metoda testiranja, garantnog roka, primopredaje i puštanja u rad, probnog rada i stručnog osposobljavanja, obilježavanja ili etiketiranja, pakovanje, uslova i načina plaćanja.

Zahtjevi u pogledu izvođenja radova mogu da sadrže i obračun troškova, tehniku i metode građenja, probni rad i uslove za primopredaju.

Posebni zahtjevi

Član 90

Naručilac je dužan da u tehničkoj specifikaciji navede posebne zahtjeve koji se odnose na bezbjednost i zaštitu javnog interesa.

Naručilac može tenderskom dokumentacijom da utvrdi da ponuđač snosi troškove naknade korišćenja patenata, kao i odgovornost za povredu zaštićenih prava intelektualne svojine trećih lica.

Zahtjevi za oznake

Član 91

Oznaka je dokaz (potvrda, sertifikat ili drugi dokument) kojim se potvrđuje da određeni radovi, roba, usluga, proces ili postupak ispunjavaju određene zahtjeve.

Ako naručilac namjerava da nabavi robu, usluge ili radove sa određenim ekološkim ili drugim karakteristikama, može u tehničkoj specifikaciji, kriterijumu za izbor najpovoljnije ponude ili uslovima za izvršenje ugovora, da zahtijeva i dokaz da roba, usluge ili radovi imaju karakteristike određene oznake, ako:

1) se zahtjevi za oznaku odnose samo na kriterijume koji su vezani uz predmet nabavke i prikladni su za utvrđivanje njegovih karakteristika;

2) se zahtjevi za oznaku zasnivaju na kriterijumima koji se mogu objektivno provjeriti i koji nijesu diskriminatorni;

3) je oznaka utvrđena u transparentnom postupku u kojem mogu učestvovati svi zainteresovani subjekti, kao što su državni organi, potrošači, socijalni partneri, proizvođači, distributeri i nevladine organizacije;

4) je oznaka dostupna svim privrednim subjektima;

5) zahtjeve za oznaku određuje treća strana nad kojom privredni subjekat koji zahtijeva dodjelu oznake ne može da vrši odlučujući uticaj.

Naručilac može da zahtijeva da robe, usluge ili radovi zadovoljavaju samo zahtjeve oznake, koji su potrebni za predmet nabavke.

Naručilac koji zahtijeva posebnu oznaku dužan je da prihvati svaku ekvivalentnu oznaku koja potvrđuje da roba, usluge ili radovi zadovoljavaju zahtjeve za traženu oznaku.

Ako privredni subjekat iz razloga koji nijesu izazvani njegovim postupanjem, nije u mogućnosti da pribavi oznaku koju je naručilac naveo ili ekvivalentnu oznaku u okviru određenih rokova, naručilac je dužan da prihvati drugi način dokazivanja, kao što je tehnička dokumentacija proizvođača, pod uslovom da privredni subjekat dokaže da roba, usluge ili radovi koje nudi ispunjavaju zahtjeve za određenu oznaku ili zahtjeve koje je naveo naručilac.

Ako oznaka pored uslova iz stava 2 tač. 2 do 5 ovog člana predstavlja i zahtjeve koji nijesu povezani sa predmetom nabavke, naručilac ne smije da zahtijeva tu oznaku, već određuje tehničke karakteristike upućivanjem na detaljnu specifikaciju oznake ili, po potrebi, njene djelove koji su povezani sa predmetom nabavke i koji su odgovarajući za određivanje karakteristika predmeta nabavke.

Izvještaj o testiranju, potvrde i drugi načini dokazivanja

Član 92

Naručilac može da zahtijeva da ponuđač dostavi dokaz (izvještaj, potvrda, sertifikat i sl.) izdat od akreditovanog sertifikacionog tijela kojim se potvrđuje usklađenost sa zahtjevima ili kriterijumima utvrđenim u tehničkim specifikacijama i kriterijumima za izbor najpovoljnije ponude ili uslovima za izvršenje ugovora.

Objavljivanje i dostavljanje tenderske dokumentacije

Član 93

Naručilac je dužan da tendersku dokumentaciju iz člana 86 ovog zakona objavi na ESJN, osim tenderske dokumentacije za sprovođenje pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje koja se neposredno dostavlja privrednom subjektu.

Ako dio tenderske dokumentacije sadrži tajne podatke, naručilac je dužan da u dijelu tenderske dokumentacije koji objavi, navede na koji način privredni subjekti mogu preuzeti dio tenderske dokumentacije koji sadrži tajne podatke.

Izmjene i dopune tenderske dokumentacije

Član 94 ​​ 

Naručilac može da izvrši izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije najkasnije 15 dana prije isteka roka za dostavljanje prijava za kvalifikaciju ili ponuda, bez obaveze produženja roka za podnošenje prijave za kvalifikaciju, odnosno ponude.

Ako naručilac vrši izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije nakon isteka roka iz stava 1 ovog člana, dužan je da rok za podnošenje prijava za kvalifikaciju, odnosno ponuda produži na način da od dana objavljivanja izmjena i/ili dopuna tenderske dokumentacije, do isteka roka za podnošenje ponuda ne može biti manje od 15 dana.

Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, naručilac može da izmijeni i/ili dopuni tendersku dokumentaciju za pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje najkasnije osam dana prije isteka roka za podnošenje ponuda, a u slučaju iz člana 59 stav 1 tačka 3 ovog zakona najkasnije 24 časa prije isteka roka za podnošenje ponuda.

Privredni subjekat može da predloži naručiocu da izmijeni i/ili dopuni tendersku dokumentaciju, u roku od osam dana od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije.

U predlogu iz stava 4 ovog člana navode se razlozi za otklanjane nepravilnosti, nedostataka ili nezakonitosti tenderske dokumentacije ili izmjena i dopuna tenderske dokumentacije, ali predlog ne smije da sadrži konkretne izmjene i/ili dopune.

Naručilac je dužan da u roku od tri dana, od dana prijema predloga iz stava 4 ovog člana putem ESJN obavijesti podnosioca predloga da li će vršiti izmjene i dopune tenderske dokumentacije u predloženom dijelu.

Produženje roka za dostavljanje prijava za kvalifikaciju, odnosno ponuda ne smatra se izmjenom i dopunom tenderske dokumentacije.

Naručilac je dužan da prilikom izmjena i/ili dopuna tenderske dokumentacije navede uputstvo o sredstvu pravne zaštite.

Na izmjene i dopune tenderske dokumentacije primjenjuju se odredbe člana 93 ovog zakona.

Pojašnjenje tenderske dokumentacije

Član 95

Privredni subjekat ima pravo da pisanim zahtjevom traži od naručioca pojašnjenje tenderske dokumentacije, odnosno izmjena i/ili dopuna tenderske dokumentacije tokom roka za dostavljanje prijava za kvalifikaciju ili ponuda, a najkasnije deset dana prije isteka roka određenog za dostavljanje prijava za kvalifikaciju ili ponuda.

Naručilac je dužan da, zavisno od vrste postupka javne nabavke, pojašnjenje tenderske dokumentacije objavi, odnosno dostavi preko ESJN u što kraćem roku, a najkasnije pet dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1 ovog člana.

Pojašnjenjem tenderske dokumentacije ne smiju da se vrše izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije.

2. Sredstva finansijskog obezbjeđenja

Obaveze naručioca

Član 96 ​​ 

Naručilac je dužan da tenderskom dokumentacijom za javne nabavke procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 40.000,00 eura zahtijeva dostavljanje garancije ponude, garancije za dobro izvršenje ugovora o javnoj nabavci i okvirnog sporazuma i drugog sredstva finansijskog obezbjeđenja, u skladu sa zakonom.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, naručilac nije dužan da traži garanciju ponude u slučaju iz člana 59 stav 1 tačka 3 ovog zakona.

Naručilac može tenderskom dokumentacijom da utvrdi obavezu dostavljanja garancije i drugog sredstva finansijskog obezbjeđenja iz stava 1 ovog člana i za javne nabavke čija je procijenjena vrijednost manja od 40.000,00 eura.

Naručilac je dužan da tenderskom dokumentacijom odredi vrstu, period važenja i uslove za aktiviranje sredstava finansijskog obezbjeđenja iz stava 1 ovog člana.

Naručilac je dužan da aktivira sredstvo finansijskog obezbjeđenja iz stava 1 ovog člana, ako nastupi slučaj zbog kojeg je traženo.

Garancija ponude

Član 97 ​​ 

Garancija ponude je sredstvo zaštite naručioca ako ponuđač:

1) odustane od ponude u roku važenja ponude i/ili

2) odbije da zaključi ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum.

Garancija ponude određuje se u iznosu od 2% procijenjene vrijednosti predmeta javne nabavke, odnosno partije, ako je predmet javne nabavke podijeljen po partijama.

Ako se u postupku javne nabavke zaključuje okvirni sporazum, procentualni iznos vrijednosti garancije ponude određuje se u odnosu na procijenjenu vrijednost predmeta javne nabavke tokom trajanja okvirnog sporazuma u cjelini, odnosno procijenjene vrijednosti partije za koju se podnosi ponuda, u skladu sa metodologijom za procjenu vrijednosti predmeta javne nabavke.

Trajanje garancije ponude određuje se u skladu sa rokom važenja ponude uključujući i rok za eventualno aktiviranje koji ne može da bude kraći od pet dana, niti duži od 15 dana od dana isteka roka važenja ponude.

U slučaju produženja roka za podnošenje ponuda iz člana 94 st. 3 i 7 i člana 115 stav 7 ovog zakona, garancija ponude koja je ispravno sačinjena u odnosu na prethodni rok važenja ponude, validna je, pod uslovom da je ponuđač dužan, da nakon otvaranja ponuda na zahtjev naručioca, produži važenje garancije do potrebnog roka.

Ponuđač može da dostavi garanciju ponude sa rokom važenja dužim od roka iz stava 5 ovog člana.

Na zahtjev ponuđača, naručilac je dužan da ponuđaču vrati garanciju ponude u roku od deset dana od dana zaključivanja ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma, a kopiju garancije dužan je da čuva u dokumentaciji javne nabavke.

Sredstva finansijskog obezbjeđenja ugovora o javnoj nabavci

Član 98 ​​ 

Sredstva finansijskog obezbjeđenja ugovora o javnoj nabavci su:

1) garancija za dobro izvršenje ugovora, ako je raskid ugovora nastao zbog neispunjenja ugovorenih obaveza nastalih činjenjem ili nečinjenjem ponuđača;

2) avansna garancija, ako je predviđeno avansno plaćanje;

3) garancija za otklanjanje nedostataka u garantnom roku, za slučaj da izabrani ponuđač u garantnom roku ne ispuni obaveze na koje se garancija odnosi;

4) polisa osiguranja od profesionalne odgovornosti, u skladu sa zakonom;

5) druge vrste garancija u skladu sa zakonom.

Garancija iz stava 1 tačka 1 ovog člana određuje se u iznosu koji ne može da bude veći od 10% vrijednosti ugovora.

3. Uslovi za učešće u postupku javne nabavke i osnovi za isključenje

Obavezni uslovi

Član 99 ​​ 

U postupku javne nabavke može da učestvuje samo privredni subjekat koji:

1) nije pravosnažno osuđivan i čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima:

a) kriminalnog udruživanja;

b) stvaranja kriminalne organizacije;

c) davanje mita;

č) primanje mita;

ć) davanje mita u privrednom poslovanju;

d) primanje mita u privrednom poslovanju;

dž) utaja poreza i doprinosa;

đ) prevare;

e) terorizma;

f) finansiranja terorizma;

g) terorističkog udruživanja;

h) učestovanja u stranim oružanim formacijama;

i) pranja novca;

j) trgovine ljudima;

k) trgovine maloljetnim licima radi usvojenja;

l) zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu;

2) je izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište.

Dokazivanje ispunjenosti obaveznih uslova

Član 100 ​​ 

- brisan -

Uslovi sposobnosti privrednog subjekta

Član 101

Naručilac može, u skladu sa predmetom javne nabavke, tenderskom dokumentacijom da zahtijeva da privredni subjekat ispunjava uslove:

1) za obavljanje djelatnosti,

2) ekonomske i finansijske sposobnosti, i/ili

3) stručne i tehničke osposobljenosti.

Uslovi iz stava 1 ovog člana mogu da se zahtijevaju na minimalnom nivou kojim se obezbjeđuje sposobnost privrednog subjekta da može uspješno da izvrši ugovor o javnoj nabavci u cjelini ili u određenom dijelu, u zavisnosti od toga da li ponudu podnosi za predmet nabavke u cjelini ili za određenu partiju.

Uslovi sposobnosti privrednog subjekta iz stava 1 ovog člana moraju da budu u vezi sa predmetom nabavke i srazmjerni predmetu nabavke.

Uslovi za obavljanje djelatnosti

Član 102

Naručilac može tenderskom dokumentacijom da, kao uslov iz člana 101 stav 1 tačka 1 ovog zakona, odredi:

1) upis u Centralni registar privrednih subjekata ili drugi odgovarajući registar u državi u kojoj privredni subjekat ima sjedište, i/ili

2) posjedovanje ovlašćenja (dozvola, licenca, odobrenje ili drugi akt) u skladu sa zakonom.

Dokazivanje ispunjavanja uslova za obavljanje djelatnosti

Član 103 ​​ 

- brisan -

Ekonomska i finansijska sposobnost

Član 104 ​​ 

Tenderskom dokumentacijom, kao uslov iz člana 101 stav 1 tačka 2 ovog zakona, može da se odredi:

1) minimalni iznos ostvarenog prometa u prethodne dvije godine;

2) odnos vrijednosti imovine i obaveza i/ili

3) drugi finansijski parametar, u skladu sa zakonom.

Minimalni iznos iz stava 1 tačka 1 ovog člana ne smije da bude veći od dvostruke procijenjene vrijednosti predmeta nabavke, osim ako je neophodno zbog posebnih rizika povezanih sa predmetom nabavke, koje je naručilac dužan da obrazloži u tenderskoj dokumentaciji.

U postupku javne nabavke sa zaključivanjem okvirnog sporazuma, kojim je predviđeno ponovno nadmetanje, minimalni iznos iz stava 2 ovog člana utvrđuje se na osnovu očekivane maksimalne vrijednosti pojedinih ugovora koji će se zaključivati na osnovu okvirnog sporazuma ili na osnovu utvrđene vrijednosti okvirnog sporazuma.

U postupku javne nabavke primjenom dinamičkog sistema maksimalni godišnji promet iz stava 2 ovog člana izračunava se na osnovu očekivane maksimalne vrijednosti pojedinih ugovora koji će se zaključiti tokom trajanja tog sistema.

Ako je predmet nabavke podijeljen na partije, uslovi iz stava 1 ovog člana određuju se srazmjerno vrijednosti svake partije pojedinačno.

Dokazivanje ekonomsko-finansijske sposobnosti

Član 105 ​​ 

- brisan -

Stručna i tehnička sposobnost

Član 106

Tenderskom dokumentacijom, kao uslov iz člana 101 stav 1 tačka 3 ovog zakona, može da se odredi:

1) iskustvo na kvalitetnom i uspješnom izvršavanju istih ili sličnih poslova iz oblasti predmeta nabavke;

2) stručni i kadrovski kapaciteti koji su potrebni za izvršenje ugovora;

3) mehanizacija, tehnička oprema i/ili drugi kapaciteti koji su potrebni za blagovremeno i kvalitetno izvršenje ugovora;

4) uspostavljen sistem upravljanja kvalitetom iz oblasti predmeta nabavke;

5) uspostavljen sistem zaštite životne sredine i/ili

6) opis i karakteristike predmeta nabavke.

Naručilac može tenderskom dokumentacijom za mješovitu nabavku da kao uslov utvrdi stručnu i tehničku sposobnost privrednog subjekta iz stava 1 ovog člana za svaki dio predmeta nabavke.

Dokazivanje stručne i tehničke sposobnosti

Član 107 ​​ 

- brisan -

4. Osnovi za isključenje iz postupka

Osnovi za obavezno isključenje iz postupka javne nabavke ​​ 

Član 108 ​​ 

Naručilac će isključiti privrednog subjekta iz postupka javne nabavke ako utvrdi da:

1) je vršio neprimjeren uticaj u smislu člana 38 stav 2 tačka 1 ovog zakona;

2) postoji sukob interesa iz člana 41 stav 1 tačka 2 ili člana 42 ovog zakona;

3) ne ispunjava uslov iz člana 99 ovog zakona;

4) ne ispunjava uslov iz čl. 102, 104 ili 106 ovog zakona predviđen tenderskom dokumentacijom;

5) nije dostavio izjavu privrednog subjekta ili dostavljena izjava ne sadrži informacije i podatke tražene tenderskom dokumentacijom ili je nepravilno sačinjena;

6) postoji razlog na osnovu kojeg se smatra da je odustao od prijave, odnosno ponude, a koji je propisan članom 120 stav 15 ovog zakona;

7) nije dostavio garanciju ponude ili nije dostavio garanciju ponude na način predviđen tenderskom dokumentacijom u skladu sa članom 122 st. 2, 3 ili 4 ovog zakona ili je dostavio garanciju ponude na manji iznos od traženog ili je ta garancija neispravna; i/ili

8) postoji drugi razlog propisan ovim zakonom.

Izuzetak od obaveznog isključenja

Član 109 ​​ 

Izuzetno od člana 108 stav 1 tač. 2 i 3 ovog zakona, naručilac nije dužan da iz postupka javne nabavke isključi privrednog subjekta, ako postoje bitni zahtjevi koji se odnose na javni interes kao što je javno zdravlje ili zaštita životne sredine, osim ako je pravosnažnom presudom privredni subjekat isključen iz učešća u postupku javne nabavke, javno-privatnog partnerstva ili dodjele koncesije dok traje to isključenje u državi u kojoj je presuda donijeta.

Izuzetno od člana 108 stav 1 tačka 3 ovog zakona, naručilac neće isključiti iz postupka javne nabavke privredni subjekat zbog neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa, koji dokaže da, u skladu sa propisima, nema obavezu plaćanja poreza i doprinosa ili da mu je odobreno odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, koje blagovremeno izvršava.

Posebni osnovi za isključenje iz postupka javne nabavke

Član 110 ​​ 

Naručilac može tenderskom dokumentacijom da predvidi da će isključiti privrednog subjekta iz postupka javne nabavke, koji:

1) je u postupku stečaja ili likvidacije;

2) je učinio teški profesionalni propust koji dovodi u pitanje njegov integritet, u skladu sa zakonom;

3) ima utvrđenu odgovornost na osnovu odluke nadležnog organa za zaštitu konkurencije jer je zaključio sporazum ili se dogovarao sa drugim privrednim subjektima, radi narušavanja konkurencije, u periodu od tri prethodne godine do isteka roka za podnošenje prijave, odnosno ponude;

4) u periodu od tri prethodne godine do isteka roka za podnošenje prijava, odnosno ponuda ima sa tim ili drugim naručiocem raskinut ugovor o javnoj nabavci, ugovor o javno-privatnom partnerstvu ili ugovor o koncesiji ili kojem je aktivirano sredstvo finansijskog obezbjeđenja ugovora, naplaćena šteta ili druga sankcija u skladu sa zakonom, zbog značajnih i trajnih nedostataka tokom sprovođenja ključnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavci, ugovora o javno-privatnom partnerstvu ili ugovora o koncesiji;

5) je u periodu od tri prethodne godine do isteka roka za podnošenje prijava, odnosno ponuda u ranijim postupcima javnih nabavki tom naručiocu dostavio neistinite podatke koji su potrebni za provjeru ispunjenosti uslova za učešće u postupku, odnosno nepostojanje osnova za isključenje iz postupka ili nije dostavio zahtijevane dokaze.

Profesionalni propust predstavlja neopravdano kršenje obaveza utvrđenih ugovorom o javnoj nabavci od strane ponuđača uključujući i odbijanje zaključivanja ugovora o javnoj nabavci, kao i kršenje propisa iz oblasti: zaštite životne sredine, socijalne zaštite i radnih odnosa, uključujući kolektivne ugovore, zaštite konkurencije ili prava intelektualne svojine.

Izuzetno, od stava 1 tačka 1 ovog člana naručilac nije dužan da isključi privrednog subjekta koji dokaže da će biti sposoban da izvrši ugovor o javnoj nabavci.

5. Način dokazivanja ispunjenosti uslova

Izjava privrednog subjekta

Član 111 ​​ 

Podnosilac prijave za kvalifikaciju, odnosno ponuđač podnosi izjavu privrednog subjekta kojom garantuje da će u toku trajanja postupka javne nabavke i realizacije ugovora o javnoj nabavci ispunjavati sve uslove za učešće u postupku javne nabavke i da ne postoji osnov za isključenje iz postupka javne nabavke, predviđen tenderskom dokumentacijom (u daljem tekstu: izjava privrednog subjekta).

Podnosilac prijave za kvalifikaciju, odnosno ponuđač dužan je da u izjavi privrednog subjekta navede potpune, jasne i tačne podatke.

U slučaju podnošenja zajedničke ponude, izjavu privrednog subjekta daje svaki član zajedničke ponude, a ako je ponuda podnijeta sa podugovaračem i svaki podugovarač.

Izjava privrednog subjekta sačinjava se u elektronskom obliku, na obrascu koji propisuje Ministarstvo.

Provjera tačnosti izjave

Član 112 ​​ 

- brisan -

Evidencija registrovanih ponuđača u ESJN

Član 113

Evidencija registrovanih ponuđača u ESJN sadrži objedinjene podatke o ponuđačima sa kojima su zaključeni ugovori o javnoj nabavci.

Ministarstvo je dužno da, na zahtjev nadležnog organa druge države, omogući pristup podacima iz evidencije iz stava 1 ovog člana, radi upisa u odgovarajuću listu koja se vodi u toj državi.

Obrazac evidencije iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Osiguranje kvaliteta i zaštita životne sredine

Član 114

Naručilac može tenderskom dokumentacijom da zahtijeva dostavljanje dokaza odnosno sertifikata, koje izdaju akreditovana sertifikaciona tijela o ispunjavanju uslova kvaliteta predmeta nabavke i zaštite životne sredine.

Dokazi izdati od akreditovanih sertifikacionih tijela stranih država priznaju se u skladu sa zakonom kojim se uređuju tehnički zahtjevi za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti.

Naručilac je dužan da prihvati druge dokaze o ispunjavanju uslova kvaliteta i zaštite životne sredine, ako privredni subjekat dokaže da nema pristup dokazima iz st. 1 i 2 ovog člana ili ih iz opravdanih razloga ne može pribaviti u odgovarajućem roku, pod uslovom da dokaže da su ekvivalentni dokazima iz st. 1 i 2 ovog člana.

6. Rokovi u postupku javne nabavke

Način određivanja rokova

Član 115 ​​ 

Radi preduzimanja određenih radnji u postupku javne nabavke naručilac određuje rokove, u skladu sa ovim zakonom.

Rokovi iz stava 1 ovog člana određuju se na dane (kalendarske ili radne), mjesece i godine, a mogu se odrediti i na časove i minute.

Naručilac je dužan da za podnošenje prijava za kvalifikaciju, odnosno ponuda odredi primjereni rok, uzimajući u obzir složenost predmeta javne nabavke i vrijeme koje je potrebno za izradu prijave, odnosno ponude, u skladu sa minimalnim rokovima propisanim ovim zakonom.

U slučaju prekida rada ili tehničkih ograničenja u radu ESJN, rokovi u postupku javne nabavke produžiće se za period trajanja prekida, a najmanje 24 časa od uspostavljanja rada ESJN, odnosne za preostali dio roka ako je prekid rada ili tehničko ograničenje u radu ESJN trajalo duže od preostalog dijela roka.

Računanje rokova ​​ 

Član 116 ​​ 

Ako je rok određen na:

- kalendarske dane početak roka računa se od prvog narednog dana,

- radne dane početak roka računa se od prvog narednog radnog dana.

Rok koji je određen na mjesece, odnosno na godine završava se istekom onog dana mjeseca, odnosno godine koji po svom broji odgovara danu kada je obavještenje izvršeno, odnosno danu i kojem je nastao događaj od kojeg se računa trajanje roka, a ako tog dana nema u posljednjem mjesecu, rok ističe posljednjeg dana i tom mjesecu.

Državni praznik, subota i nedjelja ne utiču na početak toka roka, osim ako je rok određen u radnim danima.

Ako posljednji dan roka pada na državni praznik, subotu ili nedjelju, rok ističe prvog narednog radnog dana.

Rok koji je određen do određenog dana, časa i minuta ističe istekom posljednjeg predviđenog minuta.

Ako je trajanje roka određeno u časovima i/ili minutima, rok počinje da teče od momenta određivanja roka, a ističe istekom posljednjeg predviđenog minuta.

7. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude

Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude

Određivanje kriterijuma

Član 117

Naručilac je dužan da u postupku javne nabavki izabere ekonomski najpovoljniju ponudu, primjenom pristupa isplativosti, po osnovu kriterijuma:

1) cijena,

2) odnos cijene i kvaliteta ili

3) trošak životnog ciklusa.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji odredi kriterijum i utvrdi metodologiju vrednovanja ponuda.

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude mora da bude opisan, bodovno određen, povezan sa predmetom nabavke i ne smije biti diskriminatorski.

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je povezan sa predmetom nabavke ako se njegovi parametri odnose na zahtjeve predmeta nabavke u bilo kom pogledu i u bilo kojoj fazi njegovog životnog ciklusa uključujući faktore koji se odnose na određeni proces proizvodnje, izvođenje radova, isporuku ili trgovanje roba ili usluga ili na određeni proces neke druge faze njihovog životnog ciklusa, čak iako ti faktori nisu dio njihovog materijalnog sadržaja.

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude nije diskriminatorski ako su svi njegovi parametri dostupni ponuđačima pod jednakim uslovima.

Metodologija vrednovanja ponuda mora da sadrži metod i maksimalni broj bodova koji se može dodijeliti ponudi po utvrđenom kriterijumu i po svakom predviđenom parametru.

Parametri kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude i metodologija vrednovanja ponuda moraju biti definisani na način koji obezbjeđuje objektivno i tačno iskazivanje broja bodova i rangiranje ponuda.

Naručilac može odrediti cijenu kao kriterijum za izbor najpovoljnije ponude isključivo u pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje, u postupku zaključenja ugovora na osnovu okvirnog sporazuma u skladu sa članom 69 stav 2 tač. 2 ili 3 ovog zakona, elektronske aukcije ili dinamičkog sistema nabavki, u postupku za dodjelu ugovora za društvene i druge posebne usluge, u slučaju javne nabavke za potrebe odbrane i bezbjednosti ili za potrebe diplomatskih misija, konzularnih predstavništava i vojno-diplomatskih predstavnika u inostranstvu, osim ako je cijena predmeta nabavke unaprijed utvrđena.

Metodologiju načina vrednovanja ponuda propisuje Ministarstvo.

Odnos cijene i kvaliteta

Član 118 ​​ 

Odnos cijene i kvaliteta utvrđuje se na osnovu parametara koji mogu da obuhvate:

1) kvalitet, uključujući tehničke, estetske i funkcionalne karakteristike, dostupnost rješenja za sve korisnike, socijalne, ekološke i inovativne karakteristike trgovine i uslova trgovanja;

2) organizaciju, kvalifikacije i iskustvo lica kojima će biti povjereno izvršenje predmeta nabavke, kada iskustvo lica može da ima značajan uticaj na nivo uspješnosti izvršenja predmeta nabavke ili

3) uslugu nakon prodaje i tehničku pomoć, uslove isporuke, kao što su vrijeme isporuke, proces isporuke, rok isporuke ili rok izvršenja.

Naručilac mora kao parametre iz stava 1 tačka 2 ovog člana koji se odnose na organizaciju, da predvidi procenat:

- učešća žena u broju lica koja će ponuđač angažovati na izvršenju predmeta nabavke;

- učešća žena u ukupnom broju zaposlenih kod ponuđača;

- udjela žena u vlasničkoj strukturi ponuđača.

Iznos bodova po osnovu parametara iz stava 2 ovog člana ne može da bude veći od 5% od ukupnog utvrđenog maksimalnog broja bodova.

Ako je cijena unaprijed utvrđena, ponude se vrednuju samo po osnovu parametara kvaliteta.

Odnos cijene i kvaliteta određuje se tako da iznos bodova po osnovu cijene ne može biti veći od 90% ukupnog utvrđenog maksimalnog broja bodova.

Trošak životnog ciklusa

Član 119

Trošak životnog ciklusa obuhvata sve ili dio sljedećih troškova:

1) troškovi koje snose naručilac ili drugi korisnik, kao što su:

- troškovi nabavke, odnosno kupovine;

- troškovi korišćenja, kao što je potrošnja energije i drugih resursa;

- troškovi održavanja;

- troškovi povezani sa završetkom životnog ciklusa, kao što su troškovi prikupljanja i reciklaže;

2) troškovi otklanjanja uticaja predmeta nabavke tokom životnog ciklusa na životnu sredinu, ako se može odrediti i provjeriti njihova novčana vrijednost, a koji mogu uključiti troškove smanjenja efekata emisije gasova ili emisije drugih zagađivača, kao i druge troškove ublažavanja klimatskih promjena.

Ako naručilac koristi kriterijum trošak životnog ciklusa dužan je da u tenderskoj dokumentaciji navede podatke koje treba da dostave ponuđači o troškovima iz stava 1 tačka 2 ovog člana i metodologiju koju će koristiti za utvrđivanje troškova životnog ciklusa na osnovu tih podataka.

Metodologija iz stava 2 ovog člana mora da se zasniva na objektivno provjerljivim i nediskriminatorskim kriterijumima i ne smije da neopravdano favorizuje, niti dovodi u nepovoljniji položaj određene ponuđače, a tražene podatke treba da, bez većih poteškoća, mogu da dostave svi ponuđači.

8. Ponuda i prijava za kvalifikaciju

Ponuda

Član 120 ​​ 

Ponuda je izjava namjere ponuđača da će isporučiti robu, pružiti usluge ili izvesti radove za određenu cijenu i pod određenim uslovima, u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Ponuda može da bude samostalna ili zajednička.

Ponuđač može da podnese samo jednu ponudu, u skladu sa tenderskom dokumetacijom.

U istom postupku javne nabavke kao član zajedničke ponude ili podugovarač ne može da učestvuje:

1) ponuđač koji je podnio samostalnu ponudu;

2) privredni subjekat kao član druge zajedničke ponude.

Iz postupka javne nabavke isključiće se ponuđač, odnosno privredni subjekat koji nije postupio u skladu sa stavom 4 ovog člana.

Cijena iz stava 1 ovog člana obuhvata sve troškove koji se odnose na predmet nabavke i koji su utvrđeni tenderskom dokumentacijom, bez iznosa PDV-a.

Ponuđena cijena iskazuje se brojčano u eurima.

Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet nabavke u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Izuzetno od stava 8 ovog člana, ako je predmet nabavke određen samo po jedinici mjere u skladu sa članom 87 stav 7 ovog zakona, ukupna ponuđena cijena izražava se kao zbir jediničnih cijena po stavkama.

Ponuđač može da izmijeni ili da odustane od ponude u roku određenom za podnošenje ponuda.

Ako ponuđač u roku za dostavljanje ponuda mijenja ponudu, smatra se da je ponuda podnesena u trenutku podnošenja posljednje izmjene ponude.

Ponuda je obavezujuća do isteka roka važenja ponude.

Ponuđač je dužan da na zahtjev naručioca produži rok važenja ponude, ako je zahtjev dostavljen ponuđaču putem ESJN najkasnije tri dana prije isteka roka važenja ponude.

U slučaju produženja roka važenja ponude, naručilac je dužan da od ponuđača zahtijeva i produženje roka važenja garancije ponude.

Ako ponuđač ne postupi u skladu sa zahtjevima naručioca iz st. 13 i 14 ovog člana smatra se da je odustao od ponude.

Ponuđač je dužan da uz ponudu dostavi:

1) izjavu privrednog subjekta;

2) garanciju ponude;

3) dokaze za vrednovanje ponude;

4) ugovor iz člana 126 stav 1 ovog zakona, u slučaju podnošenja zajedničke ponude;

5) dokaze o kvalitetu predmeta nabavke i dokaze o ispunjavanju drugih uslova predviđenih tenderskom dokumentacijom, a koji nijesu obuhvaćeni izjavom privrednog subjekta.

Nakon isteka roka za podnošenje ponuda, ne smiju da se mijenjaju i/ili dopunjavaju:

1) podaci o ponuđaču, osim u slučaju promjena u skladu sa posebnim zakonom;

2) konačna ponuda, osim u slučaju otklanjanja računske greške;

3) izjava privrednog subjekta ponuđača;

4) ugovor o zajedničkom nastupanju;

5) dokazi i podaci na osnovu kojih se vrši vrednovanje ponude;

6) garancija ponude, osim u slučajevima iz člana 97 stav 5 i člana 120 stav 14 ovog zakona.

Obrazac ponude i uputstvo za sačinjavenje ponude propisuje Ministarstvo.

Podnošenje ponude neposredno ili putem pošte

Član 121 ​​ 

- brisan -

Podnošenje ponude ​​ 

Član 122 ​​ 

Ponuda se sačinjava i podnosi u elektronskom obliku putem ESJN.

Izjava privrednog subjekta i garancija ponude podnose se u elektronskom obliku putem ESJN.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, ako ponuđač ne može da garanciju ponude podnese u elektronskom obliku, dužan je da putem ESJN dostavi kopiju garancije ponude, a da original garancije ponude dostavi, odnosno uruči naručiocu neposredno ili putem pošte preporučenom pošiljkom najkasnije prije isteka roka za podnošenje ponuda.

Dokazi iz člana 120 stav 16 tač. 3, 4 i 5 ovog zakona podnose se putem ESJN u elektronskom obliku ili kao skenirana kopija originala.

U slučaju iz stava 3 ovog člana, original garancije ponude u pisanom obliku dostavlja se u koverti, na kojoj se navodi: naziv i sjedište naručioca, broj tenderske dokumentacije za koju se podnosi garancija, naziv, sjedište i adresa ponuđača i naznake "garancija ponude" i "ne otvaraj prije roka za otvaranje ponuda".

O dostavljanju garancije ponude, u skladu sa st. 3 i 5 ovog člana, naručilac je dužan da sačini potvrdu i da je uz zapisnik o otvaranju ponuda priloži kao skeniranu kopiju u ESJN, istog dana kada je izvršeno otvaranje ponuda.

Podnošenje ponude po partijama

Član 123

Ponuđač može da podnese ponudu za jednu ili više partija, u skladu sa tenderskom dokumentacijom i dužan je da u ponudi naznači za koje partije podnosi ponudu.

Ako ponuđač podnosi ponudu za više partija, ponuda mora biti pripremljena na način da se može vršiti ocjena ponude za svaku partiju posebno.

Podnošenje ponude sa varijantama

Član 124

Naručilac može tenderskom dokumentacijom da predvidi podnošenje ponuda sa varijantama.

Ponudom sa varijantama se nudi predmet nabavke koji zadovoljava minimalne tehničke i funkcionalne zahtjeve, odnosno standarde koje je naručilac utvrdio tenderskom dokumentacijom, sa tehničkim karakteristikama različitim od karakteristika datih tehničkom specifikacijom.

Naručilac je dužan da obezbijedi da se kriterijum za izbor najpovoljnije ponude primijeni i na varijante ponude koje ispunjavaju minimalne uslove u skladu sa stavom 2 ovog člana.

Blagovremena ponuda

Član 125

Ponuda podnijeta neposredno ili putem pošte je blagovremena ako je uručena naručiocu prije isteka roka za dostavljanje ponuda utvrđenog tenderskom dokumentacijom odnosno pozivom za dostavljanje ponuda.

Ponuda u elektronskoj formi je blagovremena ako je podnijeta u ESJN u roku određenom tenderskom dokumentacijom.

Neblagovremena je ponuda koja je uručena naručiocu, odnosno podnijeta u ESJN nakon isteka roka iz st. 1 i 2 ovog člana.

Podnošenje zajedničke ponude

Član 126 ​​ 

Zajedničku ponudu mogu da podnesu dva ili više privrednih subjekata koji su zaključili ugovor o zajedničkom nastupanju.

Ugovorom iz stava 1 ovog člana uređuju se međusobna prava i obaveze, određuje nosilac zajedničke ponude, dio predmeta nabavke za koji je zadužen svaki od članova zajedničke ponude i njihovo procentualno učešće u ukupnoj vrijednosti ponude.

U slučaju podnošenja zajedničke ponude, svaki član zajedničke ponude dužan je da ispunjava obavezne uslove za učešće u postupku javne nabavke iz člana 99 ovog zakona.

Član zajedničke ponude mora da ispunjava uslov iz člana 102 stav 1 tačka 2 i uslove iz člana 106 ovog zakona za dio predmeta nabavke za koji je zadužen u skladu sa ugovorom o zajedničkom nastupanju, osim za dio za koji angažuje podugovarača.

Podnosioci zajedničke ponude ispunjavaju uslove iz člana 104 ovog zakona, ako pojedinačno ili kumulativno ispunjavaju ekonomsko-finansijske uslove.

Član zajedničke ponude može za dokazivanje ispunjenosti uslova stručno-tehničke sposobnosti da koristi kapacitete drugog člana zajedničke ponude koje mu je stavio na raspolaganje ugovorom o zajedničkom nastupanju.

Naručilac ne smije da zahtijeva da podnosioci zajedničke ponude imaju određeni organizacioni oblik.

Naručilac tenderskom dokumentacijom određuje kako podnosioci zajedničke ponude ispunjavaju uslov iz člana 102 stav 1 tačka 1 ovog zakona.

Korišćenje sposobnosti drugog subjekta ​​ 

Član 127 ​​ 

Ako su tenderskom dokumentacijom zahtijevani uslovi ekonomsko-finansijske i stručno-tehničke sposobnosti ponuđač može, radi ispunjenja tih uslova, da koristi sposobnost drugog subjekta.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, ako su tenderskom dokumentacijom zahtijevani uslovi iz člana 106 stav 1 tač. 1 i 2 ovog zakona, ponuđač, radi ispunjenja tih uslova, može da koristi sposobnost drugog subjekta pod uslovom da taj subjekat izvodi radove ili pruža usluge za koje se ta sposobnost zahtijeva.

U slučaju iz st. 1 i 2 ovog člana ponuđač mora u postupku provjere izjave privrednog subjekta da dostavi dokaz da će mu drugi subjekat staviti na raspolaganje potrebne kapacitete, odnosno resurse za izvršenje ugovora.

Naručilac je dužan da u skladu sa članom 134 ovog zakona provjeri da li subjekat čiju sposobnost koristi ponuđač koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu posjeduje kapacitete koje stavlja na raspolaganje i da li ispunjava zahtijevane uslove sposobnosti za dio predmeta nabavke koji će da realizuje, kao i da li postoji osnov za isključenje iz postupka tog subjekta predviđen tenderskom dokumentacijom.

Ako naručilac utvrdi da subjekat iz stava 1 ovog člana nema sposobnost koju ponuđač namjerava da koristi ili ako postoje razlozi za isključenje tog subjekta iz postupka, dužan je da o tome putem ESJN obavijesti ponuđača i omogući mu da, u roku od osam dana od dana obavještavanja, odnosno objave obavještenja, zamijeni tog subjekta drugim subjektom koji posjeduje potrebnu sposobnost i na čijoj strani ne postoji neki od osnova za isključenje iz postupka.

Ako ponuđač u roku iz stava 5 ovog člana ne obavijesti naručioca o novom subjektu čiju sposobnost namjerava da koristi i ne dostavi dokaze da taj subjekat posjeduje sposobnost koju mu stavlja na raspolaganje ili da ne postoji obavezni osnov za isključenje, naručilac će tog ponuđača isključiti iz postupka javne nabavke.

U slučaju da ponuđač koristi ekonomsko-finansijsku sposobnost drugog subjekta naručilac može tenderskom dokumentacijom da zahtijeva da ponuđač i taj subjekat solidarno odgovaraju za izvršenje ugovora.

Ako izvođenje radova, izvršenje usluga ili nabavka roba uključuje i poslove postavljanja ili instalacije, naručilac može da zahtijeva da određene poslove obavlja isključivo ponuđač ili član zajedničke ponude.

Podugovaranje

Član 128 ​​ 

Ponuđač može da u ponudi dio predmeta javne nabavke ustupi podugovaraču, u skladu sa ovim zakonom.

Naručilac ne smije od ponuđača da zahtijeva da dio predmeta nabavke ustupi u podugovor ili da angažuje određene podugovarače, niti ih u tome može ograničiti, osim ako je posebnim zakonom ili potvrđenim međunarodnim ugovorom drugačije određeno.

Radi učešća u postupku javne nabavke podugovarač je dužan da ispunjava obavezne uslove za učešće u postupku javne nabavke iz člana 99 ovog zakona, uslov iz člana 102 stav 1 tačka 2 i uslove iz člana 106 ovog zakona za dio predmeta nabavke koji mu je ustupljen.

Ponuđač koji namjerava da angažuje podugovarača dužan je da u ponudi i izjavi privrednog subjekta navede:

1) dio predmeta nabavke, koji namjerava da ustupi, sa podacima o nazivu i opisu dijela predmeta nabavke i da precizira procentualni udio u predmetu nabavke, i

2) podatke o podugovaraču (naziv, sjedište, poreski identifikacioni broj, broj računa, ime ovlašćenog lica).

Ako ponuđač dio predmeta nabavke ustupi podugovaraču, podaci iz stava 4 ovog člana moraju da budu navedeni u ugovoru o javnoj nabavci.

Privredni subjekat može da bude angažovan kao podugovarač samo u ponudi jednog ponuđača, osim u slučaju iz stava 10 tač. 1 i 2 ovog člana i člana 120 stav 4 ovog zakona.

Ako privredni subjekat učestvuje kao podugovarač u ponudi dva ili više ponuđača, naručilac je dužan da putem ESJN obavijesti ponuđače da tog podugovarača zamijene drugim, u roku od osam dana od dana obavještavanja.

Ako naručilac utvrdi da postoji osnov za isključenje podugovarača, dužan je da ponuđaču dostavi zahtjev radi zamjene tog podugovarača u roku od osam dana od dana dostavljanja tog zahtjeva.

Ako u slučaju iz st. 7 i 8 ovog člana ponuđač ne angažuje novog podugovarača u propisanom roku, naručilac je dužan da tog ponuđača isključi iz postupka javne nabavke.

Ponuđač može tokom izvršenja ugovora o javnoj nabavci naručiocu podnijeti zahjev za davanje saglasnosti, radi:

1) zamjene podugovarača za dio ugovora o javnoj nabavci koji je prethodno zaključio sa podugovaračem;

2) angažovanja jednog ili više novih podugovarača čiji ukupni udio ne može da bude veći od 30% vrijednosti ugovora o javnoj nabavci bez PDV-a;

3) preuzmanja izvršenja dijela ugovora o javnoj nabavci koji je prethodno zaključio sa podugovaračem.

Uz zahtjev iz stava 10 ovog člana ponuđač je dužan da dostavi dokaze o ispunjavanju uslova iz stava 3 ovog člana za novog podugovarača, odnosno za sebe, u skladu sa ovim zakonom.

Naručilac je dužan da, u roku od osam dana od dana prijema urednog zahtjeva, odluči o zahtjevu.

Prijem i evidentiranje ponude

Član 129 ​​ 

- brisan -

Otvaranje ponuda

Član 130 ​​ 

Otvaranje ponuda vrši ESJN u trenutku isteka roka za podnošenje ponuda, bez prisustva ovlašćenih predstavnika ponuđača.

Zapisnik o otvaranju ponuda

Član 131 ​​ 

Zapisnik o otvaranju ponuda ESJN kreira neposredno nakon otvaranja ponuda i prosljeđuje svim ponuđačima, zajednički ili pojedinačno u zavisnosti od vrste postupka javne nabavke.

Zapisnik o otvaranju ponuda sačinjava se na obrascu koji propisuje Ministarstvo.

Ispravna ponuda

Član 132

Ispravna ponuda je ponuda koja ne sadrži razloge neispravnosti iz člana 133 ovog zakona.

Neispravna ponuda

Član 133 ​​ 

Neispravna ponuda je ponuda:

1) koja nije sačinjena na način utvrđen tenderskom dokumentacijom u skladu sa ovim zakonom;

2) ako nije data u skladu sa tehničkom specifikacijom ili su zahtjevi za predmet nabavke nejasni, a ti nedostaci se ne mogu otkloniti pojašnjenjem ponude iz člana 134 stav 3 ovog zakona;

3) u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke;

4) u kojoj je ponuđena nerealna cijena, koju ponuđač nije opravdao u skladu sa članom 139 ovog zakona;

5) u kojoj postoji računska greška, a ponuđač ne da saglasnost za predloženu ispravku računske greške u skladu sa članom 134 stav 6 ovog zakona.

Postupak pregleda i ocjene ponuda

Član 134 ​​ 

Komisija je dužna da nakon otvaranja ponuda izvrši pregled i ocjenu ponuda, bez prisustva ovlašćenih predstavnika ponuđača.

U postupku pregleda ponuda komisija utvrđuje da li:

1) su uz ponudu dostavljeni svi dokazi iz člana 120 stav 16 ovog zakona;

2) je garancija ponude dostavljena na način predviđen tenderskom dokumentacijom u skladu sa članom 122 st. 2, 3 ili 4 ovog zakona;

3) je garancija ponude izdata na traženi iznos i da li je ispravna;

4) je izjava privrednog subjekta pravilno sačinjena i da li sadrži sve tražene informacije i podatke;

5) zbog sadržaja izjave privrednog subjekta postoji osnov iz čl. 108 i 110 ovog zakona za isključenje ponuđača iz postupka javne nabavke.

Nakon pregleda ponude iz stava 2 ovog člana komisija vrši ocjenu ispravnosti ponude u odnosu na razloge iz člana 133 ovog zakona.

Ako uz ponudu nije dostavljen neki od dokaza iz člana 120 stav 16 tačka 5 ovog zakona ili je dostavljeni dokaz nepotpun ili nejasan, komisija će o tome obavijestiti ponuđača putem ESJN i ostaviti mu rok od osam dana da dostavi novi dokaz ili da postojeći dokaz dopuni.

Ako ponuđač iz stava 4 ovog člana ne dostavi traženi dokaz u ostavljenom roku ili dostavi neodgovarajući dokaz, ponuda tog ponuđača će se ocijeniti neispravnom u skladu sa članom 133 stav 1 tačka 1 ovog zakona.

U postupku pregleda i ocjene ponuda Komisija može da angažuje stručno lice, odnosno vještaka odgovarajuće struke i/ili da zatraži mišljenje nadležnog organa ili organizacije.

Vrednovanje ponuda

Član 135 ​​ 

Nakon pregleda i ocjene ponuda, komisija za sprovođenje postupka javne nabavke vrši vrednovanje i rangiranje ispravnih ponuda.

Svaki član komisije iz stava 1 ovog člana vrši odvojeno (individualno) vrednovanje ispravnih ponuda na osnovu kriterijuma utvrđenog tenderskom dokumentacijom.

Na osnovu rezultata vrednovanja iz stava 2 ovog člana utvrđuje se prosjek broja bodova dodijeljenih ponudama i rang lista ponuđača po opadajućem redosljedu.

Ako dvije ili više ponuda imaju jednak broj bodova po osnovu kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude, naručilac će pozvati ponuđače čije ponude imaju jednak broj bodova i izbor obaviti žrijebom.

Žrijebanje iz stava 4 ovog člana obavlja predsjednik komisije.

Provjera izjave privrednog subjekta

Član 135a

Nakon vrednovanja ponuda, komisija vrši provjeru podataka sadržanih u izjavi privrednog subjekta ponuđača čija je ponuda ekonomski najpovoljnija, i to:

1) pribavljanjem javno dostupnih dokaza;

2) uvidom u dokaze kojima raspolaže, ako su relevantni u trenutku provjere; ili

3) pribavljanjem dokaza od nadležnih organa, organizacija ili drugih pravnih lica.

Naručilac je dužan da dokaze koje pribavi na način iz stava 1 ovog člana priloži na ESJN.

Ako se u postupku javne nabavke zaključuje okvirni sporazum sa više ponuđača, naručilac je dužan da prije donošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude, izvrši provjeru podataka sadržanih u izjavi privrednog subjekta svakog ponuđača koji je rangiran u okviru predviđenog broja za zaključivanje okvirnog sporazuma.

Ako naručilac ne može da obezbijedi dokaz u skladu sa stavom 1 ovog člana, zatražiće od ponuđača da, u roku od osam dana od dana dostavljanja zahtjeva, putem ESJN dostavi original ili kopiju traženog dokaza, osim dokaza u vezi posebnih osnova za isključenje iz postupka javne nabavke.

Ako ponuđač iz stava 4 ovog člana ne dostavi traženi dokaz u propisanom roku ili je dostavljeni dokaz nejasan ili nepotpun, naručilac je dužan da, putem ESJN, obavijesti o tome ponuđača i da mu ostavi dodatni rok od pet dana za dostavljanje odgovarajućeg dokaza.

Ako ponuđač ne postupi u skladu sa st. 4 i 5 ovog člana, naručilac će ga isključiti iz postupka javne nabavke, osim ako ponuđač dokaže da mu traženi dokaz nije dostupan jer se ne izdaje u državi u kojoj ima sjedište.

Ako se provjerom izjave privrednog subjekta na način iz st. 1 i 4 ovog člana utvrdi da postoji osnov za isključenje ponuđača iz postupka ili se ponuđač isključi iz postupka u skladu sa stavom 6 ovog člana, naručilac će izvršiti provjeru izjave privrednog subjekta ponuđača čija je ponuda sljedeće rangirana, a ako takve ponude nema poništiće postupak javne nabavke.

Naručilac je dužan da u tenderskoj dokumentaciji navede dokaze koje će tražiti za provjeru izjave privrednog subjekta čija je ponuda ekonomski najpovoljnija.

Naručilac nije dužan da vrši provjeru izjave privrednog subjekta u slučaju iz člana 59 stav 1 tačka 3 ovog zakona.

Dokazi za provjeru tačnosti izjave privrednog subjekta

Član 135b

U postupku provjere izjave privrednog subjekta, komisija može da traži dostavljanje sljedećih dokaza, i to:

1) uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 99 stav 1 tačka 1 ovog zakona;

2) uvjerenje, potvrdu ili drugi akt koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 99 stav 1 tačka 2 ovog zakona;

3) dokaz o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata ili drugom odgovarajućem registru u državi u kojoj privredni subjekat ima sjedište, sa podacima o ovlašćenom licu, odnosno izvršnom direktoru privrednog subjekta, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 102 stav 1 tačka 1 ovog zakona;

4) dokaz o ovlašćenju za obavljanje djelatnosti koja je predmet nabavke (dozvola, licenca, odobrenje ili drugi akt nadležnog organa), u skladu sa zakonom, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 102 stav 1 tačka 2 ovog zakona;

5) finansijske iskaze za dvije prethodne finansijske godine, zavisno od dana osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti, sa izvještajem ovlašćenog revizora u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, koji je prihvaćen od strane nadležnog organa države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 104 stav 1 ovog zakona;

6) potvrdu izdatu od strane investitora, odnosno korisnika o izvršenim isporukama robe, pruženim uslugama ili izvedenim radovima, tokom prethodnih godina ali ne duže od pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak javne nabavke, koja sadrži opis i vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora i konstataciju da je ugovor blagovremeno i kvalitetno izvršen, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 106 stav 1 tačka 1 ovog zakona;

7) dokaz o stručnim i kadrovskim kapacitetima angažovane radne snage, i to o:

a) stručnoj spremi (diploma, uvjerenje, svjedočanstvo ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa ili organizacije);

b) stručnoj osposobljenosti (sertifikat, uvjerenje ili drugi akt nadležnog organa ili organizacije);

c) stručnom iskustvu u vezi sa predmetom nabavke (potvrda ili drugi akt nadležnog organa, investitora ili korisnika);

d) načinu angažovanja radne snage (prijava na osiguranje zaposlenog, ugovor o radu, sporazum o preuzimanju zaposlenog, ugovor o korišćenju sposobnosti drugog subjekta ili drugi akt u skladu sa zakonom);

8) listu osnovnih sredstava i opreme u svojini ili obezbijeđenih oslanjanjem na sposobnost drugog subjekta ili obezbijeđenih na drugi način, u skladu sa zakonom, za dokazivanje, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 106 stav 1 tačka 3 ovog zakona;

9) sertifikat ili drugi akt izdat od strane nadležnog organa ili ovlašćene organizacije o uspostavljenom sistemu upravljanja kvalitetom iz oblasti predmeta nabavke, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 106 stav 1 tačka 4 ovog zakona;

10) sertifikat ili drugi akt izdat od strane nadležnog organa ili ovlašćene organizacije o uspostavljenom sistemu zaštite životne sredine, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 106 stav 1 tačka 5 ovog zakona;

11) uzorak, katalog ili fotografiju predmeta nabavke, čiju je vjerodostojnost ponuđač obavezan potvrditi, ako to naručilac zahtijeva, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz člana 106 stav 1 tačka 6 ovog zakona.

Ako se u državi sjedišta privrednog subjekta ili državi u kojoj ovlašćeno lice privrednog subjekta ima prebivalište ne izdaju dokazi iz stava 1 tač. 1 i 2 ovog člana ili ako ti dokazi ne obuhvataju sve informacije iz člana 99 ovog zakona, traženi dokaz može zamijeniti ili dopuniti akt nadležnog organa države sjedišta privrednog subjekta ili ambasade te države u Crnoj Gori kojim se potvrđuje da se zahtijevani dokaz ne izdaje ili da se ne izdaje sa svim zahtijevanim podacima.

Zapisnik o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda

Član 136

Komisija za sprovođenje postupka javne nabavke dužna je da o pregledu, ocjeni, upoređivanju i vrednovanju ponuda sačini zapisnik.

Član komisije koji nije saglasan sa sprovedenim postupkom pregleda, ocjene, vrednovanja ponuda ili sa predlogom odluke o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluke o poništenju postupka javne nabavke, ima pravo da izdvoji svoje mišljenje.

U slučaju iz stava 2 ovog člana izdvojeno mišljenje člana komisije unosi se u zapisnik nakon predloga za donošenje odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o poništenju postupka javne nabavke.

Obrazac zapisnika o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda propisuje Ministarstvo.

Shodna primjena ​​ 

Član 137 ​​ 

Na prijavu za kvalifikaciju shodno se primjenjuju odredbe čl. 120, 122, 126, 127, 128, 130, 131, 134, 135, 135a ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Obavještenje o neučestvovanju u daljem postupku ​​ 

Član 138 ​​ 

Naručilac je dužan da u konkurentskom postupku sa pregovorima, konkurentskom dijalogu, partnerstvu za inovacije, pregovaračkom postupku sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje i pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje, u obavještenju kandidatu, odnosno ponuđaču da neće biti pozvan na dalje pregovore, odnosno dijalog, navede uputstvo da se pravo na zaštitu može ostvariti žalbom na odluku o izboru najpovoljnije ponude, odnosno na odluku o poništenju postupka javne nabavke.

Nerealna ponuda

Član 139

Nerealna ponuda je ponuda u kojoj je ponuđena cijena za najmanje 30% niža od prosječne cijene svih ispravnih ponuda, u koju je uključena i ta ponuda.

Naručilac je dužan da od ponuđača koji je podnio nerealnu ponudu zahtijeva da u roku od pet dana, od dana dostavljanja zahtjeva, dostavi obrazloženje ponuđene cijene u pogledu:

1) ekonomičnosti proizvodnog procesa, uslova nabavke, tehnologije pružanja usluga i/ili načina građenja;

2) tehničkih rješenja i povoljnosti uslova za isporuku robe, izvršenje usluga ili izvođenje radova;

3) originalnosti robe, licenciranosti usluga i njihovih proizvoda, tehnike i tehnologije izvođenja ponuđenih radova;

4) usklađenosti obaveza sa podugovaračima;

5) državne pomoći i subvencija.

Ako ponuđač ne dostavi obrazloženje nerealno niske ponude u roku iz stava 2 ovog člana isključiće se iz daljeg postupka javne nabavke.

Naručilac je dužan da provjeri obrazloženje nerealne ponude u odnosu na elemente iz stava 2 ovog člana i ako utvrdi da razlozi i dokazi za ponuđenu cijenu nijesu opravdani, ponudu odbije kao neispravnu.

Naručilac je dužan da odbije nerealnu ponudu ako utvrdi da je ponuđena cijena izuzetno niska iz razloga što nije u skladu sa obavezama u dijelu zaštite životne sredine, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, u skladu sa zakonom i potvrđenim međunarodnim ugovorima.

Razlozi za poništenje postupka javne nabavke

Član 140 ​​ 

Naručilac je dužan da poništi postupak javne nabavke ako:

1) prije isteka roka za podnošenje prijave za kvalifikaciju, odnosno ponude, ocijeni da je neophodno bitno izmijeniti tendersku dokumentaciju;

2) nije dostavljena nijedna prijava za kvalifikaciju;

3) nema dovoljan broj kvalifikovanih kandidata u skladu sa tenderskom dokumentacijom;

4) nije podnijeta nijedna ili nijedna ispravna ponuda ili su ponuđači isključeni iz postupka;

5) nije dostavljen predviđeni broj ponuda u slučaju zaključivanja okvirnog sporazuma, osim u slučaju člana 68 stav 8 ovog zakona;

6) prije odlučivanja o prijavama, odnosno ponudama, nastupe objektivne okolnosti (organizacione promjene, racionalizacija ili obezbijeđenja predmeta nabavke po drugom osnovu), zbog kojih je prestala potreba za predmetom nabavke, s tim što u tom slučaju naručilac predmetnu nabavku ne može vršiti u tekućoj godini;

7) je predmet nabavke u cjelini ili u većem dijelu realizovan na osnovu ugovora o javnoj nabavci koji je zaključen na osnovu izvršne odluke o izboru najpovoljnije ponude, ako je ta odluka naknadno pravosnažno poništena;

7a) ako je korišćenjem ESJN sproveden postupak javne nabavke na način da su postojale smetnje, ograničenja i postupanja naručioca koja se ne mogu naknadno ispraviti ili ponoviti;

8) postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

Naručilac može u slučaju iz stava 1 ovog člana da poništi postupak javne nabavke u cjelosti ili djelimično, ako je predmet nabavke podijeljen po partijama.

Odredba ovog člana shodno se primjenjuju na postupak javne nabavke za društvene i druge posebne usluge, kao i nabavke projektnim konkursom.

9. Odluke naručioca

Donošenje odluke

Član 141 ​​ 

Naručilac je dužan da:

1) odluku o isključenju iz postupka javne nabavke donese u roku od 30 dana, od dana otvaranja prijava za kvalifikaciju i dostavi podnosiocu prijave u roku od tri dana od dana donošenja,

2) odluku o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluku o poništenju postupka javne nabavke donese u roku od 60 dana, od dana otvaranja ponuda i objavi u ESJN u roku od tri dana od dana donošenja.

Odluku iz stava 1 ovog člana donosi ovlašćeno lice naručioca, na predlog komisije za sprovođenje postupka javne nabavke.

Objavljivanjem odluke u ESJN smatra se da je dostavljena svim učesnicima u postupku javne nabavke narednog dana od dana objavljivanja.

Odluka iz stava 1 tačka 2 ovog člana koja nije objavljena ne proizvodi pravno dejstvo.

Ako su pojedini podaci iz odluke tajni u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka, odluka će se objaviti na način kojim će se ti podaci na odgovarajući način zaštititi.

Odluka o isključenju iz postupka javne nabavke

Član 142

Odluka o isključenju iz postupka javne nabavke sadrži:

1) podatke o naručiocu;

2) podatke o vrsti postupka javne nabavke, naziv i opis predmeta nabavke u cjelini i po partijama i broj tenderske dokumentacije;

3) ukupnu procijenjenu vrijednost predmeta nabavke u cjelini i po partijama;

4) naziv podnosioca prijave za kvalifikaciju koji se isključuje iz postupka javne nabavke i razloge za isključenje;

5) uputstvo o pravnoj zaštiti;

6) datum donošenja odluke i potpis ovlašćenog lica naručioca.

Odluka o isključenju iz postupka javne nabavke je izvršna istekom roka za podnošenje žalbe, ako žalba nije izjavljena, odnosno narednog dana, od dana objavljivanja odluke kojom je žalba odbijena.

Obrazac odluke iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude

Član 143 ​​ 

Odlukom o izboru najpovoljnije ponude odlučuje se o najpovoljnijoj ponudi, ispravnim i neispravnim ponudama, o isključenju ponuđača, kao i o isključenju kandidata i ponuđača kojim je dostavljeno obavještenje da neće biti pozvani na dalje pregovore ili dijalog, u skladu sa ovim zakonom.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude koja je donijeta bez prethodno sprovedenog postupka javne nabavke je ništava ako je naručilac bio dužan da prije njenog donošenja sprovede postupak javne nabavke u skladu sa ovim zakonom.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude, naročito, sadrži:

1) podatke o naručiocu;

2) podatke o vrsti postupka javne nabavke, naziv i opis predmeta nabavke u cjelini i po partijama i broj tenderske dokumentacije;

3) ukupnu procijenjenu vrijednost predmeta nabavke u cjelini i po partijama;

4) podatke o ponuđačima, odnosno kandidatima koji su isključeni iz postupka javne nabavke sa razlozima isključenja;

5) podatke o isključenju kandidata i ponuđača kojim je dostavljeno obavještenje da neće biti pozvani na dalje pregovore ili dijalog, sa razlozima isključenja;

6) podatke o ponudama koje su neispravne sa razlozima neispravnosti;

7) podatke o ispravnim ponudama;

8) podatke o vrednovanju i rangiranju ponuda;

9) podatke o najpovoljnijoj ponudi, uključujući i ponude u slučaju zaključivanja okvirnog sporazuma sa jednim ili više ponuđača;

10) uputstvo o pravnoj zaštiti;

11) datum donošenja odluke i potpis ovlašćenog lica naručioca.

Ako je predmet nabavke podijeljen po partijama, odluku o izboru najpovoljnije ponude naručilac može da donese za svaku partiju posebno, za više partija ili za sve partije.

Obrazac odluke iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Odluka o poništenju postupka javne nabavke

Član 144

Odluka o poništenju postupka javne nabavke, zavisno od razloga poništenja, sadrži:

1) podatke o naručiocu;

2) podatke o ponuđačima;

3) razloge za isključenje iz postupka javne nabavke;

4) razloge za poništenje postupka javne nabavke u cjelosti ili za određenu/e partiju javne nabavke;

5) podatke o vrsti postupka javne nabavke, naziv i opis predmeta nabavke u cjelini i po partijama i broj tenderske dokumentacije;

6) ukupnu procijenjenu vrijednost predmeta nabavke u cjelini i po partijama;

7) uputstvo o pravnoj zaštiti;

8) datum donošenja i potpis ovlašćenog lica naručioca.

Obrazac odluke iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Uvid u dokumentaciju postupka javne nabavke

Član 145 ​​ 

Naručilac je dužan da, nakon objavljivanja odluka iz čl. 143 i 144 ovog zakona u ESJN do dana isteka roka za žalbu, ponuđačima i kandidatima na koje se odluka odnosi, na zahtjev tih ponuđača i kandidata podnesen putem ESJN, omogući uvid u kompletnu elektronsku dokumentaciju postupka javne nabavke, u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva, u trajanju od najmanje 24 časa, kao i neposredni uvid u dokumentaciju koja nije podnesena putem ESJN, u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva, u trajanju koje ne može da bude kraće od dva časa.

O izvršenom uvidu u dokumentaciju koja nije podnesena putem ESJN, naručilac sačinjava službenu zabilješku koja sadrži podatke o: vremenu vršenja uvida, licu koje vrši uvid, licu u čijem je prisustvu vršen uvid, djelovima dokumentacije u kojim je izvršen uvid, razloge zbog kojih je lice koje vrši uvid odbilo da potpiše službenu zabilješku, kao i druge činjenice od značaja za vjerodostojnost ove radnje.

Izvršnost odluke o izboru najpovoljnije ponude

Član 146

Odluka o izboru najpovoljnije ponude postaje izvršna:

1) istekom roka za podnošenje žalbe, ako žalba nije izjavljena;

2) narednog dana od dana objavljivanja rješenja po žalbi, kojom se žalba odbija ili postupak po žalbi obustavlja, u skladu sa ovim zakonom.

Naručilac ne smije da zaključi ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum prije izvršnosti odluke o izboru najpovoljnije ponude, osim ako:

1) je u postupku javne nabavke učestvovao samo jedan ponuđač;

2) se ugovor o javnoj nabavci zaključuje na osnovu okvirnog sporazuma sa jednim ponuđačem ili dinamičkog sistema nabavke sa jednim ponuđačem;

3) je javna nabavka sprovedena u skladu sa članom 59 stav 1 tačka 3 ovog zakona.

Izvršnost odluke o poništenju postupka javne nabavke

Član 147

Odluka o poništenju postupka javne nabavke postaje izvršna:

1) narednog dana od dana objavljivanja u ESJN, ako nije podnijeta ni jedna prijava za kvalifikaciju, odnosno ponuda;

2) istekom roka za podnošenje žalbe, ako žalba nije izjavljena;

3) narednog dana od dana objavljivanja rješenja po žalbi, kojom se žalba odbija ili postupak po žalbi obustavlja, u skladu sa ovim zakonom.

Završetak postupka odlučivanja o prijavama za kvalifikaciju, odnosno ponudama

Član 148

Postupak javne nabavke se okončava donošenjem odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o poništenju postupka javne nabavke.

Postupak odlučivanja o prijavama za kvalifikaciju je okončan kada odluka o isključenju iz postupka javne nabavke postane izvršna.

Postupak odlučivanja o ponudama je okončan kada odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluka o poništenju postupka javne nabavke postane izvršna.

Ugovor o javnoj nabavci

Član 149 ​​ 

Naručilac zaključuje ugovor o javnoj nabavci u pisanom ili elektronskom obliku sa ponuđačem čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija, nakon izvršnosti odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Ugovor o javnoj nabavci zaključuje se i realizuje u skladu sa uslovima utvrđenim tenderskom dokumentacijom, izabranom ponudom i odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

U ugovoru o javnoj nabavci naručilac je dužan da iskaže iznos PDV-a.

Naručilac je dužan da ugovor o javnoj nabavci potpiše i dostavi ponuđaču čija ponuda je izabrana kao najpovoljnija, najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršnosti odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Ponuđač iz stava 4 ovog člana dužan je da dostavljeni ugovor potpiše i vrati naručiocu zajedno sa garancijom za dobro izvršenje ugovora i/ili drugim sredstvom finansijskog obezbjeđenja koji je zahtijevan tenderskom dokumentacijom, u roku od 15 dana od dana dostavljanja ugovora.

Ponuđač iz stava 4 ovog člana nije dužan da potpiše ugovor o javnoj nabavci koji nije u skladu sa stavom 2 ovog člana.

Ponuđač može započeti sa realizacijom predmeta nabavke ako je naručiocu dostavio potpisani ugovor o javnoj nabavci, garanciju za dobro izvršenje ugovora i/ili drugo sredstvo finansijskog obezbjeđenja traženo tenderskom dokumentacijom u roku iz stava 4 ovog člana.

Ako ponuđač ne postupi na način iz stava 4 ovog člana, smatra se da je odbio da zaključi ugovor o javnoj nabavci.

U slučaju iz stava 7 ovog člana, naručilac je dužan da aktivira garanciju ponude ponuđača čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija, odnosno u slučaju isteka garancije ponude da zahtijeva naknadu štete u iznosu od 10% od ponuđenog iznosa ponude, a ponuđač je dužan da tu štetu nadoknadi naručiocu.

U slučaju iz stava 7 ovog člana, naručilac može da zaključi ugovor sa drugorangiranim ponuđačem, pod uslovom da cijena njegove ponude nije veća od 10% u odnosu na prvobitno izabranu ponudu ili može da poništi postupak javne nabavke.

U slučaju iz stava 10 ovog člana naručilac je dužan da prije zaključivanja ugovora provjeri tačnost izjave privrednog subjekta ponuđača sa kojim namjerava da zaključi ugovor.

Cijena utvrđena u ugovoru o javnoj nabavci ne može da bude veća od cijene navedene u odluci o izboru najpovoljnije ponude.

Ako je tenderskom dokumentacijom predviđena izmjena cijene i varijante, naručilac može ugovorom da predvidi da će ugovorena cijena da zavisi od cijene materijala, rada i drugih elemenata koji mogu da utiču na visinu troškova proizvodnje u određenom vremenskom periodu i na određenom tržištu.

Naručilac je dužan da ugovor o javnoj nabavci objavi u ESJN u roku od tri dana od dana dostavljanja zaključenog ugovora.

Naručilac je dužan da odredi odgovorno lice za realizaciju ugovora o javnoj nabavci, odnosno okvirnog sporazuma u roku iz stava 14 ovog člana.

Ako je tenderskom dokumentacijom predviđena primjena poslovnih običaja (uzanse) u skladu sa posebnim propisima, naručilac može ugovorom da predvidi da će se prilikom realizacije ugovora primjenjivati poslovni običaji (uzanse).

Na izvršenje i odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obaveza iz ugovora o javnoj nabavci shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Raskid ugovora o javnoj nabavci

Član 150 ​​ 

Naručilac je dužan da raskine ugovor o javnoj nabavci naročito ako:

1) nastupe okolnosti koje za posljedicu imaju bitnu izmjenu ugovora koja iziskuje sprovođenje novog postupka javne nabavke;

2) nastupi neki razlog koji predstavlja osnov za obavezno isključenje iz člana 108 ovog zakona ili iz člana 110 ovog zakona, koji je predviđen tenderskom dokumentacijom.

Bitnom izmjenom ugovora iz stava 1 tačka 1 ovog člana smatra se izmjena prirode ugovora u materijalnom smislu u odnosu na ugovor koji je prvobitno zaključen ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uslova:

1) izmjenom se uvode uslovi koji bi, da su bili dio prvobitnog postupka javne nabavke, omogućavali uključivanje drugih privrednih subjekata u odnosu na izabrane ponuđače ili prihvatanje druge ponude u odnosu na prihvaćenu ili bi omogućili veću konkurentnost u postupku javne nabavke koji je prethodio zaključenju ugovora;

2) izmjenom se mijenja privredna ravnoteža ugovora u korist privrednog subjekta sa kojim je zaključen ugovor na način koji nije predviđen prvobitnim ugovorom;

3) izmjenom se značajno povećava obim ugovora;

4) promjena privrednog subjekta sa kojim je zaključen ugovor o javnoj nabavci, osim u slučaju iz člana 151 stav 1 tačka 4 ovog zakona;

5) ako ponuđač ne izvršava ugovorene obaveze i u drugim slučajevima utvrđenim tenderskom dokumentacijom u skladu sa zakonom.

U slučaju raskida ugovora naručilac je dužan da obavještenje o raskidu ugovora objavi na ESJN u roku od deset dana od dana raskida ugovora.

Izmjene ugovora o javnoj nabavci

Član 151 ​​ 

Ugovor o javnoj nabavci tokom njegovog trajanja može da se izmijeni bez sprovođenja novog postupka javne nabavke:

1) ako su izmjene, bez obzira na njihovu vrijednost izraženu u novcu, predviđene tenderskom dokumentacijom i ugovorom o javnoj nabavci i uključuju izmjenu cijene ili varijante, sa utvrđenim obimom i prirodom mogućih izmjena ili varijanti, kao i uslovima u kojima se izmjene mogu vršiti, pod uslovom da se ugovorom ne predviđaju izmjene kojima se mijenja ukupna priroda ugovora o javnoj nabavci, a povećanje vrijednosti ugovora nije veće od 20% vrijednosti prvobitnog ugovora,

2) radi nabavke dodatnih roba, usluga ili radova, koji su postali neophodni, a koji nijesu bili uključeni u prvobitni ugovor o javnoj nabavci, ako promjena privrednog subjekta sa kojim je zaključen ugovor nije moguća iz ekonomskih ili tehničkih razloga, kao što su zahtjevi kompatibilnosti sa postojećom opremom, uslugama ili radovima nabavljenim u okviru prvobitne nabavke i može da prouzrokuje značajne poteškoće ili znatno povećavanje troškova za naručioca a povećanje vrijednosti ugovora nije veće od 20% vrijednosti prvobitnog ugovora,

3) kada je potreba za izmjenom ugovora nastala zbog okolnosti koje naručilac u vrijeme zaključivanja ugovora nije mogao da predvidi, a izmjenom se ne mijenja priroda ugovora a povećanje vrijednosti ugovora nije veće od 20% vrijednosti prvobitnog ugovora,

3a) kad je potreba za izmjenom ugovora nastala zbog okolnosti koje naručilac u vrijeme zaključivanja ugovora nije mogao da predvidi, a izmjenom se ne mijenja priroda ugovora već se vrši samo smanjenje ugovorene vrijednosti,

3b) kad se vrši zamjena podugovarača, u skladu sa članom 128 st. 10, 11 i 12 ovog zakona,

4) ako privrednog subjekta nakon restrukturiranja, uključujući preuzimanje, spajanje, kupovinu ili stečaj, zamjenjuje u potpunosti ili djelimično novi pravni sljedbenik, odnosno privredni subjekat, koji ispunjava prvobitno određene uslove zaključenog ugovora o javnoj nabavci, a izmjene su predviđene tenderskom dokumentacijom, pod uslovom da se ne vrše druge bitne izmjene ugovora iz člana 150 stav 2 ovog zakona.

Ako je neophodno u ugovoru o javnoj nabavci vršiti bitne izmjene iz člana 150 stav 2 ovog zakona naručilac će pokrenuti novi postupak dodjele ugovora.

Ako se vrši više izmjena, vrijednost ugovora o javnoj nabavci se procjenjuje na osnovu neto kumulativne vrijednosti svih izmjena.

Naručilac je dužan da izmjenu ugovora objavi na ESJN u roku od tri dana od dana zaključivanja izmjene ugovora.

Odredbe st. 1 do 4 ovog člana primjenjuju se i na izmjene okvirnog sporazuma tokom njegova trajanja.

Kontrola i izvještaj o realizaciji ugovora o javnoj nabavci

Član 152

Naručilac je dužan da:

1) vrši kontrolu izvršavanja zaključenog ugovora o javnoj nabavci;

2) da u roku od 30 dana, od dana realizacije ugovora o javnoj nabavci sačini izvještaj o realizaciji ugovora i izvještaj objavi u ESJN.

Sadržaj obrasca izvještaja iz stava 1 tačka 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

VII. POSEBNI OBLICI NABAVKI USLUGA

1. Nabavka društvenih i drugih posebnih usluga

Postupak nabavke

Član 153

Za nabavke društvenih i drugih posebnih usluga, čija je vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti iz člana 26 stav 1 tačka 2 ovog zakona, naručilac je dužan da u ESJN objavi tendersku dokumentaciju, osim ako sprovodi pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje.

Naručilac je dužan u postupku javne nabavke usluga iz stava 1 ovog člana postupa u skladu sa načelima javnih nabavki.

Prijave za kvalifikaciju i ponude dostavljaju se u roku koji ne može biti kraći od 15 dana, od dana objavljivanja poziva za nadmetanje.

U postupku nabavke usluga iz stava 1 ovog člana naručilac nije dužan da primjenjuje osnove isključenja, ni da zahtijeva da se prijava za kvalifikaciju i ponuda podnose elektronskim sredstvima komunikacije.

Spisak usluga iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

2. Rezervisane nabavke

Uslovi za rezervisane nabavke

Član 154

Naručilac može da rezerviše pravo učešća u postupku javne nabavke za usluge iz člana 153 stav 1 ovog zakona koje su utvrđene šiframa: 75121000-0, 75122000-7, 75123000-4, 79622000-0, 79624000-4, 79625000-1, 80110000-8, 80300000-7, 80420000-4, 80430000-7, 80511000-9, 80520000-5, 80590000-6, od 85000000-9 do 85323000-9, 92500000-6, 92600000-7, 98133000-4 i 98133110-8 jedinstvenog rječnika javnih nabavki, za organizacije:

1) koje obavljaju poslove pružanja javnih usluga;

2) koje dobit reinvestiraju radi ostvarenja cilja organizacije;

3) čije se upravljačke ili vlasničke strukture zasnivaju na vlasništvu zaposlenih ili učešću zaposlenih, korisnika ili zainteresovanih lica; i

4) kojima naručilac tokom prethodne tri godine nije dodijelio rezervisani ugovor za usluge iz ovog stava.

Trajanje pojedine rezervisane nabavke za usluge iz stava 1 ovog člana ne može biti duže od tri godine.

U obavještenju o nadmetanju naručilac je dužan da navede da je postupak javne nabavke za nabavku zdravstvenih, društvenih ili usluge iz oblasti kulture iz stava 1 ovog člana rezervisan isključivo za organizacije koje ispunjavaju uslove iz stava 1 tač. 1 do 4 ovog člana.

3. Projektni konkurs

Uslovi za sprovođenje

Član 155

Radi nabavke usluga u oblasti arhitekture, građevinarstva, inženjerstva i informatike naručilac može da sprovede projektni konkurs:

1) koji prethodi zaključivanju ugovora o javnoj nabavci usluga;

2) sa nagradama ili naknadama učesnicima.

U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana procijenjena vrijednost javne nabavke zasniva se na procijenjenoj vrijednosti usluga uključujući i moguće nagrade, odnosno naknade učesnicima.

U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana procijenjena vrijednost javne nabavke zasniva se na ukupnom iznosu nagrada, odnosno naknada učesnicima, uključujući i procijenjenu vrijednost javne nabavke usluga koja se može naknadno dodijeliti u pregovaračkom postupku iz člana 59 stav 1 tačka 8 ovog zakona, ako je naručilac u obavještenju o pokretanju projektnog konkursa predvidio tu mogućnost.

Naručilac je dužan da obavještenje o pokretanju projektnog konkursa objavi u ESJN.

Naručilac je dužan da u projektnom konkursu, kada namjerava da naknadno dodijeli ugovor o javnoj nabavci usluga, navede da se primjenjuje pregovarački postupak iz člana 59 stav 1 tačka 8 ovog zakona.

Naručilac koji je sproveo projektni konkurs dužan je da objavi obavještenje o rezultatima projektnog konkursa, u ESJN.

Sprovođenje projektnog konkursa i izbor učesnika

Član 156

Naručilac ne smije da ograniči učešće na projektnom konkursu:

- upućivanjem na područje ili dio područja države,

- na način da se od učesnika konkursa zahtijeva posebni oblik organizovanja, osim ako je drugačije utvrđeno zakonom.

Projektni konkurs može da se sprovodi u otvorenom ili ograničenom postupku.

Ako je broj učesnika u konkursu ograničen, naručilac je dužan da odredi jasne i nediskriminatorne kriterijume za izbor učesnika.

Obavještenje o pokretanju projektnog konkursa, postupak otvaranja ponuda, sadržaj, način izrade i dostavljanje zapisnika propisuje Ministarstvo u saradnji sa organom državne uprave nadležnim za poslove uređenja prostora i izgradnje objekata.

Sastav i rad žirija

Član 157

Projektni konkurs sprovodi stručni žiri koji imenuje naručilac iz reda stručnjaka iz oblasti koja je predmet projektnog konkursa.

Žiri čini neparan broj članova.

Ako se od učesnika projektnog konkursa zahtijevaju posebne profesionalne kvalifikacije ili stručno iskustvo, najmanje jedna trećina članova žirija mora da ima iste ili ekvivalentne kvalifikacije, odnosno stručno iskustvo.

Članovi žirija pojedinačno i zajedno vrše ocjenu pristiglih projekata u skladu sa projektnim konkursom.

Žiri je dužan da projekte razmatra uz obezbjeđenje anonimnosti učesnika i isključivo na osnovu kriterijuma navedenih u projektnom konkursu.

Žiri je dužan da sačini zapisnik o rangiranju projekata, čije je rangiranje izvršeno prema karakteristikama svakog projekta, uključujući i napomene o elementima koje je potrebno pojasniti, a nakon toga sačini mišljenje sa predlogom odluke.

Zapisnik iz stava 6 ovog člana potpisuju članovi žirija.

Žiri je dužan da zapisnik i mišljenje sa predlogom odluke iz stava 6 ovog člana dostavi naručiocu na dalje postupanje.

Naručilac donosi odluku na osnovu mišljenja žirija i odluku o rezultatima projektnog konkursa objavljuje u ESJN u roku od tri dana, od dana dostavljanja mišljenja žirija.

Obrazac poziva za učešće na projektnom konkursu, zapisnika i obavještenja o rezultatima projektnog konkursa, propisuje Ministarstvo.

VIII. JAVNE NABAVKE ZA OBAVLjANjE SEKTORSKIH DJELATNOSTI

1. Nabavke za obavljanje sektorske djelatnosti

Obaveza primjene u oblasti sektorske djelatnosti

Član 158

Sektorski naručilac je dužan da javnu nabavku roba, usluga i radova za obavljanje sektorske djelatnosti iz čl. 159 do 166 ovog zakona sprovodi u skladu sa odredbama čl. 167 do 173 ovog zakona.

Sektorska djelatnost

Član 159

Sektorske djelatnosti, u smislu ovog zakona, su djelatnosti iz oblasti: električne energije, gasa i toplotne energije, vodoprivrede, saobraćaja, aerodroma i morskih luka, poštanskih usluga, istraživanja i proizvodnje nafte, uglja i drugih čvrstih goriva.

Djelatnost iz oblasti električne energije

Član 160

Sektorska djelatnost iz oblasti električne energije, u smislu ovog zakona, obuhvata:

1) proizvodnju, prenos ili distribuciju i/ili isporuku radi prodaje električne energije;

2) pružanje usluga korišćenja fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim mrežama namijenjenim za pružanje javne usluge u vezi sa proizvodnjom, prenosom ili distribucijom električne energije;

3) isporuku električne energije mrežama iz tačke 2 ovog stava.

Ne smatra se sektorskom djelatnošću iz stava 1 ovog člana isporuka električne energije sektorskog naručioca koji nije javni naručilac fiksnim mrežama koje pružaju javnu uslugu, ako:

1) se proizvodnja električne energije sektorskog naručioca obavlja radi potrošnje za obavljanje djelatnosti koja nije djelatnost iz stava 1 ovog člana ili iz čl. 161, 162 i 163 ovog zakona, i

2) isporuka fiksnoj mreži zavisi samo od sopstvene potrošnje sektorskog naručioca i ne iznosi više od 30% njegove ukupne prosječne proizvodnje električne energije za posljednje tri godine, uključujući i tekuću godinu, osim ako ostvaruje proizvodnju u periodu kraćem od tri godine kada se ostvarena proizvodnja dokazuje na osnovu poslovnih projekcija za vrijeme od osnivanja odnosno otpočinjanja proizvodnje.

Djelatnost iz oblasti gasa i toplotne energije

Član 161

Sektorska djelatnost iz oblasti gasa i toplotne energije, u smislu ovog zakona, obuhvata:

1) pružanje usluga korišćenja javne infrastrukture (u daljem tekstu: fiksne mreže) ili upravljanje fiksnim mrežama namijenjenim za pružanje usluge javnosti u vezi sa proizvodnjom, prenosom ili distribucijom prirodnog gasa ili toplotne energije;

2) isporuku prirodnog gasa ili toplotne energije mrežama iz tačke 1 ovog stava.

Isporuka gasa ili toplotne energije od strane sektorskog naručioca koji nije javni naručilac fiksnim mrežama ne smatra se djelatnošću iz stava 1 ovog člana, ako:

- proizvodnja gasa ili toplotne energije predstavlja djelatnost sektorskog naručioca koja nije obuhvaćena stavom 1 ovog člana ili čl. 160 i 162 ovog zakona, i

- je isključiva svrha isporuke fiksnoj mreži komercijalno iskorišćavanje proizvodnje iz alineje 1 ovog stava, koje ne iznosi više od 20% prosječnog prometa tog sektorskog naručioca uzimajući u obzir prosjek proizvodnje u poslednje tri godine, uključujući i tekuću godinu.

Djelatnost iz oblasti vodoprivrede

Član 162

Sektorska djelatnost iz oblasti vodoprivrede u smislu ovog zakona obuhvata:

1) pružanje usluga korišćenja fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim mrežama namijenjenim za pružanje usluga u vezi sa proizvodnjom, prenosom ili distribucijom vode za piće,

2) isporuku vode za piće mrežama iz tačke 1 ovog stava.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se na postupke javne nabavke ili projektni konkurs koje sprovodi sektorski naručilac koji obavlja djelatnost iz stava 1 ovog člana koja je povezana sa:

1) projektima hidrauličnog inženjerstva, navodnjavanjem ili isušivanjem zemljišta, pod uslovom da količina vode koja će se koristiti za isporuku vode za piće predstavlja više od 20% ukupne količine vode koja se dobija sprovođenjem tih projekata ili putem instalacija za navodnjavanje ili isušivanje,

2) odlaganjem ili preradom otpadnih voda.

Isporuka vode za piće sektorskog naručioca, koji nije javni naručilac, fiksnim mrežama koje pružaju uslugu javnosti ne smatra se djelatnošću iz stava 1 ovog člana, ako:

1) se proizvodnja vode za piće od strane sektorskog naručioca obavlja radi potrošnje potrebne za obavljanje djelatnosti koja nije djelatnost iz st. 1 i 2 ovog člana ili čl. 160, 163 i 164 ovog zakona,

2) isporuka mreži zavisi samo od sopstvene potrošnje sektorskog naručioca i ne iznosi više od 30% ukupne prosječne proizvodnje vode za piće iz posljednje tri godine, uključujući tekuću godinu.

Djelatnost iz oblasti saobraćaja

Član 163

Sektorska djelatnost iz oblasti saobraćaja u smislu ovog zakona je djelatnost koja se odnosi na pružanje usluga korišćenja fiksnih mreža ili upravljanje mrežama koje pružaju uslugu javnosti u oblasti prevoza željeznicom, automatizovanim sistemima, autobusom ili žičarom.

Mrežom iz stava 1 ovog člana smatraju se usluge koje se pružaju pod uslovima koje je utvrdio prevoznik u skladu sa zakonom.

Djelatnost iz oblasti aerodroma i morskih luka

Član 164

Sektorska djelatnost iz oblasti aerodroma i morskih luka u smislu ovog zakona je djelatnost u vezi sa pružanjem aerodromskih usluga i usluga u morskim lukama ili druge terminalne opreme prevoznicima u vazdušnom i pomorskom saobraćaju.

Djelatnost poštanskih usluga

Član 165

Sektorska djelatnost u oblasti poštanskih usluga u smislu ovog zakona obuhvata pružanje:

1) poštanskih usluga,

2) drugih usluga, osim poštanskih usluga iz stava 2 tačka b ovog člana ako sektorska djelatnost nije direktno izložena tržišnoj konkurenciji iz člana 170 ovog zakona.

U smislu stava 1 ovog člana:

a) poštanska pošiljka je pošiljka adresirana u konačnom obliku u kojoj se treba uručiti, uključujući pisma, knjige, kataloge, novine, časopise i poštanske pakete koji sadrže robu sa ili bez komercijalne vrijednosti, bez obzira na njihovu težinu,

b) poštanske usluge su usluge koje čine prijem, sortiranje, prenos i uručenje poštanskih pošiljki, koje uključuju i usluge obuhvaćene i koje nijesu obuhvaćene univerzalnom uslugom, u skladu sa propisom koji uređuje poštanske usluge,

c) druge usluge, osim poštanskih usluga, su:

- usluge upravljanja poštanskom službom (usluge i prije i poslije otpreme, uključujući usluge upravljanja poštanskom prijemnom službom),

- usluge koje se odnose na poštanske pošiljke koje nisu obuhvaćene tačkom a ovog stava.

Djelatnost istraživanja i proizvodnje nafte, gasa, uglja ili drugih čvrstih goriva

Član 166

Djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte, gasa, uglja ili drugih čvrstih goriva obuhvata iskorišćavanje određene geografske oblasti u svrhu:

1) proizvodnje nafte ili gasa,

2) istraživanja ili eksploatacije uglja ili drugih čvrstih goriva.

2. Povezana privredna društva i zajednička ulaganja

Nabavka od povezanog privrednog društva ili po osnovu zajedničkog ulaganja

Član 167

Nabavka od povezanog privrednog društva ili po osnovu zajedničkog ulaganja (joint venture) više sektorskih naručilaca je nabavka koju sektorski naručilac vrši radi obavljanja sektorske djelatnosti od privrednog društva koje je povezano sa jednim od tih sektorskih naručilaca, i to za nabavku:

1) robe, ako je najmanje 80% prosječnog ukupnog prometa povezanog društva za prethodne tri godine, ostvareno isporukom robe sektorskom naručiocu ili drugim društvima sa kojima je povezano;

2) usluga, ako je 80% prosječnog ukupnog prometa povezanog društva za prethodne tri godine, ostvareno pružanjem usluga sektorskom naručiocu ili drugim društvima sa kojima je povezano;

3) radova, ako je 80% prosječnog ukupnog prometa povezanog društva za prethodne tri godine, ostvareno izvođenjem radova sektorskom naručiocu ili drugim društvima sa kojima je povezano.

Ako je povezano društvo osnovano ili otpočelo da obavlja djelatnost, odnosno da ostvaruje prihod u periodu kraćem od perioda iz stava 1 ovog člana, ostvareni promet se dokazuje na osnovu poslovnih projekcija za vrijeme od osnivanja, odnosno otpočinjanja obavljanja djelatnosti.

Ako dva ili više privrednih društava, povezanih sa sektorskim naručiocem sa kojim čine ekonomsku zajednicu, pruža iste ili slične usluge, robu ili radove, prosječni ukupni promet iz stava 1 ovog člana izračunava se na osnovu zbira njihovog ukupnog prometa od pružanja usluga, isporuke robe ili izvođenja radova.

Povezano privredno društvo

Član 168

Povezano privredno društvo iz člana 167 ovog zakona je društvo čiji se godišnji finansijski izvještaji konsoliduju u godišnji finansijski izvještaji sektorskog naručioca u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Ako se na povezano privredno društvo iz stava 1 ovoga člana ne primjenjuje obaveza konsolidovanja godišnjih finansijskih izvještaja sa godišnjim finansijskim izvještajima sektorskog naručioca, povezano društvo je svako društvo koje:

- može biti direktno ili indirektno pod dominantnim uticajem sektorskog naručioca, ili

- može imati dominantni uticaj na sektorskog naručioca, ili

- je zajedno sa sektorskim naručiocem pod dominantnim uticajem drugog društva na osnovu svojine, finansijskog udjela ili na osnovu osnivačkih akata tih društava.

Zajedničko ulaganje

Član 169

Zajedničko ulaganje (joint venture), u smislu ovog zakona, je udruženje sektorskih naručilaca koje je osnovano sa ciljem obavljanja sektorskih djelatnosti za period od najmanje tri godine i čijim aktom o osnivanju je predviđeno da će svaki sektorski naručilac koji čini zajedničko ulaganje biti u njegovom sastavu najmanje za period od tri godine.

3. Nabavke za obavljanje sektorske djelatnosti direktno podložna tržišnoj konkurenciji

Sektorska djelatnost direktno podložna tržišnoj konkurenciji

Član 170

Sektorska djelatnost direktno podliježe tržišnoj konkurenciji, ako na geografski relevantnom tržištu više privrednih subjekata obavlja ili ima mogućnost da pod jednakim uslovima obavlja tu djelatnost i pristup tržištu nije ograničen.

Sektorska djelatnost koja podliježe tržišnoj konkurenciji utvrđuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita konkurencije na relevantnom tržištu, uzimajući u obzir prirodu i karakteristike proizvoda ili usluga, postojanje ulaznih prepreka ili sklonosti kupaca, znatne razlike u tržišnim udjelima privrednih subjekata između te oblasti i susjednih oblasti ili znatne razlike u cijenama.

Ovaj zakon ne primjenjuje se na dodjelu ugovora i sprovođenje projektnog konkursa namijenjenih za obavljanje sektorskih djelatnosti ako nadležni organ državne uprave koji vrši nadzor nad sektorskim naručiocem ili sektorski naručilac, dokaže da je sektorska djelatnost koja se obavlja u Crnoj Gori direktno izložena konkurenciji na tržištu na kome pristup nije ograničen.

Nadležni organ državne uprave koji vrši nadzor nad sektorskim naručiocem ili sektorski naručilac u postupku dokazivanja iz stava 3 ovog člana pribavlja mišljenje nezavisnog regulatornog organa nadležnog za sektorsku djelatnost koji vrši nadzor u toj sektorskoj djelatnosti i organa nadležnog za poslove konkurencije.

Sektorska djelatnost iz stava 3 ovog člana može da bude dio većeg sektora ili može da se obavlja samo na određenom području Crne Gore.

Procjena tržišne konkurencije iz stava 3 ovog člana utvrđuje se u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje zaštita konkurencije na tržištu.

Procjena tržišne konkurencije vrši se u odnosu na relevantno tržište proizvoda predmetne djelatnosti i relevantno geografsko tržište u skladu sa st. 7 do 10 ovog člana.

O direktnoj izloženosti djelatnosti tržišnoj konkurenciji odlučuje se na osnovu kriterijuma koji su usklađeni sa pravilima o konkurenciji Evropske unije.

Kriterijumi iz stava 8 ovog člana mogu da uključuju karakteristike predmetnih proizvoda ili usluga, postojanje alternativnih proizvoda ili usluga koje se smatraju zamjenljivim na strani ponude ili strani potražnje, cijene, kao i stvarnu ili potencijalnu konkurenciju više od jednog isporučioca proizvoda ili pružaoca usluga.

Relevantno geografsko tržište na osnovu koga je procijenjena izloženost konkurenciji predstavlja teritoriju na kojoj određeni privredni subjekti učestvuju u ponudi i potražnji proizvoda ili usluga, na kome su uslovi tržišne konkurencije dovoljno homogeni i koje može da se razlikuje od drugih susjednih teritorija, posebno po tome što su uslovi tržišne konkurencije na toj teritoriji znatno drugačiji.

Prilikom procjene tržišne konkurencije posebno se uzima u obzir priroda i karakteristike predmetnih proizvoda ili usluga, postojanje ulaznih prepreka ili sklonosti kupaca, značajne razlike u tržišnim udjelima preduzetnika između predmetne teritorije i druge susjedne teritorije ili značajne razlike u cijenama.

Pristup tržištu nije ograničen u smislu stava 1 ovog člana ako su propisi kojim se reguliše sektorska djelatnost usklađeni sa propisima Evropske unije.

Ako se slobodan pristup određenom tržištu ne može utvrditi u skladu sa stavom 12 ovog člana, sektorski naručilac je dužan da dostavi dokaze da je pristup tom tržištu faktički i pravno slobodan.

Postupak utvrđivanja direktne izložene sektorske djelatnosti tržišnoj konkurenciji

Član 171

Ako nadležni organ državne uprave koji vrši nadzor nad sektorskim naručiocem ili sektorski naručilac utvrdi da je na osnovu kriterijuma iz člana 170 st. 7 do 10 ovog zakona određena djelatnost direktno izložena konkurenciji na tržištima kojima pristup nije ograničen, može da podnese zahtjev Evropskoj komisiji, radi ocjene da je sektorska djelatnost koja se obavlja u Crnoj Gori direktno izložena konkurenciji na tržištu na kome pristup nije ograničen.

Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana u skladu sa zakonom prilaže se mišljenje nezavisnog regulatornog organa nadležnog za sektorsku djelatnost koji vrši nadzor u toj sektorskoj djelatnosti.

Zahtjevi iz stava 1 ovog člana mogu da se odnose na djelatnosti koje su dio većeg sektora ili koje se obavljaju samo na određenom području Crne Gore.

U zahtjevu iz stava 1 ovoga člana nadležni organ državne uprave koji vrši nadzor nad sektorskim naručiocem ili sektorski naručilac obavještava Evropsku komisiju o svim važnim činjenicama, a posebno o svim zakonima, propisima, aktima uprave ili sporazumima koji se odnose na usklađenost sa uslovima iz člana 170 st. 3 do 6 ovog zakona.

Nadležni organ državne uprave koji vrši nadzor nad sektorskim naručiocem i sektorski naručilac će na zahtjev Evropske komisije dopuniti zahtjev iz stava 1 ovog člana, ako uz ovaj zahtjev nije dostavljeno mišljenje regulatornog organa koji u skladu sa zakonom vrši nadzor u toj sektorskoj djelatnosti, u skladu sa članom 170 st. 7 do 10 ovog zakona, kojim su detaljno analizirani uslovi za isključenje sektorske djelatnosti od primjene ovog zakona.

4. Izbor postupka, tehnike u postupku javne nabavke i primjena kvalifikacionog sistema

Izbor vrste postupka

Član 172

Sektorski naručilac može da za javne nabavke za obavljanje sektorske djelatnosti koristi:

1) otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje i konkurentski dijalog, za nabavku svakog predmeta nabavke;

2) partnerstvo za inovacije, ako ima potrebu za inovativnom robom, uslugama ili radovima koje ne može zadovoljiti nabavkom robe, usluga ili radova koje su već dostupni na tržištu;

3) pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje u skladu sa članom 59 ovog zakona.

U slučaju iz stava 1 ovog člana sektorski naručilac može da, kao sredstvo za pokretanje postupka javne nabavke, koristi:

1) obavještenje o uspostavljanju kvalifikacionog sistema, ako sprovodi ograničeni postupak, pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje, konkurentski dijalog ili partnerstvo za inovacije;

2) tendersku dokumentaciju u svim postupcima javne nabavke.

Sektorski naručilac može da koristiti postupke iz stava 1 ovog člana, za zaključivanje okvirnog sporazuma, dinamički sistem nabavke, elektronsku aukciju i elektronski katalog, u skladu sa ovim zakonom.

Kvalifikacioni sistem

Član 173

Sektorski naručilac može da uspostavi i vodi kvalifikacioni sistem privrednih subjekata, s tim što je dužan da obavještenje o tome objavi u ESJN.

Sektorski naručilac koji uspostavi ili vodi kvalifikacioni sistem dužan je da obezbijedi da privredni subjekti u svakom trenutku mogu da zahtijevaju kvalifikaciju.

Kvalifikacioni sistem može da uključuje različite faze kvalifikacije.

Kvalifikacioni sistem se sprovodi na osnovu obaveznih uslova i uslova sposobnosti privrednih subjekata koje utvrdi naručilac za kvalifikaciju privrednih subjekata, uključujući uslove za upis u sistem i periodično ažuriranje kvalifikacija, ako postoje.

Sektorski naručilac je dužan da uslove iz stava 4 ovog člana učini dostupnim privrednim subjektima i obavijesti sve privredne subjekte o izmjenama uslova.

Ako uslovi iz stava 5 ovog člana uključuju tehničke specifikacije, primjenjuju se odredbe čl. 87 do 92 ovog zakona.

Sektorski naručilac je dužan da vodi pisanu evidenciju kvalifikovanih privrednih subjekata.

Evidencija se može podijeliti na kategorije prema vrsti predmeta nabavke na koji se primjenjuje kvalifikacija.

Ako se obavještenje o uspostavljanju kvalifikacionog sistema koristi kao sredstvo poziva za nadmetanje, ugovori za robe, usluge ili radove koji su obuhvaćeni kvalifikacionim sistemom zaključuju se putem ograničenog ili pregovaračkog postupka, u kojima se ponuđači biraju između kandidata koji su već kvalifikovani u skladu sa tim sistemom.

Sektorski naručilac koji uspostavi i vodi kvalifikacioni sistem dužan je da obavijesti podnosioce prijave za kvalifikaciju o odluci kojom odbija prijave za kvalifikaciju u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijave za kvalifikaciju.

Ako je za donošenje odluke potrebno više od četiri mjeseca od podnošenja prijave za kvalifikaciju, naručilac je dužan da obavjesti podnosioca prijave u roku od dva mjeseca, od podnošenja prijave o razlozima za produženje roka za odlučivanje, kao i o datumu do kojeg će odlučiti o njegovoj prijavi.

Sektorski naručilac je dužan da odluku o odbijanju prijave za kvalifikacije sa obrazloženjem razloga za odbijanje, dostavi podnosiocu prijave, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana, od dana donošenja.

Sektorski naručilac koji uspostavi i vodi kvalifikacioni sistem može da isključi iz kvalifikacije privrednog subjekta samo iz razloga koji se zasnivaju na uslovima za kvalifikaciju iz stava 4 ovog člana.

O namjeri okončanja kvalifikacije naručilac je dužan da obavijesti privrednog subjekta najkasnije 15 dana, prije dana određenog za odlučivanje o kvalifikaciji uz navođenje razloga za okončanje.

Troškovi koji se zaračunavaju u odnosu na podnošenje prijave za kvalifikaciju ili ažuriranje prijave za kvalifikaciju u skladu sa sistemom određuju se srazmjerno stvarnim troškovima.

Obrazac obavještenja iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

IX. NABAVKA U OBLASTI ODBRANE I BEZBJEDNOSTI

Obaveza primjene u oblasti odbrane i bezbijednosti

Član 174

Javne nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti sprovode se u skladu sa odredbama ovog zakona, osim u slučajevima iz čl. 175, 176 i 177 ovog zakona.

Predmet nabavke

Član 175

Predmet javne nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti, u smislu ovog zakona, su:

1) vojna oprema, sa svim djelovima, komponentama ili podsklopovima;

2) bezbjednosno osjetljiva oprema, sa svim djelovima, komponentama ili podsklopovima;

3) roba, usluge i radovi koji su direktno povezani sa opremom iz tač. 1 i 2 ovog stava, u toku čitavog ili dijela životnog ciklusa;

4) usluge i radove samo za vojne namjene;

5) bezbjednosno osjetljive usluge.

Listu vojne opreme i proizvoda iz stava 1 ovog člana propisuje Vlada.

Posebne javne nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti

Član 176 ​​ 

Posebne javne nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti su nabavke:

1) koje su uređene posebnim propisima o nabavkama, u skladu sa međunarodnim sporazumom ili ugovorom zaključenim između Crne Gore i jedne ili više država;

2) koje su uređene posebnim propisima o nabavkama, u skladu sa međunarodnim sporazumom ili ugovorom koji se odnosi na stacioniranje trupa i odnose se na privredna društva registrovana u Crnoj Gori, državi članici Evropske unije ili drugoj državi, koja učestvuju u postupku javne nabavke;

3) koje je Crna Gora dužna da dodijeli u skladu sa posebnim pravilima međunarodne organizacije;

4) kod kojih bi primjena odredbi ovog zakona obavezala Crnu Goru da pruži informacije čije otkrivanje je u suprotnosti sa vitalnim interesima njene bezbjednosti;

5) u svrhe obavještajnih aktivnosti;

6) u okviru programa saradnje zasnovanih na istraživanju i razvoju novog proizvoda koji zajednički sprovode Crna Gora i najmanje jedna država članica Evropske unije i, kada je potrebno, za kasnije faze čitavog ili dijela životnog ciklusa tog proizvoda;

7) dodijeljene u trećoj državi, uključujući i one za civilne svrhe, gdje su snage raspoređene izvan teritorije Evropske unije, ako operativne potrebe zahtijevaju da se ugovori zaključe sa privrednim subjektima koji se nalaze u zoni operacija;

8) koje sprovode državni organi Crne Gore sa državnim organima država članica Evropske unije ili treće države, a odnose se na:

a) nabavku vojne opreme ili sigurnosno osjetljive opreme;

b) radove i usluge direktno povezane sa opremom iz podtačke a ove tačke; ili

c) radove i usluge za izričito vojne namjene ili sigurnosno osjetljive radove i sigurnosno osjetljive usluge;

9) ako se zaštita bitnih bezbjednosnih interesa Crne Gore ne može obezbijediti određivanjem zahtjeva u cilju zaštite tajnosti podataka koje naručilac stavlja na raspolaganje ponuđačima na način propisan ovim zakonom;

10) koje su proglašene tajnim ili koje moraju biti propraćene posebnim bezbjednosnim mjerama u skladu sa zakonom ili aktom nadležnog organa ili se odnose na bezbjednost štićenih lica Crne Gore, pod uslovom da je Crna Gora utvrdila da bitne bezbjednosne mjere i interese nije moguće zaštiti mjerama iz tačke 9 ovog člana;

11) roba i usluga iz člana 175 ovog zakona čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od 25.000,00 eura, odnosno radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od 40.000,00 eura.

Sprovođenje i izvještavanje

Član 177

Sprovođenje, izvještavanje i vođenje evidencije o nabavkama iz čl. 175 i 176 ovog zakona vrši se na način i po postupku utvrđenim propisom, koji donosi Vlada.

Provjera ispunjenosti uslova za učešće u nabavkama za Sjeverno-atlantski savez

Član 178

Postupak provjere ispunjenosti uslova za učešće privrednih subjekata registrovanih u Crnoj Gori i izdavanje potvrde za učešće u nabavkama za potrebe Sjeverno-atlantskog saveza propisuje organ državne uprave nadležan za poslove ekonomije.

X. EVIDENCIJE O JAVNIM NABAVKAMA, IZVJEŠTAVANjE I ČUVANjE DOKUMENTACIJE

Evidencija postupaka javnih nabavki

Član 179 ​​ 

Naručilac je dužan da vodi evidenciju o sprovedenom postupku javne nabavke i jednostavnoj nabavci direktnim unošenjem u ESJN.

Evidencija iz stava 1 ovog člana, za svaku nabavku, sadrži:

1) naziv i adresu naručioca;

2) vrstu postupka javne nabavke;

3) datum objave tenderske dokumentacije;

4) vrstu predmeta nabavke;

5) opis predmeta nabavke;

6) procijenjenu vrijednost nabavke;

7) broj dostavljenih ponuda;

8) naziv izabranog ponuđača;

9) datum zaključenja ugovora o javnoj nabavci;

10) ugovorenu vrijednost.

Vođenje evidencije

Član 180 ​​ 

- brisan -

Čuvanje dokumentacije

Član 181

Naručilac je dužan da čuva potpunu dokumentaciju nastalu u postupcima javnih nabavki sprovedenim u skladu sa ovim zakonom.

Naručilac je dužan da dokumentaciju iz stava 1 ovog člana čuva najmanje četiri godine od dana izvršenja ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma.

Dokumentacija iz stava 1 ovog člana, koja je evidentirana u ESJN čuva se najmanje pet godina od zaključivanja ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma na način koji omogućava očuvanje integriteta podataka.

Statističko izvještavanje o javnim nabavkama

Član 182 ​​ 

Naručilac je dužan da dostavi Ministarstvu izvještaj o sprovedenim postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima o javnim nabavkama, kao i izvještaj o sprovedenim nabavkama i zaključenim ugovorima/računima za jednostavne nabavke, i to:

1) polugodišnji izvještaj za period od 1. januara do 30. juna tekuće godine do 31. jula tekuće godine;

2) godišnji izvještaj za prethodnu godinu do 28. februara tekuće godine.

Izvještaji iz stava 1 ovog člana dostavljaju se putem ESJN.

Uputstvo naručiocima o sadržaju i načinu dostavljanja statističkog izvještaja o javnim nabavkama Ministarstvo objavljuje na svojoj internet stranici.

Ministarstvo sačinjava statistički izvještaj o javnim nabavkama na godišnjem nivou za prethodnu godinu i izvještaj dostavlja Vladi, najkasnije do 31. maja tekuće godine i nakon usvajanja objavljuje na svojoj internet stranici.

Ministarstvo dostavlja, na zahtjev, Evropskoj komisiji statistički izvještaj o javnim nabavkama.

Statistički izvještaj sadrži i ostale statističke podatke koji su potrebni u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima.

Ministarstvo sačinjava i dostavlja Vladi polugodišnji izvještaj o sprovedenim postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima o javnim nabavkama, kao i izvještaj o sprovedenim nabavkama i zaključenim ugovorima/računima za jednostavne nabavke.

Obrazac izvještaja iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

XI. ZAŠTITA PRAVA U POSTUPKU JAVNE NABAVKE

1. Postupak zaštite prava i nadležnost za odlučivanje

Obezbjeđenje zaštite

Član 183

Zaštita prava učesnika u postupku javnih nabavki, u skladu sa ovim zakonom i propisom koji uređuje javnu nabavku u oblasti odbrane i bezbjednosti ostvaruje se pred Komisijom za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki (u daljem tekstu: Komisija za zaštitu prava).

Primjena propisa

Član 184 ​​ 

- brisan -

Pokretanje postupka zaštite prava

Član 185 ​​ 

Postupak zaštite prava pokreće se žalbom koja se izjavljuje Komisiji za zaštitu prava, preko naručioca.

Žalba iz stava 1 ovog člana podnosi se putem ESJN.

Žalba se može izjaviti protiv:

1) tenderske dokumentacije;

2) izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije;

3) odluke o isključenju iz postupka javne nabavke;

4) odluke o izboru najpovoljnije ponude,

5) odluke o poništenju postupka javne nabavke.

Žalbom iz stava 3 tač. 1 i 2 ovog člana može da se osporava zakonitost tenderske dokumentacije odnosno izmjena i/ili dopuna tenderske dokumentacije.

Žalbom protiv izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije, ne može da se osporava dio tenderske dokumentacije koji nije izmijenjen.

Žalbom se ne može osporavati izmjena tenderske dokumentacije koju naručilac vrši u drugoj fazi konkurentskog postupka sa pregovorima, konkurentskog dijaloga i partnerstva za inovacije.

Žalbom iz stava 3 tačka 3 ovog člana može da se osporava:

1) postupak prijema prijave za kvalifikaciju;

2) postupak otvaranja prijave za kvalifikaciju;

3) postupak ocjene i vrednovanja prijave za kvalifikaciju;

4) zakonitost odluke o isključenju iz postupka podnosioca prijave za kvalifikaciju.​​ 

Žalbom iz stava 3 tač. 4 i 5 ovog člana može da se osporava:

1) postupak dostavljanja poziva za dostavljanje ponuda, odnosno poziva na dijalog;

2) postupak prijema ponuda;

3) postupak otvaranja ponuda;

4) sadržaj i način dostavljanja zapisnika o otvaranju ponuda;

5) postupak pregleda i ocjene ponuda;

6) postupak pregovaranja i vođenja dijaloga;

7) postupak vrednovanja ponuda;

8) razlozi o isključenju kandidata, odnosno ponuđača iz postupka;

9) zakonitost odluke o izboru najpovoljnije ponude;

10) zakonitost odluke o poništenju postupka javne nabavke

Pravo na žalbu i rok za žalbu

Član 186 ​​ 

Žalbu iz člana 185 stav 3 tač. 1 i 2 ovog zakona može da izjavi privredni subjekat:

1) u roku od 20 dana od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije ili izmjene i dopune tenderske dokumentacije, ako je rok za podnošenje prijava za kvalifikaciju, odnosno ponuda najmanje 30 dana od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije ili izmjene i dopune tenderske dokumentacije;

2) u roku od deset dana od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije ili izmjene i dopune tenderske dokumentacije, ako je rok za podnošenje prijava za kvalifikaciju, odnosno ponuda najmanje 15 dana od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije ili izmjene i dopune tenderske dokumentacije;

3) do isteka polovine roka za podnošenje prijava za kvalifikaciju, odnosno ponuda, ako je rok za podnošenje prijava za kvalifikaciju, odnosno ponuda kraći od 15 dana od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije ili izmjene i dopune tenderske dokumentacije, a u slučaju da je posljednji dan roka za podnošenje ponuda kraći od 24 časa, smatra se da rok ističe istekom tog dana.

Žalbu iz člana 185 stav 3 tačka 3 ovog zakona može da izjavi podnosilac prijave za kvalifikaciju u roku od deset dana od dana dostavljanja odluke o isključenju iz postupka javne nabavke.

Žalbu iz člana 185 stav 3 tač. 4 i 5 ovog zakona može da izjavi kandidat, odnosno ponuđač u roku od deset dana od dana objavljivanja odluke o izboru najpovoljnije ponude odnosno odluke o poništenju postupka javne nabavke.

Ako privredni subjekat propusti da žalbu iz člana 185 stav 3 tač. 1 i 2 ovog zakona izjavi u roku od deset dana prije dana koji je određen radi otvaranja prijava za kvalifikacije, odnosno ponuda, nema pravo da kao podnosilac prijave za kvalifikaciju, kandidat ili ponuđač, razloge, nezakonitosti tenderske dokumentacije, odnosno izmjena ili dopuna tenderske dokumentacije, iznosi u žalbi protiv odluka naručioca iz člana 185 stav 3 tač. 3, 4 i 5 ovog zakona.

Nakon isteka roka iz st. 2 i 3 ovog člana žalba se ne može mijenjati niti dopunjavati.

Dejstvo žalbe

Član 187 ​​ 

Žalbom se prekidaju dalje radnje naručioca u postupku javne nabavke do donošenja rješenja po žalbi, osim u slučaju iz člana 59 stav 1 tačka 3 ovog zakona.

Sadržaj žalbe

Član 188

Žalba, zavisno od faze postupka javne nabavke, mora da sadrži:

1) podatke o podnosiocu žalbe (naziv i sjedište, odnosno ime i adresa);

2) naziv i sjedište naručioca;

3) broj i datum objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije ili izmjene i dopune tenderske dokumentacije;

4) broj i datum odluke o isključenju, odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o poništenju postupka javne nabavke;

5) razloge žalbe sa obrazloženjem;

6) dokaze;

7) žalbeni zahtjev;

8) potpis ovlašćenog lica.

Podnosilac žalbe koji nema sjedište na teritoriji Crne Gore dužan je da odredi punomoćnika za prijem pismena na teritoriji Crne Gore uz navođenje svih podataka potrebnih za komunikaciju sa opunomoćenim licem, ili da odredi drugi način dostave pismena koji neće odugovlačiti postupak dostave.

Podnosilac žalbe je dužan da uz žalbu priloži dokaz o uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka, u visini 1% procijenjene vrijednosti javne nabavke ili da ovaj dokaz dostavi najkasnije do isteka roka za žalbu.

Visina naknade iz stava 3 ovog člana ne može biti veća od 20.000,00 eura.

Ako je u postupku po žalbi odlučeno u korist podnosioca žalbe, Komisija za zaštitu prava je dužna da podnosiocu žalbe vrati iznos uplaćene naknade iz stava 3 ovog člana, u roku od 15 dana, od dana pravosnažnosti rješenja po žalbi.

Ako je podnosilac žalbe dostavio dokaz o uplati naknade iz stava 3 ovog člana u manjem iznosu od propisanog, Komisija za zaštitu prava će podnosiocu žalbe da vrati iznos uplaćenih sredstava.

Sredstva od naknade koja nijesu vraćena podnosiocu žalbe u skladu sa stavom 5 ovog člana prihod su budžeta Crne Gore.

Postupanje naručioca po žalbi

Član 189 ​​ 

Naručilac je dužan da u roku od tri dana od dana podnošenja žalbe, objavi u ESJN obavještenje da je podnijeta žalba i da su prekinute dalje radnje u postupku javne nabavke do donošenja rješenja po žalbi.

Naručilac može da, u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe, rješenjem odbije žalbu kao:

1) nedozvoljenu, ako se odnosi na odluku ili radnju naručioca u odnosu na koju žalba nije dozvoljena ili ako nije podnesena u skladu sa članom 185 stav 2 ovog zakona;

2) neblagovremenu, ako je izjavljena nakon isteka propisanog roka;

3) izjavljenu od strane neovlašćenog lica, ako je izjavljena od strane lica koje nije ovlašćeno za izjavljivanje žalbe u skladu sa članom 186 ovog zakona ili ako je izjavljena od strane ponuđača koji nije uz ponudu dostavio garanciju ponude ili je dostavio garanciju ponude na manji iznos od traženog ili neispravnu garanciju ponude ili nije dostavio garanciju ponude na način predviđen tenderskom dokumentacijom u skladu sa članom 122 st. 2, 3 ili 4 ovog zakona;

4) nepotpunu, ako uz žalbu ili u roku za izjavljivanje žalbe nije dostavljen dokaz o uplati naknade za vođenje postupka po žalbi u skladu sa članom 188 stav 3 ovog zakona ili je dostavljen dokaz o uplati naknade za vođenje postupka po žalbi na manji iznos od propisanog.

Naručilac može da, u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe, usvoji žalbu u cjelini i da, zavisno od toga na koju se fazu postupka javne nabavke žalba odnosi, poništi pobijanu odluku ili je zamijeni drugom odlukom, izvrši izmjenu i/ili dopunu tenderske dokumentacije u skladu sa zahtjevom iz žalbe ili poništi postupak javne nabavke u dijelu ili cjelini.

Ako je podneseno više žalbi, koje se u cjelini usvajaju, naručilac može da koristi pravo iz stava 3 ovog člana.

Naručilac koji je postupio u skladu sa stavom 4 ovog člana, dužan je da:

1) izmjenu i/ili dopunu tenderske dokumentacije sačini u skladu sa zahtjevima iz žalbe i da navede razloge osnovanosti žalbenih navoda, kao i da donese i objavi rješenje kojim će odlučiti o troškovima postupka na ime sastavljanja žalbe, ako je žalba sačinjena od strane advokata;

2) novu odluku donese u skladu sa svim navodima i zahtjevima žalbe i da tom odlukom ocijeni svaki žalbeni navod i navede razloge za usvajanja žalbe, kao i da odluči o troškovima postupka na ime sastavljanja žalbe, ako je žalba sačinjena od strane advokata.

Naručilac je dužan da akt iz st. 2 i 5 ovog člana objavi u ESJN u roku od tri dana od dana donošenja, osim ako je žalba izjavljena na odluku o isključenju iz postupka, kad je dužan da rješenje, odnosno odluku dostavi podnosiocu prijave za kvalifikaciju na kojeg se odnosi.

Danom objavljivanja akata iz st. 2 i 5 ovog člana u ESJN smatra se da su uredno dostavljena podnosiocu žalbe.

Naručilac je dužan da u roku od tri dana od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja akta iz st. 2 i 5 ovog člana obavijesti Komisiju za zaštitu prava da je izjavljena žalba i da je po toj žalbi postupio.

Protiv akta iz st. 2 i 5 ovog člana može se izjaviti žalba, u skladu sa ovim zakonom.

Naručilac ne može da usvoji žalbu koja je nedozvoljena, neblagovremena, uz koju nije dostavljen dokaz o uplati naknade za vođenje žalbenog postupka u skladu sa članom 188 stav 3 ovog zakona ili koja je izjavljena od neovlašćenog lica.

Ako naručilac ne koristi pravo iz st. 2 i 3 ovog člana dužan je da, u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe, dostavi Komisiji za zaštitu prava putem ESJN žalbu i sve priloge koje je podnosilac žalbe dostavio uz žalbu, kao i dokumentaciju postupka javne nabavke u kojem je žalba izjavljena, osim uzoraka ponuđenog predmeta nabavke koje je dužan da dostavi neposredno ili putem pošte preporučenom pošiljkom.

Naručilac može uz žalbu da dostavi i odgovor na žalbu i dokaze kojim osporava žalbene navode podnosioca žalbe.

Odustanak od žalbe

Član 190 ​​ 

Podnosilac žalbe može odustati od žalbe do dana objavljivanja rješenja po žalbi, odnosno do dana dostavljanja rješenja ako je žalba izjavljena na odluku o isključenju iz postupka javne nabavke.

Podnesak o odustanku od žalbe podnosi se na način propisan članom 185 stav 2 ovog zakona.

Ako žalbu izjavi ponuđač koji je podnosilac zajedničke ponude, odnosno prijave za kvalifikaciju, odustanak od žalbe proizvodi pravno dejstvo ako svi članovi zajedničke ponude, odnosno prijave odustanu od žalbe ili ako od žalbe odustane član zajedničke ponude, odnosno prijave koji je ovlašćen za podnošenje žalbe.

Podnosilac žalbe koji je odustao od žalbe nema pravo na povraćaj sredstava uplaćenih na ime naknade za vođenje žalbenog postupka, osim ako je podnesak o odustanku od žalbe podnesen istog dana kada je žalba izjavljena.

Postupanje u slučaju nedostavljanja spisa

Član 191

Ako naručilac ne dostavi uz žalbu kompletnu dokumentaciju postupka javne nabavke, u roku i na način propisan članom 189 ovog zakona, Komisija za zaštitu prava će opomenuti naručioca i ostaviti mu rok od pet dana za dostavljanje dokumentacije, uz upozorenje da će u protivnom usvojiti žalbu i poništiti postupak ili dio postupka na koji se žalba odnosi.

Odlučivanje Komisije za zaštitu prava

Član 192 ​​ 

Komisija za zaštitu prava u postupku po žalbi odlučuje rješenjem o:

1) obustavi postupka po žalbi, ako podnosilac žalbe odustane od izjavljene žalbe;

2) odbijanju žalbe kao nedozvoljene, ako se odnosi na odluku ili radnju naručioca u odnosu na koju žalba nije dozvoljena, ili ako nije podnesena u skladu sa članom 185 stav 2 ovog zakona;

3) odbijanju žalbe kao neblagovremene, ako je izjavljena nakon isteka propisanog roka;

4) odbijanju žalbe kao izjavljene od strane neovlašćenog lica, ako je izjavljena od strane lica koje nije ovlašćeno za izjavljivanje žalbe u skladu sa članom 186 ovog zakona ili ako je izjavljena od strane ponuđača koji uz ponudu nije dostavio garanciju ponude ili je dostavio garanciju ponude na manji iznos od zahtijevanog ili neispravnu garanciju ponude ili nije dostavio garanciju ponude na način predviđen tenderskom dokumentacijom u skladu sa članom 122 st. 2, 3 ili 4 ovog zakona;

5) odbijanju žalbe kao nepotpune, ako uz žalbu ili u roku za izjavljivanje žalbe nije dostavljen dokaz o uplati naknade za vođenje postupka po žalbi u skladu sa članom 188 stav 3 ovog zakona ili je dostavljen dokaz o uplati naknade za vođenje postupka po žalbi na manji iznos od propisanog;

6) odbijanju žalbe kao neuredne, ako podnosilac žalbe u ostavljenom roku ne otkloni nedostatak koji sprječava da se po žalbi postupi;

7) odbijanju žalbe kao neosnovane, kad utvrdi da su žalbeni navodi u cjelini neosnovani;

8) usvajanju žalbe u cjelini ili djelimično i poništenju odluke ili postupka ili radnje naručioca u dijelu u kojem je utvrđena nezakonitost.

Izuzetno od stava 1 tačka 7 ovog člana, žalba na odluku o izboru najpovoljnije ponude odbiće se kao neosnovana, ako podnosilac žalbe:

1) ne osporava svoje isključenje iz postupka javne nabavke ili neispravnost svoje ponude, a ne dokaže da prvorangiranog ponuđača treba isključiti iz postupka javne nabavke ili da su sve ostale ponude neispravne;

2) ne dokaže da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke i da je njegova ponuda najpovoljnija.

Naručilac je dužan da postupi po rješenju iz stava 1 tačka 8 ovog člana u roku od 15 dana, od dana objavljivanja rješenja, odnosno dostavljanja rješenja i da o tome, u propisanom roku, obavijesti Komisiju za zaštitu prava.

Ako naručilac ne postupi u skladu sa stavom 3 ovog člana, Komisija za zaštitu prava dužna je da o tome obavijesti Ministarstvo i inspektora za javne nabavke.

Naručilac ne može odlukom donesenom u postupku izvršenja rješenja iz stava 3 ovog člana da ističe razloge za neispravnost ponude podnosioca žalbe i/ili isključenje podnosioca žalbe iz postupka koje nije naveo u poništenoj odluci, ali je dužan da date naloge i uputstva za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti primijeni u odnosu na svaku ponudu i svakog ponuđača u predmetnom postupku javne nabavke.

Podnosilac žalbe po kojoj je donijeto rješenje iz stava 3 ovog člana nema pravo da u žalbi protiv odluke koja je donijeta u postupku izvršenja tog rješenja osporava tu odluku u dijelu u kojem nije činjenično drugačija u odnosu na prvobitnu odluku.

Ako Komisija za zaštitu prava odbije žalbu protiv tenderske dokumentacije ili obustavi postupak zbog odustanka podnosioca žalbe od žalbe, naručilac je dužan da u ESJN objavi obavještenje o određivanju novog roka za podnošenje ponuda, koji ne može da bude kraći od osam dana.

Obavještenje iz stava 7 ovog člana ne predstavlja izmjenu tenderske dokumentacije.

Ako Komisija za zaštitu prava poništi postupak javne nabavke, naručilac je dužan da obavještenje o poništenju postupka objavi u ESJN, u roku od pet dana, od dana dostavljanja rješenja.

Rokovi za donošenje odluke

Član 193

Komisija za zaštitu prava dužna je da:

1) rješenje iz člana 192 stav 1 tačka 1 donese u roku od osam dana od dana prijema podneska o odustajanju podnosioca žalbe;

2) rješenje iz člana 192 stav 1 tač. 2 do 6 donese u roku od osam dana od dana dostavljanja žalbe i kompletnih spisa predmeta;

3) rješenje iz člana 192 stav 1 tač. 7 i 8 donese u roku od 30 dana od dana dostavljanja žalbe i kompletnih spisa predmeta.

Rok iz stava 1 tačka 3 ovog člana može da se produži najviše za deset dana ako je potrebno angažovati vještaka, pribaviti mišljenja nadležnih organa i zbog obimnosti dokumentacije u postupku javne nabavke, o čemu se obavještavaju podnosilac žalbe i naručilac.

Komisija za zaštitu prava dužna je da rješenje iz stava 1 ovog člana objavi u ESJN i na svojoj internet stranici, u roku od tri dana od dana donošenja, osim ako je rješenjem odlučeno po žalbi na odluku o isključenju podnosioca prijave iz postupka javne nabavke koje je dužna da dostavi podnosiocu žalbe i naručiocu, u roku od tri dana od dana donošenja.

Danom objavljivanja rješenja u ESJN smatra se da je rješenje uredno dostavljeno strankama u postupku.

Do dana uspostavljanja ESJN smatra se da je rješenje uredno dostavljeno strankama u postupku kada je objavljeno na Portalu javnih nabavki i internet stranici Komisije za zaštitu prava.

Pravila dokazivanja

Član 194

Podnosilac žalbe je dužan da u žalbi dokaže postojanje činjenica na kojim temelji svoje žalbene navode.

Komisija za zaštitu prava može da, za razjašnjenje određenog stručnog pitanja, angažuje vještaka ili da zatraži mišljenje nadležnog organa državne uprave ili organizacije koja vrši javna ovlašćenja.

Bitne povrede pravila postupka

Član 195 ​​ 

Bitna povreda pravila postupka javne nabavke postoji ako:

1) naručilac sprovede postupak javne nabavke iz člana 59 ovog zakona koji nije u skladu sa mišljenjem Ministarstva, osim u slučaju iz člana 59 stav 1 tačka 3 ovog zakona;

2) tenderska dokumentacija ne sadrži obavezne uslove za učešće u postupku javne nabavke i/ili obavezne osnove za isključenje iz postupka javne nabavke;

3) naručilac nastavi postupak prije donošenja rješenja po žalbi, koji nije u skladu sa članom 187 stav 1 ovog zakona;

4) odlukom o izboru najpovoljnije ponude nije odlučeno o podnesenim ponudama;

5) naručilac ne postupi u skladu sa članom 95 st. 2 i 3 ovog zakona, ako je to od bitnog uticaja za ispunjavanje uslova za učešće u postupku javne nabavke, sačinjavanje ponude u skladu sa tehničkom specifikacijom predmeta nabavke i/ili izvršenje ugovora o javnoj nabavci;

6) u sprovođenju postupka javne nabavke je učestvovao predstavnik naručioca iz člana 41 stav 2 ovog zakona koji nije potpisao izjavu o nepostojanju sukoba interesa ili koji je zbog sukoba interesa morao da bude izuzet iz postupka javne nabavke;

7) naručilac ne postupi u skladu sa članom 145 stav 1 ovog zakona.

Ako​​ se bitna povreda pravila postupka iz stava 1 ovog člana može naknadno otkloniti, Komisija za zaštitu prava će ispitati žalbene navode, odlučiti o bitnim povredama zakona koje podnosilac žalbe nije istakao u žalbi i poništiti radnju, odluku ili dio postupka na koji se bitna povreda odnosi.

U slučaju postojanja bitne povrede pravila postupka iz stava 1 ovog člana koja se ne može naknadno otkloniti, a koju podnosilac žalbe nije istakao u žalbi, Komisija za zaštitu prava će povodom žalbe, ne ispitujući žalbene navode, poništiti postupak javne nabavke u cjelini, odnosno postupak za određenu partiju na koju se žalba odnosi.

Postupanja po službenoj dužnosti

Član 196

Komisija za zaštitu prava, po službenoj dužnosti, vodi računa o bitnim povredama iz člana 195 ovog zakona, nezavisno na koji dio postupka javne nabavke je izjavljena žalba.

Sudska zaštita

Član 197

Protiv rješenja Komisije za zaštitu prava može se pokrenuti upravni spor.

Tužba podnijeta protiv rješenja Komisije za zaštitu prava nema suspenzivni karakter za zaključenje ugovora o javnoj nabavci.

Komisija za zaštitu prava je dužna da obavještenje o pokrenutom upravnom sporu iz stava 1 ovog člana i rješenje po tužbi objavi na svojoj internet stranici i na ESJN.

Svako lice koje je pretrpjelo štetu zbog povreda ovog zakona ima pravo da podnese tužbu za naknadu štete pred nadležnim sudom u skladu sa zakonom.

2. Organizacija i status Komisije za zaštitu prava

Status Komisije za zaštitu prava

Član 198

Komisija za zaštitu prava je organ nadležan za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i postupcima dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Sjedište Komisije za zaštitu prava je u Podgorici.

Komisija za zaštitu prava je samostalna i nezavisna u izvršavanju funkcija utvrđenih ovim zakonom.

Sredstva za rad Komisije za zaštitu prava obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.

Sastav Komisije za zaštitu prava

Član 199

Komisija za zaštitu prava ima predsjednika i šest članova, koji vrše funkciju profesionalno.

Predsjednik Komisije za zaštitu prava predstavlja Komisiju za zaštitu prava, rukovodi njenim radom i obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Poslovnikom o radu.

Komisija za zaštitu prava može imati zamjenika predsjednika, u skladu sa Poslovnikom o radu.

Imenovanje i trajanje mandata

Član 200 ​​ 

Predsjednika i članove Komisije za zaštitu prava imenuje Skupština Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština) na predlog nadležnog radnog tijela, na osnovu javnog poziva.

Predsjednik i članovi Komisije za zaštitu prava imenuju se na period od pet godina i mogu biti ponovo imenovani.

Skupština, odnosno nadležno radno tijelo dužno je da pokrene postupak za utvrđivanje predloga za izbor predsjednika ili člana Komisije za zaštitu prava najkasnije šest mjeseci prije isteka njihovog mandata, s tim što se imenovanje mora izvršiti najkasnije 15 dana prije isteka mandata.

Uslovi za imenovanje

Član 201 ​​ 

Za predsjednika Komisije za zaštitu prava može biti imenovano lice sa završenim VII1 nivoom nacionalnog okvira kvalifikacija, pravni fakultet i najmanje pet godina radnog iskustva od čega najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti javnih nabavki.

Dva člana Komisije za zaštitu prava moraju imati pravosudni ispit i tri godine radnog iskustva ili pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti javnih nabavki.

Dva člana Komisije za zaštitu prava moraju da budu lica sa završenim VII1 nivoom nacionalnog okvira kvalifikacija, pravnim fakultetom, položenim ispitom za rad u državnim organima i dvije godine radnog iskustva u oblasti javnih nabavki.

Sprečavanje sukoba interesa i izuzeće

Član 202

Predsjednik i član Komisije za zaštitu prava ne može vršiti drugu javnu funkciju, niti funkciju u političkoj stranci.

Predsjednik i član Komisije za zaštitu prava ne može odlučivati u postupku zaštite prava ako postoje razlozi koji dovode u sumnju njegovu nepristrasnost u skladu sa zakonom.

Prestanak mandata i razrješenje

Član 203 ​​ 

Mandat predsjednika i člana Komisije za zaštitu prava prestaje:

1) istekom vremena na koje je imenovan;

2) na lični zahtjev;

3) razrješenjem.

Predsjednik i član Komisije za zaštitu prava razriješiće se prije isteka mandata, ako:

1) je pravosnažno osuđen za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili ako je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije;

2) je pravosnažnom odlukom lišen poslovne sposobnosti;

3) vrši drugu javnu funkciju ili profesionalno obavlja drugu djelatnost;

4) ne izvršava, nesavjesno ili neblagovremeno vrši službene obaveze.

Ako postoji razlog za razrješenje iz stava 2 ovog člana, predsjednik Komisije za zaštitu prava će podnijeti predlog za razrješenje člana Komisije za zaštitu prava Skupštini Crne Gore, a za razrješenje predsjednika predlog za razrješenje podnosi većina članova Komisije za zaštitu prava Skupštini Crne Gore.

Način rada Komisije za zaštitu prava

Član 204

Komisija za zaštitu prava radi i odlučuje na sjednicama koje nijesu javne.

Način rada Komisije za zaštitu prava uređuje se Poslovnikom o radu.

Nadležnosti i ovlašćenja Komisije za zaštitu prava

Član 205

Komisija za zaštitu prava:

1) odlučuje po žalbama izjavljenim u postupcima javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva;

2) obavještava inspekcijske i druge nadležne organe o uočenim protivzakonitim radnjama u postupcima javnih nabavki;

3) sarađuje i vrši razmjenu informacija u oblasti javnih nabavki sa nadležnim organima drugih država, međunarodnim institucijama i organizacijama;

4) donosi Poslovnik o radu;

5) vrši i druge poslove u skladu sa ovim i posebnim zakonom.

Troškovi postupka zaštite prava

Član 206

Komisija za zaštitu prava odlučuje o troškovima postupka po žalbi.

Troškovi postupka po žalbi su izdaci nastali u toku postupka zaštite prava.

Svaka stranka sama snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama.

Nagrada za rad advokata određuje se u skladu sa Advokatskom tarifom i za sačinjavanje podneska za neprocjenjive predmete u upravnom postupku i upravnom sporu.

Nagrada za ostala lica određuje se u skladu sa zakonima kojima se uređuju upravni postupak i upravni spor.

U slučaju odustajanja od žalbe ili odbijanja žalbe, podnosilac žalbe nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka.

Izvještaj o radu

Član 207 ​​ 

Komisija za zaštitu prava podnosi Skupštini izvještaj o radu polugodišnje za periode od 1. januara do 30. juna i od 1. jula do 31. decembra tekuće godine, u roku od 30 dana, od isteka polugodišnjeg perioda.

Komisija za zaštitu prava podnosi Skupštini Crne Gore na usvajanje godišnji izvještaj o radu, najkasnije do 30. juna tekuće, za prethodnu godinu.

Komisija za zaštitu prava podnosi na uvid Vladi godišnji izvještaj o radu.

Stručna služba Komisije

Član 208 ​​ 

Komisija za zaštitu prava ima stručnu službu koja vrši stručne i administrativno-tehničke poslove neophodne za rad Komisije za zaštitu prava.

Stručnom službom rukovodi sekretar Komisije za zaštitu prava.

Sekretara Komisije za zaštitu prava, na osnovu javnog konkursa, na predlog predsjednika Komisije za zaštitu prava, postavlja Komisija za zaštitu prava u skladu sa propisima o državnim službenicima i namještenicima koji se odnose na postavljanje visoko rukovodnog kadra.

Za sekretara Komisije za zaštitu prava može biti postavljeno lice koje je diplomirani pravnik sa položenim stručnim ispitom za rad u državnim organima i stručnim ispitom za rad na poslovima javnih nabavki i koje ima najmanje pet godina radnog iskustva.

Sekretar Komisije za zaštitu prava postavlja se na period od pet godina i po isteku tog roka može biti ponovo postavljen.

Organizacija i sistematizacija stručne službe Komisije za zaštitu prava uređuje se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji utvrđuje Komisija za zaštitu prava, uz saglasnost nadležnog radnog tijela Skupštine.

Na zaposlene u stručnoj službi Komisije za zaštitu prava primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima.

XII. NADZOR

Organi koji vrše nadzor

Član 209 ​​ 

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši organ uprave nadležan za inspekcijske poslove preko inspektora za javne nabavke, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim je uređen inspekcijski nadzor.

O izvršenom nadzoru i preduzetim mjerama inspektor za javne nabavke je dužan da vodi evidenciju i sačini mjesečni izvještaj o radu koji dostavlja Ministarstvu i polugodišnji izvještaj o radu koji dostavlja nadležnom radnom tijelu Skupštine.

Protiv rješenja inspektora za javne nabavke može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Ako inspektor za javne nabavke ne izvrši nadzor, odnosno ne preduzme mjere po osnovu obavještenja Komisije za zaštitu prava u slučajevima iz člana 205 stav 1 tačka 3 ovog zakona, odnosno ne postupi u skladu sa članom 210 stav 2 tačka 6 ovog zakona, Komisija za zaštitu prava će o tome obavijestiti Skupštinu odnosno nadležno radno tijelo.

Predmet inspekcijskog nadzora

Član 210 ​​ 

Inspektor za javne nabavke vrši inspekcijski nadzor nad radom naručioca u odnosu na:

1) sačinjavanje i objavljivanje u ESJN izvještaja o analizi tržišta;

2) rokove za donošenje, izmjene, dopune i objavljivanje plana nabavki;

3) ispunjenost uslova za obavljanje poslova službenika za javne nabavke i komisije za sprovođenje postupka javne nabavke;

4) ispunjenost uslova za pokretanje postupka javne nabavke;

5) postupak jednostavne nabavke;

6) primjenu antikorupcijskih mjera i mjera sprečavanja sukoba interesa u postupku javne nabavke;

7) pokretanje postupka javne nabavke u konkurentskom postupku sa pregovorima, pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje, partnerstvu za inovacije, konkurentskom dijalogu, pregovačkom postupku sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom (da li su razlozi za pokretanje postupka opravdani);

8) obavezu naručioca da zahtijeva dostavljanje garancije ponude i sredstava finansijskog obezbjeđenja ugovora o javnoj nabavci u skladu sa ovim zakonom;

9) poštovanje propisanog roka za donošenje, dostavljanje, odnosno objavljivanje i izvršnost odluke naručioca u ESJN;

10) poštovanje propisanog roka za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci, izmjene ugovora o javnoj nabavci i objavljivanje u ESJN;

11) omogućavanje kandidatima i ponuđačima uvid u dokumentaciju javne nabavke;

12) realizaciju ugovora o javnoj nabavci, odnosno okvirnog sporazuma u skladu sa uslovima utvrđenim tenderskom dokumentacijom, odlukom o izboru najpovoljnije ponude i izabranom ponudom;

13) obavezu sačinjavanja izvještaja o realizaciji ugovora o javnoj nabavci;

14) vođenje evidencije o postupku javne nabavke, odnosno jednostavne nabavke;

15) polugodišnji izvještaj za tekuću godinu i godišnji izvještaj o sprovedenim postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima o javnim nabavkama kao i izvještaj o sprovedenim nabavkama i zaključenim ugovorima/računima za jednostavne nabavke za prethodnu godinu;

16) čuvanje dokumentacije o javnim nabavkama;

17) postupanje po odluci Komisije za zaštitu prava.

Kad se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon ili podzakonski akt za njegovo sprovođenje, inspektor za javne nabavke dužan je, zavisno od vrste povrede i mogućnosti otklanjanja posljedica, da:

1) naloži naručiocu da utvrđene propuste otkloni u određenom roku;

2) službeniku za javne nabavke koji ne ispunjava uslove zabrani vršenje poslova javnih nabavki do ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom;

3) protiv učinioca prekršaja podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili tom uočiniocu izda prekršajni nalog;

4) ako postoji sumnja da je u postupku javne nabavke učinjeno krivično djelo, to djelo prijavi državnom tužiocu;

5) obavijesti organ nadležan za sprječavanje korupcije o uočenim povredama antikorupcijskih pravila i povrede pravila sukoba interesa;

6) obavijesti Ministarstvo o utvrđenim nepravilnostima i preduzetim radnjama iz člana 44 stav 1 tačka 16 ovog zakona, odnosno Komisiju za zaštitu prava u slučajevima iz člana 205 stav 1 tačka 2 ovog zakona.

Inspekcija za javne nabavke ne može vršiti inspekcijski nadzor u toku trajanja postupka javne nabavke.

XIII. KAZNENE ODREDBE

Teži prekršaji

Član 211 ​​ 

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 eura do 20.000,00 eura kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1) nabavke iz člana 26 stav 1 tač. 4, 5 i 6 ovog zakona ne sprovodi po postupku propisanim ovim zakonom (član 27. stav 2);

2) vrši podjelu predmeta nabavke na način kojim se izbjegava primjena ovog zakona (član 27 stav 3);

3) ne evidentira slučajeve iz člana 38 stav 2 tačka 1 ovog zakona, ne sačini službenu zabilješku i ne podnese prijavu nadležnim državnim organima radi preduzimanja mjera u skladu sa zakonom i ne obavijesti Ministarstvo (član 38 stav 2 tačka 2);

4) zaključi ugovor uz kršenje antikorupcijskog pravila (član 38 stav 3);

5) ne preduzima odgovarajuće mjere da efikasno spriječi, prepozna i otkloni sukob interesa u vezi sa postupkom javne nabavke (član 40);

6) postupak javne nabavke u konkurentskom postupku sa pregovorima, pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje, partnerstvu za inovacije, konkurentskom dijalogu, pregovaračkom postupku sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje, ne pokrene u slučajevima propisanim ovim zakonom (čl. 57 do 64);

7) prije pokretanja pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje, ne pribavi pozitivno mišljenje Ministarstva, osim u slučaju iz člana 59 stav 1 tačka 3 ovog zakona (član 65 stav 1);

8) zaključi okvirni sporazum suprotno članu 69 ovog zakona;

9) tenderskom dokumentacijom za javne nabavke procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 40.000,00 eura, ne zahtijeva dostavljanje garancije ponude, garancije za dobro izvršenje ugovora o javnoj nabavci i okvirnog sporazuma ili drugog sredstva finansijskog obezbjeđenja, u skladu sa zakonom (član 96 stav 1);

10) tenderskom dokumentacijom za javne nabavke ne odredi vrstu, period važenja i uslove za aktiviranje sredstava finansijskog obezbjeđenja u skladu sa članom 96 stav 1 ovog zakona (član 96 stav 4);

11) ne aktivira sredstvo finansijskog obezbjeđenja iz člana 96 stav 1 ovog zakona, a nastupio je slučaj zbog kojeg je traženo obezbjeđenje (član 96 stav 5);

12) donese odluku o izboru najpovoljnije ponude bez prethodno sprovednog postupka javne nabavke, a bio je dužan da prije njenog donošenja sprovede postupak javne nabavke u skladu sa ovim zakonom (član 143 stav 2);

13) prije izvršnosti odluke o izboru najpovoljnije ponude, zaključi ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum, osim u slučajevima propisanim u članu 146 stav 2 ovog zakona;

14) postupak javne nabavke ne okonča donošenjem odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o poništenju postupka javne nabavke (član 148 stav 1);

15) zaključi i realizuje ugovor o javnoj nabavci koji nije u skladu sa uslovima utvrđenim tenderskom dokumentacijom, izabranom ponudom i odlukom o izboru najpovoljnije ponude (član 149 stav 2);

16) ne čuva dokumentaciju postupaka javne nabavke u rokovima utvrđenim ovim zakonom (član 181);

17) ne postupi po rješenju iz člana 192 stav 1 tačka 8 ovog zakona u roku od 15 dana od dana objavljivanja rješenja, odnosno dostavljanja rješenja i o tome ne obavijesti Komisiju za zaštitu prava u propisanom roku (član 192 stav 3).

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, u državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne samouprave i lokalne uprave novčanom kaznom u iznosu od 250,00 eura do 2.000,00 eura.

Lakši prekršaji

Član 212 ​​ 

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 eura do 10.000,00 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

1) ne dostavi izvještaj o analizi rizika u vršenju kontrole u postupcima javnih nabavki i evidenciju o sukobu interesa, odnosno kršenju antikorupcijskih pravila (član 38 stav 2 tač. 3 i 4);

2) ne odredi najmanje jedno lice koje obavlja poslove službenika za javne nabavke iz reda zaposlenih, odnosno lice koje je angažovano za poslove javnih nabavki u skladu sa zakonom ili odredi službenika za javne nabavke koji ne ispunjava uslove u skladu sa ovim zakonom (član 47 st. 1 i 2);

3) komisiju za sprovođenje postupka javne nabavke ne obrazuje u skladu sa zakonom i propisanim kriterijumima (član 48);

4) ne sačini i ne dostavi plan javnih nabavki Ministarstvu radi objavljivanja na ESJN do 31. januara tekuće finansijske godine (član 84 stav 1);

5) izmjene i dopune plana javnih nabavki ne dostavi Ministarstvu najkasnije pet dana prije pokretanja postupka javne nabavke (član 84 st. 4 i 5);

6) odluku o isključenju iz postupka javne nabavke ne donese u roku od 30 dana od dana otvaranja prijava za kvalifikaciju i ne dostavi podnosiocu prijave u roku od tri dana od dana donošenja (član 141 stav 1 tačka 1);

7) odluku o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluku o poništenju postupka javne nabavke ne donese u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda i ne objavi u ESJN u roku od tri dana od dana donošenja (član 141 stav 1 tačka 2);

8) ne omogući uvid u kompletnu elektronsku dokumentaciju postupka javne nabavke po zahtjevu ponuđača i kandidata na koje se odluka odnosi, podnesenim putem ESJN, nakon objavljivanja odluka iz čl. 143 i 144 ovog zakona u ESJN do dana isteka roka za žalbu, u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva, u trajanju od najmanje 24 časa, kao i neposredni uvid u dokumentaciju koja nije podnesena putem ESJN, u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva, u trajanju koje ne može da bude kraće od dva časa (član 145 stav 1);

9) ugovor o javnoj nabavci ne objavi u ESJN u roku od tri dana od dana dostavljanja zaključenog ugovora (član 149 stav 14);

10) izmijeni ugovor o javnoj nabavci tokom njegovog trajanja suprotno odredbama člana 151 stav 1 ovog zakona;

11) izmjenu ugovora ne objavi u ESJN u roku od tri dana od dana zaključivanja izmjene ugovora (član 151 stav 4);

12) ne sačini i objavi u ESJN izvještaj o realizaciji ugovora u roku od 30 dana od dana realizacije ugovora o javnoj nabavci (član 152 stav 1 tačka 2);

13) ne vodi evidenciju postupaka javnih nabavki u skladu sa ovim zakonom (član 179 stav 1);

14) polugodišnji izvještaj za period od 1. januara do 30. juna tekuće godine ne dostavi do 31. jula tekuće godine (član 182 stav 1 tačka 1);

15) godišnji izvještaj za prethodnu godinu ne dostavi do 28. februara tekuće godine (član 182 stav 1 tačka 2).

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, u državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne samouprave i lokalne uprave novčanom kaznom u iznosu od 150,00 eura do 1.000,00 eura.

XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za donošenje podzakonskih akata

Član 213

Podzakonski akti na osnovu ovlašćenja utvrđenih ovim zakonom donijeće se u roku od šest mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Naručioci su dužni da planove javnih nabavki usklade sa ovim zakonom u roku od 15 od dana početka primjene ovog zakona.

Donošenje podzakonskih akata

Član 213a

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Započeti postupci

Član 214

Postupci javnih nabavki koji su započeti do početka primjene ovog zakona okončaće se po propisima po kojima su započeti.

Okvirni sporazum zaključen nakon sprovedenog postupka javne nabavke, do početka primjene ovog zakona okončaće se po propisima po kojima su započeti.

Važenje ugovora

Član 215

Ugovori o javnim nabavkama zaključeni do početka primjene ovog zakona ostaju na snazi do isteka roka na koji su zaključeni.

Zaključeni ugovori

Član 215a

Ugovori o javnim nabavkama zaključeni do dana stupanja na snagu ovog zakona mogu se mijenjati, odnosno raskidati u skladu sa čl. 150 i 151 ovog zakona.

Nastavak rada Komisije za zaštitu prava

Član 216 ​​ 

Skupština odnosno nadležno radno tijelo imenovaće predsjednika i članove Komisije iz člana 200 stav 3 ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Danom imenovanja predsjednika i članova Komisije u skladu sa ovim zakonom, prestaje mandat predsjedniku i članovima Komisije izabranim u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama ("Službeni list CG", broj 74/19).

Rok za uspostavljanje ESJN

Član 217

ESJN će se uspostaviti u roku od 18 mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do dana uspostavljanja ESJN primjenjuje se portal javnih nabavki, a komunikacija u postupku javnih nabavki će se vršiti pisanim putem neposredno ili putem pošte.

Izjava privrednog subjekta, do dana uspostavljanja ESJN, dostavlja se u pisanom ili elektronskom obliku, a od dana uspostavljanja ESJN dostavlja se u elektronskom obliku.

Prestanak važenja

Član 218

Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o javnim nabavkama ("Službeni list CG", br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17).

Stupanje na snagu

Član 219

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore", a primjenjivaće se nakon šest mjeseci od dana stupanja na snagu.