Zakon o javno-privatnom partnerstvu

Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim

Ukaz o proglašenju Zakona o javno-privatnom partnerstvu

Proglašavam​​ Zakon o javno-privatnom partnerstvu, koji je​​ donijela Skupština Crne Gore 26. saziva, na Šestoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2019. godini, dana 17. decembra 2019. godine.

Broj: 01-2257/2

Podgorica, 25. decembar 2019. godine

Predsjednik Crne Gore,

Milo Đukanović, s.r.

Na osnovu člana 82 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 26. saziva, na Šestoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2019. godini, dana 17. decembra 2019. godine, donijela je

Zakon o javno-privatnom partnerstvu

Zakon je objavljen​​ u "Službenom listu CG", br. 73/2019 od 27.12.2019. godine, stupio je na snagu 4.1.2020, a primenjivaće se nakon isteka šest meseci od dana njegovog stupanja na snagu.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuju se uslovi i postupak pripreme, predlaganja i odobravanja projekata javno-privatnog partnerstva, način izbora privatnog partnera i druga pitanja od značaja za javno-privatno partnerstvo.

Javno-privatno partnerstvo

Član 2

Javno-privatno partnerstvo, u smislu ovog zakona, je dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera, zasnovan na podjeli prava, obaveza i rizika radi izvođenja radova od javnog interesa na javnoj infrastrukturi i objektima (u daljem tekstu: javni radovi) i/ili pružanja usluga od javnog interesa (u daljem tekstu:​​ javne usluge).

Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu iz stava 1 ovog člana može se:

1) privatnom partneru prenijeti jedna ili više obaveza iz okvira nadležnosti javnog partnera:

- finansiranje, projektovanje, unaprjeđenje, izgradnja i/ili rekonstrukcija​​ javne infrastrukture i objekata, i/ili održavanje, upravljanje, rukovođenje, korišćenje i pružanje javne usluge u vezi sa novoizgrađenom ili rekonstruisanom, javnom infrastrukturom, odnosno javnim objektom; i/ili

- održavanje, upravljanje, rukovođenje, korišćenje i/ili pružanje javne usluge u vezi sa postojećom, javnom infrastrukturom, odnosno javnim objektom;

- određeni nivo i obim rizika koji mogu nastati u izvršavanju obaveza iz tač. 1 i 2 ovog stava;

2) izvršiti podjela odgovornosti za obaveze i rizike​​ iz stava 1 ovog člana između javnog i privatnog partnera;

3) privatnom partneru ili privrednom društvu iz člana 43 ovog zakona utvrditi pravo na nadoknadu uloženih sredstava i razuman povrat uloženog kapitala:

- dodjeljivanjem prava na korišćenje javnih radova i/ili javnih usluga uz naplatu naknade od krajnjeg korisnika;

- plaćanjima javnog partnera koja su uobičajeno povezana sa raspoloživošću javnog objekta i/ili pružene javne usluge; i/ili

- davanjem finansijske podrške koja može da obuhvata novčanu ili​​ nenovčanu podršku i/ili finansiranje od strane javnog partnera uključujući naročito: subvencije, finansijske ili druge garancije, učešće u kapitalu ili dodjeljivanje prava na korišćenje javne infrastrukture i objekata, zemljišta u državnoj imovini ili drugog javnog dobra.

Javni partner

Član 3

Javni partner, u smislu ovog zakona, može biti:

1) Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada);

2) nadležni organ lokalne samouprave; i/ili

3) privredno društvo i pravno lice koje obavlja djelatnost od javnog interesa.

Privredna društva i pravna lica koja obavljaju djelatnost od javnog interesa iz stava 1 tačka 3 ovog člana, su privredna društva ili pravna lica:

1) u kojima država, odnosno jedinica lokalne samouprave posjeduje više od 50% akcija, odnosno udjela;

2) u kojima više od polovine članova organa upravljanja čine predstavnici državnog kapitala koji zastupaju državni organ ili nadležni organ lokalne samouprave; ili

3) koja se finansiraju sa više od 50% iz sredstava budžeta Crne Gore, lokalne samouprave i drugih javnih prihoda ili sredstava privrednog društva, odnosno pravnog lica koje obavlja djelatnost od javnog interesa.

Javni naručilac

Član 4

Javni naručilac, u smislu ovog zakona, je​​ državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave i privredno društvo, odnosno pravno lice koje obavlja djelatnost od javnog interesa.

Javni naručilac iz stava 1 ovog člana, može biti i drugi organ, javna služba, pravno lice i drugi korisnik sredstava budžeta Crne Gore, odnosno budžeta jedinice lokalne samouprave i drugih javnih prihoda, odnosno drugi naručilac u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke ili posebnim zakonom.

Projekat javno-privatnog partnerstva može da sprovodi jedan ili​​ više javnih naručilaca iz stava 1 ovog člana.

Projekat javno-privatnog partnerstva male vrijednosti, u smislu ovog zakona, je projekat čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od 5.000.000 eura bez poreza na dodatu vrijednost.

Učesnik u postupku​​ i ponuđač

Član 5

Učesnik u postupku je domaće ili strano pravno ili fizičko lice ili konzorcijum koji je preuzeo tendersku dokumentaciju u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu, odnosno na drugi način učestvuje u postupku dodjele ugovora o​​ javno-privatnom partnerstvu u skladu sa zakonom.

Ponuđač je domaće ili strano pravno ili fizičko lice ili konzorcijum koji je dostavio ponudu u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Privatni partner

Član 6

Privatni partner, u smislu ovog​​ zakona, je ponuđač čija je ponuda izabrana u postupku dodjele ugovora i sa kojim je zaključen ugovor o javno-privatnom partnerstvu.

Načela javno-privatnog partnerstva

Član 7

Javno-privatno partnerstvo zasniva se na načelima:

1) zaštite javnog interesa, na​​ kojem se zasniva obaveza javnog partnera da se ostvarivanje prava privatnih partnera vrši u skladu sa zakonom utvrđenim javnim interesom;

2) slobodnog upravljanja kojim se obezbjeđuje visok stepen kvaliteta;

3) sigurnosti i cjenovne pristupačnosti, ravnopravnosti u pristupu i korišćenju radova ili usluga pod jednakim uslovima;

4) transparentnosti, koja se obezbjeđuje u toku cijelog​​ postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu, i u periodu trajanja i izvršavanja obaveza iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

5) nediskriminacije, koja obuhvata jednakost i ravnopravnost učesnika u postupku i ponuđača u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

6) proporcionalnosti, koja podrazumijeva da svaka mjera preduzeta od javnog naručioca, odnosno javnog partnera bude primjerena potrebi zaštite javnog interesa;

7) zaštite konkurencije, koja obuhvata zabranu ograničavanja​​ tržišne konkurencije između učesnika na tržištu;

8) zaštite životne sredine, koja se ostvaruje integrisanim pristupom životnoj sredini, prevencijom i predostrožnošću, očuvanjem prirodnih resursa, principom održivog razvoja i principom odgovornosti zagađivača u skladu sa zakonom.

Vrste javno-privatnog partnerstva

Član 8

Javno-privatno partnerstvo može biti ugovorno ili institucionalno.

U ugovornom javno-privatnom partnerstvu međusobni odnosi javnog i privatnog partnera uređuju se ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Institucionalno javno-privatno partnerstvo zasniva se na osnivanju zajedničkog privrednog društva privatnog i javnog partnera, koje pruža javne usluge, izvodi javne radove uz održavanje javnih objekata koji su predmet radova, odnosno vrši izgradnju,​​ rekonstrukciju, upravljanje ili održavanje javne infrastrukture, radi realizacije projekta javno-privatnog partnerstva.

Prava i obaveze javnog i privatnog partnera u privrednom društvu iz stava 3 ovog člana uređuju se ugovorom o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom.

Ugovorno ili institucionalno javno-privatno partnerstvo određuje se u predlogu projekta i tenderskoj dokumentaciji u skladu sa namjeravanom podjelom rizika i odgovornosti, radi realizacije projekta javno-privatnog partnerstva.

Na pitanja koja se odnose na ugovore o javno-privatnom partnerstvu koja nijesu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Realizacija ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član​​ 9

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu se u zavisnosti od pretežnih izvora prihoda privatnog partnera iz člana 2 stav 2 tačka 3 ovog zakona i podjele rizika može realizovati kao:

1) ugovor o koncesiji za javne radove ili ugovor o koncesiji za javne usluge,​​ ili

2) ugovor o javno-privatnom partnerstvu za javne radove ili ugovor o javno-privatnom partnerstvu za javne usluge.

Koncesija za javne radove ili koncesija za javne usluge

Član 10

Ugovor iz člana 9 stav 1 tačka 1 ovog zakona može se realizovati kao koncesija za javne radove ili koncesija za javne usluge.

Ugovor o koncesiji za javne radove zaključuje se, radi ostvarivanja javnog i finansijskog interesa, a kojim javni partner ili više njih povjerava izvođenje radova uz naknadu koja se sastoji isključivo od​​ prava na korišćenje radova koji su predmet ugovora ili od tog prava i plaćanja.

Ugovor o koncesiji za javne usluge zaključuje se, radi ostvarivanja javnog i finansijskog interesa, a kojim javni partner ili više njih povjerava pružanje i upravljanje uslugama koje nijesu izvođenje radova iz stava 2 ovoga člana privatnom partneru uz naknadu koja se sastoji isključivo od prava na korišćenje usluga koje su predmet ugovora ili od tog prava i plaćanja.

Davanje koncesije za javne radove ili koncesije za javne usluge uključuje i prenos na privatnog partnera operativnog rizika u korišćenje tih radova ili usluga, koji obuhvata rizik potražnje i/ili rizik ponude.

Prenos dijela operativnog rizika podrazumijeva stvarno izlaganje promjenama na tržištu, tako da procijenjeni gubitak koji je pretrpio privatni partner nije simboličan i zanemariv.

Operativnim rizikom iz stava 4 ovog člana smatra se rizik izloženosti privatnog partnera tržišnim uslovima na način da privatnom partneru od strane javnog partnera nije zagarantovano​​ da će, u uobičajenim uslovima rada, posredno ili neposredno, ostvariti povrat uloženih sredstava ili troškova nastalih u izvođenju radova ili pružanju usluga koje su predmet koncesije.

Rizik potražnje iz stava 4 ovog člana, obuhvata promjenljivost potražnje na tržištu za radovima i uslugama koji su predmet ugovora o javno-privatnom partnerstvu (viši ili niži od očekivanog koji je predviđen ugovorom).

Rizik ponude iz stava 4 ovog člana, obuhvata rizik povezan sa izvođenjem radova ili pružanjem usluga koji su​​ predmet ugovora, posebno kada izvođenje tih radova, odnosno pružanje usluga ne odgovara potražnji.

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu za javne radove i za javne usluge

Član 11

Ugovor iz člana 9 stav 1 tačka 2 ovog zakona može se realizovati kao ugovor o javno-privatnom partnerstvu za javne radove ili ugovor o javno-privatnom partnerstvu za javne usluge, u skladu sa članom 2 st. 1 i 2 ovog zakona, ako:

1) ne postoje uslovi za realizaciju ugovora o javno-privatnom partnerstvu kao koncesija iz člana 10 ovog zakona, i/ili

2) privatni partner preuzima djelimično ili u cjelini rizik raspoloživosti.

Rizik raspoloživosti iz stava 1 tačka 2 ovog člana je rizik održavanja javne infrastrukture ili javnog objekta u stanju funkcionalnosti u skladu sa ugovorenim standardima kvaliteta usluga.

Mješoviti ugovor

Član 12

Mješoviti ugovor obuhvata koncesiju koja za predmet ima i radove i usluge.

Mješoviti ugovor iz stava 1 ovog člana koji obuhvata više vrsta koncesija koje se ne mogu razdvojiti, daje se na način i po postupku koji se primjenjuju na glavni predmet koncesije.

Glavni predmet mješovitog ugovora iz stava 1 ovog člana određuje se prema pretežnom predmetu ugovora radova ili usluga.

Na mješoviti ugovor koji sadrži elemente koncesije za radove i koncesije za usluge i elemente javne nabavke primjenjuje se zakon kojim se uređuju javne nabavke.

Predmet javno-privatnog partnerstva

Član 13

Predmet javno-privatnog partnerstva u skladu sa ovim zakonom, naročito mogu biti:

1) putevi, putni i prateći objekti;

2) željeznička infrastruktura;

3) aerodromi;

4) objekti vodnog saobraćaja i luka, u skladu sa zakonom;

5) elektronske komunikacione mreže i/ili elektronska komunikaciona infrastruktura i povezana oprema;

6) informaciono-komunikacione tehnologije;

7) zdravstvena zaštita i socijalna zaštita i staranje,

8) obrazovanje i naučne djelatnosti;

9) komunalna infrastruktura i/ili komunalna oprema;

10) sportski i rekreativni objekti i objekti kulture;

11) žičare;

12) infrastruktura koja se odnosi na proizvodnju, prenos ili distribuciju energije ili energenata, u skladu sa zakonom;

13) socijalno stanovanje i drugi oblici stanovanja;

14) poštanske usluge;

15) komunalne djelatnosti;

16) turizam i ugostiteljstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti;

17) kupališta, marine, privezišta, pristaništa i drugi objekti obalne infrastrukture, u skladu sa zakonom;

18) slobodne ekonomske zone i industrijski parkovi;

19) energetska efikasnost;

20) druga javna infrastruktura i objekti koji se koriste, radi pružanja javnih usluga i/ili druge javne usluge u skladu sa zakonom.

Javno-privatno partnerstvo za izgradnju i upravljanje putevima, željezničkim​​ prugama, aerodromima i lukama od strateškog je interesa za Crnu Goru.

Skupština Crne Gore može projekat o javno-privatnom partnerstvu i na predmetima iz drugih oblasti iz stava 1 ovog člana proglasiti od strateškog interesa za Crnu Goru.

Izuzeća od primjene

Član 14

Ovaj zakon ne primjenjuje se na:

1) projekte koji se:

a) sprovode po posebnom postupku međunarodne organizacije, na osnovu zaključenog ugovora;

b) sprovode po pravilima međunarodne organizacije ili međunarodne finansijske institucije, koja u potpunosti finansira projekat, ako nije drugačije ugovoreno;

c) sprovode po pravilima međunarodne organizacije ili međunarodne finansijske institucije, koja sufinansira projekat u iznosu većem od 50%, a ugovorne strane sporazumno utvrđuju pravila postupka koji​​ će se primjenjivati;

d) odnose na zaštitu i spašavanje od elementarnih nepogoda, katastrofa i u slučaju vanrednog stanja;

e) odnose na nabavku oružja, municije i drugih predmeta neophodnih za odbranu i bezbjednost Crne Gore;

f) odnose na civilnu zaštitu u​​ skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i spašavanje;

2) robe, usluge i radove obuhvaćene zakonom kojim se uređuju javne nabavke, i na:

a) ugovore u vezi sa sticanjem, razvojem, produkcijom ili koprodukcijom programskog materijala namijenjenog radio-televizijskom emitovanju;

b) usluge arbitraže, sporazumnog rješavanja sporova i notarske usluge;

c) zastupanje u postupcima pred sudovima ili institucijama druge države ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama;

d) pravne usluge koje su povezane sa vršenjem javnog ovlašćenja;

e) finansijske usluge u vezi sa emitovanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom hartija od vrijednosti ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcije naručioca, radi prikupljanja novca i kapitala i usluge Centralne banke Crne Gore;

3) istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u skladu sa zakonom i na:

a) istraživanje ili eksploataciju, ili istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina;

b) korišćenje vodotoka i drugih voda, odnosno njihovih djelova ili određene količine vode, za namjene utvrđene posebnim zakonom;

c) izgradnju hidromelioracionih sistema i vađenje materijala iz vodnog zemljišta;

d) korišćenje šuma;

e) korišćenje prirodnih bogatstava u morskom dobru, radi obavljanja djelatnosti od javnog interesa;

f) istraživanje i/ili iskorišćavanje podmorja, morskog dna i podzemlja, kao i živih i neživih bogatstava u unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu;

g) korišćenje prirodnih bogatstava u državnoj imovini radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskih objekata radi proizvodnje električne i/ili toplotne energije;

h) korišćenje obala rijeka i jezera;

i) korišćenje prirodnog bogatstva u područjima sa prirodno-ljekovitim svojstvima i drugim prirodnim vrijednostima radi izgradnje, održavanja, korišćenja i modernizacije objekata;

j) priređivanje lutrijskih igara na sreću i posebnih igara na sreću;

k) eksploatacija rječnih nanosa na javnom vodnom dobru;

4)​​ projekte koje je javni naručilac dužan da sprovede u skladu sa procedurama utvrđenim na drugačiji način od ovog zakona, na osnovu pravnih instrumenata kojim se uspostavljaju međunarodne pravne obaveze, kao što su potvrđeni međunarodni sporazumi između Crne​​ Gore i jedne ili više trećih država za projekte javno-privatnog partnerstva;

5) pružanje javnih usluga, izvođenje javnih radova i izgradnju, rekonstrukciju, upravljanje ili održavanje javne infrastrukture koje javni partner dodjeljuje povezanom pravnom licu u skladu sa posebnim zakonom.

Pravni instrumenti kojim se uspostavljaju međunarodne pravne obaveze, odgovarajuća pravila i postupci koji se primjenjuju za dodjelu ugovora iz stava 1 tačka 4 ovog člana sprovode se u skladu sa načelima jednakog tretmana,​​ nediskriminacije i transparentnosti.

Vlada obavještava Evropsku komisiju o zaključenim sporazumima iz stava 1 tačka 4 ovog člana.

Povezanim pravnim licem, iz stava 1 tačka 5 ovog člana, smatra se lice u kojem:

- javni partner ima više od polovine akcija ili udjela ili više od polovine prava glasa ili ima druga upravljačka prava ili prava nadzora;

- javni partner ima pravo na izbor članova organa upravljanja ili lica koja su ovlašćena za zastupanje u skladu sa zakonom, ili odlučujući uticaj na upravljanje i​​ vođenje poslova tog lica;

- nema direktnog učešća privatnog kapitala u skladu sa osnivačkim aktom, ako zakonom nije drugačije propisano; ili

- se više od 80% prihoda stiče obavljanjem poslova koje je povezanom licu povjerio javni partner koji ga kontroliše​​ ili druga pravna lica koja kontroliše isti javni partner.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 15

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumjevaju iste izraze u ženskom rodu.

Jezik u postupku

Član 16

Javni naručilac sačinjava javni poziv i tendersku dokumentaciju i vodi postupak na crnogorskom jeziku.

Javni naručilac može javni poziv i tendersku dokumentaciju da sačini i na engleskom ili drugom jeziku koji je uobičajen u međunarodnoj upotrebi.

Javni naručilac može javnim​​ pozivom i tenderskom dokumentacijom da odredi da se dio ili cijela ponuda može dostaviti i na engleskom ili drugom jeziku koji je uobičajen u međunarodnoj upotrebi, naročito u dijelu koji se odnosi na tehničke karakteristike, kvalitet i tehničku dokumentaciju.

U slučaju spora relevantna je verzija tenderske dokumentacije, odnosno ponude na crnogorskom jeziku.

II. AGENCIJA ZA INVESTICIJE CRNE GORE

Pravni položaj Agencije

Član 17

Radi realizacije javno-privatnog partnerstva, investicija i promocije investicionih potencijala Crne Gore kao investicione destinacije, osniva se Agencija za investicije Crne Gore (u daljem tekstu: Agencija).

Agencija ima svojstvo pravnog lica.

Zaposleni u Agenciji ostvaruju prava i obaveze iz radnog odnosa u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

Agencija posluje pod nazivom Agencija za investicije Crne Gore.

Naziv Agencije na engleskom jeziku je: Montenegrin Investment Agency (skraćeno: MIA).

Sjedište Agencije je u Podgorici.

Poslovi Agencije

Član 18

Agencija:

1) odobrava predloge projekata o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa ovim zakonom;

2) daje mišljenja i predloge javnim naručiocima u vezi sa investicijama;

3) prati realizaciju investicija, sarađuje sa javnim naručiocima i drugim nadležnim organima na poslovima promocije i podrške na realizaciji investicija i javno-privatnog partnerstva;

4) obavlja stručne poslove na promociji investicionih mogućnosti Crne Gore, u skladu sa zakonom kojim se uređuju strane investicije i godišnjim programom rada Agencije, koji naročito obuhvataju:

- pripremu, razvoj i promociju poslovnih mogućnosti u cilju privlačenja investicija;

- stručnu pomoć stranim investitorima za ulaganje u određene oblasti i sektore privrede;

- organizovanje neposrednih kontakata stranih i domaćih privrednih društava i pravnih lica; i

- saradnju sa međunarodnim institucijama, radi povećanja stranih investicija i konkurentnosti;

5) prati status i dinamiku realizacije projekata javno-privatnog partnerstva i drugih investicionih projekata u skladu sa zakonom;

6) predlaže mjere radi povećanja stranih investicija i unaprjeđenja investicionog ambijenta;

7) vodi registar odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva (u daljem tekstu: Registar projekata);

8) vodi registar zaključenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu (u daljem tekstu: Registar ugovora);

9) vodi evidenciju stranih investitora i stranih investicija;

10) podstiče ekonomski razvoj kroz privlačenje investicija;

11) vrši ocjenu opravdanosti razvojnih i investicionih programa koji su od interesa za Crnu Goru;

12) obezbjeđuje informacije o institucionalnom i zakonodavnom okviru za javno-privatno partnerstvo i druge investicije;

13) sarađuje sa međunarodnim organizacijama nadležnim za javno-privatno partnerstvo i investicije i učestvuje u inicijativama od značaja za javno-privatno partnerstvo i investicije;

14) vrši administrativno-tehničke poslove za potrebe radnih tijela Vlade u oblasti investicione politike, privatizacije i kapitalnih projekata, u skladu sa zakonom;

15) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom Agencije.

Organi Agencije

Član 19

Organi Agencije su Savjet i direktor Agencije.

Agencija ima zamjenika direktora i pomoćnike direktora, koji se biraju na osnovu javnog konkursa u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

Savjet Agencije

Član 20

Savjet Agencije (u daljem tekstu: Savjet) ima predsjednika i četiri člana.

Predsjednika i članove Savjeta imenuje i razrješava Vlada, na period od pet godina.

Predsjednik i članovi Savjeta za svoj rad odgovaraju Vladi.

Predsjednik i članovi​​ Savjeta imaju pravo na naknadu za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

Direktor Agencije

Član 21

Radom Agencije rukovodi direktor Agencije.

Direktora Agencije imenuje Savjet, na osnovu javnog konkursa, na period od pet godina.

Nadležnost Savjeta

Član 22

Savjet:

1) donosi statut Agencije;

2) donosi godišnji program rada i finansijski plan Agencije;

3) utvrđuje predlog strategije za podsticanje investicija;

4) donosi izvještaj iz člana 26 ovog zakona;

5) odlučuje o drugim pitanjima u skladu zakonom i statutom Agencije.

Na akt iz stava 1 tačka 1 ovog člana saglasnost daje Vlada.

Nadležnosti direktora Agencije

Član 23

Direktor Agencije:

1) predstavlja, rukovodi i organizuje rad Agencije;

2) odgovara za zakonitost rada Agencije;

3) predlaže statut Agencije;

4) predlaže godišnji program rada i finansijski plan Agencije;

5) predlaže izvještaj iz člana 26 ovog zakona;

6) izvršava odluke Savjeta;

7) donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Agencije, uz saglasnost Savjeta;

8) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i Statutom Agencije.

Statut Agencije

Član 24

Bliža nadležnost Savjeta i direktora Agencije, bliži djelokrug rada​​ Agencije, način donošenja opštih akata, javnost rada i druga pitanja od značaja za rad Agencije, uređuju se statutom Agencije.

Finansiranje Agencije

Član 25

Sredstva za rad Agencije obezbjeđuju se iz:

1) budžeta Crne Gore;

2) donacija, i

3) drugih izvora u​​ skladu sa zakonom.

Godišnji izvještaji

Član 26

Agencija podnosi Vladi godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj najkasnije do kraja prvog kvartala tekuće, za prethodnu godinu.

III. PRIPREMNE RADNjE ZA DODJELU UGOVORA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU

Sadržaj pripremnih radnji

Član 27

Radi odobravanja projekta javno-privatnog partnerstva i zaključivanja ugovora u skladu sa ovim zakonom javni naručilac dužan je da sprovede naročito sljedeće pripremne radnje, i to da:

1) utvrdi potencijalne projekte javno-privatnog partnerstva;

2) pripremi predlog projekta javno-privatnog partnerstva koji obuhvata:

- analizu opravdanosti javno-privatnog partnerstva,

- nacrt ugovora o javno-privatnom partnerstvu, i

3) podnese predlog projekta javno-privatnog partnerstva Agenciji, organu državne uprave nadležnom za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore (u daljem tekstu: Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa) na mišljenje.

Javni naručilac može da ovlasti drugog javnog naručioca za sprovođenje pripremnih radnji iz stava 1 ovog člana.

Angažovanje savjetnika

Član 28

Javni naručilac može da angažuje savjetnika za pružanje stručne podrške u pripremnim radnjama iz člana 27 stav 1 ovog zakona, u ugovaranju javno-privatnog partnerstva i prilikom sprovođenja ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Savjetnik iz stava 1 ovog člana, ne smije da bude u sukobu​​ interesa i ne smije u istom projektu javno-privatnog partnerstva biti savjetnik javnog naručioca, i savjetnik učesnika u postupku ili ponuđača.

Savjetnik iz stava 1 ovog člana, angažuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke i odgovara za pružanje stručne podrške iz stava 1 ovog člana u skladu sa zakonom, pravilima struke i odredbama ugovora o angažovanju zaključenog sa javnim naručiocem.​​ 

Inicijativa zainteresovanog lica

Član 29

Pripremne radnje iz člana 27 stav 1 ovog zakona, javni naručilac može da sprovede na inicijativu zainteresovanog lica uz koju je priložen predlog projekta javno-privatnog partnerstva.

Javni naručilac može da prihvati predlog projekta javno-privatnog partnerstva na inicijativu zainteresovanog lica koja sadrži predlog analize troškova i koristi od implementacije projekta javno-privatnog partnerstva, sa dokazom o troškovima izrade analize, ako predlog projekta javno-privatnog partnerstva nije obuhvaćen godišnjim planom iz člana 35 ovog zakona.

Javni naručilac je dužan da​​ razmotri predlog projekta javno-privatnog partnerstva i analizu koju je dostavilo zainteresovano lice u dijelu zaštite javnih interesa.

Javni naručilac sprovodi pripremne radnje iz člana 27 stav 1 tač. 2 i 3 ovog zakona i nakon sprovedenog postupka odobravanja projekta iz člana 33 ovog zakona priprema predlog za izmjenu godišnjeg plana odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva.

Podnosilac inicijative iz stava 1 ovog člana, učestvuje u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu po podjednakim uslovima sa ostalim ponuđačima i ne smije imati povlašćen tretman.

Naknadu realnih troškova izrade analize podnosiocu inicijative iz stava 2 ovog člana izvršiće odabrani privatni partner, nakon okončanja postupka dodjele ugovora u skladu sa ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Procjena vrijednosti projekta javno-privatnog partnerstva

Član 30

Vrijednost projekta javno-privatnog partnerstva je sadašnja vrijednost procijenjenog ukupnog prihoda privatnog partnera tokom trajanja ugovora, u trenutku sačinjavanja projekta, bez poreza na dodatu vrijednost koja je procijenjena na osnovu radova i usluga koji su predmet ugovora o javno-privatnom partnerstvu, kao i robe koja je vezana za te radove i usluge.

Procijena vrijednosti projekta javno-privatnog partnerstva utvrđuje se na osnovu podataka iz analize opravdanosti u skladu sa članom 32 ovog zakona.

Procjena vrijednosti iz stava 1 ovog člana, važi od trenutka objavljivanja javnog poziva za dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu ili, ako obaveza objavljivanja javnog poziva nije utvrđena ovim zakonom, od trenutka pokretanja postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Ako je vrijednost projekta javno-privatnog partnerstva u trenutku dodjele ugovora veća za 20% u odnosu na prvobitno procijenjenu vrijednost u predlogu projekta javno-privatnog partnerstva, vrijednost projekta određuje se prema vrijednosti u trenutku dodjele ugovora u skladu sa rezultatima nove procjene.

Na pitanja utvrđivanja procijene vrijednosti projekta javno-privatnog partnerstva​​ koja nijesu uređena ovim zakonom primjenjuju se i odredbe zakona kojima se uređuje procjena vrijednosti imovine.

Utvrđivanje procijenjene vrijednosti projekta javno-privatnog partnerstva

Član 31

Prilikom procjene vrijednosti i utvrđivanja ekonomske opravdanosti projekta javno-privatnog partnerstva javni naručilac, u skladu sa predmetom ugovora javno-privatnog partnerstva, naročito cijeni:

1) vrijednost svih vrsta javno-privatnog partnerstva koji se razmatraju u postupku predlaganja projekta javno-privatnog​​ partnerstva, uključujući trajanje kao i moguća produženja predloženog roka trajanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

2) procijenjeni prihod privatnog partnera po osnovu naknada od krajnjih korisnika radova ili usluga, kao i drugi procijenjeni prihodi javnog partnera po osnovu ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

3) plaćanja ili finansijsku podršku javnog partnera privatnom partneru, uključujući naknadu za pružanje javne usluge i subvencionisanje troškova ulaganja;

4) vrijednost očekivanih donacija​​ ili druge finansijske podrške od trećih lica za izvršenje ugovora;

5) prihod od prodaje imovine koja se odnosi na predmet ugovora o javno-privatnom partnerstvu, u skladu sa pravima i obavezama utvrđenim ugovorom o javno-privatnom partnerstvu i zakonom;

6)​​ vrijednost roba i usluga koje je javni naručilac stavio na raspolaganje privatnom partneru, ako su neophodni za izvođenje radova ili pružanje usluga;

7) nagrade ili druga plaćanja privatnom partneru;

8) naknade, kazne, kao i druge obaveze koje imaju krajnji korisnici radova ili usluga.

Ako predmet javno-privatnog partnerstva obuhvata dodjelu više ugovora o javno-privatnom partnerstvu, prilikom procjene vrijednosti uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih ugovora.

Analiza opravdanosti

Član 32

U izradi analize opravdanosti naročito se uzima u obzir ostvarivanje javnog interesa projektom javno-privatnog partnerstva, uticaj na životnu sredinu, procjena rizika i tehnički, finansijski i ekonomski efekti predloženog projekta javno-privatnog partnerstva.

Analiza opravdanosti iz stava 1 ovog člana naročito sadrži:

1) predmet i vrstu javno-privatnog partnerstva, procjenu vrijednosti projekta, lokaciju obavljanja djelatnosti i ciljeve koji se ostvaruju realizacijom tog projekta;

2) poslovni plan, koji uključuje očekivanu procjenu kapitalnih troškova, troškova finansiranja, operativnih troškova kao i očekivanih prihoda;

3) identifikaciju i alokaciju rizika projekta;

4) analizu potencijalne realizacije projekta putem drugih alternativnih modela (javne nabavke i direktno finansiranje);

5) analizu dobijene vrijednosti u odnosu na uložena sredstva (value-for-money);

6) planiranu dinamiku razvoja projekta javno-privatnog partnerstva;

7) vrste i iznose sredstava obezbjeđenja koje obezbjeđuju javni i privatni partner;

8) procjenu finansijskih rizika i uticaja na budžet Crne Gore, odnosno na budžet lokalne samouprave, uz analizu sposobnosti plaćanja javnog partnera;

9) predloženo trajanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

10) tehničku, finansijsku, ekonomsku i pravnu analizu;

11) izvod iz prostorno-planske dokumentacije, vlasničku strukturu i način rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, kao i podatke o infrastrukturnim i drugim objektima koji se nalaze na prostoru predviđenom za sprovođenje ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

12) uticaj na životnu sredinu;

13) mogućnost da se ugovorom može privatnom partneru dozvoliti obavljanje i drugih komercijalnih djelatnosti ili izgradnja drugih objekata u okviru realizacije projekta javnoprivatnog partnerstva radi sticanja​​ prihoda;

14) ekonomsku održivost i pogodnost projekta za finansiranje od strane banaka i drugih finansijskih institucija;

15) usklađenost projekta sa strateškim ciljevima na državnom i lokalnom nivou;

16) procjenu potražnje na tržištu i potencijali tržišta​​ za realiziciju predloga projekta;

17) procjenu kapaciteta javnog naručioca i javnog sektora za pripremu i realizaciju predloga projekta.

Analiza opravdanosti iz stava 2 ovog člana izrađuje se na obrascu koji propisuje Agencija.

Metodologiju za procjenu dobijene vrijednosti u odnosu na uložena sredstva iz stava 2 tačka 5 ovog člana, propisuje Agencija.

Javni naručilac je dužan da u analizi opravdanosti odredi rok na koji se zaključuje ugovor o javno-privatnom partnerstvu i mogućnost njegovog produženja, na​​ način kojim se obezbjeđuje amortizacija ulaganja privatnog partnera i razuman povraćaj uloženog kapitala, uzimajući u obzir rizike povezane sa komercijalnim korišćenjem predmeta ugovora.

Analiza opravdanosti za projekte javno-privatnog partnerstva male vrijednosti može se pripremiti na način da ne obuhvati navedene elemente iz stava 2 ovog člana, uz obrazloženje razloga nemogućnosti definisanja određenih aspekata analize iz stava 2 ovog člana.

Analiza opravdanosti iz stava 6 ovog člana za projekte javno-privatnog partnerstva male vrijednosti obavezno sadrži elemente iz stava 2 tač. 1, 2, 3, 7, 8, 9, 11 i 14 ovog člana.

Odobravanje projekta javno-privatnog partnerstva

Član 33

Predlog projekta javno-privatnog partnerstva javni naručilac dostavlja Agenciji i Ministarstvu, radi davanja mišljenja.

U postupku davanja mišljenja iz stava 1 ovog člana, Agencija naročito cijeni da li je:

1) projekat javno-privatnog partnerstva predložen u skladu​​ sa državnim i lokalnim strateškim ciljevima;

2) javni naručilac ovlašćen za predlaganje projekta javno-privatnog partnerstva;

3) vrijednost predloga projekta u odnosu na uložena sredstva procjenjena u skladu sa metodologijom iz člana 32 stav 4 ovog zakona;​​ i

4) predlog projekta javno-privatnog partnerstva pripremljen u skladu sa članom 2 ovog zakona.

Agencija je dužna da mišljenje iz stava 1 ovog člana, da u roku od 20 dana od dana dostavljanja predloga projekta javno-privatnog partnerstva.

Agencija u postupku davanja mišljenja iz stava 1 ovog člana može da zatraži dodatne informacije od javnog naručioca i drugih nadležnih organa državne uprave.

U postupku davanja mišljenja iz stava 1 ovog člana Ministarstvo naročito cijeni fiskalne efekte predloga projekta​​ javno-privatnog partnerstva, fiskalnu raspoloživost, održivost i izvodljivost, odnosno direktne i indirektne fiskalne efekte i rizike i dužno je da javnom naručiocu i Agenciji dostavi mišljenje u roku od 20 dana od dana prijema predloga projekta javno-privatnog partnerstva.

U skladu sa predmetom javno-privatnog partnerstva u postupku odobravanja projekata javno-privatnog partnerstva javni naručilac je dužan da pribavi mišljenje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u dijelu zaštite imovinskih interesa Crne​​ Gore u skladu sa posebnim zakonom.

Mišljenje iz stava 6 ovog člana Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa dužan je da dostavi javnom naručiocu u roku od 20 dana od dana prijema predloga projekta javno-privatnog partnerstva.

Ako se u projektu javno-privatnog​​ partnerstva izvrše promjene po osnovu mišljenja Agencije, Ministarstva, odnosno Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, javni naručilac je dužan da izmijenjeni projekat dostavi Agenciji, odnosno Ministarstvu.

Javni naručilac je dužan da na predlog projekta​​ javno-privatnog partnerstva pribavi pozitivno mišljenje Agencije i Ministarstva u postupku odobravanja projekta javno-privatnog partnerstva.

Projekat javno-privatnog partnerstva se odobrava davanjem pozitivnog mišljenja Agencije, odnosno Ministarstva.

Registar projekata

Član 34

Predlog projekta javno-privatnog partnerstva koji je odobren u skladu sa članom 33 ovog zakona, Agencija je dužna da upiše u Registar projekata u roku od sedam dana od dana odobravanja.

Agencija vodi i objavljuje Registar projekata na svojoj internet stranici.

Sadržaj i način vođenja Registra projekata utvrđuje Agencija.

Godišnji plan odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva

Član 35

Javni naručioci dužni su da spisak odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva čija realizacija se planira u godini za koju se donosi godišnji plan odobrenih projekata, osim projekata iz nadležnosti lokalne samouprave, dostave Agenciji do kraja drugog kvartala tekuće, za narednu godinu.

Agencija je dužna da nacrt godišnjeg plana iz stava 1 ovog člana, stavi na javnu raspravu u trajanju od najmanje 30 dana.

Agencija je dužna da predlog godišnjeg plana odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva, nakon javne rasprave, dostavi Vladi do kraja trećeg kvartala tekuće za narednu godinu, radi razmatranja i usvajanja.

Godišnji plan odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva za narednu godinu Vlada usvaja do 30. novembra tekuće godine.

Godišnji plan iz stava 3 ovog člana, Agencija objavljuje na svojoj internet stranici do kraja tekuće godine.

Godišnji plan projekata javno-privatnog partnerstva za narednu godinu u nadležnosti lokalne samouprave, nakon sprovedene javne rasprave, donosi nadležni organ lokalne samouprave do 30. novembra tekuće, za narednu godinu.

Godišnji plan iz stava 6 ovog člana nadležni organ lokalne samouprave dostavlja Agenciji radi objavljivanja na internet stranici.

Predlozi projekata javno-privatnog partnerstva iz st. 3 i 6 ovog člana moraju biti u skladu sa smjernicama fiskalne politike.

Javni naručilac je dužan da projekat javno-privatnog partnerstva koji nije uključen u godišnji plan u skladu sa stavom 1 ovog člana, dostavi Agenciji, radi dopune plana u skladu sa ovim zakonom.

Predlog izmjena i dopuna godišnjeg plana odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva za tekuću godinu, nakon javne rasprave, usvaja Vlada, odnosno nadležni organ lokalne samouprave.

Ako odobreni projekti javno-privatnog partnerstva čija realizacija je​​ planirana godišnjim planom odobrenih projekata nijesu realizovani u toj godini, uključuju se u godišnji plan odobrenih projekata za narednu kalendarsku godinu, osim ako javni naručilac i/ili Agencija ne odluče drugačije.

Odluka o pokretanju postupka

Član 36

Odluku o pokretanju postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu na osnovu odobrenog predloga projekta javno-privatnog partnerstva, u skladu sa godišnjim planom odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva donosi javni naručilac.

Javni naručilac istovremeno sa donošenjem odluke o pokretanju postupka imenuje tendersku komisiju (u daljem tekstu: Komisija).

Komisija

Član 37

Članovi Komisije imenuju se iz pravne, ekonomske, tehničke struke i drugih oblasti, u zavisnosti od predmeta i karakteristika projekta javno-privatnog partnerstva.

Broj članova Komisije je neparan i ne može biti veći od devet članova.

Komisija ima sekretara.

Članovi Komisije potpisuju izjavu da nijesu u sukobu interesa, kojom se garantuje da nemaju lične interese u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Izjava iz stava 4 ovog člana, sastavni je dio tenderske dokumentacije.

U slučaju nastanka sukoba interesa ili ako član Komisije ne podnese izjavu iz stava 4 ovog člana, izuzima se iz postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Sadržaj izjave iz stava 4 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Sukob interesa

Član 38

Sukob interesa iz člana 37 stav 4 ovog zakona postoji ako je član Komisije:

1) ponuđač, podugovarač ili podizvođač, zakonski zastupnik ili punomoćnik ponuđača;

2) srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena sa ponuđačem ili mu je ponuđač bračni, odnosno vanbračni supružnik ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao ili nije;

3) staralac,​​ usvojilac ili usvojenik ponuđača, njegovog zakonskog zastupnika ili punomoćnika;

4) akcionar ili član organa upravljanja ponuđača, odnosno podnosioca prijave;

5) lice koje ima neposredan ili posredan interes u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

6) uključen u druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.

Odredbe člana 37 st. 4 i 6 ovog zakona i stav 1 ovog člana odnose se i na druga lica koja su kod javnog naručioca uključena u pripremne radnje za odobravanje projekta javno-privatnog partnerstva, odnosno u postupak dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Ništavost ugovora

Član 39

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu je ništav ako je zaključen uz dokazano postojanje sukoba interesa.

Poslovi Komisije

Član 40

Komisija:

1) priprema javni poziv i tendersku dokumentaciju u skladu sa predlogom projekta javnoprivatnog partnerstva odobrenog u skladu sa članom 33 ovog zakona;

2) sprovodi postupak otvaranja ponuda, ocjenjuje i provjerava podobnost ponuđača za učešće na​​ javnom pozivu, vrši provjeru ispravnosti ponuda sa uslovima određenim javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom, vrednuje ponude i sačinjava rang listu ponuđača;

3) sastavlja zapisnik o javnom otvaranju ponuda i zapisnik o pregledu, ocjeni i vrednovanju​​ ponuda;

4) vrši i druge aktivnosti potrebne za sprovođenje postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Komisija može angažovati stručnjake (finansijske, pravne i tehničke struke) za obavljanje stručnih poslova i pružanje pomoći u obavljanju poslova iz stava 1 ovog člana.

Komisija u slučajevima iz stava 1 ovog člana odlučuje većinom glasova od ukupnog broja članova.

Sadržaj tenderske dokumentacije

Član 41

U zavisnosti od predmeta konkretnog javno-privatnog partnerstva, tenderska dokumentacija naročito sadrži:

1) naziv javnog naručioca;

2) predmet javno-privatnog partnerstva (tehničke karakteristike, odnosno specifikacije izvođenja radova ili pružanja usluga, uslove podugovaranja, rok početka izvođenja radova ili pružanja usluga, okvirni rok završetka radova ili pružanja usluga, odnosno predviđeno trajanje ugovora);

3) uslove koje moraju da ispune ponuđači u pogledu ekonomsko-finansijske sposobnosti i stručno-tehničke i kadrovske osposobljenosti, dokaze i podatke kojima ponuđač ili konzorcijum dokazuje ispunjenost tih uslova;

4) vrijednost projekta javno-privatnog partnerstva;

5) uslove o podobnosti za učešće ponuđača u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu, kao i uslove i zahtjeve koji moraju biti ispunjeni u skladu sa posebnim propisima ili pravilima struke;

6) mjesto, vrijeme i način preuzimanja tenderske dokumentacije i lice zaduženo za davanje dodatnih informacija;

7) instrukcije ponuđačima (sadržaj i način pripreme ponude, način dostavljanja, način određivanja cijene, odnosno koncesione ili druge naknade, valuta kojom se iskazuje vrijednost ponude, jezik i pismo sačinjavanja ponude, i druga pitanja od značaja za predmet javnoprivatnog partnerstva);

8) visinu, vrstu i rok trajanja bankarske garancije ponude, odnosno bankarske garancije za dobro izvršenje posla ili drugog sredstva obezbjeđenja;

9) uslove u pogledu ekonomsko-finansijske sposobnosti i stručno-tehničke i kadrovske osposobljenosti koje moraju da ispune ponuđači;

10) kriterijume za izbor najbolje ponude i vrednovanje ponuda;

11) mjesto i vrijeme uvida u dokumentaciju neophodnu za pripremu ponude i/ili posjete lokaciji na kojoj će se vršiti djelatnost koja je predmet javno-privatnog partnerstva;

12) uslove, rok i način vraćanja garancije, odnosno drugog sredstva obezbjeđenja;

13) podatke koje treba da dostavi ponuđač o svojim kompetencijama i kompetencijama članova konzorcijuma, odnosno podizvođača;

14) uslove koje moraju da ispunjavaju pojedinačno i zajedno članovi konzorcijuma, ako je potrebno;

15) spisak potrebne tehničke dokumentacije sa uslovima za njenu izradu i spisak dozvola, odobrenja i saglasnosti koje treba pribaviti prije početka realizacije ugovora o javno-privatnom partnerstvu, u skladu sa zakonom;

16) izvod iz prostorno-planske dokumentacije i podatke o infrastrukturnim i drugim objektima koji se nalaze na prostoru za sprovođenje ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

17) podatke o datumu, vremenu i mjestu dostavljanja ponuda, odnosno roku za povlačenje ponude;

18) rok važenja ponude;

19) datum, vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda;

20) spisak nadležnih organa od kojih ponuđač može dobiti informacije o obavezama i spisak propisa kojima se uređuju pitanja od značaja za predmet javno-privatnog partnerstva;

21) rok, način i uslove plaćanja naknade za koncesiju ili druge naknade ili plaćanja od strane javnog partnera;

22) podatke o imovinsko-pravnim odnosima, vlasničkoj strukturi i načinu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa;

23) rok za donošenje odluke o dodjeli ugovora o javno-privatnom​​ partnerstvu;

24) pouku o pravnoj zaštiti u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu; i

25) druge podatke od značaja za postupak dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Sastavni dio tenderske dokumentacije čini javni poziv i nacrt ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Ako je najbolji ponuđač dužan da osnuje privredno društvo posebne namjene iz člana 43 ovog zakona, u tenderskoj dokumentaciji navodi se i oblik tog privrednog društva i minimalni osnivački kapital, odnosno u slučaju osnivanja zajedničkog privrednog društva međusobna prava i obaveze javnog i privatnog partnera.

Javni naručilac ne smije tenderskom dokumentacijom da ograničava ili ugrožava konkurenciju u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Tenderska dokumentacija mora da bude sačinjena na način koji omogućava preglednost i uporedivost dostavljenih ponuda.

Tenderska dokumentacija može da sadrži i obrasce, izjave i druge formulare.

Tenderska dokumentacija može da sadrži i druge elemente koje sadrži tenderska​​ dokumentacija u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke.

Tenderska dokumentacija za projekte javno-privatnog partnerstva male vrijednosti može da se pripremi bez pojedinih elementa iz stava 1 ovog člana, uz obrazloženje razloga za nemogućnost definisanja određenih elemenata tenderske dokumentacije.

Saglasnost na tendersku dokumentaciju za projekte javno-privatnog partnerstva, osim za projekte male vrijednosti, daje Vlada, odnosno nadležni organ lokalne samouprave za ugovore o javno-privatnom partnerstvu u kojima je javni partner lokalna samouprava.

Tehničke i funkcionalne karakteristike, odnosno specifikacije

Član 42

Javni naručilac može tenderskom dokumentacijom da utvrdi tehničke i funkcionalne karakteristike, odnosno specifikacije koje se odnose​​ na radove i usluge koji su predmet javno-privatnog partnerstva, specifičan proces, ili proizvodnju ili pružanje radova ili usluga ako su povezani sa predmetom ugovora ili proporcionalnu vrijednost i ciljeve predmeta ugovora.

Tehničke i funkcionalne karakteristike, odnosno specifikacije iz stava 1 ovog člana mogu se odnositi i na nivo kvaliteta, uticaj na životnu sredinu, posebne zahtjeve (uključujući pristup za osobe s invaliditetom) i ocjenu usklađenosti sa tim zahtjevima, performansi, sigurnosti ili mjerenja, simbole, testiranja, metode testiranja ili uputstva za korisnike.

Javni naručilac ne smije u tenderskoj dokumentaciji da koristi ili da se poziva na tehničke i funkcionalne karakteristike, odnosno specifikacije predmeta javno-privatnog partnerstva, ako bi takvim označavanjem dao prednost određenom učesniku u​​ postupku, odnosno ponuđaču ili bi mogao neopravdano da isključi ostale učesnike u postupku, odnosno ponuđače.

Kada javni naručilac ne može u tenderskoj dokumentaciji da opiše tehničke i funkcionalne karakteristike, odnosno specifikacije predmeta javno-privatnog partnerstva iz stava 1 ovog člana, na način kojim se obezbjeđuje da karakteristike ili specifikacije budu razumljive učesnicima u postupku, odnosno ponuđačima, može da navede elemente robni znak, patent, tip ili proizvođača, pod uslovom da taj navod prate riječi: "ili ekvivalentno".

Obaveza osnivanja privrednog društva

Član 43

Javni naručilac javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom, može da utvrdi obavezu za privatnog partnera da osnuje društvo posebne namjene, prije zaključivanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu, kao i uslove koje će društvo posebne namjene morati da ispunjava.

Izuzetno od stava 1 ovog člana javni naručilac može javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom utvrditi obavezu za ponuđača, da može da proširi djelatnost privrednog društva ili drugog pravnog lica sa sjedištem u Crnoj Gori za obavljanje djelatnosti koja je predmet javno-privatnog partnerstva, prije stupanja na snagu ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Društvo​​ iz stava 1 ovog člana zaključuje zajedno sa privatnim partnerom ugovor o javno-privatnom partnerstvu i može da obavlja samo djelatnosti koje isključivo imaju za cilj realizaciju projekta javno-privatnog partnerstva za koju je osnovano.

Sjedište, status ili vlasničku strukturu privrednog društva, dijela stranog društva ili drugog pravnog lica na teritoriji Crne Gore iz st. 1 i 2 ovog člana privatni partner može da izmijeni uz prethodnu saglasnost javnog partnera.

Ugovor zaključen suprotno stavu 4 ovog člana​​ ništav je.

Društvo iz st. 1 i 2 ovog člana, osniva se u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje privrednih društava.

Privatni partner iz stava 1 ovog člana je solidarno​​ odgovoran za obaveze privrednog društva, odnosno pravnog lica iz st. 1 i 2 ovog člana, osim ako drugačije nije određeno ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Konzorcijum

Član 44

Radi učešća u postupku dodjele i sprovođenja ugovora o javno-privatnom partnerstvu može se obrazovati konzorcijum, osim ako javnim pozivom, odnosno tenderskom dokumentacijom nije drugačije određeno.

Konzorcijum čine dva ili više pravnih ili fizičkih lica koja dostavljaju jednu zajedničku ponudu u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Javnim pozivom, odnosno tenderskom dokumentacijom primjereno predmetu javnoprivatnog partnerstva, javni naručilac može da odredi bliže uslove koje treba da ispunjava konzorcijum.

Članovi konzorcijuma

Član 45

Član konzorcijuma može neposredno ili posredno da učestvuje istovremeno samo u jednom konzorcijumu koji je obrazovan radi realizacije projekta javno-privatnog partnerstva.

Član konzorcijuma iz stava 1 ovog člana ne može da učestvuje u postupku dodjele kao samostalni ponuđač.

U slučaju odstupanja od st. 1 i 2 ovog člana, ponuda konzorcijuma neće se razmatrati.

Javni naručilac je dužan da ocijeni sposobnost konzorcijuma radi utvrđivanja ispunjenosti uslova utvrđenih javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom.

Odgovornost članova konzorcijuma

Član 46

Članovi konzorcijuma su neograničeno solidarno odgovorni za izvršenje ugovora o javno-privatnom partnerstvu, osim ako drugačije nije određeno ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Promjene u vlasničkoj strukturi društva iz člana 43 ovog zakona nakon potpisivanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu mogu se vršiti na način određen ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Garancija ponude

Član 47

Vrsta i vrijednost garancije ponude određuju se zavisno od vrste i predmeta javnoprivatnog partnerstva u skladu sa procjenom javnog naručioca.

Javni naručilac utvrđuje visinu garancije ponude u apsolutnom novčanom iznosu koji ne može da iznosi više od 5% vrijednosti projekta javno-privatnog partnerstva.

Javni naručilac ne smije da odredi vrstu i iznos garancije ponude koja može da diskriminiše učesnika u postupku, odnosno ponuđača prema finansijskoj snazi.

U slučaju produženja roka važenja ponude na zahtjev javnog naručioca ponuđač je dužan da proporcionalno produži i rok važenja garancije ponude.

Rok​​ za produženje garancije ponude iz stava 4 ovog člana i njeno dostavljanje ne može da bude duži od 30 dana, od dana produženja roka važenja ponude.

Javni naručilac je dužan da ponuđačima koji nijesu izabrani u postupku dodjele ugovora vrati garanciju ponude neposredno nakon završetka postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu, u skladu sa tenderskom dokumentacijom i da kopiju garancije čuva.

IV. DODJELA UGOVORA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU

Vrste postupaka

Član 48

Na dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu primjenjuju se odredbe utvrđene zakonom kojim se uređuju javne nabavke i čl. 49 do 65 ovog zakona.

Izuzetno od stava 1 ovog člana u postupku izbora privatnog​​ partnera na angažovanje podizvođača, grupe podizvođača, odnosno zajedničku ponudu u vezi sa obavezom izvođenja dijela ugovora koji će sprovoditi pojedini članovi iz grupe privatnog partnera, kao i obaveze i plaćanja između privatnog partnera i podizvođača​​ ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju javne nabavke.

Na pitanja dodjele ugovora javno-privatnog partnerstva koja nijesu utvrđena ovim zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju javne nabavke.

Javni poziv za dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član 49

Javni poziv za dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu (u daljem tekstu: javni poziv) objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore", najmanje jednom dnevnom štampanom mediju koji se distribuira na teritoriji Crne Gore, na internet stranici javnog naručioca i na internet stranici Agencije i, po procjeni javnog naručioca, jednom međunarodnom finansijskom štampanom ili elektronskom mediju.

Javni poziv naročito sadrži:

1) podatke o javnom naručiocu;

2) datum objavljivanja javnog​​ poziva;

3) predmet i vrstu javno-privatnog partnerstva;

4) vrstu postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

5) rok trajanja i prema potrebi vrijednost ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

6) uslove za učešće u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

7) kriterijume za izbor najbolje ponude;

8) jezik na kojem se dostavlja ponuda;

9) adresu i rok za dostavljanje ponude;

10) datum, vrijeme i mjesto za otvaranje ponuda;

11) podatke o licu zaduženom za davanje odgovarajućih informacija u toku trajanja javnog poziva;

12) naziv i adresu organa nadležnog za odlučivanje po žalbi, kao i podatke o rokovima za podnošenje žalbe;

13) vrijeme i mjesto na kojem se može preuzeti tenderska dokumentacija.

Troškovi objavljivanja javnog poziva padaju na teret javnog naručioca.

Javni poziv može se izmijeniti, odnosno dopuniti najkasnije sedam dana prije isteka roka za podnošenje ponuda.

Ako se izmjenom ili dopunom javnog poziva mijenjaju uslovi za učešće, kriterijumi, ili podkriterijumi, javni naručilac je dužan da produži rok za dostavljanje ponuda za period koji je istekao od dana objavljivanja javnog poziva do dana objavljivanja izmjena i dopuna javnog poziva.

Izmjena, odnosno dopuna javnog poziva objavljuje se na način na koji je objavljen javni poziv.

Povjerljivost u toku postupka

Član 50

Javni naručilac ne smije da objavi podatke koje je ponuđač označio u ponudi kao tajne, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita poslovne tajne.

Ponuđač je dužan da, na zahtjev javnog naručioca, obezbijedi zaštitu tajnosti podataka u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Sprječavanje korupcije

Član 51

Javni naručilac je dužan da u postupku dodjele ugovora o​​ javno-privatnom partnerstvu preduzima mjere za sprječavanje prevare, korupcije, favorizovanja ponuđača i efikasno sprječavanje, utvrđivanje i otklanjanje sukoba interesa, radi sprječavanja narušavanja konkurencije na tržištu, obezbjeđenja transparentnosti​​ postupka dodjele i nediskriminacije ponuđača.

Pristup tenderskoj dokumentaciji

Član 52

Javni naručilac je dužan da, od dana objavljivanja javnog poziva, odnosno dostavljanja poziva za podnošenje ponuda zainteresovanim licima omogući elektronski pristup tenderskoj dokumentaciji u skladu sa javnim pozivom.

U pozivu iz stava 1 ovog člana navodi se internet adresa na kojoj se može pristupiti tenderskoj dokumentaciji.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, javni naručilac može da odredi da se iz tehničkih razloga ili zbog naročito osjetljive prirode komercijalnih informacija koje iziskuju zaštitu, tenderska dokumentacija preuzima neposredno kod javnog naručioca, u skladu sa javnim pozivom ili pozivom za dostavljanje ponude.

Učesnik u postupku može da zahtijeva dodatna pojašnjenja tenderske dokumentacije najkasnije deset dana prije isteka roka za prijem ponuda.

Pojašnjenje tenderske dokumentacije, odnosno dodatne informacije u vezi sa tenderskom dokumentacijom javni naručilac je dužan da objavi na internet stranici na kojoj se može pristupiti tenderskoj dokumentaciji najkasnije šest dana prije isteka roka za prijem ponuda.

Javni naručilac nije dužan da pruži dodatna pojašnjenja iz stava 4 ovog člana, ako bi se pružanjem tih informacija kršile odredbe zakona ili bi se na drugi način suprotno javnom interesu, štetilo zakonitim interesima učesnika u postupku, ili bi se mogla ugroziti konkurencija između učesnika postupka.

Preuzimanje tenderske dokumentacije

Član 53

U postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu zainteresovana lica imaju pravo da pod jednakim uslovima preuzmu tendersku dokumentaciju.

Javni naručilac je dužan da podatke o učesniku u postupku, odnosno ponuđaču čuva kao tajne do otvaranja ponude.

Javni naručilac može da vrši pojašnjenja, izmjene, dopune,​​ i/ili ispravke tenderske dokumentacije, pod uslovom da budu dostupne učesnicima u postupku koji su preuzeli tendersku dokumentaciju istog dana, a najkasnije sedam dana prije isteka roka za podnošenje ponuda.

U slučaju iz stava 3 ovog člana, javni naručilac​​ je dužan da obezbijedi dostupnost pojašnjenja, izmjena, dopuna, i/ili ispravki tenderske dokumentacije svim učesnicima u postupku, odnosno ponuđačima istovremeno i na isti način na koji je učinjena dostupna tenderska dokumentacija.

Izmjenama, dopunama i/ili ispravkama iz stava 3 ovog člana, ne smiju se vršiti izmjene bitnih elemenata predloga projekta o javno-privatnom partnerstvu.

Nepodobni ponuđači

Član 54

Javni naručilac dužan je da isključi ponuđača iz postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu ako je odgovorno lice ponuđača pravosnažno osuđeno za krivično djelo:

1) kriminalnog udruživanja;

2) stvaranja kriminalne organizacije;

3) davanje mita;

4) primanje mita;

5) davanje mita u privrednom poslovanju;

6) primanje mita u privrednom poslovanju;

7) prevare;

8) terorizma;

9) finansiranja terorizma;

10) terorističkog udruživanja;

11) učestvovanja u stranim oružanim formacijama;

12) pranja novca;

13) trgovine ljudima;

14) trgovine maloljetnim licima radi usvojenja;

15) zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu.

Odredba stava 1 ovog člana, primjenjuje se i na člana organa upravljanja ili nadzornog organa ponuđača.

Javni naručilac dužan je da isključi iz postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu ponuđača koji nije izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza ili doprinosa u skladu sa zakonom.

Javni naručilac je dužan da isključi iz učešća u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu ponuđača:

1) čija ponuda nije u skladu sa ovim zakonom;

2) koji je u stečaju;

3) koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo izvršeno u vršenju profesionalne djelatnosti;

4) za koga može da dokaže da je zaključio sporazume s drugim privrednim​​ subjektima sa ciljem narušavanja tržišne konkurencije;

5) koji je kršio odredbe ranije zaključenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu ili drugog ugovora s javnim naručiocem;

6) koji da netačne ili sakrije podatke od značaja za njegovu podobnost za učešće, odnosno donošenje odluke u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

7) ako podaci o poslovanju, svojini, finansijskim evidencijama iz države u kojoj ima sjedište, odnosno prebivalište, nijesu dostupni nadležnim organima Crne Gore;

8) koji​​ je pokušao da utiče na postupak odlučivanja javnog naručioca ili Komisije ili da sazna povjerljive informacije koje bi omogućile prednost u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu, i

9) radi zaštite bezbjednosti i odbrane Crne Gore.

Podobnost za učešće u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu dokazuje se podnošenjem dokaza izdatih od nadležnih organa u skladu sa javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom.

Izuzetno od stava 3 ovog člana, javni naručilac neće isključiti iz postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu ponuđača zbog neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa, koji dokaže da, u skladu sa propisima, nema obavezu plaćanja poreza i doprinosa ili da mu je odobreno odlaganje plaćanja poreza i doprinosa,​​ koje blagovremeno izvršava.

Dostavljanje ponuda

Član 55

Ponuđač dostavlja ponudu u roku određenom javnim pozivom, neposredno ili preporučenom poštom na adresu javnog naručioca.

Ponuda mora biti sačinjena u skladu sa uslovima i zahtjevima utvrđenim javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom.

Ponuda se podnosi u pisanom obliku, u zapečaćenom paketu (koverat ili omot) na kojem se navodi naziv i adresa javnog naručioca, postupak dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu na koji se ponuda odnosi, broj javnog​​ poziva i tekst sa naznakom "ne otvaraj".

Ponuda je obavezujuća za ponuđača do isteka roka važenja ponude.

Javni naručilac dužan je da u tenderskoj dokumentaciji priloži uputstvo o načinu dostavljanja ponuda.

Ponuđač može da u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu podnese samo jednu ponudu samostalno, u konzorcijumu ili drugom obliku poslovnog povezivanja.

Javni naručilac može da utvrdi postupak dostavljanja ponuda elektronskim putem u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronska uprava, elektronska identifikacija i elektronski potpis, elektronski dokument, elektronska trgovina i informaciona bezbjednost.

Rok za dostavljanje ponuda

Član 56

Javni naručilac je dužan da u javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji odredi rok za dostavljanje ponuda primjeren stepenu složenosti predmeta i vremenu potrebnom za sačinjavanje ponuda.

Rok za dostavljanje ponuda, odnosno zahtjeva za učešće u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu, ne može biti kraći od 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva, odnosno 22 dana, od dana slanja poziva za učešće u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu, ako se postupak odvija u fazama.

Rok za dostavljanje ponuda javni naručilac može da produži najkasnije sedam dana prije isteka roka iz stava 2 ovog člana.

Ako je za pripremu ponude ili podnošenje zahtjeva za učešće u dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu neophodan obilazak lokacije ili​​ uvid u dokumenta koja prate dokumentaciju za dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu, javni naručilac je dužan da produži rok iz stava 2 ovog člana, primjereno vremenu potrebnom za obilazak lokacije ili uvid u dokumenta koja prate dokumentaciju za javno-privatno partnerstvo.

Ponuđač može u roku za dostavljanje ponude da mijenja ili dopunjava ponudu ili da od ponude odustane u pisanoj formi.

Na zahtjev javnog naručioca ponuđač može produžiti rok važenja ponude.

Neispravna ponuda i prijava

Član 57

Neispravna je ponuda, odnosno prijava za kvalifikaciju u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom parnerstvu koja:

1) nije sačinjena u skladu sa ovim zakonom, javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom;

2) sadrži odredbe koje štete interesima javnog partnera, odnosno interesima Crne Gore ili kojima se narušava ili ograničava konkurencija na tržištu;

3) ne sadrži dokaz o podobnosti ponuđača u skladu sa tenderskom dokumentacijom;

4) uz koju nije dostavljena garancija ponude u skladu sa tenderskom dokumentacijom;

5) ne odgovara opisu predmeta javno-privatnog partnerstva, tehničkim i funkcionalnim karakteristikama i specifikacijama, odnosno kojom se nude usluge odnosno radovi koji nijesu u skladu sa predmetom javno-privatnog partnerstva i/ili uslovima za obavljanje djelatnosti koja je predmet javno-privatnog partnerstva.

Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude

Član 58

Ponude se rangiraju na osnovu objektivnih kriterijuma, koji se utvrđuju u skladu sa predmetom ugovora o javno-privatnom partnerstvu, u skladu sa načelima utvrđenim ovim zakonom.

Kriterijumi iz stava 1 ovog člana mogu da sadrže ekološke, socijalne odnosno kriterijume u vezi sa inovativnošću.

Javni naručilac javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom određuje redosljed kriterijuma po značaju.

Kriterijum

Član 59

U postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda.

Ekonomski najpovoljnija ponuda

Član 60

Ekonomski najpovoljnija ponuda određuje se naročito na osnovu sljedećih podkriterijuma, u skladu sa predmetom i prirodom javno-privatnog partnerstva:

1) kvaliteta, koji uključuje tehničko dostignuće, estetske, inovacione, funkcionalne i ekološke karakteristike;

2) operativnih troškova i troškova upravljanja;

3) ekonomičnosti;

4) vrste, vrijednosti, odnosno značaja investicije;

5) održavanja i tehničke pomoći nakon isporuke;

6) rokova za izvršenje obaveza iz ugovora;

7) cijene usluge za krajnje korisnike;

8) visine koncesione odnosno druge naknade;

9) ostvarivanja javnog interesa;

10) efekata na zapošljavanje, unaprjeđenje infrastrukture i ekonomski razvoj.

Vrijednosti podkriterijuma u novcu izražavaju se u eurima u neto vrijednosti na dan isteka roka za podnošenje ponuda.

Vrijednost podkriterijuma iz stava 1 ovog člana, izražava​​ se određivanjem maksimalnih vrijednosti u odgovarajućem rasponu, s tim da zbir svih bodova iznosi 100.

Iznos ponuđene koncesione naknade, odnosno druge naknade iskazuje se kao jedinični zbir u eurima ponuđene fiksne, odnosno varijabilne koncesione naknade​​ za​​ vrijeme trajanja ugovora o koncesiji, diskontovan na neto vrijednost po diskontnoj stopi navedenoj u tenderskoj dokumentaciji.

Ako je posebnim zakonom određen iznos najniže koncesione naknade koju je koncesionar dužan da plaća, javni naručilac u tenderskoj dokumentaciji određuje iznos iznad kojeg su ponuđači dužni da iskažu svoje ponude.

Zapisnik o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda

Član 61

O pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda Komisija sačinjava zapisnik koji naročito sadrži:

1) ocjenu ispravnosti​​ dostavljenih dokaza po ponudama;

2) mišljenje savjetnika iz člana 28 ovog zakona, ako su angažovani u postupku;

3) razloge za odbijanje ponuda;

4) vrednovanje svake pojedinačne ponude na osnovu dostavljene dokumentacije po svakom kriterijumu pojedinačno;

5) broj bodova koji je dodijeljen svakom od ponuđača za svaki od utvrđenih kriterijuma i podkriterijuma, sa obrazloženjem za dodijeljeni broj bodova;

6) ocjenu ispravnosti ponuda;

7) imena predsjednika i članova Komisije i mjesto i datum sačinjavanja zapisnika.

Svaki član Komisije pojedinačno vrši vrednovanje ispravnih ponuda, odnosno kriterijuma na osnovu podataka datih u ponudi.

Komisija je dužna da u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda:

1) utvrdi prosjek dodijeljenog broja bodova po osnovu svakog od​​ utvrđenih kriterijuma za svakog ponuđača;

2) sačini zapisnik i izvještaj o vrednovanju sa utvrđenom rang listom ponuđača, po silaznom redosljedu;

3) pripremi i dostavi javnom naručiocu predlog odluke o izboru najpovoljnije ponude;

4) sačini nacrt odluke o​​ dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Rok iz stava 3 ovog člana, javni naručilac može da produži na obrazloženi zahtjev Komisije, najkasnije tri dana prije njegovog isteka.

Ako su dvije ili više ispravnih ponuda jednako rangirane po osnovu kriterijuma i podkriterijuma za izbor najbolje ponude, javni naručilac će pozvati ponuđače čije ponude imaju jednak broj bodova i izbor će izvršiti žrijebom predsjednik Komisije.

Javni naručilac na predlog Komisije donosi odluku o izboru najpovoljnije ponude, koju dostavlja sa kopijom izvještaja o vrednovanju i sa utvrđenom rang listom ponuđača, iz stava 3 tačka 2 ovog člana, ponuđačima u roku od 30 dana, od dana donošenja odluke,​​ preporučenom poštom sa povratnicom.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude naročito sadrži:

1) naziv javnog naručioca i javnog partnera;

2) broj i datum donošenja odluke;

3) naziv ponuđača najpovoljnije ponude;

4) osnovna prava i obaveze javnog partnera i privatnog partnera;

5) vrstu i predmet javno-privatnog partnerstva;

6) rok trajanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

7) podatke o vrednovanju ponuda iz izvještaja;

8) obrazloženje razloga za izbor najpovoljnije ponude;

9) podatke o zaštiti prava u postupku;

10) potpis odgovornog lica javnog naručioca.

Javni naručilac može da donese odluku o poništenju postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu:

1) ako postanu poznate okolnosti koje bi, da su bile poznate prije pokretanja postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu, dovele​​ do neobjavljivanja javnog poziva ili do značajno drugačijeg javnog poziva i tenderske dokumentacije;

2) ako nema dostavljenih ponuda do isteka roka datog javnim pozivom;

3) ako nakon odbijanja ponuda u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu ne preostane nijedna uredna ponuda; ili

4) u ostalim slučajevima u skladu sa zakonom.

Novi postupak pripreme predloga projekta javno-privatnog partnerstva iz člana 27 ovog zakona može da se pokrene nakon izvršnosti odluke o poništenju postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Zaštita prava u postupku

Član 62

U postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu zaštitu prava u postupku sprovodi Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki​​ u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuju javne nabavke.

Ponuđač koji je izjavio žalbu, a koji nema sjedište na teritoriji Crne Gore dužan je da odredi punomoćnika za prijem obavještenja i odluka na teritoriji Crne Gore ili odredi drugi način dostave koji neće odugovlačiti postupak.

Utvrđivanje predloga odluke i ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član 63

Po završetku postupka iz čl. 61 i 62 ovog zakona, javni naručilac utvrđuje predlog odluke o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu i ugovor o javno-privatnom partnerstvu.

Javni naručilac je dužan da Agenciji, Ministarstvu i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa dostavi predlog odluke o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu, ugovor iz stava 1 ovog člana i zapisnik iz člana 61 stav​​ 1 ovog zakona radi davanja mišljenja.

Agencija, Ministarstvo i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa daju mišljenje o usaglašenosti predloga odluke o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu i ugovora o javno-privatnom partnerstvu sa projektom o javno-privatnom partnerstvu sa tenderskom dokumentacijom i ovim zakonom.

Agencija, Ministarstvo i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa su dužni da mišljenje na predlog odluke i ugovora o javno-privatnom partnerstvu daju u roku od 20 dana, od dana prijema te odluke, odnosno ugovora.

Predlog odluke i ugovora iz stava 1 ovog člana sa zapisnikom i izvještajem o vrednovanju sa utvrđenom rang listom ponuđača iz člana 61 stav 3 tačka 2 ovog zakona i mišljenjem Agencije, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa i Ministarstva, javni naručilac dostavlja javnom partneru.

Odluka o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član 64

Odluku o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu donosi javni partner.

Ako je javni partner privredno društvo, odnosno pravno lice koje obavlja djelatnost od javnog interesa, odluku o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu donosi nadležni organ privrednog društva odnosno pravnog lica, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade, odnosno nadležnog organa lokalne samouprave.

Javni partner može da donese odluku o poništenju postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu, ako smatra da dodjela ugovora nije u skladu sa interesima Crne Gore.

Odluka o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Obavještenje o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član 65

Javni naručilac dužan je da uz odluku o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu iz člana 64 stav 1 ovog zakona, Agenciji dostavi i odluku o izboru najpovoljnije ponude, kao i zapisnik i izvještaj o vrednovanju sa utvrđenom rang listom ponuđača iz člana 61 stav 3 tačka 2 ovog zakona.

Odluka o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu objavljuje se na internet​​ stranici Agencije najkasnije u roku od sedam dana, od dana objavljivanja odluke o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa članom 64 stav 4 ovog zakona.

Agencija je dužna da u roku od osam dana od dana zaključivanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu isti upiše u Registar ugovora.

Sadržaj obavještenja iz stava 2 ovog člana utvrđuje Agencija.

V. UGOVOR

Zaključivanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član 66

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu zaključuje se u pisanom obliku.

Ako prvorangirani ponuđač odustane od zaključenja ugovora ili u propisanom roku ne dostavi garanciju za dobro izvršenje ugovora, odnosno polisu osiguranja, javni partner može da donese odluku o dodjeli ugovora sljedećem najbolje rangiranom ponuđaču ili da naloži javnom naručiocu da poništi postupak dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Prava i obaveze iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu ne smiju biti predmet stečajnog postupka ili postupka likvidacije.

Odluka ili drugi akt kojim prava i obaveze iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu postaju predmet stečajnog postupka ili likvidacije, ništav je.

Osnovni elementi ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član 67

Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa predmetom javno-privatnog partnerstva naročito se uređuju:

1) svrha i predmet javno-privatnog partnerstva;

2) prava i obaveze ugovornih strana;

3) uslovi i način korišćenja predmeta javno-privatnog partnerstva;

4) vrijeme na koje se ugovor zaključuje;

5) podjela rizika između ugovornih strana;

6) način i rokovi finansiranja odnosno refinansiranja i dinamika ulaganja;

7) imovinska prava i način njihovog ostvarivanja;

8) vrsta i visina garancije za dobro izvršenje ugovora i polise osiguranja;

9) visina, rokovi, uslovi i način plaćanja;

10) kriterijumi i metode za određivanje cijena, odnosno tarifa proizvoda i usluga za krajnje korisnike;

11) vrijednost projekta o javno-privatnom partnerstvu utvrđena u skladu sa članom 30 ovog zakona;

12) mogućnost i uslovi za kompenzaciju i prebijanje potraživanja;

13) uslovi za izmjenu ili raskid ugovora, uključujući promijenjene okolnosti ili višu silu i način razrješenja odnosa u tom slučaju;

14) uslovi za prestanak ugovora, kazne i naknade za neispunjenje obaveza ugovornih strana;

15) zaštita prava intelektualne svojine, poslovne tajne i tajnosti podataka;

16) postupak i uslovi predaje nepokretnosti, objekata, uređaja ili postrojenja, ako to proizilazi iz predmeta ugovora;

17) način rješavanja sporova;

18) nadzor nad realizacijom ugovora;

19) standardi i kvalitet radova i usluga, transfer tehnologije;

20) garancije osnivača za društvo posebne namjene;

21) finansijski model;

22) postupanje privatnog partnera sa predmetima nađenim prilikom realizacije javno-privatnog partnerstva koji predstavljaju istorijsku, kulturnu ili prirodnu vrijednost;

23) obaveze revitalizacije obnovljivog prirodnog bogatstva, odnosno sanacije (rekultivacije) površina degradiranih realizacijom ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

24) visina, rokovi i način plaćanja koncesione, odnosno druge naknade;

25) obezbjeđivanje osiguranja od rizika za period trajanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

26) prava i obaveze u pogledu preduzimanja mjera obezbjeđivanja opšte sigurnosti, zaštite zdravlja i zaštite životne sredine, unapređenja energetske efikasnosti, kao i odgovornosti za naknadu štete u skladu sa zakonom.

Ugovorom iz stava 1 ovog člana, određuje se i način međusobnog obavještavanja o izvršenju ugovorenih obaveza, način vršenja kontrole izvršavanja ugovorenih obaveza i ostvarivanja prava i obaveza ugovornih strana.

Ugovor u ime javnog partnera potpisuje lice određeno odlukom o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Javni partner može ugovorom da dozvoli privatnom partneru da obavlja druge komercijalne delatnosti ili izgradi druge objekte u okviru realizacije projekta javno-privatnog partnerstva radi sticanja prihoda.

Trajanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član 68

Za ugovor o javno-privatnom partnerstvu zaključen na rok duži od tri godine, trajanje ugovora se određuje na period potreban da privatni partner nadoknadi uložena sredstva za izvršenje radova i/ili pružanje usluga i ostvari povrat uloženog kapitala, uzimajući u​​ obzir troškove i rizike koje privatni partner preuzima za vrijeme trajanja ugovora i uključujući ulaganja potrebna za ostvarivanje posebnih ciljeva ugovora.

Ulaganja iz stava 1 ovog člana uključuju i početna ulaganja i ulaganja tokom trajanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Za ugovore o javno-privatnom partnerstvu koji se dodjeljuju na rok duži od 30 godina, naručilac, prije zaključivanja, ugovor dostavlja organu državne uprave nadležnom za kontrolu državne pomoći, radi davanja mišljenja.

Rok iz stava 1 ovog člana počinje da teče od dana potpisivanja​​ ugovora, osim ako nije drugačije određeno ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Garancije za dobro izvršenje ugovora

Član 69

Privatni partner dužan je da dostavi javnom naručiocu​​ bankarsku garanciju ili drugo sredstvo obezbjeđenja za dobro izvršenje ugovora, u skladu sa tenderskom dokumentacijom i ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Privatni partner ne može da stiče koristi i preuzima prava i obaveze iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu ako javnom naručiocu ne dostavi bankarsku garanciju ili drugo sredstvo obezbjeđenja za dobro izvršenje ugovora u skladu sa stavom 1 ovog člana.

Garancija iz stava 1 ovog člana, sastavni je dio ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Javni naručilac je dužan da prati validnost (rok važenja) i iznos sredstva obezbjeđenja iz stava 1 ovog člana.

Privatni partner je dužan da najkasnije 30 dana ili u roku određenom ugovorom o javno-privatnom partnerstvu, pod uslovom da taj rok nije kraći od 30 dana,​​ prije isteka važenja garancije obezbijedi novu garanciju za dobro izvršenje ugovora.

Ako privatni partner ne obezbijedi novu garanciju iz stava 5 ovog člana, javni naručilac je dužan da aktivira tekuću bankarsku garanciju.

Ako privatni partner ne obezbijedi instrument obezbjeđenja u skladu sa st. 1 i 5 ovog člana ugovor se raskida u skladu sa članom 77 ovog zakona.

Finansiranje

Član 70

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu može finansirati privatni i/ili javni partner, korišćenjem raspoloživih finansijskih instrumenata koji su dostupni na tržištu.

Uz prethodnu saglasnost javnog partnera, privatni partner može da dodijeli, založi ili optereti hipotekom, u periodu i obimu utvrđenom ugovorom o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa zakonom, svoje pravo, odnosno​​ obavezu iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu u korist finansijske institucije, radi obezbjeđenja plaćanja nastalog ili budućeg potraživanja u vezi sa izgradnjom i finansiranjem, odnosno refinansiranjem projekta javno-privatnog partnerstva.

Odluka ili​​ drugi akt kojim prava i obaveze iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu postaju predmet zaloge, hipoteke ili drugog sredstva obezbjeđenja, suprotno odredbama ovog zakona, ništav je.

Izmjene ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član 71

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu može se izmijeniti bez sprovođenja novog postupka dodjele:

1) ako su izmjene, bez obzira na njihovu vrijednost izraženu u novcu, predviđene javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom sa odredbama koje mogu uključivati izmjenu cijene ili putem opcija, sa utvrđenim obimom i prirodom mogućih izmjena ili opcija, kao i uslovima u kojima izmjene mogu da se vrše, pod uslovom da se odredbama ne predviđaju izmjene kojima se mijenja ukupna priroda javno-privatnog partnerstva;

2) za dodatne radove ili usluge koji su se nakon zaključenja ugovora pokazali kao potrebni i koji nijesu bili uključeni u ugovor o javno-privatnom partnerstvu, ako promjena privatnog partnera:

- nije moguća iz ekonomskih i/ili tehničkih razloga, kao što su zahtjevi za zamjenjivošću i kompatibilnošću sa postojećom opremom, uslugama ili postrojenjima koji se nabavljaju u okviru ugovora o javno-privatnom partnerstvu, i

- prouzrokovala bi značajne poteškoće ili uvećavanje troškova za javnog partnera;

3) ako je do potrebe za izmjenom​​ došlo zbog okolnosti koje javni partner nije mogao predvidjeti i ako se izmjenom ne mijenja ukupna priroda javno-privatnog partnerstva;

4) ako privatnog partnera nakon restrukturiranja, uključujući preuzimanje, spajanje, kupovinu ili stečaj, zamjenjuje u potpunosti ili djelimično novi pravni sljedbenik, odnosno privredni subjekat, koji ispunjava uslove koje je ispunjavao i privatni partner sa kojim je zaključen ugovor, a izmjene su predviđene javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom sa odredbama, pod uslovom da se ne vrše druge bitne izmjene ugovora o javno-privatnom partnerstvu iz člana 74 ovog zakona;

5) ako se izmjene, bez obzira na njihovu vrijednost izraženu u novcu, ne smatraju bitnim izmjenama ugovora o javno-privatnom partnerstvu iz člana 74 ovog zakona;

6) je ugrožena nacionalna bezbjednost i odbrana, životna sredina ili zdravlje ljudi, ili to zahtijeva javni interes Crne Gore u slučaju ako su ugrožena Ustavom Crne Gore i zakonom garantovana prava.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, ugovor o javno-privatnom partnerstvu može se izmijeniti bez sprovođenja novog postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu ako:

1) je vrijednost izmjena manja od 10% vrijednosti prvobitno zaključenog ugovora o javno-privatnom partnerstvu, i

2) se izmjenom ne mijenja ukupna priroda javno-privatnog partnerstva.

Ako se vrijednost ugovora o javno-privatnom partnerstvu može izraziti u novcu, ugovor o javno-privatnom partnerstvu može da se izmijeni ako vrijednost ugovora nakon izmjena ne iznosi više od 50% neto vrijednosti prvobitnog ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Ako se vrši više izmjena ugovora iz stava 3 ovog člana,​​ vrijednost ugovora o javno-privatnom partnerstvu se procjenjuje na osnovu neto kumulativne vrijednosti svih izmjena ugovora.

U vrijednost ugovora iz stava 3 ovog člana, uključuje se indeksacija, odnosno prosječna inflacija u Crnoj Gori.

U slučaju da ugovor​​ o javno-privatnom partnerstvu ne sadrži odredbu o indeksaciji nova vrijednost se utvrđuje uzimajući u obzir prosječnu inflaciju.

Javni naručilac je dužan da dostavi na mišljenje predlog izmjena ugovora o javno-privatnom partnerstvu Agenciji i Ministarstvu.

Odluku o izmjeni ugovora iz stava 1 ovog člana donosi javni partner uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije i Ministarstva, u skladu sa kriterijumima iz člana 33 ovog zakona.

Javni naručilac dužan je da Agenciji dostavi obavještenje sa izmjenom ugovora iz stava 1 ovog člana, u roku od 15 dana, od dana zaključivanja aneksa ugovora, radi objavljivanja odluke na internet stranici Agencije i upisa u Registar ugovora.

U postupku izmjene ugovora o javno-privatnom partnerstvu iz stava 1 ovog člana, javni naručilac naročito cijeni:

- stepen realizacije ugovora o javno-privatnom partnerstvu od strane privatnog partnera;

- stepen povraćaja investicije privatnog partnera;

- način vršenja djelatnosti ili usluga koje su predmet javno-privatnog partnerstva;

- poštovanje ugovornih obaveza od strane privatnog partnera, a naročito plaćanje koncesione i druge naknade, i

- druge uslove bitne za ocjenu zahtjeva za produženje roka trajanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Odluka o izmjeni ugovora o javno-privatnom partnerstvu objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Prenos ugovora

Član 72

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu može se prenijeti na treće lice koje ispunjava iste uslove koje je ispunjavao privatni partner sa kojim je zaključen ugovor, odnosno koje ispunjava uslove predviđene javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom za dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Prenosom ugovora o javno-privatnom partnerstvu ne smije se umanjiti kvalitet i narušiti kontinuitet izvršenja ugovora.

Prenos ugovora o javno-privatnom partnerstvu može se dozvoliti u slučajevima koji su povezani sa sticanjem svojine nad privatnim partnerom nakon postupka restrukturiranja, kroz postupke spajanja postojećeg privatnog partnera sa budućim privatnim partnerom, kupovine ili drugih​​ oblika sticanja svojine koji proizilaze iz sprovedenog postupka restrukturiranja pod uslovom iz stava 2 ovog člana.

Prenos ugovora o javno-privatnom partnerstvu može da se izvrši pod uslovom da treće lice ispunjava uslove sposobnosti određene tenderskom dokumentacijom za privatnog partnera.

U slučaju neizvršavanja obaveza privatnog partnera iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu i dokumenata o finansiranju koji su sastavni dio tog ugovora finansijska institucija (međunarodna finansijska institucija, banka, odnosno treće lice) koja obezbjeđuje finansijska sredstva privatnom partneru sa ciljem sprovođenja ugovora o javno-privatnom partnerstvu, ima pravo na preuzimanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

U slučaju iz stava 5 ovog člana finansijska institucija namiruje svoje potraživanje prenosom ugovora na novog privatnog partnera.

Novi privatni partner je dužan da preuzme sva prava i obaveze prethodnog privatnog partnera.

Javni partner dužan je da u slučaju neizvršavanja ugovornih obaveza privatnog partnera obavijesti finansijsku instituciju i zahtijeva da u roku od 86 kalendarskih dana predloži novog privatnog partnera.

Odluka o prenosu ugovora

Član 73

Odluku o prenosu ugovora iz člana 72 ovog zakona donosi javni partner uz prethodno pribavljeno mišljenje​​ Agencije i Ministarstva, koji naročito cijene ispunjavanje kriterijuma iz člana 33 ovog zakona.

Agencija i Ministarstvo su dužni da dostave mišljenje iz stava 1 ovog člana, u roku od 15 dana, od dana dostavljanja predloga odluke o prenosu ugovora o javno-privatnom partnerstvu i obrazloženja razloga za prenos ugovora.

Ugovor kojim privatni partner prenosi na treće lice svoja prava i obaveze iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu bez odluke javnog partnera iz stava 1 ovog člana, ništav je.

Odluka o prenosu​​ ugovora iz stava 1 ovog člana objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

U postupku odlučivanja o prenosu ugovora o javno-privatnom​​ partnerstvu iz stava 1 ovog člana, javni naručilac obrazlaže razloge za prenos ugovora iz stava 1 ovog člana polazeći od:

1) stepena izvršenja ugovora o javno-privatnom partnerstvu od strane privatnog partnera;

2) načina izmirenja eventualnih neizmirenih poreskih i drugih obaveza od strane privatnog partnera, sposobnosti daljeg izmirenja i odgovornosti za izmirenje tih obaveza u slučaju prenosa ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

3) referenci lica na koje se vrši prenos ugovora o javno-privatnom partnerstvu (tehnički i finansijski uslovi, iskustvo u vršenju djelatnosti koja je predmet javno-privatnog partnerstva);

4) ispunjavanja uslova tenderske dokumentacije na osnovu koje je dodijeljen ugovor o javno-privatnom partnerstvu i zahtjeve za podobnost u skladu sa članom 55 ovog zakona;

5) uticaja prenosa ugovora o javno-privatnom partnerstvu na izmirenje obaveza iz tačke 2 ovog stava i da li se prenos ugovora vrši između povezanih lica.​​ 

Uslovi pod kojima se ugovor ne smije mijenjati

Član 74

Ako je u ugovor o​​ javno-privatnom partnerstvu potrebno unijeti bitne izmjene javni naručilac će pokrenuti novi postupak dodjele ugovora.

Izmjena ugovora o javno-privatnom partnerstvu iz stava 1 ovog člana je bitna kada je ispunjen jedan od sljedećih uslova:

1) izmjenom se​​ utvrđuju uslovi koji bi u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu omogućili prihvatanje druge ponude, odnosno izbor drugog ponuđača;

2) izmjenom se mijenja ekonomska ravnoteža ugovora o javno-privatnom partnerstvu u korist privatnog partnera​​ na način koji nije bio predviđen u ugovoru o javno-privatnom partnerstvu;

3) mijenja se privatni partner, osim u slučajevima iz čl. 72 i 73 ovog zakona;

4) izmjena znatno proširuje predmet javno-privatnog partnerstva radi uključivanja robe, radova ili usluga koji nisu bili uključeni u ugovor o javno-privatnom​​ partnerstvu.

Produženje ugovora o javno-privatnom partnerstvu radi pružanja javne usluge

Član 75

Javni naručilac je dužan da, radi obezbjeđenja neprekidnog obavljanja djelatnosti od javnog interesa koja je predmet javno-privatnog partnerstva, najmanje šest mjeseci prije isteka perioda na koji je ugovor o javno-privatnom partnerstvu zaključen, pokrene postupak za dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu za isti predmet, u skladu sa ovim zakonom.

Ako postupak dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu u roku iz stava 1 ovog člana ne bude okončan, javni partner može produžiti ugovor o javno-privatnom partnerstvu na period do šest mjeseci, ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

1) usluga koja se pruža na​​ osnovu javno-privatnog partnerstva je nezamjenljiv uslov života i rada krajnjih korisnika;

2) prekid u pružanju javne usluge koja se pruža na osnovu javno-privatnog partnerstva bi ugrozio zakonom zagarantovana prava korisnika te usluge;

3) privatni partner prihvata prava i obaveze koje proizilaze iz tog produženja ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Prestanak ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Član 76

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu prestaje:

1) istekom roka na koji je zaključen;

2) raskidom radi zaštite javnog interesa;

3) sporazumnim raskidom;

4) jednostranim raskidom;

5) na osnovu sudske odluke;

6) u slučajevima određenim ugovorom;

7) u slučajevima određenim zakonom.

Raskid ugovora

Član 77

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu raskida se upućivanjem obavještenja o raskidu ako:

1) je privatni partner u trenutku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu bio nepodoban u skladu sa članom 54 stav 1 ovog zakona, iz kog razloga je trebao da bude​​ isključen iz postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

2) privatni partner ne može da izvršava svoje obaveze zbog insolventnosti, čime se ugrožava kontinuitet izvršavanja ugovora;

3) je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije nad​​ pravnim licem sa kojim je zaključen ugovor o javno-privatnom partnerstvu, osim u slučaju postojanja konzorcijuma ako ostali članovi konzorcijuma solidarno preuzmu obaveze koje proizilaze iz ugovora o javno-privantom partnerstvu;

4) privatni partner ne obezbijedi finansiranje projekta u skladu sa ugovorom o javno-privatnom partnerstvu;

5) su izvršene izmjene ugovora o javno-privatnom partnerstvu iz člana 75 ovog zakona;

6) finansijska institucija ne predloži novog privatnog partnera iz člana 73 ovog zakona;

7) privatni partner izvrši prenos svojih prava i obaveza iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu na treće lice suprotno čl. 72 i 73 ovog zakona;

8) promijeni sjedište, status ili vlasničku strukturu privrednog društva, dijela stranog društva ili drugog pravnog lica na teritoriji Crne Gore iz člana 43 ovog zakona bez prethodne saglasnosti javnog partnera;

9) javni partner donese odluku o raskidu ugovora radi zaštite javnog interesa;

10) u drugim slučajevima utvrđenim ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Raskid ugovora o javno-privatnom partnerstvu nakon pisanog upozorenja

Član 78

Javni partner može da raskine ugovor o javno-privatnom partnerstvu ako privatni partner:

1) nije platio naknadu utvrđenu ugovorom i zakonom;

2) ne obavlja javne radove i/ili ne​​ pruža javne usluge u skladu sa rokovima i standardima kvaliteta utvrđenim ugovorom o javno-privatnom partnerstvu i zakonom i propisima kojima se uređuje predmet javno-privatnog partnerstva;

3) ne sprovodi mjere zaštite životne sredine i kulturnih dobara;

4) u ponudi da netačne podatke na osnovu kojih je utvrđena njegova podobnost za učešće u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

5) ne dostavi sredstvo obezbjeđenja u skladu sa članom 69 ovog zakona;

6) krši odredbe ovog zakona i zakona koji​​ se primjenjuju u postupku izvršenja; ili

7) u slučaju više sile ili vanrednog događaja kojim je onemogućeno trajno izvršenje ugovora o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa članom 87 stav 2 ovog zakona;

8) ne izvršava obaveze utvrđene ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Javni partner dužan je da prije raskida ugovora o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa stavom 1 ovog člana, pisanim putem upozori privatnog partnera i finansijsku instituciju koja obezbjeđuje finansiranje ugovora o javno-privatnom​​ partnerstvu i odredi primjeren rok privatnom partneru za otklanjanje razloga za jednostrani raskid ugovora.

Ako privatni partner ne otkloni razloge za raskid ugovora o javno-privatnom partnerstvu u roku iz stava 2 ovog člana, javni partner će donijeti odluku o raskidu ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

U slučaju isteka ili raskida ugovora u skladu sa odredbama ovog zakona, privatni partner je dužan da izvrši svoje finansijske obaveze, rekultivaciju i sanaciju površina kao i druge obaveze koje su nastale​​ prije isteka ili raskida ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Podugovaranje

Član 79

Radi realizacije ugovora o javno-privatnom partnerstvu,​​ privatni partner može izvršenje određenih pomoćnih poslova koji služe obavljanju djelatnosti koja je predmet javno-privatnog partnerstva da povjeri trećim licima.

Privatni partner može da zaključi ugovor sa podizvođačem, odnosno podugovaračem koji ispunjava uslove ekonomsko-finansijske i tehničko-funkcionalne osposobljenosti za izvršavanje obaveza utvrđenih tim ugovorom, u skladu sa ugovorom o javno-privatnom partnerstvom, ako je ta mogućnost predviđena odobrenim projektom javno-privatnog partnerstva, tenderskom dokumentacijom, odnosno ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Privatni partner je solidarno odgovoran za izvršenje ugovornih obaveza podizvođača, odnosno podugovarača iz stava 2 ovog člana, osim ako ugovorom nije drugačije određeno.

Mogućnost i uslovi promjene podugovarača iz stava 2 ovog člana se uređuju ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Prihod od naknade koju ostvari podizvođač, odnosno podugovarač uračunava se u ukupan prihod privatnog partnera kao naknada za korišćenje predmeta ugovora o javno-privatnom partnerstvu iz člana 86 ovog zakona.

Ugovor sa podizvođačem, odnosno podugovaračem ne može se zaključiti na rok duži od roka na koji je zaključen ugovor o javno-privatnom partnerstvu.

Rješavanje sporova

Član 80

Sporove koji nastanu po osnovu​​ ugovora o javno-privatnom partnerstvu rješava nadležni sud u Crnoj Gori, ako ugovorom o javno-privatnom partnerstvu nije predviđeno drugačije.

Eventualni sporovi koji nastanu na osnovu ili u vezi sa ugovorom o javno-privatnom partnerstvu, mogu se riješiti​​ i pred domaćom ili stranom arbitražom, koja je predviđena ugovorom o javno-privatnom partnerstvu. U postupcima iz st. 1 i 2 ovog člana mjerodavno pravo je pravo Crne Gore.

VI. IMOVINSKI ODNOSI

Pravo svojine i upravljanje imovinom

Član 81

Objekti, uređaji​​ i postrojenja izgrađeni u skladu sa ugovorom o javno-privatnom partnerstvu, uključujući i uvećanu vrijednost objekta u državnoj su svojini, ako ugovorom o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa zakonom nije drugačije utvrđeno.

Privatni partner dužan je da​​ objekat, uređaje i postrojenja iz stava 1 ovog člana kao i sve druge predmete javno-privatnog partnerstva koji su u državnoj svojini prestankom ugovora preda bez tereta i ograničenja u stanju koje obezbjeđuje njihovo nesmetano korišćenje i funkcionisanje.

Ako je država vlasnik nepokretne imovine koja je potrebna za izvršenje ugovora o javno-privatnom partnerstvu, javni partner je dužan da obezbijedi korišćenje te imovine, u skladu sa zakonom i ugovorom o javnom-privatnom partnerstvu.

Ako je za realizaciju​​ predmeta javno-privatnog partnerstva potrebno steći pravo na korišćenje prirodnih bogatstava, dobara u opštoj upotrebi ili drugih dobara od opšteg interesa u državnoj svojini, u skladu sa posebnim zakonom, međusobna prava i obaveze javnog i privatnog partnera uređuju se ugovorom o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa ovim zakonom.

Ako ugovorom o javno-privatnom partnerstvu nije drugačije određeno, svako ulaganje privatnog partnera u javnu infrastrukturu i objekte, odnosno uređaje i postrojenja u državnoj​​ svojini, koji su nastali sprovođenjem ugovora o javno-privatnom partnerstvu je u državnoj imovini.

Eksproprijacija

Član 82

Ako je za realizaciju ugovora o javno-privatnom partnerstvu potrebno izvršiti eksproprijaciju nepokretnosti, odnosno uređenje građevinskog zemljišta, troškovi, način i rokovi plaćanja naknade za eksproprijaciju nepokretnosti, odnosno uređenja građevinskog zemljišta, utvrđuju se i sprovode u skladu sa zakonom.

Zabilježba ugovora o javno-privatnom partnerstvu na nepokretnosti

Član 83

Na​​ nepokretnosti koja je predmet ugovora o javno-privatnom partnerstvu upisuje se zabilježba ugovora, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upis prava na nepokretnostima.

Otkrića

Član 84

Otkriće na lokaciji na kojoj se vrši aktivnost u svrhu realizacije ugovora o javno-privatnom partnerstvu koje ima istorijsku, kulturnu ili prirodnu vrijednost smatra se državnom imovinom i privatni partner je dužan da o tom otkriću, bez odlaganja, obavijesti organ nadležan za poslove zaštite istorijskih, kulturnih i prirodnih vrijednosti.

Ako aktivnosti u svrhu realizacije ugovora o javno-privatnom partnerstvu mogu da ugroze otkrivene predmete koji imaju istorijsku, kulturnu ili prirodnu vrijednost, privatni partner je dužan da bez odlaganja prekine ili ograniči te aktivnosti i o tome obavijesti organ nadležan za poslove zaštite istorijskih, kulturnih i prirodnih vrijednosti.

Nadležni organ iz st. 1 i 2 ovog člana, dužan je da najkasnije u roku od osam dana​​ od dana dobijanja obavještenja, da uputstvo privatnom partneru o postupanju sa otkrićem iz stava 1 ovog člana, odnosno o potrebi prekidanja ili ograničavanja aktivnosti u svrhu realizacije ugovora o javno-privatnom partnerstvu na lokaciji otkrića.

U slučaju prekida aktivnosti iz st. 2 i 3 ovog člana, rokovi utvrđeni ugovorom o javno-privatnom partnerstvu ne teku.

Troškovi osiguranja

Član 85

Privatni partner dužan je da javnom naručiocu dostavi dokaz o osiguranju od rizika (polisu osiguranja) za period trajanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Osiguranje iz stava 1 ovog člana se vrši naročito za:

1) gubitak ili štetu na uređajima, opremi i drugoj imovini iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

2) eventualna zagađenja životne sredine u vezi sa pravima​​ i obavezama iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

3) gubitak ili oštećenje imovine ili povrede koje pretrpe treća lica u vezi sa pravima i obavezama iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Troškovi osiguranja iz stava 1 ovog člana, padaju na teret privatnog partnera.

Dokaz o osiguranju iz stava 1 ovog člana, sastavni je dio ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Naknada

Član 86

Privatni partner je dužan da plaća koncesionu naknadu, odnosno drugu naknadu u skladu sa zakonom u visini i na način određen​​ ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Visina i način plaćanja naknade iz stava 1 ovog člana utvrđuje se zavisno od predmeta ugovora o javno-privatnom partnerstvu, procijenjene vrijednosti, roka trajanja ugovora, rizicima i troškovima koje privatni partner preuzima i očekivanoj dobiti.

Visina i način plaćanja naknade koju plaća javni partner privatnom partneru utvrđuje se u skladu sa tenderskom dokumentacijom ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu može da se utvrdi varijabilni iznos naknade u zavisnosti od predmeta javno-privatnog partnerstva, metodologije obračuna i plaćanja u određenom vremenskom periodu u toku trajanja ugovora.

Koncesione naknade i naknade po osnovu drugih vrsta javno-privatnog partnerstva prihod su budžeta Crne Gore, odnosno lokalne samouprave na osnovu ugovora o javno-privatnom partnerstvu u kojima je javni partner lokalna samouprava.

Mirovanje prava i obaveza iz ugovora

Član 87

U slučaju više sile ili vanrednog događaja kojim je onemogućeno izvršenje ugovora o javno-privatnom partnerstvu u ograničenom periodu, koji se nije mogao predvidjeti u vrijeme zaključenja ugovora o javno-privatnom partnerstvu, privremeno miruju prava i obaveze iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu do prestanka dejstva više sile, odnosno vanrednog događaja.

U slučaju više sile ili vanrednog događaja kojim je trajno onemogućeno izvršenje ugovora o javno-privatnom partnerstvu, stiču se uslovi za raskid ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

O mirovanju prava i obaveza iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu odlučuje javni partner, po pribavljenom mišljenju javnog naručioca, na osnovu pisanog zahtjeva privatnog partnera koji se podnosi najkasnije 15 dana, od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana.

Odluka o mirovanju​​ prava i obaveza iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu se ne odnosi na potraživanja javnog partnera dospjela prije nastupanja više sile, odnosno vanrednog događaja.

Revitalizacija i rekultivacija

Član 88

Privatni partner je obavezan da izvrši revitalizaciju, odnosno rekultivaciju površina i objekata degradiranih obavljanjem djelatnosti koja je predmet javno-privatnog partnerstva, u rokovima, obimu i na način utvrđenim zakonom i/ili ugovorom o javno-privatnom partnerstvu.

Ako privatni partner ne izvrši revitalizaciju, odnosno rekultivaciju iz stava 1 ovog člana, javni partner ili javni naručilac može angažovati lice koje će u ime javnog partnera i za račun privatnog partnera izvršiti revitalizaciju i rekultivaciju površina​​ i objekata degradiranih obavljanjem djelatnosti koja je predmet javno-privatnog partnerstva.

U slučaju angažovanja lica iz stava 2 ovog člana, privatni partner je dužan da snosi sve stvarne i povezane troškove angažovanih lica i javnog partnera.

VII. EVIDENCIJA, REGISTAR I PRAĆENjE REALIZACIJE UGOVORA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU

Evidencija zaključenih ugovora

Član 89

Evidenciju o zaključenim ugovorima o javno-privatnom partnerstvu iz svoje nadležnosti, vodi javni naručilac.

Primjerak zaključenog ugovora o​​ javno-privatnom partnerstvu sa pratećom dokumentacijom javni naručilac iz stava 1 ovog člana dostavlja Agenciji u roku od 15 dana, od dana zaključivanja.

Javni naručilac dužan je da trajno čuva dokumentaciju koja se odnosi na određeni projekat javno-privatnog partnerstva, u skladu sa propisima kojima se uređuje čuvanje arhivske građe.

Sadržaj i način vođenja Registra ugovora

Član 90

Ugovori o javno-privatnom partnerstvu i dokumentacija koja čini sastavni dio tih ugovora unose se u registar ugovora.

Registar ugovora se vodi u elektronskom obliku.

Registar ugovora objavljuje se na internet stranici Agencije.

Sadržaj registra ugovora utvrđuje Agencija.

Praćenje izvršavanja ugovora

Član 91

Status i dinamiku izvršavanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu prate javni naručilac za ugovore iz svoje nadležnosti i Agencija.

Javni naručilac je dužan da do 15. u prvom mjesecu nakon isteka polugodišta, dostavi Agenciji izvještaj o realizaciji ugovora o javno-privatnom partnerstvu za prethodno polugodište, koji naročito sadrži podatke:

1) o plaćanju naknade iz člana 86 ovog zakona;

2) iz kontrole rada privatnog partnera;

3) o poslovanju privatnog partnera, odnosno društva posebne namjene, ako je osnovano;

4) o izvršavanju ugovora sa podugovaračima, odnosno podizvođačima​​ koje je zaključio privatni partner, na osnovu ugovora o javno-privatnom partnerstvu, i

5) druge bitne podatke o izvršenju ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Izvještaj iz stava 2 ovog člana dostavlja se na obrascu koji utvrđuje Agencija.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, javni naručilac je dužan da podatke o realizaciji određenog ugovora o javno-privatnom partnerstvu dostavi na zahtjev Agencije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

U slučaju raskida ugovora o javno-privatnom partnerstvu javni naručilac je dužan da bez odlaganja, a najkasnije u roku od sedam dana od dana raskida, Agenciji dostavi obavještenje o raskidu ugovora.

Agencija podnosi Vladi polugodišnji izvještaj o izvršenju obaveza iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu sa podacima u skladu sa stavom 2 ovog člana.

Kontrola naplate naknade

Član 92

Kontrolu naplate koncesione i druge naknade iz ugovora o​​ javno-privatnom partnerstvu vrši organ uprave nadležan za naplatu javnih prihoda.

Izvještaj o kontroli naplate naknade iz stava 1 ovog člana organ uprave nadležan za naplatu javnih prihoda dostavlja javnom naručiocu kvartalno u roku od sedam dana od dana isteka kvartala za koji se podnosi izvještaj.

Upis u evidenciju nepokretnosti

Član 93

Javni naručilac je dužan da ugovor o javno-privatnom partnerstvu koji obuhvata korišćenje nepokretnosti u državnoj svojini dostavi organu uprave nadležnom za poslove katastra radi upisa zabilježbe tereta u katastru nepokretnosti, odnosno drugoj odgovarajućoj evidenciji u roku od 15 dana, od dana zaključivanja ugovora.

VIII. NADZOR

Organi koji vrše nadzor

Član 94

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, drugih propisa i akata donijetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši organ uprave nadležan za inspekcijske poslove.

IX. KAZNENE ODREDBE

Prekršaji

Član 95

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 eura do 20.000 eura kazniće se za​​ prekršaj pravno lice, ako:

1) obavlja djelatnosti koje nemaju za cilj realizaciju projekta javno-privatnog partnerstva za koje je osnovano (član 43 stav 3);

2) odluku o prenosu ugovora o javno-privatnom partnerstvu iz člana 72 ovog zakona donese bez saglasnosti javnog partnera i bez prethodno pribavljenog mišljenja Agencije i Ministarstva (član 73 stav 1).

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 250 eura do 2.000 eura.

Za prekršaj iz stava 1​​ tačka 2 ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 50 eura do 2.000 eura.

Član 96

Novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 10.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

1) ne sprovede pripremne radnje radi odobravanja projekta​​ javno-privatnog partnerstva i zaključivanja ugovora u skladu sa ovim zakonom (član 27 stav 1);

2) ne objavi javni poziv za dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu na način propisan članom 49 stav 1 ovog zakona;

3) objavi podatke koje je ponuđač označio u ponudi kao tajne (član 50 stav 1);

4) ne isključi ponuđača iz postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu ako je odgovorno lice ponuđača pravosnažno osuđeno za neko od krivičnih djela iz člana 54 stav 1 ovog zakona;

5) ne isključi ponuđača​​ iz postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu koji nije izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza ili doprinosa u skladu sa zakonom (član 54 stav 3);

6) ne isključi iz učešća u postupku dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu ponuđača​​ u slučajevima iz člana 54 stav 4 ovog zakona;

7) dostavi javnom partneru predlog odluke i ugovora iz člana 63 stav 1 ovog zakona sa zapisnikom i izvještajem o vrednovanju sa utvrđenom rang listom ponuđača iz člana 61 stav 3 ovog zakona, bez prethodno pribavljenog mišljenja Agencije, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa i Ministarstva (član 63 stav 5);

8) ne objavi odluku o dodjeli ugovora o javno-privatnom​​ partnerstvu na internet stranici Agencije najkasnije u roku od sedam dana od dana objavljivanja odluke o dodjeli ugovora o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa članom 64 stav 4 ovog zakona (član 65 stav 2);

9) dostavi javnom partneru predlog izmjena ugovora o javno-privatnom partnerstvu bez prethodno pribavljenog mišljenja Agencije i Ministarstva (član 71 stav 7);

10) ne dostavi Agenciji primjerak zaključenog ugovora o javno-privatnom partnerstvu sa pratećom dokumentacijom u roku od 15 dana od dana zaključivanja istog (član 89 stav 2);

11) do 15. u prvom mjesecu nakon isteka polugodišta, ne dostavi Agenciji izvještaj o realizaciji ugovora o javno-privatnom partnerstvu za prethodno polugodište (član 91 stav 2);

12) na zahtjev Agencije ne dostavi podatke o​​ realizaciji određenog ugovora o javno-privatnom partnerstvu u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva (član 91 stav 4);

13) ne dostavi organu uprave nadležnom za poslove katastra ugovor o javno-privatnom partnerstvu koji obuhvata korišćenje nepokretnosti​​ u državnoj svojini, radi upisa zabilježbe tereta u katastru nepokretnosti, odnosno drugoj odgovarajućoj evidenciji u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora (član 93).

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u državnom organu,​​ organu državne uprave, organu lokalne samouprave i pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 250 eura do 2.000 eura.

Član 97

Novčanom kaznom u iznosu od 250 eura do 2.000 eura kazniće se odgovorno lice u organu državne uprave, ako:

1) organ uprave nadležan​​ za naplatu javnih prihoda ne vrši kontrolu naplate koncesione i druge naknade iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu (član 92 stav 1);

2) organ uprave nadležan za naplatu javnih prihoda ne dostavi javnom naručiocu izvještaj o kontroli naplate koncesione​​ i druge naknade iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu kvartalno, u roku od sedam dana od dana isteka kvartala za koji se podnosi izvještaj (član 92).

Član 98

Novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 5.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

1)​​ u roku od sedam dana od dana odobravanja ne upiše u Registar projekata Predlog projekta javno-privatnog partnerstva odobrenog u skladu sa članom 33 ovog zakona (član 34 stav 1);

2) ugovor o javno-privatnom partnerstvu ne upiše u Registar ugovora u roku od​​ osam dana od dana zaključivanja istog ugovora (član 65 stav 3);

3) u roku od 15 dana od dana zaključivanja aneksa ugovora, ne dostavi Agenciji obavještenje sa izmjenom ugovora o javno-privatnom partnerstvu radi objavljivanja na internet stranici Agencije i​​ upisa u Registar ugovora (član 71 stav 9).

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 250 eura do 2.000 eura.

X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Započeti postupci i zaključeni ugovori

Član 99

Postupci dodjele koncesija radi pružanja usluga od javnog interesa, izvođenja javnih radova, rekonstrukcije, izgradnje, odnosno održavanja javne infrastrukture u oblastima iz člana 13 ovog zakona koji su započeti do dana početka primjene ovog zakona okončaće se​​ u skladu sa propisima po kojima su započeti.

Ugovori za pružanje usluga od javnog interesa, izvođenje javnih radova, rekonstrukciju, izgradnju i održavanje javne infrastrukture zaključeni do dana početka primjene ovog zakona u oblastima iz člana 13 ovog zakona, ostaju na snazi do isteka roka na koji su zaključeni.

Na ugovore iz st. 1 i 2 ovog člana primjenjuju se odredbe čl. 71 do 74 i član 91 ovog zakona.

Rok za imenovanje Savjeta

Član 100

Vlada će imenovati Savjet u roku od 20 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Direktor Agencije imenovaće se u roku od 60 dana, od dana imenovanja Savjeta.

Do imenovanja direktora Agencije u skladu sa ovim zakonom Vlada će odrediti vršioca dužnosti direktora Agencije.

Prestanak rada

Član 101

Sekretarijat za razvojne projekte i Agencija Crne Gore za promociju stranih investicija prestaju sa radom u roku od 60 dana, od dana imenovanja Savjeta.

Rok za preuzimanje poslova i zaposlenih

Član 102

Agencija će u roku od 60 dana, od dana imenovanja Savjeta preuzeti poslove, sredstva, obaveze, dokumentaciju i zaposlene Sekretarijata za razvojne projekte, Agencije Crne Gore za promociju stranih investicija, kao i administrativno-tehničke službe Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte.

Zaposleni iz stava 1 ovog člana koji ne budu raspoređeni u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Agencije, ostvaruju prava i obaveze zaposlenog za čijim radom je prestala potreba, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

Rok za dostavljanje ugovora

Član 103

Javni naručioci dužni su da, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona dostave Agenciji važeće ugovore iz člana 99 stav 2 ovog zakona, sa pratećom dokumentacijom radi​​ upisa u registar ugovora u skladu sa ovim zakonom.

Agencija je dužna da ugovore iz stava 1 ovog člana ako ispunjavaju uslove iz člana 2 ovog zakona upiše u Registar ugovora u roku od 60 dana od dana isteka roka za njihovo dostavljanje.

Rok za uspostavljanje registra

Član 104

Registar projekata i registar ugovora Agencija je dužna da uspostavi u roku od šest mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Rok za uspostavljanje evidencije

Član 105

Evidenciju ugovora iz člana 89 ovog zakona javni naručioci su​​ dužni da uspostave u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona.

Rok za donošenje propisa

Član 106

Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja propisa iz stava 1 ovog​​ člana primjenjivaće se propisi koji su se primjenjivali do dana početka primjene ovog zakona.

Prestanak važenja

Član 107

Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o učešću privatnog sektora u vršenju javnih usluga ("Službeni list RCG", broj​​ 30/02).

U roku od 60 dana od dana imenovanja direktora Agencije prestaju da važe odredbe čl. 15 do 25 i člana 26 stav 1 Zakona o stranim investicijama ("Službeni list CG", br. 18/11 i 45/14), odredbe člana 2 stav 1 al. 6, 16 i 17 u dijelu koordinacije i usmjeravanja procesa saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama i potencijalnim partnerima i investitorima, i član 8 Odluke o djelokrugu rada i sastavu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte ("Službeni list CG", br. 83/09 i 4/11).

Stupanje na snagu

Član 108

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore", a primjenjivaće se nakon isteka šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Broj: 05/19-3/8

EPA 827 XXVI

Podgorica, 17. decembar 2019. godine

Skupština Crne Gore 26. saziva

Predsjednik,

Ivan Brajović, s.r.