Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći

Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim

Ukaz o proglašenju Zakona o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći

Proglašavam​​ Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći, koji je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Drugoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2024. godini, dana 4. aprila 2024. godine.

Broj: 011/24-548/2-01

Podgorica, 09. april 2024. godine

Predsjednik Crne Gore,

Jakov Milatović, s.r.

Na osnovu člana 16 stav 1 tačka 5 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 28. saziva, na Drugoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2024. godini, dana 4. aprila 2024. godine, donijela je

Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 34/2024 od 12.4.2024. godine, a stupio je na snagu 20.4.2024.

Predmet

Član 1

Međunarodnu razvojnu saradnju i međunarodnu humanitarnu pomoć Crna Gora sprovodi, odnosno upućuje u skladu sa ovim zakonom i međunarodnim aktima.

Međunarodna razvojna saradnja

Član 2

Međunarodna razvojna saradnja podrazumijeva aktivnosti, programe, projekte tehničke pomoći i druge projekte Crne Gore koji imaju za cilj da:

- doprinesu iskorjenjivanju siromaštva;

- pruže podršku partnerskim zemljama u postizanju uravnoteženog i održivog razvoja radi zadovoljenja osnovnih interesa, jednakih prava i sloboda ljudi, jačanja kapaciteta partnerske zemlje, obezbjeđivanja dugoročnog prosperiteta, dostizanja mira i bezbjednosti i izgradnje snažnih partnerstava održivog razvoja;

- jačaju saradnju sa partnerskim zemljama, u skladu sa prioritetima vanjske politike Crne Gore.

Projekti tehničke pomoći obuhvataju međunarodnu razvojnu saradnju u sprovođenju projekata radi jačanja kapaciteta državne uprave partnerskih zemalja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, kao i prenos znanja u primjeni i implementaciji pravne​​ tekovine Evropske unije, odnosno u drugim oblastima u kojima partnerska zemlja zatraži službenu razvojnu podršku.

Međunarodna razvojna saradnja ostvaruje se kroz:

- bilateralnu razvojnu saradnju koja obuhvata aktivnosti, programe i projekte Crne Gore namijenjene partnerskoj zemlji;

- trilateralnu razvojnu saradnju koja obuhvata aktivnosti, programe i projekte koje sprovode Crna Gora, partnerska zemlja i treća zainteresovana strana;

- multilateralnu razvojnu saradnju koja obuhvata finansijske doprinose Crne Gore međunarodnim organizacijama; i

- druge oblike razvojne saradnje.

Međunarodna humanitarna pomoć

Član 3

Međunarodna humanitarna pomoć podrazumijeva aktivnosti, programe i projekte Crne Gore koji se sprovode u cilju:

- zaštite i spašavanja ljudskih života, sprečavanja i ublažavanja patnji i očuvanja ljudskog dostojanstva u toku i nakon nesreća ili katastrofa izazvanih prirodnim ili ljudskim djelovanjem ili drugim nepredviđenim okolnostima;

- pružanja pomoći i podrške u programima prevencije i ublažavanja dugoročnih posljedica i uticaja nesreća ili katastrofa izazvanih prirodnim ili ljudskim djelovanjem ili drugim nepredviđenim okolnostima u zemlji u kojoj su se desile.

Načela međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći

Član 4

Međunarodna razvojna saradnja i međunarodna humanitarna pomoć zasnivaju se na:

- načelu poštovanja ljudskih prava prema kojem međunarodna razvojna saradnja doprinosi političkim, socijalnim i institucionalnim reformama u partnerskim zemljama kojima se podstiče ostvarivanje jednakih prava i sloboda za sve ljude, uz poštovanje slobode izbora;

- načelu usklađenosti politika u interesu razvoja koje podrazumijeva da će se ciljevi međunarodne razvojne saradnje uzimati u obzir prilikom utvrđivanja i sprovođenja politika koje mogu da utiču na zemlje u razvoju, kao i da će međunarodna razvojna saradnja doprinijeti jačanju kapaciteta u partnerskim zemljama kako bi se postigla koherentnost i integritet svih politika u svrhu promovisanja održivog razvoja;

- načelu inkluzivnog partnerstva za održivi razvoj koje podrazumijeva saradnju svih zainteresovanih subjekata u sprovođenju međunarodne razvojne saradnje i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći u cilju pružanja doprinosa održivom razvoju;

- načelima humanosti, nepristrasnosti, neutralnosti i nezavisnosti prema kojima se međunarodna humanitarna pomoć upućuje bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo, a u skladu sa iskazanim potrebama i interesima i uz poštovanje kulture i običaja zemlje kojoj se upućuje;

- načelu komparativnih prednosti prema kojem Crna Gora, u skladu sa utvrđenim politikama, ostvaruje međunarodnu razvojnu saradnju i upućuje međunarodnu humanitarnu pomoć u oblastima u kojima ima specifična znanja i iskustva, kao i odgovarajuće ljudske i materijalne resurse od koristi za partnersku zemlju;

- načelu dobrog upravljanja koje podrazumijeva da se odluke o sprovođenju međunarodne razvojne saradnje i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći donose i sprovode pravovremeno i efikasno, na otvoren i jasan način u saradnji sa zainteresovanim stranama, sa fokusom na rezultate;

- načelu transparentnosti koje podrazumijeva dostupnost informacija o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći javnosti i zainteresovanim stranama, u skladu sa međunarodnim standardima;

- načelu međunarodne solidarnosti prema kojem se međunarodna razvojna saradnja i međunarodna humanitarna pomoć sprovodi, odnosno upućuje radi davanja doprinosa razvoju partnerskih zemalja, odnosno rješavanju humanitarnih problema i njihovih posljedica;

- načelu razvojne efektivnosti kojim se obezbjeđuje vlasništvo partnerske zemlje nad razvojnim prioritetima, fokus na rezultate, inkluzivno partnerstvo, transparentnost i odgovornost.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 5

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Značenje izraza

Član 6

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) partnerska zemlja je država, odnosno teritorija koju je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation for Economic Cooperation and Development - OECD) uvrstila na Listu zemalja primalaca službene razvojne podrške (Official Development Assistance - ODA);

2) službena razvojna podrška obuhvata doprinose Crne Gore međunarodnim organizacijama, kao i aktivnosti, programe i projekte koje Crna Gora sprovodi u partnerskim zemljama u skladu sa metodologijom i propisima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj;

3) partnerstvo za održivi razvoj podrazumijeva zajedničko djelovanje državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i organa lokalne uprave, javnih ustanova, pravnih lica sa javnim ovlašćenjima, privrednih društava i preduzetnika, nevladinih i drugih domaćih i međunarodnih organizacija, drugih instituta i institucija, građana i ostalih zainteresovanih subjekata kroz udruživanje znanja, tehnologija, finansijskih sredstava, materijalnih i drugih resursa, radi postizanja ciljeva održivog razvoja u partnerskim zemljama;

4) treća zainteresovana strana je država, međunarodna organizacija, odnosno subjekt međunarodnog prava, kao i drugi subjekt u okviru partnerstva za razvoj koji učestvuju u sprovođenju međunarodne razvojne saradnje i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći.

Planiranje i međuresorska koordinacija

Član 7

Prioritetne ciljeve i oblasti djelovanja za sprovođenje međunarodne razvojne saradnje i upućivanje međunarodne humanitarne pomoći utvrđuje Vlada Crne Gore (u​​ daljem tekstu: Vlada), na predlog organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Predlog iz stava 1 ovog člana Ministarstvo priprema u koordinaciji sa organima državne uprave.

Sprovođenje međunarodne razvojne saradnje

Član 8

Vlada odlučuje o sprovođenju međunarodne razvojne saradnje, na predlog organa državne uprave nadležnog za oblast u kojoj se sprovodi međunarodna razvojna saradnja.

Predlog iz stava 1 ovog člana sačinjava se uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.

Predlog iz stava 1 ovog člana sadrži aktivnosti, programe i projekte za sprovođenje međunarodne razvojne saradnje i okvirnu visinu budžetskih sredstava koja se opredjeljuju za tu namjenu, u skladu sa međunarodnim, odnosno administrativnim ugovorom sa jednom ili više partnerskih zemalja ili trećih zainteresovanih strana.

U sprovođenju međunarodne razvojne saradnje mogu učestvovati i drugi subjekti u okviru partnerstva za održivi razvoj.

Organ iz stava 1 ovog člana dužan je da se stara o implementaciji, monitoringu i evaluaciji službene razvojne podrške u partnerskoj zemlji.

Projekti tehničke pomoći mogu se sprovoditi i na osnovu pojedinačno zaključenog ugovora za sprovođenje projekta.

U slučaju iz stava 6 ovog člana u sprovođenju projekata mogu učestvovati stručnjaci koji posjeduju iskustvo u primjeni i implementaciji pravne tekovine Evropske unije ili pripremi partnerske zemlje za članstvo u Evropskoj uniji, odnosno u drugim oblastima u kojim partnerska zemlja zatraži službenu razvojnu podršku.

Stručnjak iz stava 7 ovog člana dužan je da se stara o implementaciji, monitoringu i evaluaciji projekata tehničke pomoći u partnerskoj zemlji.

Stručnjak iz stava 7 ovog člana ima pravo da odsustvuje sa rada uz saglasnost poslodavca, najduže 40 radnih dana u kalendarskoj godini i pravo na naknadu za rad u projektima tehničke pomoći.

Upućivanje međunarodne humanitarne pomoći

Član 9

Vlada odlučuje o upućivanju međunarodne humanitarne pomoći, na predlog organa državne uprave nadležnog za oblast u kojoj se upućuje međunarodna humanitarna pomoć.

Predlog iz stava 1 ovog člana sačinjava se u saradnji sa organom državne uprave nadležnim za poslove zaštite i spašavanja i Crvenim krstom Crne Gore, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.

Predlog iz stava 1 ovog člana sadrži podatke o oblicima međunarodne humanitarne pomoći, organima koji su zaduženi za upućivanje međunarodne humanitarne pomoći i okvirnoj visini budžetskih sredstava koja se opredjeljuju za tu namjenu.

U upućivanju međunarodne humanitarne pomoći mogu učestvovati i drugi subjekti u okviru partnerstva za održivi razvoj.

Organ državne uprave nadležan za poslove zaštite i spašavanja koordinira upućivanje međunarodne humanitarne pomoći na osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, preko Evropske unije i Sjevernoatlantskog saveza (NATO) i drugih​​ međunarodnih organizacija zaduženih za koordinaciju odgovora na katastrofe, elementarne nepogode, veće i druge nesreće.

Vođenje evidencije i dostavljanje podataka

Član 10

Organi iz člana 8 stav 1 i stručnjaci iz člana 8 stav 7 ovog zakona vode evidenciju o sprovođenju međunarodne razvojne saradnje, u elektronskom obliku, koja sadrži podatke o aktivnostima, programima i projektima za sprovođenje međunarodne razvojne saradnje, organima i drugim subjektima u okviru partnerstva za održivi razvoj koji učestvuju u sprovođenju međunarodne razvojne saradnje, kao i visini budžetskih sredstava opredjeljenih za tu namjenu.

Organ državne uprave nadležan za poslove zaštite i spašavanja vodi evidenciju o upućivanju međunarodne humanitarne pomoći, u elektronskom obliku, koja sadrži podatke o oblicima međunarodne humanitarne pomoći, organima koji su zaduženi za upućivanje međunarodne humanitarne pomoći i drugim subjektima u okviru partnerstva za održivi razvoj koji učestvuju u upućivanju međunarodne humanitarne pomoći, kao i visini budžetskih sredstava opredjeljenih za tu namjenu.

Organi iz člana 8 stav 1 i stručnjaci iz člana 8 stav 7 ovog zakona i organ državne uprave nadležan za poslove zaštite i spašavanja podatke iz stava 1, odnosno stava 2 ovog člana dostavljaju Ministarstvu kvartalno, u elektronskoj formi.

Izvještavanje

Član 11

Na osnovu podataka iz člana 10 stav 3 ovog zakona, Ministarstvo sačinjava godišnji izvještaj o sprovođenju međunarodne razvojne saradnje i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći, koji dostavlja Vladi.

Informisanje

Član 12

Ministarstvo, organi i drugi subjekti u okviru partnerstva za održivi razvoj informišu zainteresovane subjekte i javnost o sprovođenju međunarodne razvojne saradnje i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći.

Finansiranje

Član 13

Sredstva za finansiranje međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći obezbjeđuju se iz budžeta Crne Gore, budžeta Glavnog grada, Prijestonice i opština.

Pored sredstava iz stava 1 ovog člana, finansiranje projekata tehničke pomoći može se obezbijediti i iz budžeta Evropske unije i drugih zemalja koje pružaju službenu razvojnu podršku ili iz drugih izvora finansiranja.

Javne nabavke

Član 14

Nabavku roba, usluga i radova za sprovođenje međunarodne razvojne saradnje vrši organ državne uprave na čiji predlog se sprovodi međunarodna razvojna saradnja u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke ili međunarodnim ugovorima.

Javne nabavke za upućivanje međunarodne humanitarne pomoći sprovodi organ državne uprave na čiji predlog se upućuje međunarodna humanitarna pomoć, kao hitne nabavke u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke.

Nadzor

Član 15

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo.

Prestanak važenja ranijeg zakona

Član 16

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći ("Službeni list CG", broj 38/18).

Stupanje na snagu

Član 17

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 30-2/24-1/4

EPA 145 XXVIII

Podgorica, 4. april 2024. godine

Skupština Crne Gore 28. saziva

Predsjednik,

Andrija Mandić, s.r.