Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova
Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 145/2021 i 160/2025.
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Član 1
Ovim zakonom uređuje se način i postupak mirnog rješavanja kolektivnih i individualnih radnih sporova, izbor, prava i obaveze miritelja i arbitara i druga pitanja od značaja za mirno rješavanje radnih sporova.
Primjena
Član 2
Ovaj zakon primjenjuje se na poslodavce i zaposlene koji rade na teritoriji Crne Gore, kao i na zaposlene koji su upućeni na rad u inostranstvo od strane poslodavca sa sjedištem u Crnoj Gori, ako zakonom nije drugačije određeno.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se na mirno rješavanje radnih sporova u Crnoj Gori bez obzira na to imaju li stranke prebivalište ili boravište, odnosno sjedište u Crnoj Gori ili u drugoj državi članici Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske konfederacije.
Supsidijarna primjena
Član 3
Postupak mirnog rješavanja radnih sporova pokreće se, vodi i okončava u skladu sa ovim zakonom, ako za pojedini radni spor posebnim propisom nije drugačije određeno.
Na pitanja koja nijesu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak.
Radni spor
Član 4
Radni spor je spor koji je nastao u ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada između zaposlenog i poslodavca, odnosno spor koji je nastao povodom povrede prava iz rada i po osnovu rada ili zaštite kolektivnih interesa između sindikata i poslodavca ili udruženja poslodavaca.
Zaposlenim u smislu stava 1 ovog člana smatra se i lice kome je prestao radni odnos kod poslodavca.
Radni spor je i spor nastao povodom ostvarivanja prava na uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u postupku ostvarivanja prava na penziju.
Kolektivni radni spor
Član 5
Kolektivni radni spor može biti interesni i pravni.
Kolektivni interesni radni spor je spor koji nastaje u procesu pregovora, zaključivanja ili izmjena i dopuna kolektivnog ugovora.
Kolektivni pravni radni spor je spor koji nastaje u vezi sa primjenom zakona, kolektivnog ugovora ili opšteg akta poslodavca ili u vezi sa ostvarivanjem prava zaposlenih na sindikalno organizovanje, prava na štrajk, kao i prava zaposlenih na informisanje i konsultovanje.
Strane u kolektivnom radnom sporu
Član 6
Strane u kolektivnom interesnom radnom sporu su:
1) grupa zaposlenih, koju predstavlja sindikat ili izabrani predstavnici, i
2) poslodavac ili udruženje poslodavaca, koji su uključeni u kolektivno pregovaranje.
Strane u kolektivnom pravnom radnom sporu su:
1) grupa zaposlenih, koju predstavlja sindikat ili izabrani predstavnici, i
2) poslodavac ili udruženje poslodavaca kod kojeg je spor nastao u postupku primjene zakona, kolektivnog ugovora ili drugog propisa.
Individualni radni spor
Član 7
Individualni radni spor je spor koji nastaje između zaposlenog i poslodavca povodom ostvarivanja prava i obaveza koje proizilaze iz radnog odnosa, zakona, kolektivnog ugovora i drugog propisa.
Strane u individualnom radnom sporu su zaposleni i poslodavac kod kojeg je zaposlen ili je bio zaposlen podnosilac predloga za mirno rješavanje radnog spora.
Mirenje i arbitraža
Član 8
Mirenje predstavlja postupak mirnog rješavanja radnog spora, u kojem nezavisno i neutralno lice pomaže stranama u sporu da postignu dogovor i same riješe spor.
Miritelj je neutralno lice u sporu, koje upravlja postupkom mirenja i omogućava dijalog između strana u sporu kako bi one postigle sporazum, a u slučaju da strane u sporu ne postignu sporazum donosi rješenje o obustavi postupka.
Arbitraža je dobrovoljni postupak mirnog rješavanja radnog spora, u kojem nezavisno i neutralno lice odlučuje o rješenju spora donošenjem arbitražnog rješenja, koje je obavezujuće za strane u sporu.
Arbitar je neutralno lice koje odlučuje o rješenju radnog spora.
Nezavisnost i nepristrasnost
Član 9
Miritelj, odnosno arbitar je dužan da postupa nezavisno i nepristrasno, u cilju postizanja mirnog rješavanja radnog spora.
Ravnopravnost
Član 10
U postupku mirnog rješavanja radnog spora strane u sporu su ravnopravne.
Povjerljivost
Član 11
Učesnici u postupku mirnog rješavanja radnog spora, kao i lica koja obavljaju administrativne poslove za potrebe mirenja i arbitraže dužna su da čuvaju kao povjerljive sve informacije i podatke koje su saznali tokom postupka, ako se strane u sporu nijesu drugačije sporazumjele.
Obaveza iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na podatke u vezi sa prinudnim izvršenjem rješenja, odnosno ako postoji obaveza saopštavanja informacija i podataka, u skladu sa ovim zakonom.
Vraćanje dokumentacije
Član 12
Na zahtjev strana u sporu, svaki podnesak, isprava ili drugi dokument koji je upotrijebljen u postupku mirnog rješavanja radnog spora vraća se stranama u sporu, uz zadržavanje kopije.
Isključenje javnosti
Član 13
U postupku mirnog rješavanja radnog spora javnost je isključena.
Hitnost
Član 14
Postupak mirnog rješavanja radnog spora sprovodi se bez odlaganja, u skladu sa ovim zakonom.
Dobrovoljnost
Član 15
Strane u sporu mogu da se dobrovoljno opredijele za mirenje i/ili arbitražu, u skladu sa ovim zakonom.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, postupak mirenja u individualnim radnim sporovima, osim u slučaju spora koji se odnosi na prestanak radnog odnosa i izmjenu ugovora o radu, je obavezan.
Upotreba rodno osjetljivog jezika
Član 16
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
II. AGENCIJA ZA MIRNO RJEŠAVANjE RADNIH SPOROVA
Status
Član 17
Poslove mirnog rješavanja kolektivnih i individualnih radnih sporova obavlja Agencija za mirno rješavanje radnih sporova (u daljem tekstu: Agencija), koja ima svojstvo pravnog lica.
Agencija ima status državne agencije i za svoj rad odgovara Vladi Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).
Agencija može imati poslovne jedinice na teritoriji Crne Gore.
Statut Agencije
Član 18
Statutom Agencije uređuju se sjedište, adresa i organizacija Agencije, način odlučivanja organa Agencije i druga pitanja od značaja za rad Agencije.
Na statut Agencije saglasnost daje Vlada.
Djelokrug rada
Član 19
Agencija:
1) obavlja stručne i administrativne poslove koji se odnose na mirno rješavanje radnih sporova;
2) određuje miritelja, odnosno arbitra za postupanje u konkretnom radnom sporu, u skladu sa ovim zakonom;
3) donosi godišnji program rada koji sadrži podatke o ciljevima, indikatorima uspješnosti, aktivnostima koje su potrebne za realizaciju ciljeva i licima odgovornim za realizaciju;
4) najmanje jednom godišnje, podnosi Vladi izvještaj o svom radu koji sadrži prikaz izvršavanja zakona i drugih propisa, podatke o realizaciji ciljeva iz programa rada Agencije, ocjenu stanja i mjera koje su preduzete za unaprjeđenje stanja i finansijski izvještaj;
5) vodi Imenik miritelja i arbitara;
6) sprovodi godišnji plan i obuke za stručno usavršavanje miritelja, odnosno arbitara;
7) odlučuje o izuzeću miritelja i arbitara, u skladu sa ovim zakonom;
8) stara se o poštovanju Etičkog kodeksa miritelja i arbitara (u daljem tekstu: Etički kodeks);
9) vodi evidencije o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova;
10) organizuje stručne obuke za poslodavce i zaposlene koje imaju za cilj prevenciju radnih sporova, u skladu sa aktom Agencije; i
11) izdaje publikacije i vrši druge poslove određene zakonom i statutom Agencije.
Protiv upravnih akata koje Agencija donosi u vršenju poslova iz djelokruga svog rada može se voditi upravni spor.
Plan i obuke iz stava 1 tačka 6 ovog člana odnose se i na lica kojima je izdata licenca za rad miritelja, odnosno arbitra a nijesu izabrani za miritelje, odnosno arbitre.
Organi Agencije
Član 20
Organi Agencije su: Savjet Agencije i direktor Agencije.
Savjet
Član 21
Savjet Agencije (u daljem tekstu: Savjet) imenuje i razrješava Vlada.
Savjet ima pet članova, i to:
1) tri člana koje predlaže starješina organa državne uprave nadležnog za poslove rada (u daljem tekstu: Ministarstvo);
2) jednog člana kojeg predlaže reprezentativna organizacija sindikata na nivou Crne Gore;
i
3) jednog člana kojeg predlaže reprezentativno udruženje poslodavaca na nivou Crne Gore.
Predsjednik Savjeta imenuje se iz reda članova Savjeta.
Predsjednik i članovi Savjeta imaju pravo na naknadu za rad u skladu sa zakonom.
Ako postoji više reprezentativnih organizacija sindikata i reprezentativnih udruženja poslodavaca iz stava 2 tač. 2 i 3 ovog člana predstavnike sporazumno određuju te sindikalne organizacije, odnosno udruženja poslodavaca po sistemu rotacije.
Mandat članova Savjeta
Član 22
Mandat članova Savjeta traje četiri godine.
U slučaju da član Savjeta podnese ostavku ili bude razriješen prije isteka mandata, novi član Savjeta bira se na način i po postupku propisanim ovim zakonom.
Mandat novoizabranog člana Savjeta u slučaju iz stava 2 ovog člana traje do isteka mandata člana Savjeta umjesto kojeg je imenovan.
Sukob interesa
Član 23
Miritelj, odnosno arbitar ne može da bude član Savjeta.
Poslovi Savjeta
Član 24
Savjet:
1) donosi statut Agencije i druga akta, u skladu sa zakonom;
2) donosi godišnji program rada i finansijski plan Agencije;
3) podnosi Vladi izvještaj o radu i finansijski izvještaj Agencije;
4) imenuje i razrješava direktora Agencije;
5) predlaže Vladi visinu nagrade za rad miritelja, odnosno arbitara;
6) usvaja plan obuka za stručno usavršavanje miritelja, odnosno arbitara;
7) utvrđuje predlog zahtjeva za obezbjeđenje budžetskih sredstava Agencije za narednu fiskalnu godinu;
8) izjašnjava se na inicijativu za donošenje i izmjenu zakona i drugih akata kojima se uređuje funkcionisanje i rad Agencije i vođenje postupaka iz njene nadležnosti;
9) usvaja godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj Agencije;
10) donosi plan javnih nabavki Agencije;
11) donosi Etički kodeks; i
12) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom, statutom i drugim aktima Agencije.
Prestanak mandata
Član 25
Članu Savjeta prestaje mandat:
1) istekom vremena na koji je imenovan;
2) ostavkom; i
3) razrješenjem.
Član Savjeta iz stava 1 ovog člana razješava se ako:
1) je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora;
2) je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti;
3) postupa suprotno zakonu ili aktima Agencije; i
4) nestručno ili nesavjesno obavlja poslove za koje je imenovan i time nanese štetu Agenciji.
Direktor Agencije
Član 26
Direktora Agencije (u daljem tekstu: direktor) imenuje Savjet, na osnovu javnog konkursa.
Za direktora može biti imenovano lice koje ispunjava uslove za starješinu organa uprave u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.
Mandat direktora traje pet godina.
Poslovi direktora
Član 27
Direktor:
1) predstavlja Agenciju, rukovodi i organizuje rad u Agenciji;
2) odgovara za zakonitost i kvalitet rada Agencije;
3) predlaže Savjetu statut, godišnji program rada i finansijski plan, izvještaj o radu i finansijski izvještaj, kao i druge odluke;
4) izvršava odluke Savjeta;
5) upravlja ljudskim i finansijskim resursima;
6) stara se o obezbjeđivanju javnosti rada Agencije;
7) utvrđuje akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije;
8) predlaže plan obuka za stručno usavršavanje miritelja, odnosno arbitara;
9) podnosi inicijativu Savjetu u vezi sa donošenjem i izmjenom zakona i drugih akata kojima se uređuju funkcionisanje i rad Agencije i vođenje postupaka iz njene nadležnosti;
10) ostvaruje saradnju sa nacionalnim i međunarodnim subjektima i odlučuje o angažovanju domaćih ili stranih stručnjaka, radi ostvarivanja poslova iz svoje nadležnosti;
11) obrazuje radna tijela Agencije; i
12) vrši druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim aktima Agencije.
Prestanak mandata
Član 28
Na prestanak mandata direktora primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika, a koje se odnose na starješine organa uprave.
Etički kodeks
Član 29
Etičkim kodeksom utvrđuju se etički standardi i pravila ponašanja miritelja i arbitara.
Miritelj i arbitar dužni su da se u postupku mirnog rješavanja radnih sporova prema strankama i njihovim punomoćnicima odnose pravično i nepristrasno, u skladu sa Etičkim kodeksom.
III. MIRITELjI I ARBITAR
Uslovi za izbor
Član 30
Za miritelja, odnosno arbitra može biti izabrano lice koje ispunjava uslove, i to da:
1) je državljanin Crne Gore;
2) ima završen pravni fakultet (VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja);
3) ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima iz oblasti radnih odnosa za miritelja, odnosno deset godina za arbitra;
4) se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti;
5) nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje poziva miritelja, odnosno arbitra;
6) mu nije izrečena mjera bezbjednosti zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti;
i
7) posjeduje licencu za rad miritelja, odnosno arbitra, u skladu sa ovim zakonom.
Za miritelja, odnosno arbitra može biti izabrano i lice koje je državljanin države članice Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske konfederacije, kao i član porodice tog lica bez obzira na njegovo državljanstvo, koje ispunjava uslove iz stava 1 tač. 2 do 7 ovog člana i posjeduje dokaz o poznavanju crnogorskog jezika u nivou B2, izdat od nadležne ustanove visokog obrazovanja.
Dokaze o ispunjenosti uslova iz stava 1 tač. 5 i 6 ovog člana za državljane Crne Gore Ministarstvo pribavlja po službenoj dužnosti.
Uslovi za izdavanje licence za rad
Član 31
Pravo na dobijanje licence za rad miritelja, odnosno arbitra (u daljem tekstu: licenca za rad) ima lice koje ispunjava uslove iz člana 30 stav 1 tač. 1 do 6 ovog zakona i koje je položilo ispit za dobijanje licence za rad.
Pravo na dobijanje licence za rad ima i lice koje je državljanin države članice Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske konfederacije, kao i član porodice tog lica bez obzira na njegovo državljanstvo, koje ispunjava uslove iz člana 30 stav 1 tač. 2 do 6 ovog zakona, posjeduje dokaz o poznavanju crnogorskog jezika u nivou B2, izdat od nadležne ustanove visokog obrazovanja i koje je položilo ispit za dobijanje licence za rad.
Ispit za dobijanje licence za rad
Član 32
Ispit za dobijanje licence za rad (u daljem tekstu: ispit) sprovodi se po programu za polaganje ispita.
Ispit se sprovodi pisanim putem.
Na ispitu kandidat može da ostvari najviše 55 bodova.
Ispit je položio kandidat koji ostvari najmanje 30 bodova.
O izvršenom ocjenjivanju kandidata na ispitu komisija iz člana 33 stav 1 ovog zakona sačinjava izvještaj koji sadrži imena i prezimena kandidata i broj bodova ostvarenih na ispitu.
Izvještaj iz stava 5 ovog člana komisija iz člana 33 stav 1 ovog zakona dostavlja komisiji iz člana 39 stav 1 ovog zakona, u roku od 45 dana od dana održavanja ispita.
Kandidat koji iz opravdanih razloga nije mogao da polaže ispit, kao i kandidat koji nije položio ispit ima pravo na polaganje ispita u drugom roku.
Troškove polaganja ispita snosi kandidat.
Program i bliži način polaganja ispita i visinu troškova polaganja ispita propisuje Ministarstvo.
Komisija za izdavanje licence za rad
Član 33
Ispit se polaže pred komisijom za izdavanje licence za rad koju obrazuje Ministarstvo, na period od pet godina.
Komisija iz stava 1 ovog člana ima tri člana, od kojih je jedan iz reda sudija osnovnog suda, jedan iz reda sudija višeg suda i jedan iz reda sudija Vrhovnog suda Crne Gore.
Administrativne poslove za potrebe komisije iz stava 1 ovog člana obavlja sekretar, koji je službenik Ministarstva.
Članovi i sekretar komisije iz stava 1 ovog člana imaju pravo na naknadu za rad po održanom ispitu, u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.
Način rada i odlučivanja komisije iz stava 1 ovog člana uređuje se poslovnikom o radu.
Zahtjev za polaganje ispita
Član 34
Zahtjev za polaganje ispita podnosi se Ministarstvu.
Kandidat koji je državljanin Crne Gore, uz zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi dokaze o ispunjenosti uslova iz člana 30 stav 1 tač. 1 do 6 ovog zakona.
Kandidat koji je državljanin države članice Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske konfederacije, kao i član porodice tog lica bez obzira na njegovo državljanstvo, uz zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi dokaze o ispunjenosti uslova iz člana 30 stav 1 tač. 2 do 6 ovog zakona, kao i dokaz o poznavanju crnogorskog jezika u nivou B2, izdat od nadležne ustanove visokog obrazovanja.
Ministarstvo odlučuje o zahtjevu iz st. 2 i 3 ovog člana u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.
Protiv odluke iz stava 4 ovog člana može se pokrenuti upravni spor.
Licenca za rad
Član 35
Kandidat koji je položio ispit zahtjev za izdavanje licence za rad podnosi Ministarstvu.
Ministarstvo izdaje licencu za rad u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1 ovog člana.
Licenca za rad izdaje se na period od pet godina i može se obnoviti.
Licenca za rad izdaje se na obrascu koji propisuje Ministarstvo.
Obnavljanje licence za rad
Član 36
Zahtjev za obnavljanje licence za rad podnosi se Ministarstvu najkasnije tri mjeseca prije isteka perioda važenja licence za rad.
U postupku odlučivanja o zahtjevu za obnavljanje licence za rad, posebno se cijeni:
1) broj završenih obuka za stručno usavršavanje miritelja, odnosno arbitara u skladu sa planom iz člana 19 stav 1 tačka 6 ovog zakona, u toku jedne kalendarske godine; i
2) poštovanje Etičkog kodeksa i odredbi ovog zakona.
Troškove za izdavanje i obnavljanje licence za rad snosi podnosilac zahtjeva za izdavanje i obnavljanje licence za rad.
Visinu troškova izdavanja, odnosno obnavljanja licence za rad propisuje Ministarstvo.
Prestanak važenja licence za rad
Član 37
Licenca za rad prestaje da važi ako:
1) se utvrdi da u vrijeme izdavanja licence za rad nijesu postojali ili su prestali da postoje uslovi iz člana 31 ovog zakona;
2) lice kome je izdata licenca za rad odbije da se stručno usavršava, u skladu sa ovim zakonom; i
3) je miritelj, odnosno arbitar povrijedio odredbe Etičkog kodeksa ili odredbe ovog zakona, čime je u značajnoj mjeri narušen nivo standarda njegovog profesionalnog ponašanja ili je mirenje, odnosno arbitražu sproveo suprotno načelima mirnog rješavanja radnih sporova.
O razlozima iz stava 1 ovog člana Agencija, bez odlaganja, obavještava Ministarstvo.
Rješenje o prestanku važenja licence za rad donosi Ministarstvo.
Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana može se pokrenuti upravni spor.
Javni poziv za izbor miritelja, odnosno arbitra
Član 38
Izbor miritelja, odnosno arbitara vrši se na osnovu javnog poziva koji objavljuje Agencija u jednom od štampanih medija u Crnoj Gori.
Javni poziv iz stava 1 ovog člana ne može trajati manje od 15 dana.
Javni poziv iz stava 1 ovog člana, pored ostalog, sadrži broj miritelja, odnosno arbitara koji se biraju.
Broj miritelja, odnosno arbitara utvrđuje Vlada.
Komisija za izbor i razrješenje miritelja, odnosno arbitara
Član 39
Postupak za izbor i razrješenje miritelja, odnosno arbitara sprovodi komisija za izbor i razrješenje miritelja i arbitara koju obrazuje Ministarstvo, na period od pet godina.
Komisiju iz stava 1 ovog člana čine po dva predstavnika Vlade, dva predstavnika reprezentativnih udruženja poslodavaca na nivou Crne Gore, dva predstavnika reprezentativnih sindikata na nivou Crne Gore i jedan predstavnik Agencije.
Administrativne poslove za potrebe komisije iz stava 1 ovog člana obavlja sekretar, koji je službenik Ministarstva.
Članovi i sekretar komisije iz stava 1 ovog člana imaju pravo na naknadu za rad, po održanom ispitu, u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.
Način rada i odlučivanja komisije iz stava 1 ovog člana uređuje se poslovnikom o radu.
Kriterijumi za izbor miritelja, odnosno arbitara
Član 40
Izbor miritelja, odnosno arbitara vrši se na osnovu rezultata ostvarenih na ispitu i usmenog intervjua.
Usmeni intervju
Član 41
Usmeni intervju ocjenjuje se prema sljedećim kriterijumima:
1) motivisanost za obavljanje poslova miritelja, odnosno arbitra;
2) sposobnost donošenja odluka; i
3) sposobnost rješavanja sukoba.
Ocjenjivanje po osnovu kriterijuma iz stava 1 ovog člana vrši se tako što svaki član komisije iz člana 39 stav 1 ovog zakona utvrđuje broj bodova za svakog kandidata, pri čemu kandidat na usmenom intervjuu može ostvariti najviše 45 bodova, odnosno 15 bodova po svakom od kriterijuma iz stava 1 ovog člana.
Broj bodova na usmenom intervjuu dobija se tako što se zbir bodova svih članova komisije, prema svakom od kriterijuma iz stava 1 ovog člana, dijeli sa brojem članova komisije.
Izbor
Član 42
Na osnovu broja bodova ostvarenih na ispitu i usmenom intervjuu komisija iz člana 39 stav 1 ovog zakona sačinjava rang listu kandidata za izbor miritelja, odnosno arbitara.
Ako dva kandidata na rang listi iz stava 1 ovog člana imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova ostvarenih na ispitu.
Ako se na način iz stava 2 ovog člana ne može utvrditi koji kandidat ima prednost, komisija iz člana 39 stav 1 ovog zakona tajnim glasanjem odlučuje kojem kandidatu će dati prednost.
Komisija iz člana 39 stav 1 ovog zakona na osnovu rang liste iz stava 1 ovog člana sačinjava predlog za izbor onoliko miritelja, odnosno arbitara koliko je navedeno u javnom pozivu za izbor miritelja, odnosno arbitara.
Odluku o izboru miritelja, odnosno arbitra donosi Ministarstvo, na predlog komisije iz člana 39 stav 1 ovog zakona, u roku od 15 dana od dana dostavljanja predloga.
Protiv odluke iz stava 5 ovog člana može se pokrenuti upravni spor.
Trajanje mandata
Član 43
Miritelj, odnosno arbitar bira se na period od četiri godine i može biti ponovo biran.
Imenik
Član 44
Na osnovu odluke iz člana 42 stav 5 ovog zakona, direktor donosi rješenje o upisu miritelja, odnosno arbitra u Imenik miritelja i arbitara (u daljem tekstu: Imenik), u roku od tri dana od dana dostavljanja odluke.
Svojstvo miritelja, odnosno arbitra stiče se danom upisa u Imenik.
Sadržaj Imenika
Član 45
Imenik sadrži sljedeće podatke:
1) ime, prezime i adresu za prijem elektronske pošte miritelja, odnosno arbitra;
2) nivo kvalifikacije obrazovanja;
3) broj i datum odluke o izboru miritelja, odnosno arbitra;
4) broj i datum rješenja o upisu u Imenik; i
5) broj i datum rješenja o brisanju iz Imenika.
Miritelj i arbitar dužni su da prijave promjenu podataka iz stava 1 tačka 1 ovog člana, u roku od tri dana od dana nastanka promjene.
Imenik se vodi po azbučnom redu početnih slova prezimena miritelja, odnosno arbitara.
Prestanak svojstva miritelja, odnosno arbitra
Član 46
Svojstvo miritelja, odnosno arbitra prestaje brisanjem iz Imenika.
Miritelj, odnosno arbitar briše se iz Imenika ako postoje razlozi za razrješenje, i to:
1) ako se utvrdi da u vrijeme izbora miritelja, odnosno arbitra nijesu postojali ili su prestali da postoje uslovi iz člana 30 ovog zakona;
2) ako miritelj, odnosno arbitar odbije da se stručno usavršava, u skladu sa ovim zakonom;
3) ako se uredno ne odaziva na poziv Agencije u vezi sa preuzimanjem predmeta i tokom postupka;
4) ako neopravdano odugovlači postupak mirnog rješavanja radnog spora;
5) ako ne obavijesti direktora o razlozima za izuzeće, u skladu sa članom 49 stav 1 ovog zakona;
6) po isteku roka na koji je izabran, ako ne bude ponovo izabran;
7) na lični zahtjev;
8) usljed gubitka poslovne sposobnosti;
8a) ako je miritelj, odnosno arbitar zaključio sporazum suprotno zakonu;
8b) ako je miritelj, odnosno arbitar povrijedio pravila postupka mirnog rješavanja radnog spora;
9) iz razloga utvrđenih u članu 37 stav 1 tačka 3 ovog zakona; i
10) u slučaju smrti.
Postupak razrješenja
Član 47
Zahtjev za razrješenje miritelja, odnosno arbitra iz Imenika mogu podnijeti direktor, strane u sporu ili drugo zainteresovano lice, u roku od 15 dana od dana nastanka, odnosno saznanja za razloge iz člana 46 stav 2 ovog zakona.
Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se komisiji iz člana 39 stav 1 ovog zakona i mora biti obrazložen.
Komisija iz člana 39 stav 1 ovog zakona utvrđuje postojanje razloga iz člana 46 stav 2 ovog zakona i Ministarstvu daje predlog za razrješenje miritelja, odnosno arbitra.
Rješenje o razrješenju miritelja, odnosno arbitra donosi Ministarstvo, u roku od 15 dana od dana dostavljanje predloga iz stava 3 ovog člana.
Na osnovu pravosnažnog rješenja iz stava 4 ovog člana, Agencija briše miritelja, odnosno arbitra iz Imenika, u roku od pet dana od dana dostavljanja rješenja.
Protiv rješenja iz stava 4 ovog člana može se pokrenuti upravni spor.
Objavljivanje rješenja
Član 48
Rješenje o upisu i rješenje o brisanju miritelja, odnosno arbitra iz Imenika objavljuju se u "Službenom listu Crne Gore".
Izuzeće miritelja, odnosno arbitra
Član 49
Strana u sporu može da podnese direktoru zahtjev za izuzeće miritelja, odnosno arbitra, ako je miritelj, odnosno arbitar:
1) zastupao, odnosno zastupa jednu od strana u sporu u posljednjih pet godina;
2) srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena srodstva, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva jedne od strana u sporu, odnosno ako je bračni ili vanbračni supružnik, odnosno partner u zajednici života istog pola ili srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva jedne od strana u sporu;
3) u radnom odnosu sa jednom od strana u sporu ili je takav radni odnos postojao u posljednjih pet godina;
4) član organa upravljanja ili ima vlasnički udio kod poslodavca koji je strana u sporu; ili
5) ako je povezan sa stranama u sporu na bilo koji način koji bi mogao da utiče na njegovu nepristrasnost.
Miritelj, odnosno arbitar vodi računa o razlozima za izuzeće u toku postupka i dužan je da o tim razlozima obavijesti direktora.
Direktor rješenjem odlučuje o izuzeću miritelja, odnosno arbitra, u roku od tri dana od dana dobijanja zahtjeva za izuzeće koji je podnijela strana u sporu, odnosno obavještenja iz stava 2 ovog člana.
U slučaju izuzeća miritelja, odnosno arbitra, postupak mirnog rješavanja radnog spora nastavlja se izborom novog miritelja, odnosno arbitra u skladu sa ovim zakonom.
Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana nije dozvoljena žalba.
Dužnosti miritelja, odnosno arbitra
Član 50
Miritelj, odnosno arbitar dužan je da:
1) postupak mirenja vodi objektivno, savjesno i bez odugovlačenja, vodeći računa o interesima strana u sporu;
2) upozna strane u sporu sa pravilima postupka, ulogom miritelja, odnosno arbitra, troškovima postupka i drugim pitanjima koja su od značaja za rješavanje konkretnog radnog spora;
3) se stručno usavršava;
4) obavještava Agenciju o toku i okončanju postupka mirnog rješavanja radnog spora; i
5) trajno čuva podatke do kojih je došao u toku postupka, kao poslovnu tajnu.
Ako miritelj ne okonča započeti postupak ili ne postupa u predmetu u propisanim rokovima, direktor može rješenjem odrediti drugog miritelja da nastavi i okonča započeti postupak mirenja.
Povjerljivu informaciju koju je miritelj, odnosno arbitar saznao ili mu je strana u sporu dostavila u vezi sa predmetom spora, ne smije bez saglasnosti te strane da saopšti drugoj strani u sporu.
Ako u toku postupka mirnog rješavanja radnog spora miritelju, odnosno arbitru istekne mandat, dužan je da započeti postupak okonča.
Prava miritelja, odnosno arbitra
Član 51
Miritelj, odnosno arbitar ima pravo na nagradu za rad i naknadu troškova koje ima u vezi sa poslovima mirenja, odnosno arbitraže.
Visinu nagrade za rad i naknade troškova iz stava 1 ovog člana utvrđuje Vlada.
Odgovornost miritelja, odnosno arbitra
Član 52
Miritelj, odnosno arbitar je odgovoran za štetu koju nanese stranama u sporu postupajući suprotno Etičkom kodeksu, svojim nezakonitim postupcima, namjerno ili nepažnjom, u skladu sa opštim propisima kojima se uređuje naknada štete.
IV. POSTUPAK MIRNOG RJEŠAVANjA RADNOG SPORA
Pokretanje postupka
Član 53
Postupak mirnog rješavanja radnog spora pokreće se podnošenjem predloga za mirno rješavanje radnog spora Agenciji, u pisanoj formi, neposredno, putem pošte ili elektronskim putem.
Strane u radnom sporu predlog iz stava 1 ovog člana mogu da podnesu zajednički ili pojedinačno.
Predlog iz stava 1 ovog člana sadrži:
1) ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u sporu, kao i kontakt telefon i adresu za prijem elektronske pošte ako je posjeduju;
2) predmet spora; i
3) mjesto i datum podnošenja.
Strane u sporu, uz predlog iz stava 1 ovog člana, dostavljaju dokumentaciju u vezi sa predmetom spora, kao i imena svjedoka, ako ih ima.
Ako Agencija utvrdi da se dva ili više podnijetih predloga iz stava 1 ovog člana odnose na isti činjenični i pravni osnov i istog poslodavca, kao i u slučaju kad podnosilac predloga podnese više predloga sa više pravnih osnova, a odnose se na istog poslodavca, može da donese rješenje o spajanju podnijetih predloga radi vođenja jedinstvenog postupka.
Dostavljanje predloga i dokumentacije
Član 54
Agencija dostavlja predlog za mirno rješavanje radnog spora i dokumentaciju u vezi sa predmetom spora miritelju, odnosno arbitru koji je određen za konkretan spor.
Zastupanje strana u sporu
Član 55
Strane u postupku mirnog rješavanja radnog spora može da zastupa predstavnik sindikata, odnosno predstavnik zaposlenih, zakonski zastupnici, ovlašćeni predstavnici ili punomoćnici strana u sporu.
Predstavnik zaposlenih je lice izabrano od strane zaposlenih kod poslodavca kod kojeg nije organizovan sindikat, da ih zastupa u kolektivnom sporu.
Punomoćnik je poslovno sposobno lice koga strane u sporu ovlaste da ih zastupa.
Troškovi postupka
Član 56
Strane u sporu snose svoje troškove u postupku, osim troškova miritelja, odnosno arbitra.
Miritelj, odnosno arbitar može, na predlog strana u sporu, da angažuje sudskog vještaka.
Troškove angažovanja sudskog vještaka, snosi strana koja ga je predložila, ako se strane u sporu nijesu drugačije sporazumjele.
Na izuzeće sudskog vještaka primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na izuzeće miritelja, odnosno arbitra.
V. KOLEKTIVNI RADNI SPOR
Učešće Agencije u kolektivnom pregovaranju
Član 57
Učesnici u procesu pregovora, zaključivanja ili izmjena i dopuna kolektivnog ugovora (u daljem tekstu: učesnici u pregovaranju) mogu se saglasiti da nastale sporove rješavaju pred Agencijom, podnošenjem predloga za učešće miritelja u kolektivnom pregovaranju.
U sporovima iz stava 1 ovog člana miritelj:
- prisustvuje pregovorima,
- pruža stručnu i drugu pomoć učesnicima u pregovaranju, i
- ukazuje učesnicima u pregovaranju na predloge kolektivnih ugovora koji nijesu u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Komunikacija
Član 58
Ako je u kolektivnom radnom sporu predlog za mirno rješavanje radnog spora podnijela jedna od strana u sporu, Agencija taj predlog i dokumentaciju dostavlja drugoj strani u sporu.
Druga strana u sporu dužna je da se, u roku od sedam dana od dana prijema predloga iz stava 1 ovog člana, izjasni o tom predlogu.
Ako druga strana u sporu ne prihvati predlog iz stava 1 ovog člana ili ne dostavi pisani odgovor u roku iz stava 2 ovog člana, Agencija će obustaviti postupak rješenjem.
Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana nije dozvoljena žalba.
Određivanje miritelja
Član 59
U slučaju kad su strane u sporu podnijele zajednički predlog iz člana 53 stav 2 ovog zakona, miritelja iz Imenika određuju sporazumno.
Ako strane u sporu sporazumno ne odrede miritelja, određuje ga direktor po azbučnom redu početnih slova prezimena miritelja iz Imenika.
Sprovođenje postupka mirenja
Član 60
Miritelj započinje i vodi postupak mirenja.
Miritelj je dužan da započne postupak mirenja u roku od sedam dana od dana preuzimanja predloga za mirno rješavanje radnog spora.
Miritelj organizuje zajedničke i/ili odvojene sastanke sa stranama u sporu, omogućava dijalog između strana u sporu i pomaže im da same dođu do dogovora o rješenju spora.
Ishod postupka mirenja
Član 61
Postupak mirenja okončava se, po pravilu, u roku od 30 dana od dana početka postupka mirenja.
Ako strane u sporu postignu dogovor o rješenju spora, o tome zaključuju sporazum koji sačinjava miritelj.
Sporazum iz stava 2 ovog člana potpisuju strane u sporu i miritelj.
Sporazum iz stava 2 ovog člana ne može biti suprotan važećim propisima.
Ako miritelj u toku postupka procijeni da je dogovor koji su strane postigle o rješenju spora suprotan važećim propisima, donosi rješenje o obustavi postupka.
Ako je predmet sporazuma iz stava 2 ovog člana bio kolektivni interesni radni spor, taj sporazum postaje sastavni dio kolektivnog ugovora.
Ako je predmet sporazuma iz stava 2 ovog člana bio kolektivni pravni radni spor, taj sporazum stiče svojstvo izvršne isprave.
Preporuka
Član 62
Ako strane u sporu ne postignu sporazum u roku iz člana 61 stav 1 ovog zakona, miritelj daje preporuku u roku od 15 dana od dana okončanja postupka mirenja.
Preporuka je stručno mišljenje miritelja o predmetu spora, daje se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
Strane u sporu dužne su da se, u roku od osam dana od dana dostavljanja preporuke, izjasne o prihvatanju, odnosno neprihvatanju preporuke.
Prihvatanje preporuke
Član 63
Ako strane u sporu prihvate preporuku, zaključuju sporazum o rješenju spora u roku od pet dana od dana prihvatanja.
Neprihvatanje preporuke
Član 64
Ako strane u sporu ne prihvate preporuku, miritelj donosi rješenje o obustavi postupka.
Strana u sporu koja ne prihvati preporuku, dužna je da o tome, u roku od osam dana od dana dostavljanja preporuke, obavijesti miritelja, i navede razloge za neprihvatanje preporuke.
Na predlog miritelja, Agencija može da objavi preporuku i razloge za neprihvatanje preporuke u jednom od štampanih medija u Crnoj Gori, uz saglasnost strana u sporu.
VI. INDIVIDUALNI RADNI SPOR
Odnos mirnog rješavanja radnog spora i sudskog postupka
Član 65
Prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom, zaposleni koji smatra da mu je povrijeđeno pravo iz rada i po osnovu rada, dužan je da podnese predlog za mirno rješavanje radnog spora Agenciji, ako zakonom nije drugačije propisano.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, poslodavac je dužan da prihvati postupak mirnog rješavanja radnog spora.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, u sporovima koji se odnose na prestanak radnog odnosa i izmjenu ugovora o radu zaposleni može da pokrene postupak pred Agencijom ili nadležnim sudom, ako posebnim propisom nije drugačije propisano.
Prilikom pokretanja postupka pred nadležnim sudom, strana u sporu dužna je da sudu dostavi dokaz o pokušaju mirnog rješavanja radnog spora.
Pokretanjem postupka mirnog rješavanja radnog spora, prekidaju se rokovi za pokretanje sudskih i drugih postupaka, kao i rokovi zastarjelosti u odnosu na predmet radnog spora.
Ako je sudski postupak povodom prestanka radnog odnosa i izmjene ugovora o radu u toku, strane u sporu mogu da se sporazumiju da pokrenu postupak mirenja pred Agencijom u bilo kojoj fazi postupka i o tome obavještavaju nadležni sud.
Strane u sporu dužne su da obavijeste Agenciju ako je postupak pred sudom prekinut.
Pokretanje postupka u slučaju prestanka radnog odnosa i izmjene ugovora o radu
Član 66
Ako je predlog za mirno rješavanje radnog spora u slučaju prestanka radnog odnosa ili izmjene ugovora o radu podnijela jedna od strana u sporu pred Agencijom, Agencija dostavlja taj predlog i dokumentaciju drugoj strani u sporu i poziva je da se, u roku od sedam dana od dana prijema predloga, izjasni da li prihvata mirno rješavanje radnog spora.
Ako druga strana u sporu ne prihvati predlog iz stava 1 ovog člana ili se ne izjasni u roku iz stava 1 ovog člana, Agencija će obustaviti postupak rješenjem.
Protiv rješenja iz stava 2 ovog člana nije dozvoljena žalba.
Određivanje miritelja
Član 67
Predmet individualnog radnog spora dodjeljuje se miritelju po azbučnom redu početnih slova prezimena miritelja iz Imenika.
Ako je miritelj kome je predmet bio dodijeljen po preuzimanju predmeta izuzet ili zbog dužeg odsustvovanja ne može blagovremeno da riješi dodijeljeni predmet, njegov predmet se dodjeljuje miritelju koji je sljedeći po redosljedu iz Imenika za dodjelu predmeta.
U slučaju dužeg odsustvovanja, miritelju se može obustaviti dodjeljivanje predmeta za određeno vrijeme, o čemu odlučuje direktor, na zahtjev miritelja.
Sprovođenje postupka mirenja
Član 68
Miritelj započinje i vodi postupak mirenja.
Miritelj je dužan da zakaže raspravu i pozove strane u sporu, u roku od sedam dana od dana preuzimanja predloga za mirno rješavanje radnog spora.
Miritelj organizuje zajedničke i/ili odvojene sastanke sa stranama u sporu, omogućava dijalog između strana i pomaže im da same dođu do dogovora o rješenju spora.
Ako strana u sporu nije u mogućnosti da se odazove pozivu iz stava 2 ovog člana, dužna je da se u pisanoj formi izjasni o predmetu spora i odgovori na navode druge strane u sporu, u roku od pet dana od dana dostavljanja poziva miritelja.
Na zahtjev jedne od strana u sporu, rok iz stava 4 ovog člana može se produžiti, ali ne duže od sedam dana od dana dostavljanja poziva miritelja.
Ako jedna od strana u sporu neopravdano izostane sa rasprave ili ne dostavi pisanu izjavu u roku iz st. 4 i 5 ovog člana, miritelj donosi rješenje o obustavi postupka.
Ako podnosilac predloga u toku postupka mirenja odustane od predloga, miritelj donosi rješenje o obustavi postupka.
Ako miritelj u toku rasprave od strana u sporu sazna da je postupak u istoj pravnoj stvari već vođen ili da se vodi pred sudom ili drugim organom, donosi rješenje o obustavi postupka.
Ishod postupka mirenja
Član 69
Postupak mirenja okončava se, po pravilu, u roku od 30 dana od dana početka postupka mirenja.
Ako strane u sporu postignu dogovor, zaključuju sporazum o rješenju spora, koji sačinjava miritelj.
Sporazum iz stava 2 ovog člana potpisuju strane u sporu i miritelj.
Sporazum iz stava 2 ovog člana postaje pravosnažan i izvršan danom dostavljanja, a ako je u sporazumu određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku, sporazum postaje izvršan istekom tog roka.
O zakonitosti sporazuma iz stava 2 ovog člana stara se miritelj.
Ako je dogovor iz stava 2 ovog člana suprotan važećim propisima, miritelj donosi rješenje o obustavi postupka.
Nastavljanje spora
Član 70
U toku postupka mirenja, strane mogu nastaviti postupak rješavanja spora pred arbitrom, na predlog jedne ili obje strane u sporu.
Ako je predlog iz stava 1 ovog člana podnijela jedna strana u sporu dalji postupak pred arbitrom može se nastaviti ako je druga strana u sporu dala saglasnost u pisanoj formi.
Postupak arbitraže može se nastaviti i pred miriteljem, koji je upisan u Imenik i kao arbitar, ako su strane u sporu saglasne.
Određivanje arbitra
Član 71
Arbitra iz Imenika određuju strane u sporu sporazumno, u roku od tri dana od dana podnošenja pojedinačnog ili zajedničkog predloga za nastavak postupka mirnog rješavanja radnog spora pred arbitrom.
Ako strane u sporu, u roku iz stava 1 ovog člana, sporazumno ne odrede arbitra, određuje ga direktor po azbučnom redu početnih slova prezimena arbitara iz Imenika.
Postupak pred arbitrom
Član 72
Arbitar je dužan da zakaže pripremnu, odnosno glavnu raspravu sa stranama u sporu, u roku od osam dana od dana prijema predloga o mirnom rješavanju radnog spora i dokumentacije o predmetu spora i o tome obavještava strane u sporu.
Prije održavanja glavne rasprave arbitar, po pravilu, održava odvojene pripremne rasprave sa stranama u sporu, organizuje unakrsno ispitivanje svjedoka i cijeni dokaze koje dostave strane u sporu.
Glavna rasprava održava se u prisustvu strana u sporu i arbitra.
Arbitar otvara glavnu raspravu i utvrđuje da li sva pozvana lica prisustvuju raspravi.
Ako strane u sporu nijesu u mogućnosti da dođu na glavnu raspravu, dužne su da se upisanoj formi izjasne o predmetu spora, najkasnije do dana održavanja glavne rasprave.
Ako jedna od strana u sporu neopravdano izostane sa glavne rasprave ili ne dostavi pisanu izjavu iz stava 5 ovog člana, arbitar može da održi raspravu u njenom odsustvu.
Arbitar u toku postupka ukazuje stranama u sporu na mogućnost sporazumnog rješavanja spora.
Svaka strana u sporu može da povuče predlog za mirno rješavanje radnog spora, najkasnije do otvaranja glavne rasprave.
Vođenje glavne rasprave
Član 73
Arbitar vodi glavnu raspravu, uzima izjave od strana u sporu i drugih lica u postupku, izvodi dokaze i stara se da se iznesu sve činjenice relevantne za odlučivanje.
Strane u sporu imaju pravo da se pred arbitrom izjasne o predmetu spora i odgovore na navode druge strane u sporu.
Arbitar odlučuje o odlaganju glavne rasprave, po službenoj dužnosti ili na zahtjev strana u sporu.
U slučaju iz stava 3 ovog člana, arbitar je dužan da zakaže glavnu raspravu, u roku od osam dana od dana odlaganja rasprave.
Završne riječi i zaključivanje rasprave
Član 74
Strane u sporu imaju pravo na davanje završnih riječi na glavnoj raspravi.
Ako su strane u sporu u toku postupka pred arbitrom postigle sporazum o rješenju spora, arbitar zaključuje glavnu raspravu i donosi rješenje na osnovu postignutog sporazuma.
Ako strane u sporu ne postignu sporazum iz stava 2 ovog člana arbitar odlučuje o predmetu spora rješenjem, po pravilu, u roku od 30 dana od dana preuzimanja predloga za mirno rješavanje radnog spora.
Rješenje arbitra je pravosnažno i izvršno danom dostavljanja, a ako je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka.
Ako strane u sporu povuku predlog iz stava 3 ovog člana, arbitar donosi rješenje o obustavi postupka.
Poništavanje rješenja arbitra, odnosno miritelja
Član 75
Protiv rješenja arbitra može se podnijeti tužba za poništavanje nadležnom sudu, ako:
1) je u radnom sporu odlučivao arbitar koji je morao biti izuzet u skladu sa članom 49 stav 1 ovog zakona;
2) strana koja je podnijela tužbu za poništavanje rješenja nije dala, odnosno nije bila sposobna da u pisanoj formi da saglasnost za pokretanje postupka pred arbitrom;
3) je arbitar prilikom donošenja rješenja pogrešno primijenio materijalno pravo;
4) strana koja je podnijela tužbu za poništavanje rješenja nije bila uredno obaviještena o pokretanju postupka mirenja pred arbitrom ili joj je na nezakonit način bilo onemogućeno da raspravlja pred arbitrom;
5) se rješenje odnosi na spor koji nije predviđen sporazumom;
6) se rješenje zasniva na presudi donijetoj u sudskom postupku koja je pravosnažno ukinuta; i
7) ako je u istoj pravnoj stvari već donijeto pravosnažno rješenje kojim je ta pravna stvar drugačije riješena.
Protiv rješenja miritelja može se podnijeti tužba za poništavanje nadležnom sudu u slučaju:
1) da je u radnom sporu odlučivao miritelj koji je morao biti izuzet u skladu sa članom 49 stav 1 ovog zakona;
2) da je miritelj prilikom donošenja rješenja pogrešno primijenio materijalno pravo;
3) da strana koja je podnijela tužbu za poništavanje rješenja nije bila uredno obaviještena o pokretanju postupka mirenja pred miriteljem ili joj je, na nezakonit način, bilo onemogućeno da raspravlja pred miriteljem; i
4) iz stava 1 tač. 5, 6 i 7 ovog člana.
VII. EVIDENCIJA, FINANSIRANjE I NADZOR
Evidencija o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova
Član 76
Agencija vodi evidenciju o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova, koja sadrži:
1) ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u sporu;
2) ime i prezime miritelja, odnosno arbitra;
3) vrstu i predmet spora;
4) datum pokretanja postupka;
5) datum predaje predloga za mirno rješavanje radnog spora miritelju, odnosno arbitru; i
6) datum i način okončanja postupka.
Evidencija iz stava 1 ovog člana se vodi u elektronskoj formi u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava.
Finansiranje
Član 77
Sredstva za rad Agencije obezbjeđuju se iz budžeta Crne Gore i iz drugih izvora (donacije, pokloni i dr.).
Nadzor
Član 78
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.
VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Nastavak rada Agencije
Član 79
Agencija za mirno rješavanje radnih sporova osnovana u skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova („Službeni list CG”, br. 16/07, 53/11, 42/15 i 55/16) nastavlja sa radom u skladu sa ovim zakonom.
Savjet Agencije izabraće se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do izbora Savjeta u skladu sa stavom 2 ovog člana poslove Savjeta obavljaće Upravni odbor imenovan prije stupanja na snagu ovog zakona.
Imenovanje direktora
Član 80
Direktor Agencije imenovaće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Direktor Agencije izabran u skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova („Službeni list CG”, br. 16/07, 53/11, 42/15 i 55/16) nastavlja sa radom do izbora direktora iz stava 1 ovog člana.
Donošenje podzakonskih akata
Član 81
Podzakonska akta za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Objavljivanje javnog poziva za izbor miritelja, odnosno arbitra
Član 82
Agencija će objaviti prvi javni poziv za izbor miritelja, odnosno arbitara u skladu sa ovim zakonom u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Miritelju, odnosno arbitru koji je izabran prije stupanja na snagu ovog zakona, a ne prijavi se na javni poziv iz stava 1 ovog člana, odnosno koji se prijavi na javni poziv a ne bude izabran za miritelja, odnosno arbitra u skladu sa ovim zakonom, prestaje svojstvo miritelja, odnosno arbitra i briše se iz Imenika miritelja i arbitara.
Upis u Imenik miritelja i arbitara
Član 83
Izbor miritelja, odnosno arbitara i njihov upis u Imenik miritelja i arbitara u skladu sa ovim zakonom izvršiće se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do izbora miritelja i arbitara u skladu sa stavom 1 ovog člana postupak mirnog rješavanja radnih sporova vršiće miritelji i arbitri izabrani i upisani u Imenik miritelja i arbitara u skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova („Službeni list CG", br. 16/07, 53/11, 42/15 i 55/16).
Započeti postupci
Član 84
Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončaće se prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Usklađivanje propisa
Član 84a
Propisi za sprovođenje ovog zakona uskladiće se sa ovim zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se propisi koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Započeti postupci
Član 84b
Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po propisima po kojima su započeti.
Odložena primjena
Član 84c
Odredbe člana 2 stav 2, člana 30 stav 2, člana 31 stav 2 i člana 34 stav 3 ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Prestanak važenja
Član 85
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova („Službeni list CG", br. 16/07, 53/11, 42/15 i 55/16), Odluka o osnivanju Agencije za mirno rješavanje radnih sporova („Službeni list CG”, broj 69/08) i Pravilnik o postupku mirnog rješavanja radnog spora („Službeni list CG”, broj 26/10).
Stupanje na snagu
Član 86
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore".