Napredne opcije unutar teksta (korišćenje linkova, veza članova sa sudskom praksom, pravnim mišljenjima, verzije članova i sl.) možete koristiti samo ako ste pretplatnik na izdanje. Za pretplatu kliknite - ovde.

Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br.​​ 58/2015​​ i​​ 47/2019.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1

Ovim zakonom uređuju se uslovi za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, postupak oduzimanja i druga pitanja od značaja za oduzimanje te imovinske koristi, kao i upravljanje oduzetom imovinskom koristi stečenom kriminalnom djelatnošću i oduzetom imovinskom koristi pribavljenom krivičnim djelom (u daljem tekstu: oduzeta imovinska korist), predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva.

Uslovi i način oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću

Član 2

Od učinioca krivičnog djela može se oduzeti imovinska korist za koju postoji osnovana sumnja daje stečena kriminalnom djelatnošću, a učinilac ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito​​ (prošireno oduzimanje) i ako je pravosnažno osuđen za krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom Crne Gore, i to:

1) otmica iz člana 164;

2) krivična djela protiv polne slobode iz čl. 206, 208, 209, 210, 211, 211a i 211b;

3) krivična djela protiv imovine​​ iz čl. 240, 241, 242, 243, 244, 244a, 249, 250, 251 i 252;

4) krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja iz čl. 258, 259, 260, 261, 262, 263, 264, 265, 268, 270, 272, 273, 274, 276, 276a, 276b, 281 i 281a;

5) neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 300;

6) krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora iz čl. 303, 305 i 307;

7) krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka iz čl. 350, 352, 353 i 354;

8) krivična djela protiv javnog reda i mira iz čl. 401, 401a, 402,404 i 405;

9) krivična djela protiv pravnog saobraćaja iz čl. 412, 413 i 414;

10) krivična djela protiv službene dužnosti iz čl. 416, 419, 420, 422, 422a, 423 i 424;

11) krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara​​ zaštićenih međunarodnim pravom iz čl. 444, 445, 446, 447, 447a, 447b, 447c, 447d, 449, 449a i 449b.

Imovinska korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se i od pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika i članova porodice učinioca iz stava 1 ovog člana, kao i od​​ trećih lica.

Ako je kriminalnom djelatnošću imovinska korist stečena za drugo lice, ta imovinska korist će se oduzeti.

Ako oduzimanje iz stava 1 ovog člana nije moguće, oduzeće se druga imovina koja odgovara vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Definicije

Član 3

Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću je svako povećanje ili sprječavanje umanjenja imovine proistekle iz kriminalne djelatnosti, kao i prihod ili druga korist ostvarena neposredno ili posredno iz kriminalne djelatnosti, kao i imovinsko dobro u koje je ona pretvorena ili sa kojim je sjedinjena.

Imovina podrazumijeva imovinska prava bilo koje vrste, nezavisno od toga da li se odnose na dobra materijalne ili nematerijalne prirode, pokretne ili nepokretne stvari, hartije od vrijednosti i druge isprave kojima se dokazuju imovinska prava.

Postupak oduzimanja imovinske koristi

Član 4

Postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom​​ djelatnošću može se voditi prije, tokom i nakon okončanja krivičnog postupka.

Oduzimanjem imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću smatra se privremeno oduzimanje te imovinske koristi (privremene mjere obezbjeđenja i privremeno oduzimanje pokretne​​ imovine) ili trajno oduzimanje te imovinske koristi.

Postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću sprovodi se u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Nadležni organi

Član 5

O oduzimanju imovinske koristi stečene​​ kriminalnom djelatnošću odlučuje sud.

Poslove otkrivanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću vrše državno tužilaštvo i organ uprave nadležan za policijske poslove (u daljem tekstu: policija).

Poslove upravljanja oduzetom imovinskom koristi,​​ predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva vrši organ uprave nadležan za upravljanje državnom imovinom (u daljem tekstu: nadležni organ).

Nadležnost državnog tužilaštva i suda u postupku iz st. 1 i 2 ovog člana, određuje se prema nadležnosti za vođenje postupka za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Organi iz st. 1 i 2 ovog člana, dužni su da postupaju hitno.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 6

Izrazi koji se​​ u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Značenje izraza

Član 7

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) predmet krivičnog djela je predmet koji je upotrijebljen ili je bio namijenjen, u potpunosti ili djelimično, za izvršenje krivičnog djela ili predmet koji je nastao izvršenjem krivičnog djela;

2) okrivljeni je osumnjičeni, lice protiv koga je krivični postupak pokrenut ili lice koje je osuđeno za krivično djelo iz člana 2 stav​​ 1 ovog zakona;

3) imalac je okrivljeni, pravni prethodnik, pravni sljedbenik i član porodice okrivljenog ili treće lice;

4) treće lice je fizičko ili pravno lice na koje je prenesena imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti imovinske koristi koje je znalo ili je moglo da zna daje imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću ili je to bilo dužno da zna;

5) pravni prethodnik je fizičko ili pravno lice čija su imovinska prava prenesena na imaoca;

6) praviti sljedbenik je nasljednik okrivljenog, trećeg lica ili njihovih nasljednika, odnosno fizičko ili pravno lice na koje su pravnim poslom prenesena imovinska prava;

7) oštećeni je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo krivičnim djelom;

8) branilac je advokat koji zastupa okrivljenog u postupku oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću;

9) punomoćnik je advokat koji je ovlašćen da zastupa pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika ili člana porodice okrivljenog ili treće lice;

10) savjesno treće liceje lice za koje se dokaže da u odnosu na imovinsku korist koja je predmet oduzimanja ima pravo koje sprječava oduzimanje, odnosno koje u vrijeme sricanja tih prava nije znalo ili nije moglo da zna ili nije bilo dužno da zna da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.

II. ODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI STEČENE KRIMINALNOM DJELATNOŠĆU

Oduzimanje od učinioca

Član 8

Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću može se oduzeti od učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona ako je stečena u periodu prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona do pravosnažnosti presude, kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena imovinska korist i drugih okolnosti konkretnog slučaja koje opravdavaju oduzimanje imovinske koristi.

Osnovana sumnja daje imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću postoji ako je imovina učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima.

Ako je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću sjedinjena sa imovinom stečenom na zakonit način, ukupna imovina učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona​​ će biti predmet oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Oduzimanje od članova porodice

Član 9

Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se od člana porodice učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona, bez obzira da li živi u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem.

Članom porodice iz stava 1 ovog člana smatra se bračni ili vanbračni supružnik učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo​​ kojeg stepena, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena.

Oduzimanje imovinske koristi bez presude

Član 10

Ako lice protiv koga je pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona umre ili se pokrenuti postupak ne može nastaviti zbog postojanja okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se u postupku za trajno oduzimanje imovinske koristi u skladu sa ovim zakonom.

U slučaju smrti lica protiv​​ koga je pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se od njegovih pravnih sljedbenika, odnosno od lica protiv koga se ne može nastaviti krivični postupak zbog postojanja okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

U slučaju iz st. 1 i 2 ovog Član a, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću može se oduzeti ako na osnovu dokaza proizilazi da bi se pokrenuti postupak završio osuđujućom presudom da lice nije umrlo, odnosno da nijesu nastupile okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

III. FINANSIJSKA ISTRAGA

Pokretanje finansijske istrage

Član 11 ​​ 

Naredbom državnog tužioca može se pokrenuti finansijska istraga ako postoji:

1) osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću; i

2) osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

U naredbi iz stava 1 ovog člana, određuje se lice protiv koga se sprovodi finansijska istraga.

Svrha i obim finansijske istrage

Član 12

U toku finansijske istrage prikupljaju se podaci i dokazi o imovini, zakonitim prihodima i troškovima života imaoca, koji su državnom tužiocu potrebni za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi, i to:

1) podaci i dokazi o imovini ili zakonitim prihodima imaoca nakon umanjenja poreza i drugih dažbina koji su plaćeni, kao i o odnosu između prihoda i imovine imaoca;

2) podaci i dokazi o imovini koja je prenesena na treća lica ili je prešla na pravnog sljedbenika, kao i o načinu sticanja i prenošenja imovine;

3) drugi podaci i dokazi koji su od značaja za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Na zahtjev državnog tužioca, sudija za istragu može rješenjem obavezati banku ili drugu finansijsku instituciju da dostavi podatke potrebne za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Za neizvršavanje rješenja iz stava 2 ovog člana, sudija za​​ istragu može odgovorno lice u banci ili drugoj finansijskoj instituciji kazniti novčanom kaznom u iznosu do 5.000 eura, a banku odnosno drugu finansijsku instituciju novčanom kaznom u iznosu do 50.000 eura.

Ako i nakon izricanja novčane kazne iz stava 3 ovog člana banka odnosno druga finansijska institucija ne izvrši rješenje sudije za istragu, odgovornom licu u banci ili drugoj finansijskoj instituciji može se odrediti zatvor do izvršenja rješenja, a najduže dva mjeseca.

Ako i nakon određivanja zatvora iz​​ stava 4 ovog člana banka odnosno druga finansijska institucija ne izvrši rješenje sudije za istragu, sudija za istragu će prinudno izvršiti rješenje iz stava 2 ovog člana.

Protiv rješenja iz st. 2, 3, 4 i 5 ovog člana, može se izjaviti žalba u roku od 48 časova od časa prijema rješenja.

O žalbi iz stava 6 ovog člana, odlučuje vijeće nadležnog suda iz člana 24 stav 7 Zakonika o krivičnom postupku. Žalba protiv rješenja o zatvoru ne zadržava izvršenje rješenja.

Rukovođenje finansijskom istragom

Član 13

Finansijskom istragom rukovodi državni tužilac.

Državni tužilac izdavanjem naloga ili neposrednim rukovođenjem finansijskom istragom usmjerava radnje policije, vojne policije, organa uprave nadležnih za poslove poreza, carina i sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i drugih organa u vršenju poslova za koje su nadležni, u cilju otkrivanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno dokazivanja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.

Preduzimanje mjera i radnji za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću

Član 14

Policija samoinicijativno ili po nalogu državnog tužioca preduzima mjere i radnje za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, pravna lica koja vrše javna ovlašćenja i drugi subjekti dužni su da, bez odlaganja, policiji dostave tražene podatke potrebne za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom​​ djelatnošću.

Finansijski istražni tim

Član 15

Za potrebe finansijske istrage državni tužilac može, po službenoj dužnosti ili na predlog organa iz člana 13 stav 2 ovog zakona, obrazovati finansijski istražni tim.

Finansijski istražni tim, pored državnog tužioca, mogu činiti i državni službenici zaposleni u organima iz člana 13 stav 2 ovog zakona.

Finansijski istražni tim je dužan da sačini pisani izvještaj i da ga zajedno sa prikupljenim podacima i dokazima dostavi državnom tužiocu, u roku koji odredi državni tužilac.

Pribavljanje dokaza

Član 16

Finansijska istraga se sprovodi u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Za potrebe finansijske istrage mogu se koristiti dokazi pribavljeni u krivičnom postupku zbog krivičnog djela iz člana 2 stav​​ 1 ovog zakona.

Dokazi pribavljeni u finansijskoj istrazi u skladu sa stavom 1 ovog člana, mogu se koristiti u krivičnom postupku.

Proširenje finansijske istrage

Član 17

Ako podaci i dokazi pribavljeni u toku finansijske istrage ukazuju da postoji osnov sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću prenesena na drugo lice koje nije obuhvaćeno naredbom za sprovođenje istrage, državni tužilac će donijeti naredbu da se finansijska istraga proširi i sprovede i protiv tog lica.

Okončanje finansijske istrage

Član 18

Državni tužilac završava finansijsku istragu kad utvrdi da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi ili za obustavljanje finansijske istrage.

Državni tužilac će naredbom obustaviti finansijsku istragu ako u toku finansijske istrage ili po njenom okončanju utvrdi da ne postoje uslovi za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi.

IV. PRIVREMENE MJERE OBEZBJEĐENjA I PRIVREMENO ODUZIMANjE POKRETNE IMOVINE

Vrste privremenih mjera obezbjeđenja i oduzimanje pokretne imovine

Član 19

Radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i radi mogućeg naknadnog oduzimanja te imovinske koristi državni tužilac može predložiti određivanje privremene mjere obezbjeđenja (zamrzavanje imovine), i to:

1) zabrana raspolaganja i korišćenja nepokretnosti, uz zabilježbu zabrane u katastru nepokretnosti;

2) nalog banci da uskrati isplatu novčanog iznosa za koji se određuje privremena mjera obezbjeđenja;

3) zabrana raspolaganja potraživanjem iz obligacionog odnosa;

4) zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije;

5) zabrana korišćenja ili raspolaganja pravima na osnovu akcija i udjela​​ u privrednom društvu i drugih hartija od vrijednosti;

6) uvođenje privremene uprave u privrednom društvu.

Radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i radi omogućavanja trajnog oduzimanja te imovinske koristi, sud može odrediti privremeno oduzimanje pokretne imovine (zaplijena), na predlog državnog tužioca.

Uslovi za određivanje privremene mjere obezbjeđenja

Član 20

Privremena mjera obezbjeđenja određuje se ako postoji osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću i opasnost da će oduzimanje te imovinske koristi biti onemogućeno ili otežano.

Privremena mjera obezbjeđenja određuje se ako, pored uslova iz stava 1 ovog člana, postoji jedan od sljedećih rizika:

- da će se vrijednost imovinske koristi iz stava 1 ovog​​ člana umanjiti;

- da će imalac sam ili preko drugih lica imovinsku korist iz stava 1 ovog člana upotrijebiti za izvršenje krivičnog djela;

- da će imalac sam ili preko drugih lica koristiti imovinsku korist iz stava 1 ovog člana na način da spriječi ili znamo oteža njeno oduzimanje.

Uvođenje privremene uprave u privrednom društvu može se odrediti uz zabranu otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije ili uz zabranu korišćenja ili raspolaganja pravima na​​ osnovu akcija ili udjela u privrednom društvu, ako su pored uslova iz st. 1 i 2 ovog člana ispunjeni i sljedeći uslovi:

- da imalac posjeduje akcije ili udjele u visini od najmanje 25% svih akcija, odnosno udjela privrednog društva ili kontroliše •privredno društvo na osnovu dominantnog položaja u upravljanju privrednim društvom;

- da postoji potreba da se zaštiti imovina privrednog društva.

Prilikom određivanja privremene mjere obezbjeđenja sud će se ograničiti na utvrđivanje očigledne nesrazmjernosti između vrijednosti imovine nakon umanjenja za plaćene poreze i druge dažbine i zakonitih prihoda imaoca.

Nadležnost za određivanje privremene mjere obezbjeđenja

Član 21

Privremenu mjeru obezbjeđenja rješenjem određuje sud, na predlog državnog tužioca.

Za određivanje privremene mjere obezbjeđenja nadležan je sudija za istragu, a za odlučivanje po žalbi vijeće sastavljeno od troje sudija prvostepenog suda.

U hitnim slučajevima državni tužilac može naredbom:

- zabraniti raspolaganje i korišćenje nepokretnosti, uz zabilježbu zabrane u katastru nepokretnosti;

- naložiti banci da uskrati isplatu novčanog iznosa za koji se određuje privremena mjera obezbjeđenja;

- zabraniti raspolaganje potraživanjem iz obligacionog odnosa;

- zabraniti otuđenje i opterećenje akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije;

- zabraniti korišćenje ili raspolaganje pravima na osnovu akcija i udjela u privrednom društvu i drugih hartija od vrijednosti;

- odrediti privremeno oduzimanje pokretne imovine (zaplijena).

Državni tužilac će, bez odlaganja, obavijestiti sudiju za istragu o donošenju naredbe iz stava 3 ovog člana i podnijeti predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja.

Naredba iz stava 3 ovog člana biće na snazi dok sud ne donese rješenje iz stava 1 ovog člana.

Predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja

Član 22

Predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja sadrži: podatke o imaocu ili vlasniku stvari, zakonskom nazivu krivičnog​​ djela i imovinskoj koristi koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja; dokaze o pravnom osnovu vlasništva; okolnosti iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću i razloge koji opravdavaju potrebu za određivanje privremene mjere obezbjeđenja.

Ročište

Član 23

Sudija za istragu će zakazati ročište za odlučivanje o predlogu za određivanje privremene mjere obezbjeđenja na koje će pozvati državnog tužioca, čije je prisustvo obavezno.

Ročište iz stava 1 ovog člana,​​ održaće se najkasnije u roku od tri dana od dana dostavljanja predloga za određivanje privremene mjere obezbjeđenja.​​ 

Odluka sudije za istragu

Član 24

Nakon održanog ročišta iz člana 23 stav 1 ovog zakona, a najkasnije u roku od tri dana od završetka ročišta, sudija za istragu će donijeti rješenje kojim se određuje privremena mjera obezbjeđenja ili rješenje kojim se odbija predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja.

Rješenje iz stava 1 ovog člana mora biti obrazloženo.

Sudija za istragu nije vezan predlogom državnog tužioca za određivanje privremene mjere obezbjeđenja u pogledu vrste mjere.

Rješenje

Član 25

Rješenje kojim se određuje privremena mjera obezbjeđenja sadrži:

1. podatke o imaocu;

2. zakonski naziv krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog​​ zakona;

3. naziv privremene mjere obezbjeđenja koja se određuje;

4. podatke o imovinskoj koristi koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja;

5. okolnosti iz kojih proizilazi osnovana sumnja daje imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću;

6. razloge za određivanje privremene mjere obezbjeđenja;

7. vrijeme za koje se određuje privremena mjera obezbjeđenja;

8. pouku o pravu na žalbu i upozorenje da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Dostavljanje rješenja

Član 26

Rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja dostavlja se imaocu, braniocu ili punomoćniku, državnom tužiocu i nadležnom organu.

Radi zaštite prava i interesa savjesnih trećih lica, rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja objaviće se u​​ "Službenom listu Crne Gore" i istaći na oglasnoj tabli suda, a može se objaviti i u jednom od štampanih medija u Crnoj Gori.

Uz rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja objaviće se i poziv savjesnim trećim licima da mogu stupiti u postupak po​​ ovom zakonu do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Savjesna treća lica imaju procesna prava koja ima oštećeni u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Žalba

Član 27

Protiv rješenja​​ sudije za istragu kojim se odbija predlog državnog tužioca za određivanje privremene mjere obezbjeđenja, državni tužilac može izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Protiv rješenja sudije za istragu kojim je određena privremena​​ mjera obezbjeđenja imalac, branilac ili punomoćnik mogu izjaviti žalbu, u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja, koja ne odlaže izvršenje rješenja.

Uz žalbu iz stava 2 ovog člana, imalac dostavlja dokaze o porijeklu imovinske koristi za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja.

Postupak po žalbi

Član 28

Radi odlučivanja o žalbi protiv rješenja kojim se određuje privremena mjera obezbjeđenja, vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona zakazuje ročište na koje poziva imaoca, njegovog branioca ili punomoćnika i državnog tužioca.

Radi odlučivanja o žalbi protiv rješenja kojim se odbija predlog državnog tužioca za određivanje privremene mjere obezbjeđenja, vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona zakazuje ročište na koje poziva državnog tužioca.

Poziv i žalba dostavljaju se na poznatu adresu, odnosno sjedište lica iz st. 1 i 2 ovog člana, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njihovog nedolaska.

Ročište

Član 29

Ročište iz člana 28 ovog zakona, održaće se najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. Nedolazak uredno pozvanih lica iz člana 28 stav 1 ovog zakona, ne sprječava održavanje ročišta.

Započeto ročište održaće se, po pravilu, bez prekidanja ili odlaganja.

Odluku po žalbi vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona donijeće, u roku od​​ osam dana od dana zaključenja ročišta.

Odluka po žalbi

Član 30

Vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona, odbaciće žalbu protiv rješenja iz člana 27 st. 1 i 2 ovog zakona, ako je neblagovremena, nepotpuna ili izjavljena od neovlašćenog lica.

Vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona, rješenjem će odbiti žalbu ako utvrdi da je neosnovana.

Ako vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona, odlučujući po žalbi državnog tužioca iz člana 27 stav 1 ovog zakona, utvrdi da su ispunjeni uslovi za određivanje privremene mjere obezbjeđenja, usvojiće žalbu državnog tužioca i odrediti privremenu mjeru obezbjeđenja.

Vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona, rješenjem će usvojiti žalbu imaoca iz člana 27 stav 2 ovog zakona i ukinuti privremenu mjeru obezbjeđenja ako:

1) ne postoji opasnost da će naknadno oduzimanje biti onemogućeno ili otežano;

2) nema dovoljno dokaza o postojanju osnovane sumnje daje imovinska korist za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja stečena kriminalnom djelatnošću;

3) imalac dokaže da​​ nije vlasnik cjelokupne ili dijela imovinske koristi za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja.

Odluka drugostepenog suda

Član 31

Protiv rješenja o usvajanju žalbe državnog tužioca iz člana 30 stav 3 ovog zakona, može se izjaviti žalba drugostepenom sudu. Žalbu može izjaviti imalac, branilac ili punomoćnik, u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Žalba iz stava 1 ovog člana, ne odlaže izvršenje rješenja.

Rješavajući po žalbi iz stava 1 ovog člana, drugostepeni sud u vijeću sastavljenom od troje sudija može:

- odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu;

- odbiti žalbu kao neosnovanu;

- usvojiti žalbu i rješenje preinačiti; ili

- usvojiti žalbu i rješenje ukinuti i donijeti odluku.

Drugostepena odluka iz stava 3 ovog člana, donijeće​​ se u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.

Radi rješavanja po žalbi iz stava 1 ovog člana drugostepeni sud može održati ročište.

Na zakazivanje i održavanje ročišta iz stava 5 ovog člana, primjenjuju se odredbe čl. 28 i 29 ovog zakona.

Trajanje privremene mjere obezbjeđenja

Član 32

Privremena mjera obezbjeđenja može trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Ako je privremena mjera obezbjeđenja određena u izviđaju, ukinuće se po službenoj dužnosti ako istraga ne započne u roku od šest mjeseci od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere obezbjeđenja.

Ako je privremena mjera obezbjeđenja određena u istrazi, ukinuće se po službenoj dužnosti ako u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere obezbjeđenja optužnica ne stupi na pravnu snagu.

Prije isteka vremena iz st. 1, 2 i 3 ovog člana, sud može privremenu mjeru obezbjeđenja ukinuti na zahtjev državnog tužioca, imaoca, branioca ili punomoćnika,​​ ako se utvrdi da nije potrebna ili opravdana s obzirom na težinu krivičnog djela, imovinske prilike lica na koje se privremena mjera odnosi ili lica koje je po zakonu to lice dužno da izdržava i okolnosti slučaja koje pokazuju da oduzimanje imovinske koristi neće biti onemogućeno ili znatno otežano do završetka postupka.

Sud može privremenu mjeru obezbjeđenja zamijeniti drugom mjerom na zahtjev državnog tužioca, imaoca, branioca ili punomoćnika, ako utvrdi da će se svrha obezbjeđenja imovinske koristi postići drugom mjerom.

Sud će na zahtjev savjesnog trećeg lica ukinuti privremenu mjeru obezbjeđenja ako to lice podnese isprave iz kojih se očigledno može utvrditi da je to lice vlasnik imovinske koristi koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja.

Zahtjev​​ za ukidanje privremene mjere obezbjeđenja državni tužilac, imalac, branilac, punomoćnik ili savjesno treće lice mogu podnijeti ponovo, nakon isteka roka od tri mjeseca od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za ukidanje iz stava 4 ovog člana.

Shodna primjena

Član 33

U postupku određivanja privremene mjere obezbjeđenja shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Privremeno oduzimanje pokretne imovine

Član 34

Na postupak, nadležnost i trajanje privremenog oduzimanja pokretne imovine, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupak, nadležnost i trajanje privremenih mjera obezbjeđenja.

V. TRAJNO ODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI STEČENE KRIMINALNOM DJELATNOŠĆU

Rok za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje

Član 35 ​​ 

Nakon pravosnažnosti presude kojom je okrivljeni oglašen krivim za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona, državni tužilac, najkasnije u roku od dvije godine, podnosi zahtjev za​​ trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću od imaoca koji vjerodostojnim ispravama ili na drugi način ne učini vjerovatnim daje porijeklo imovinske koristi zakonito (konfiskacija).

U slučaju iz člana 10 ovog zakona, zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću može se podnijeti, najkasnije u roku od dvije godine od pravosnažnosti odluke kojom je utvrđeno postojanje okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, odnosno od dana utvrđivanja okolnosti da se krivični postupak ne može nastaviti zbog smrti učinioca krivičnog djela.

O zahtjevu iz st. 1 i 2 ovog člana, odlučuje vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona, na glavnom ročištu iz člana 38 ovog zakona.

Sadržaj zahtjeva

Član 36

Zahtjev za trajno​​ oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću sadrži:

1) podatke o pravosnažnoj presudi, odnosno odluci iz člana 35 st. 1 i 2 ovog zakona;

2) podatke o imaocu;

3) podatke o imovinskoj koristi koju treba oduzeti;

4) dokaze o imovini koju imalac posjeduje i o njegovim zakonitim prihodima;

5) dokaze da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, odnosno razloge koji ukazuju na očiglednu nesrazmjeru između vrijednosti imovine nakon umanjenja za plaćene poreze i druge dažbine i zakonitih​​ prihoda imaoca.

Zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću koji je podnijet protiv pravnog sljedbenika, pored podataka iz stava 1 ovog člana, sadrži i dokaze da se radi o imovinskoj koristi koja je stečena kriminalnom djelatnošću, a zahtjev protiv trećih lica sadrži i dokaze daje imovinska korist prenijeta bez naknade, ili uz naknadu ako je treće lice znalo da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću ili je moglo ili bilo dužno da zna da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.

Uz zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi dostavljaju se spisi finansijske istrage.

Pripremno ročište

Član 37

Sud će, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz člana 35 ovog zakona, zakazati pripremno ročište radi predlaganja dokaza i određivanja pitanja koja će se raspravljati na glavnom ročištu.

Na pripremno ročište sud će pozvati državnog tužioca, imaoca i njegovog branioca, odnosno punomoćnika. Poziv se dostavlja imaocu na poznatu adresu, odnosno sjedište pozvanog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njegovog odsustva.

Ako je poziv dostavljen neposredno imaocu ili braniocu odnosno punomoćniku, smatra se da je time izvršeno uredno dostavljanje imaocu. U slučaju da se poziv ne može dostaviti​​ na ovaj način, sud će imaocu postaviti punomoćnika po službenoj dužnosti za postupak trajnog oduzimanja imovinske koristi.

Imaocu će se poziv dostaviti, najmanje osam dana prije održavanja ročišta.

U pozivu će sud pozvati lica iz stava 2 ovog člana da na​​ pripremnom ročištu iznesu činjenice i predlože dokaze na kojima se zasniva ili kojima se osporava zahtjev državnog tužioca.

Glavno ročište

Član 38

Sud će održati glavno ročište, u roku od dva mjeseca od dana održavanja pripremnog ročišta.

Ako postoje okolnosti na osnovu kojih se može zaključiti da neki dokaz neće moći da se pribavi u roku iz stava 1 ovog člana ili ako dokaz treba da se pribavi iz druge države, dan održavanja glavnog ročišta može se odložiti, najduže za još dva mjeseca.

Po proteku roka od četiri mjeseca od dana održavanja pripremnog ročišta, glavno ročište će se održati bez obzira što dokaz iz stava 2 ovog člana nije pribavljen.

U slučaju iz stava 3 ovog člana sud može odložiti održavanje glavnog ročišta ako se radi o odlučujućem dokazu.

Poziv

Član 39

Na glavno ročište sud poziva državnog tužioca, imaoca i njegovog branioca, odnosno punomoćnika i, po potrebi, druga lica.

Imaocu, braniocu odnosno punomoćniku i drugim licima poziv se dostavlja na poznatu adresu, odnosno sjedište pozvanog pravnog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njihovog odsustva.

Imaocu će se poziv dostaviti, najmanje 15 dana prije održavanja ročišta.

Dokazivanje

Član 40

Glavno ročište počinje izlaganjem sadržine zahtjeva državnog tužioca i održava se, po pravilu, bez prekidanja i odlaganja.

Ako je predmet zahtjeva imovina okrivljenog, državni tužilac iznosi dokaze o imovini okrivljenog, o njegovim zakonitim prihodima i okolnostima koje ukazuju na postojanje očigledne nesrazmjere između​​ vrijednosti imovine nakon umanjenja za plaćene poreze i druge dažbine i zakonitih prihoda.

Okrivljeni, odnosno njegov branilac izjašnjavaju se o navodima državnog tužioca iz st. 1 i 2 ovog člana.

Ako je predmet zahtjeva imovina pravnog sljedbenika, člana​​ porodice okrivljenog ili trećeg lica, državni tužilac iznosi dokaze da je pravni sljedbenik naslijedio imovinsku korist stečenu kriminalnom djelatnošću, odnosno da je prenijeta na člana porodice okrivljenog ili treće lice bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti, u cilju onemogućavanja oduzimanja.

Pravni sljedbenik, član porodice okrivljenog, treće lice, odnosno njihovi punomoćnici izjašnjavaju se o navodima državnog tužioca iz st. 1 i 4 ovog člana.

Rješenje

Član 41

Po okončanju glavnog ročišta sud donosi rješenje kojim usvaja ili odbija zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi.

Rješenje o trajnom oduzimanju imovinske koristi sadrži podatke o imaocu, zakonski naziv krivičnog djela iz presude, podatke o imovinskoj koristi i vrijednosti imovinske koristi koja se oduzima od imaoca ako je imalac raspolagao imovinom i odluku o troškovima upravljanja imovinskom koristi za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja, imovinsko-pravnom zahtjevu oštećenog i troškovima zastupanja.

Rješenje iz stava 1 ovog člana, sud će dostaviti imaocu, njegovom braniocu odnosno punomoćniku, državnom tužiocu, oštećenom i njegovom punomoćniku i nadležnom organu.

Ako je rješenjem iz stava 2 ovog člana odlučeno o troškovima upravljanja imovinskom​​ koristi za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja i troškovima punomoćnika iz člana 37 stav 3 ovog zakona i troškovima privremenog zastupnika iz člana 46 stav 2 ovog zakona, a ti troškovi se ne mogu naplatiti od imaoca, sud će u rješenju o trajnom​​ oduzimanju imovinske koristi taj iznos izdvojiti iz oduzete imovinske koristi.

Imovinskopravni zahtjev

Član 42

Ako je pravosnažnom presudom odlučeno o imovinsko-pravnom zahtjevu oštećenog, a presuda nije izvršena, sud će u rješenju o trajnom oduzimanju imovinske koristi taj iznos izdvojiti iz oduzete koristi ili izdvojiti dio imovine radi namirenja imovinsko-pravnog zahtjeva, a ako o imovinsko-pravnom zahtjevu nije odlučeno, sud može rješenjem izdvojiti dio imovine radi namirenja imovinsko-pravnog zahtjeva.

Pravo na žalbu

Član 43

Protiv rješenja iz člana 41 stav 1 ovog zakona, imalac, njegov branilac odnosno punomoćnik, oštećeni i njegov punomoćnik ili državni tužilac mogu izjaviti žalbu, u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.

O žalbi iz stava 1 ovog člana, odlučuje nadležni drugostepeni sud.

Odluka po žalbi

Član 44

Odlučujući po žalbi drugostepeni sud može žalbu odbaciti​​ kao neblagovremenu ili nedozvoljenu, odbiti žalbu kao neosnovanu ili usvojiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

Ako je u istom predmetu rješenje već jednom bilo ukinuto, drugostepeni sud će zakazati ročište i​​ odlučiti po žalbi, pri čemu rješenje ne može biti ukinuto i predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.

Na zakazivanje i održavanje ročišta iz stava 2 ovog člana, primjenjuju se odredbe člana 29 ovog zakona.

Ponavljanje postupka

Član 45

Postupak koji je u skladu sa ovim zakonom okončan pravnosnažnom odlukom može se na zahtjev državnog tužioca, odnosno imaoca ponoviti u skladu sa čl. 424 do 432 Zakonika o krivičnom postupku.

Dostavljanje

Član 46​​ 

U postupku određivanja privremene mjere obezbjeđenja, privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću pozive, pismena i odluke sud će dostaviti strankama u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku kojima se uređuje lično dostavljanje.

Ako se poziv, pismeno ili​​ odluka ne može uručiti imaocu, sud će postaviti privremenog zastupnika koji je ovlašćen da u ime i za račun imaoca preduzima radnje radi zaštite njegovih interesa.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, poziv, pismeno ili odluka će se istaći i na oglasnoj tabli​​ suda.

VI. ZAŠTITA SAVJESNIH TREĆIH LICA I UTICAJ NA DRUGE POSTUPKE

Socijalna zaštita

Član 47

Odluka o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ne isključuje ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, u skladu sa zakonom kojim se​​ uređuje socijalna i dječja zaštita.

Zaštita oštećenog

Član 48

Ako je u krivičnom postupku zbog krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona ili u parničnom postupku donijeta pravosnažna odluka kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev oštećenog, sud će na​​ zahtjev oštećenog u rješenju o trajnom oduzimanju imovinske koristi odlučiti da će se imovinskopravni zahtjev namiriti iz oduzete imovinske koristi ako se do pravosnažnosti rješenja na drugi način imovinskopravni zahtjev ne namiri.

Ako je u toku parnični​​ postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva zbog krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona, sud će na zahtjev oštećenog u rješenju o trajnom oduzimanju imovinske koristi odrediti da se sredstva u visini imovinsko-pravnog zahtjeva izdvoje i posebno čuvaju ili deponuju na poseban račun.

Ako se u postupku iz stava 2 ovog člana donese presuda kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev, izvršenje će se sprovesti na izdvojenim ili deponovanim sredstvima ako imovinskopravni zahtjev nije na drugi način​​ namiren.

Prava savjesnih trećih lica

Član 49

Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ne utiče na prava koja na toj imovini ima savjesno treće lice.

Savjesno treće lice može stupiti u postupak koji se vodi u skladu sa ovim zakonom do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Savjesno treće lice može da podnese predlog za ukidanje ili izmjenu privremene mjere obezbjeđenja, učestvuje u raspravi na ročištima, podnese žalbu protiv rješenja​​ kojim se određuje privremena mjera obezbjeđenja, privremeno oduzimanje pokretne imovine ili trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i preduzme druge radnje u skladu sa ovim zakonom.

Ako savjesno treće lice ne stupi u postupak koji se vodi u skladu sa ovim zakonom do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, a upoznato je sa pokretanjem postupka, gubi pravo da traži namirenje iz oduzete imovinske koristi.

Namirenje potraživanja savjesnih trećih lica

Član 50

Savjesno treće lice čije je potraživanje ili drugo pravo utvrđeno pravosnažnom odlukom o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene​​ kriminalnom djelatnošću može, u roku od dva mjeseca od dana prijema pravosnažne odluke, podnijeti zahtjev nadležnom organu radi namirenja svog potraživanja ili ostvarivanja drugog prava iz oduzete imovinske koristi.

Ako ukupna vrijednost potraživanja iz stava 1 ovog člana prelazi vrijednost oduzete imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, nadležni organ će savjesnom trećem licu ponuditi namirenje shodnom primjenom pravila namirenja povjerilaca u stečajnom postupku.

Ako savjesno treće lice ne prihvati ponudu iz stava 2 ovog člana, može u roku od dva mjeseca podnijeti zahtjev sudu koji je donio odluku o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću da donese rješenje o namirenju potraživanja iz stava 1 ovog člana. Sud će namirenje odrediti shodnom primjenom zakona kojim se uređuje namirenje povjerilaca u stečajnom postupku.

Protiv odluke iz stava 3 ovog člana, može se podnijeti žalba drugostepenom sudu, u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Uticaj na druge postupke

Član​​ 51

Nakon određivanja privremene mjere obezbjeđenja u skladu sa ovim zakonom ne može se započeti postupak protiv imaoca za prinudnu naplatu poreskog potraživanja, postupak izvršenja ili dobrovoljne likvidacije privrednog društva niti drugi postupak radi namirenja potraživanja iz imovinske koristi koja je predmet oduzimanja, osim postupka za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva oštećenog.

Započeti postupci iz stava 1 ovog člana, prekidaju se do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Za vrijeme od određivanja privremene mjere obezbjeđenja u skladu sa ovim zakonom do donošenja odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, prekida se rok zastarjelosti i zakonski rokovi za preduzimanje radnji u postupcima iz stava 1 ovog člana.

Postupak iz stava 1 ovog člana, može se nastaviti po pravosnažnosti odluke o zahtjevu za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Uticaj na stečajni postupak

Član 52

Pravne​​ posljedice otvaranja stečajnog postupka ne utiču na primjenu ovog zakona.

U slučaju otvaranja stečajnog postupka Crna Gora je:

- razlučni povjerilac imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u odnosu na koju je donijeta privremena mjera obezbjeđenja, čija je zabilježba upisana u javni registar;

- izlučni povjerilac imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koja je trajno oduzeta u skladu sa odredbama ovog zakona.

Danom otvaranja stečajnog postupka prema pravnom licu koje je imalac imovinske​​ koristi koja je privremeno oduzeta stiču se uslovi za podnošenje izlučne tužbe u pogledu te koristi, kao kad se radi o dospjelim iznosima.

VII. UPRAVLjANjE ODUZETOM IMOVINSKOM KORISTI

1. Poslovi upravljanja oduzetom imovinskom koristi

Upravljanje oduzetom​​ imovinskom koristi

Član 53

Upravljanje oduzetom imovinskom koristi obuhvata:

1) izvršavanje privremenih mjera obezbjeđenja određenih u skladu sa ovim zakonom, odnosno Zakonikom o krivičnom postupku;

2) izvršavanje odluka o privremenom oduzimanju pokretne​​ imovine i trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću;

3) izvršavanje odluka o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, predmeta krivičnog djela i predmeta privremeno oduzetih u krivičnom i prekršajnom postupku i​​ odluke o imovini datoj na ime jemstva;

4) procjenu vrijednosti oduzete imovinske koristi za potrebe upravljanja imovinskom koristi;

5) davanje u zakup oduzete imovinske koristi ili povjeravanje na upravljanje u skladu sa ovim zakonom;

6) davanje oduzete imovinske koristi na korišćenje bez naknade;

7) čuvanje, skladištenje, prodaju i povraćaj oduzete imovinske koristi;

8) deponovanje oduzetih novčanih sredstava i sredstava​​ dobijenih od prodaje oduzete imovinske koristi u skladu sa zakonom;

9) uništavanje oduzete imovinske koristi u skladu sa zakonom;

10) vođenje evidencije o oduzetoj imovinskoj koristi i sudskim postupcima u kojima je oduzeta, kao i o privremenim mjerama obezbjeđenja;

11) druge poslove u skladu sa zakonom.

U izvršavanju odluka iz stava 1 tač. 1, 2 i 3 ovog člana, policija pruža pomoć nadležnom organu.

Način upravljanja

Član 54

Poslove upravljanja iz člana 53 ovog zakona, nadležni organ vrši po službenoj dužnosti ili po odluci suda, sa pažnjom dobrog domaćina, na način koji garantuje najveći stepen očuvanja vrijednosti oduzete imovinske koristi, uz najniže troškove.

Dostavljanje odluka i podataka

Član 55

Odluke iz člana 53 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona, kao​​ i podatke neophodne za izvršavanje poslova upravljanja oduzetom imovinskom koristi sud, drugi organi i pravna lica, bez odlaganja, dostavljaju nadležnom organu.

Zapisnik

Član 56

O preuzimanju oduzete imovinske koristi sačinjava se zapisnik, koji sadrži:

1)​​ naziv suda koji je donio odluku iz člana 53 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona, broj predmeta, odnosno odluke i datum donošenja;

2) ime, prezime i adresu lica, odnosno naziv i sjedište pravnog lica, od kojeg je imovinska korist oduzeta;

3) svojstvo lica od​​ koga je imovinska korist oduzeta;

4) podatke o oduzetoj imovinskoj koristi i stanju u kojem se ta imovinska korist nalazi;

5) podatke o vrijednosti oduzete imovinske koristi;

6) podatke o mjestu gdje se oduzeta imovinska korist nalazi;

7) potpis ovlašćenog​​ lica; i

8) druge podatke o oduzetoj imovinskoj koristi.

2. Izvršenje privremenih mjera obezbjeđenja i odluka o privremenom oduzimanju pokretne imovine i trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom

Zabrana raspolaganja i korišćenja nepokretnosti, nalog banci, zabrana raspolaganja potraživanjem i zabrana otuđenja i opterećenja akcija

Član 57

Ako je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tač. 1, 2, 3 i 4 ovog zakona, nadležni organ će odmah po prijemu tješenja o određivanju te mjere donijeti naredbu o izvršenju.

Naredbu iz stava 1 ovog člana, zajedno sa rješenjem o određivanju privremene mjere obezbjeđenja nadležni organ, bez odlaganja, dostaviće organu uprave nadležnom za vođenje katastra nepokretnosti ili pravnom licu koje vodi javni registar ili evidenciju o imovinskoj koristi koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja ili kod kojeg se vodi račun lica na koje se privremena mjera obezbjeđenja odnosi.

Organ ili pravno lice iz stava 2 ovog člana, dužno je da postupi po naredbi nadležnog organa, u skladu sa odredbama zakona na osnovu kojeg organ ili pravno lice obavlja poslove.

Na sprovođenje naredbe o izvršenju privremenih mjera obezbjeđenja, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Zabrana korišćenja ili raspolaganja pravima na osnovu akcija i udjela

Član 58

Ako je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 5 ovog zakona, nadležni organ će odmah po prijemu rješenja o određivanju te mjere donijeti naredbu o izvršenju.

Na dostavljanje naredbe iz stava 1 ovog člana obaveze organa, odnosno pravnog lica koje vodi javne evidencije o akcijama ili udjelima u privrednom društvu i drugim hartijama od vrijednosti i sprovođenje naredbe, shodno se primjenjuju odredbe člana 57 ovog zakona.

U slučaju određivanja privremene mjere obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 5 ovog zakona, nadležni organ može odrediti lice koje će zastupati interese manjinskog vlasnika akcija ili udjela u privrednom društvu.

Privremena uprava u privrednom društvu

Član 59

Ako je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 6 ovog zakona, koja se odnosi na akcionarsko društvo, Vlada Crne Gore (u daljem tekstu:​​ Vlada) na predlog nadležnog organa imenuje privremeni upravni odbor od tri člana i privremenog upravnika.

Privremeni upravni odbor iz stava 1 ovog člana, preuzima ovlašćenja skupštine i odbora direktora akcionarskog društva,​​ a privremeni upravnik preuzima ovlašćenja izvršnog direktora.

Ako je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 6 ovog zakona, koja se odnosi na drugi oblik organizovanja privrednog društva, Vlada na predlog nadležnog organa imenuje privremenog upravnika koji preuzima ovlašćenja organa društva.

Za člana privremenog upravnog odbora i privremenog upravnika iz st. 1 i 3 ovog člana, ne može biti imenovano lice:

1) kome je izrečena mjera bezbjednosti zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti;

2) koje ima potraživanje ili obavezu prema privrednom društvu u kojem je uvedena privremena uprava;

3) koje je u prethodnoj godini bilo član organa upravljanja ili drugo ovlašćeno lice u privrednom društvu u kojem je uvedena privremena uprava;

4) koje je srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena ili je bračni ili vanbračni supružnik, bez obzira da li je brak ili zajednica života prestala, sa imaocem ili članovima organa upravljanja privrednog društva u kojem je uvedena privremena uprava;

5) koje je kao službeno lice učestvovalo u postupku oduzimanja imovinske koristi u skladu sa ovim zakonom ili postoje drugi važni razlozi koji ukazuju na postojanje sukoba interesa u odnosu na privredno društvo u kojem je uvedena privremena uprava;

6) koje je branilac, odnosno punomoćnik imaoca;

7) koje je povezano sa imaocem.

Nadzor nad radom privremenog upravnog odbora i privremenog upravnika iz st. 1 i 3 ovog člana, vrši nadležni organ.

Privremeni upravni odbor ili privremeni upravnik iz st. 1 i 3 ovog člana, podnosi nadležnom organu, jednom u tri mjeseca, izvještaj o poslovanju privrednog društva u kojem je uvedena privremena uprava.

Izvršenje odluke o privremenom oduzimanju pokretne imovine

Član 60

Na izvršenje odluke o privremenom oduzimanju pokretne imovine, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

Izvršenje odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom

Član 61

Trajno oduzeta imovinska korist postaje državna imovina i na izvršenje odluka o trajno oduzetoj imovinskoj koristi primjenjuje se zakon kojim se uređuje državna imovina.

3. Procjena vrijednosti, davanje u zakup i na korišćenje bez naknade oduzete imovinske koristi

Procjena vrijednosti oduzete imovinske koristi

Član 62

Nadležni organ vrši procjenu vrijednosti oduzete imovinske​​ koristi za potrebe upravljanja imovinskom koristi (davanje u zakup, davanje na korišćenje bez naknade i prodaja) ili na zahtjev suda.

Procjenu vrijednosti iz stava 1 ovog člana može da vrši stručno lice zaposleno u nadležnom organu.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, nadležni organ može radi procjene vrijednosti oduzete imovinske koristi angažovati stručno lice, organizaciju ili instituciju, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove finansija.

Davanje oduzete imovinske koristi u zakup​​ ili na korišćenje bez naknade

Član 63

Nadležni organ može imovinsku korist za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 1 ovog zakona, dati u zakup ili povjeriti na upravljanje licu koje nije povezano sa imaocem, državnim organima i organima lokalne samouprave, pravnim licima koja vrše javna ovlašćenja, humanitarnim i nevladinim organizacijama ili drugim pravnim subjektima.

Nadležni organ može kuću ili stan za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 1 ovog zakona, dati na korišćenje bez naknade bračnom supružniku, djeci i roditeljima imaoca, ako su u vrijeme oduzimanja stanovali u privremeno oduzetoj kući ili stanu.

Novčana sredstva dobijena davanjem u zakup oduzete imovinske koristi uplaćuju se na poseban račun nadležnog organa i koriste se za pokrivanje troškova upravljanja i održavanja oduzete imovinske koristi.

Način davanja u zakup privremeno oduzete imovinske koristi propisuje Vlada.

4. Čuvanje, skladištenje i prodaja oduzete imovinske koristi

Čuvanje i skladištenje oduzete imovinske koristi

Član 64

Privremeno oduzetu imovinsku korist od istorijske, umjetničke i naučne vrijednosti nadležni organ predaje na čuvanje ustanovama specijalizovanim za čuvanje takve imovine, do pravosnažnosti odluke.

Privremeno oduzeti predmeti od plemenitih metala, dragog ili poludragog kamenja, bisera i drugih predmeta od vrijednosti nadležni organ predaje na čuvanje Centralnoj banci Crne Gore.

Privremeno oduzeto oružje nadležni organ predaje na čuvanje organu državne uprave nadležnom za unutrašnje poslove, osim starog oružja koje se predaje na čuvanje muzeju.

Nadležni organ može zaključiti ugovor sa fizičkim ili pravnim licem kojem predaje na čuvanje i skladištenje oduzetu imovinsku korist.

Trajno oduzeta imovinska korist iz stava 1 ovog člana i trajno oduzeto staro oružje iz stava 3 ovog člana, kao državna imovina, povjerava se na čuvanje ustanovi specijalizovanoj za čuvanje takve imovine koju odredi organ državne uprave nadležan za poslove kulture.

Trajno oduzeta imovinska korist iz stava 2 ovog člana, kao državna imovina čuva se u sefu kod Centralne banke Crne Gore na osnovu ugovora o zakupu sefa koji zaključuju nadležni organ i Centralna banka Crne Gore.

Prodaja pokretne imovine

Član 65

Nadležni organ može prodati​​ pokretnu imovinu za koju je određeno privremeno oduzimanje, ako:

- procijenjeni da troškovi čuvanja, upravljanja i održavanja značajno prevazilaze vrijednost te imovine;

- toj imovini prijeti opasnost od propadanja.

Prodaja iz stava 1 ovog člana, sprovodi​​ se javnim nadmetanjem, u skladu za zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

U slučaju da prodaja iz stava 2 ovog člana nije uspjela, prodaja se može izvršiti neposrednom pogodbom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje, a ako ni ta prodaja ne uspije, oduzeta pokretna imovina se može pokloniti u humanitarne svrhe, povjeriti na korišćenje državnom organu odnosno organu državne uprave ili uništiti.

Vrijednost imovine iz stava 1 ovog člana, utvrđuje nadležni organ.

Hartije od vrijednosti

Član 66

Upravljanje i prodaja hartija od vrijednosti vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju hartije od vrijednosti.

U slučaju kad je određeno privremeno oduzimanje hartija od vrijednosti, nadležni organ vrši zabilježbu zabrane​​ raspolaganja i otuđenja tih hartija u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji.

Radi praćenja kretanja tržišne vrijednosti hartija od vrijednosti za koje je određeno privremeno oduzimanje, nadležni organ može angažovati ovlašćenog učesnika na tržištu hartija od vrijednosti.

Prodaja nepokretne imovine

Član 67

Nadležni organ može nepokretnu imovinu za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 1 ovog zakona prodati, uz saglasnost suda, ako:

- troškovi čuvanja, upravljanja i održavanja značajno prevazilaze vrijednost te imovine;

- toj imovini prijeti opasnost od propadanja.

Vrijednost imovine iz stava 1 ovog člana, utvrđuje nadležni organ.

Način prodaje nepokretne imovine za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1​​ tačka 1 ovog zakona, propisuje Vlada.

Ograničenja u raspolaganju

Član 68

Nadležni organ ne može oduzetu imovinsku korist predatu na čuvanje i skladištenje, dati u zakup ili prodati bračnom ili vanbračnom drugu imaoca, njegovom srodniku po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, srodniku u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili srodniku po tazbini zaključno do drugog stepena, braniocu, odnosno punomoćniku imaoca, kao i privrednom društvu u kojem imalac posjeduje akcije u visini od najmanje 25% svih akcija ili kontroliše privredno društvo na osnovu dominantnog položaja u upravljanju privrednim društvom ili drugom povezanom licu sa imaocem.

Prodaja lako kvarljive robe i životinja

Član 69

Nadležni organ može, bez javnog nadmetanja, prodati lako kvarljivu robu i životinje.

Novčana sredstva dobijena prodajom privremeno oduzete imovinske koristi iz stava 1 ovog člana, čuvaju se na posebnom računu nadležnog organa kao neoročeni depozit po najpovoljnijoj kamatnoj stopi do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi.

5. Povraćaj oduzete imovinske koristi i naknada štete

Povraćaj oduzete imovinske koristi

Član 70

Ako je u skladu sa ovim zakonom određena privremena mjera obezbjeđenja ili je određeno privremeno oduzimanje pokretne imovine, imalac ima​​ pravo na povraćaj oduzete imovinske koristi i naknadu štete, u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, u slučaju donošenja:

1) odluke kojom se odbija zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom;

2) oslobađajuće ili odbijajuće presude za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona, odnosno za krivično djelo povodom kojeg je određena privremena mjera obezbjeđenja ili je određeno privremeno oduzimanje pokretne imovine.

U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, nadležni organ će bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema odluke kojom se odbija zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom, vratiti privremeno oduzetu imovinsku korist.

U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana, nadležni organ će bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pravosnažne oslobađajuće ili odbijajuće presude, vratiti privremeno oduzetu imovinsku korist.

Tužba za naknadu štete može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja pravosnažne odluke o odbijanju zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom.

O povraćaju imovinske koristi iz st. 1, 2 i 3 ovog člana, sačinjava se zapisnik koji potpisuju starješina nadležnog organa i imalac.

Za naknadu štete iz stava 4 ovog člana, odgovorna je Crna Gora.

Obim povraćaja oduzete imovinske koristi

Član 71

U slučaju​​ povraćaja oduzete imovinske koristi imaocu će se predati plodovi i sve ostale koristi ostvarene tokom upravljanja oduzetom imovinskom koristi.

Ako je u toku upravljanja oduzetom imovinskom koristi izvršena prodaja dijela ili cjelokupne imovinske koristi, nadležni organ je dužan da imaocu prenese iznos kupoprodajne cijene uvećan za iznos prosječne kamate koja se obračunava na depozite po viđenju u Crnoj Gori.

Ako je u toku upravljanja privremeno oduzeta imovinska korist poklonjena ili uništena, imalac ima pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Nadležni organ postupiće u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana, u roku od 15 dana od dana dostavljanja pravosnažne odluke iz člana 70 stav 1 ovog zakona.

6. Deponovanje oduzetih novčanih sredstava i sredstava dobijenih od prodaje oduzete imovinske koristi

Deponovanje oduzetih novčanih sredstava

Član 72

Oduzeta novčana sredstva u eurima deponuju se na namjenski račun nadležnog organa koji se vodi kod organa državne uprave nadležnog za poslove finansija, do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju novčanih sredstava.

Oduzeta novčana sredstva, odnosno devize i efektivni strani novac uplaćuju se na namjenski račun nadležnog organa koji se vodi kod Centralne banke Crne Gore, do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju novčanih sredstava.

Deponovanje novčanih sredstava dobijenih od prodaje

Član 73

Sredstva dobijena prodajom pokretne imovine iz člana 65 ovog zakona i prodajom nepokretne imovine iz člana 67 ovog zakona, oročavaju se kod banke u Crnoj Gori kao depozit po viđenju, do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi.

Sredstva iz stava 1 ovog člana nadležni organ koristi za pokrivanje troškova upravljanja i održavanja oduzete imovinske koristi.

7. Uništavanje oduzete​​ imovinske koristi

Uništavanje imovinske koristi

Član 74

Oduzeta imovinska korist koja se mora uništiti zbog zaštite života i zdravlja ljudi i životinja, zaštite životne sredine, bezbjedonosnih i drugih razloga, uništava se pod nadzorom nadležnih organa, u​​ skladu sa zakonom.

Troškovi uništenja imovinske koristi iz stava 1 ovog člana, padaju na teret lica od koga je imovinska korist oduzeta.

U slučaju daje lice iz stava 2 ovog člana nepoznato ili nedostupno, troškovi uništenja padaju na teret nadležnog organa.

Ako se naknadno utvrdi identitet lica iz stava 3 ovog člana, odnosno to lice postane dostupno, nadležni organ ima pravo na naknadu troškova od tog lica.

Troškovi uništenja imovinske koristi koja je podložna kvarenju padaju na teret imaoca.

Troškovi upravljanja

Član 75

Troškovi čuvanja i održavanja oduzete imovinske koristi padaju na teret nadležnog organa, do pravosnažnosti odluke.

8. Upravljanje oduzetim predmetima krivičnog djela,​​ predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva

Shodna primjena

Član 76​​ 

Odredbe ovog zakona koje se odnose na upravljanje oduzetom imovinskom koristi shodno se primjenjuju na upravljanje oduzetim predmetima krivičnog djela, predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva.

9. Vođenje evidencije o oduzetoj imovinskoj koristi i sudskim postupcima u kojima je oduzeta

Evidencija

Član 77​​ 

U evidenciju o oduzetoj imovinskoj koristi unose se podaci o:

1) pravosnažnim odlukama suda kojima su određene privremene mjere obezbjeđenja, privremeno oduzimanje pokretne imovine i trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim​​ djelom - broj i datum donošenja, naziv suda i datum pravosnažnosti odluke;

2) krivičnom djelu iz člana 2 stav 2 ovog zakona, odnosno krivičnom djelu kojim je pribavljena imovinska korist - zakonski naziv krivičnog djela i član Krivičnog zakonika Crne Gore​​ kojim je krivično djelo propisano;

3) vrsti i procijenjenoj vrijednosti oduzete imovinske koristi, i to:

- za pokretnu imovinu - popis stvari, njihova procijenjena vrijednost i mjesto gdje se te stvari nalaze;

- za nepokretnu imovinu - podaci o: površini​​ nepokretnosti, objektima, pravima na nepokretnosti i organu kod kojeg je nepokretnost upisana u katastar nepokretnosti; vremenu na koje je imovinska korist oduzeta; imovinskoj koristi koja je povjerena na čuvanje i kome je povjerena; pokretnoj imovini koja​​ je prodata u cilju očuvanja njene vrijednosti i vrijednosti za koju je prodata; prodaji trajno oduzete imovinske koristi; vrijednosti za koju je prodata; imovini koja je ustupljena bez naknade; imovini koja je uništena;

4) licu od kojeg je imovinska korist oduzeta - ime, prezime, jedinstveni matični broj i adresa fizičkog lica, odnosno naziv, sjedište i matični broj pravnog lica i svojstvo lica od koga je imovinska korist oduzeta;

5) povraćaju oduzete imovinske koristi - broj pravosnažne odluke suda kojom​​ se odbija zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi i datum pravosnažnosti odluke; broj pravosnažne presude iz člana 70 stav 1 tačka 2 ovog zakona i datum pravosnažnosti presude i obim povraćaja oduzete imovinske koristi;

6) oduzetim predmetima krivičnog djela, predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovini datoj na ime jemstva.

Evidencija iz stava 1 ovog člana, vodi se posebno za privremene mjere obezbjeđenja, privremeno oduzimanje pokretne imovine, trajno oduzetu imovinsku korist, oduzete predmete krivičnog djela, predmete privremeno oduzete u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinu datu na ime jemstva.

Evidencija iz stava 1 ovog člana, vodi se u obliku knjige sastavljene od listova čije su stranice numerisane i u elektronskom obliku.

Na vođenje evidencije o oduzetoj imovinskoj koristi shodno se primjenjuju propisi o kancelarijskom poslovanju u organima državne uprave.

VIII. MEĐUNARODNA SARADNjA

Osnov za međunarodnu saradnju

Član 78

Međunarodna saradnja u cilju oduzimanja i upravljanja oduzetom imovinskom koristi ostvaruje se u skladu sa međunarodnim ugovorom.

Ako međunarodni ugovor ne postoji ili određena pitanja nijesu regulisana međunarodnim ugovorom, međunarodna saradnja ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom, pod uslovom da postoji uzajamnost ili se može očekivati da bi strana država izvršila zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć domaćeg pravosudnog organa.

Na pitanja međunarodne saradnje koja nijesu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje međunarodna pravna pomoć u krivičnim stvarima.

Dioba trajno oduzete imovinske koristi sa drugim državama može se urediti međunarodnim ugovorom.

Obim međunarodne saradnje

Član 79

Međunarodna saradnja u smislu ovog zakona obuhvata identifikaciju, praćenje i otkrivanje imovinske koristi, određivanje privremene mjere obezbjeđenja, privremeno oduzimanje pokretne imovine, trajno oduzimanje imovinske koristi i upravljanje oduzetom imovinskom koristi.

Organizaciona jedinica policije nadležna za finansijsku istragu postupa po zahtjevima u skladu sa Odlukom Savjeta 2007/845/JNA od 6. decembra 2007. godine.

Dostavljanje molbe za saradnju

Član 80

Molba nadležnog organa druge države za međunarodnu saradnju dostavlja se nadležnom organu Crne Gore preko organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa. Na isti način molba nadležnog organa Crne Gore dostavlja se nadležnom organu druge države.

Sadržaj molbe za saradnju

Član 81

Molba za međunarodnu saradnju sadrži:

1) naziv organa koji podnosi molbu;

2) pravni osnov za pružanje međunarodne saradnje;

3) podatke o licu na koje se molba odnosi (ime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo i boravište), a ako se radi o pravnom licu i podatke o sjedištu​​ pravnog lica;

4) podatke o imovinskoj koristi u vezi sa kojom se traži saradnja i njenoj povezanosti sa licem iz stava 1 tačka 3 ovog člana;

5) konkretne radnje koje bi trebalo preduzeti; i

6) izvod iz teksta zakona druge države koji predstavlja osnov za preduzimanje određenih mjera.

Molba za međunarodnu saradnju koja se odnosi na otkrivanje imovinske koristi, zabranu raspolaganja imovinskom koristi i oduzimanje imovinske koristi, pored podataka iz stava 1 ovog člana sadrži i okolnosti iz kojih proizilazi osnov sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, uz molbu se prilažu dokazi da je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona ili daje pokrenuta finansijska istraga.

Uz molbu za sprovođenje trajnog oduzimanja imovinske koristi prilaže se pravosnažna odluka o trajnom oduzimanju imovinske koristi.

Postupak

Član 82

Po prijemu molbe nadležnog organa druge države za međunarodnu saradnju državni tužilac, odnosno sud ispituje da​​ li su ispunjeni uslovi iz čl. 79 i 81 ovog zakona.

Ako molba nadležnog organa druge države za međunarodnu saradnju ne sadrži sve propisane elemente, od tog organa zatražiće se da dopuni molbu i odrediće mu se rok za dopunu molbe.

Ako nadležni organ druge države ne postupi u skladu sa stavom 2 ovog člana, molba tog organa će se odbiti.

Trajanje mjere obezbjeđenja

Član 83

Privremena mjera obezbjeđenja određena po molbi za međunarodnu saradnju traje do okončanja postupka za trajno oduzimanje imovinske koristi​​ u državi koja je uputila molbu za međunarodnu saradnju.

Ako postupak iz stava 1 ovog člana ne bude okončan u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o privremenoj mjeri obezbjeđenja, sud će po službenoj dužnosti ukinuti privremenu mjeru obezbjeđenja.

Sud će, šest mjeseci prije isteka roka iz stava 2 ovog člana, obavijestiti nadležni organ druge države o posljedicama proteka roka.

Na obrazloženu molbu nadležnog organa druge države, sud može odlučiti da privremena mjera obezbjeđenja traje najduže još​​ jednu godinu.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Započeti postupci

Član 84

Postupci u kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona​​ donijeta prvostepena odluka o trajnom oduzimanju imovine, nastaviće se u skladu sa odredbama propisa koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona.

Ako je prvostepena odluka po zahtjevu za trajno oduzimanje imovine ukinuta i predmet upućen prvostepenom sudu na ponovno suđenje, u daljem postupku primijeniće se odredbe ovog zakona.

Ako nije izvršena pravosnažna odluka o trajnom oduzimanju imovine donijeta prije stupanja na snagu ovog zakona, izvršenje će se sprovesti u skladu sa odredbama ovog zakona.

Donošenje podzakonskih akata

Član 85

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Prestanak važenja

Član 86

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini ("Službeni list CG", br. 49/08 i 31/12), kao i odredbe člana 113 st. 3 i 4 Krivičnog zakonika Crne Gore ("Službeni list RCG", br. 70/03 i 47/06 i "Službeni list CG", br. 40/08, 25/10, 32/11, 40/13 i 14/15) i član 90, potpoglavlje: "3. Trajno oduzimanje imovine čije zakonito porijeklo nije dokazano" i čl. 486 do 489 Zakonika o krivičnom postupku ("Službeni list CG", br. 57/09,49/10, 47/14, 2/15 i 35/15).

Stupanje na snagu

Član 87

Ovaj zakon stupa na snagu nakon isteka roka od 30 dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".