Napredne opcije unutar teksta (korišćenje linkova, veza članova sa sudskom praksom, pravnim mišljenjima, verzije članova i sl.) možete koristiti samo ako ste pretplatnik na izdanje. Za pretplatu kliknite - ovde.

Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br.​​ 58/2015,​​ 47/2019​​ i​​ 54/2024.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1

Ovim zakonom uređuju se uslovi za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, postupak oduzimanja i druga pitanja od značaja za oduzimanje te imovinske koristi, kao i upravljanje oduzetom imovinskom koristi stečenom kriminalnom djelatnošću i oduzetom imovinskom koristi pribavljenom krivičnim djelom (u daljem tekstu: oduzeta imovinska korist), predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva.

Uslovi i način oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću

Član 2 

Od učinioca krivičnog djela može se oduzeti imovinska korist za koju postoji osnovana sumnja​​ da je stečena kriminalnom djelatnošću, ako njena vrijednost iznosi najmanje 5.000 eura, a učinilac​​ ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito (prošireno oduzimanje) i ako je pravosnažno​​ osuđen za krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom Crne Gore, i to:

1) otmica iz člana 164;

2) krivična djela protiv polne slobode iz čl. 206, 208, 209, 210, 211, 211a i 211b;

3) krivična djela protiv imovine iz čl. 240, 241, 242, 243, 244, 244a, 249, 250, 251, 252 i 253b;

4) krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja iz čl. 258, 259, 260, 261, 262,​​ 263, 264, 265, 268, 270, 272, 272a, 272b, 272c, 272d, 273, 274, 276, 276a, 276b, 281, 281a i 283;

5) krivična djela protiv zdravlja ljudi;

6) krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora;

7) krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka iz čl. 350, 352, 353 i 354;

8) krivična djela protiv javnog reda i mira iz čl. 401, 401a, 402, 403, 403a, 403b, 403c, 404 i​​ 405;

9) krivična djela protiv pravnog saobraćaja iz čl. 412, 413 i 414;

10) krivična djela protiv službene dužnosti iz čl. 416, 417, 419, 420, 422, 422a, 423 i 424;

11) krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom iz čl.​​ 444, 445, 446, 447, 447a, 447b, 447c, 447d, 449, 449a i 449b;

12) drugo krivično djelo učinjeno sa umišljajem za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju​​ od tri ili više godina.

Imovinska korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se i od pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika i članova porodice učinioca iz stava 1 ovog člana, kao i od trećih lica.

Ako je kriminalnom djelatnošću imovinska korist stečena za drugo lice, ta imovinska korist će se oduzeti.

Ako oduzimanje iz stava 1 ovog člana nije moguće, oduzeće se druga imovina koja odgovara vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Definicije

Član 3 

Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću je imovinska korist koja direktno ili​​ indirektno potiče od krivičnog djela, bez obzira gdje se nalazi i koja predstavlja svako povećanje ili​​ sprečavanje umanjenja imovine proistekle iz kriminalne djelatnosti, kao i prihod ili drugu korist​​ ostvarenu direktno ili indirektno iz kriminalne djelatnosti, kao i imovinsko dobro u koje je ona​​ pretvorena ili sa kojim je sjedinjena.

Imovina podrazumijeva imovinska prava bilo koje vrste, nezavisno od toga da li se odnose na​​ dobra materijalne ili nematerijalne prirode, pokretne ili nepokretne stvari, hartije od vrijednosti i​​ druge isprave kojima se dokazuju imovinska prava, kao i digitalnu imovinu.

Digitalna imovina je digitalni prikaz vrijednosti kojom se može digitalno trgovati ili prenositi i​​ koja se može koristiti kao sredstvo razmjene ili u svrhe investiranja.

Postupak oduzimanja imovinske koristi

Član 4

Postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću može se voditi prije, tokom i nakon okončanja krivičnog postupka.

Oduzimanjem imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću smatra se privremeno oduzimanje te imovinske koristi (privremene mjere obezbjeđenja i privremeno oduzimanje pokretne imovine) ili trajno oduzimanje te imovinske koristi.

Postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću sprovodi se u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Nadležni organi

Član 5 

O oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću odlučuje sud.

Poslove otkrivanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću vrše državno tužilaštvo i organizaciona jedinica organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove koja vrši policijske​​ poslove (u daljem tekstu: policija).

Poslove upravljanja oduzetom imovinskom koristi, predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva vrši organ uprave nadležan za upravljanje državnom imovinom (u daljem tekstu: nadležni organ).

Nadležnost državnog tužilaštva i suda u postupku iz st. 1 i 2 ovog člana, određuje se prema nadležnosti za vođenje postupka za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Organi iz st. 1 i 2 ovog člana, dužni su da postupaju hitno.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 6

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Značenje izraza

Član 7 

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) predmet krivičnog djela je predmet koji je upotrijebljen ili je bio namijenjen, u potpunosti ili djelimično, za izvršenje krivičnog djela ili predmet koji je nastao izvršenjem krivičnog djela;

2) okrivljeni je osumnjičeni, lice protiv koga je krivični postupak pokrenut ili lice koje je osuđeno za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona;

3) imalac je okrivljeni, pravni prethodnik, pravni sljedbenik i član porodice okrivljenog ili treće lice;

4) treće lice je fizičko ili pravno lice na koje je prenesena imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti imovinske koristi koje je znalo ili je moglo da zna daje imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću ili je to bilo dužno da zna;

5) pravni prethodnik je fizičko ili pravno lice čija su imovinska prava prenesena na imaoca;

6) praviti sljedbenik je nasljednik okrivljenog, trećeg lica ili njihovih nasljednika, odnosno fizičko ili pravno lice na koje su pravnim poslom prenesena imovinska prava;

6a) član porodice je bračni ili vanbračni supružnik, partner u zajednici lica istog pola, srodnik​​ po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena srodstva, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili​​ srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena;

7) oštećeni je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo krivičnim djelom;

8) branilac je advokat koji zastupa okrivljenog u postupku oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću;

9) punomoćnik je advokat koji je ovlašćen da zastupa pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika ili člana porodice okrivljenog ili treće lice;

10) savjesno treće liceje lice za koje se dokaže da u odnosu na imovinsku korist koja je predmet oduzimanja ima pravo koje sprječava oduzimanje, odnosno koje u vrijeme sricanja tih prava nije znalo ili nije moglo da zna ili nije bilo dužno da zna da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.

II. ODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI STEČENE KRIMINALNOM DJELATNOŠĆU

Oduzimanje od učinioca

Član 8 

Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se od učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona ako je stečena u periodu prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona do pravosnažnosti presude, kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena imovinska korist i drugih okolnosti konkretnog slučaja koje opravdavaju oduzimanje imovinske koristi.

Osnovana sumnja daje imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću postoji ako je imovina učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima.

Ako je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću sjedinjena sa imovinom stečenom na zakonit način, ukupna imovina učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona će biti predmet oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se od člana porodice učinioca iz​​ člana 2 stav 1 ovog zakona, bez obzira da li živi u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem.

Oduzimanje od članova porodice

Član 9 

 - brisan -

Oduzimanje imovinske koristi bez presude

Član 10 

Ako lice protiv koga je pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog​​ zakona umre ili se pokrenuti postupak ne može nastaviti zbog bolesti, bjekstva, imuniteta,​​ amnestije, pomilovanja, zastare krivičnog gonjenja ili postojanja drugih okolnosti koje trajno​​ isključuju krivično gonjenje, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se u​​ postupku za trajno oduzimanje imovinske koristi u skladu sa ovim zakonom, ako njena vrijednost​​ iznosi najmanje 5.000 eura.

U slučaju smrti lica protiv koga je pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se od njegovih pravnih sljedbenika, odnosno od lica protiv koga se ne može nastaviti krivični postupak zbog postojanja okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

U slučaju iz st. 1 i 2 ovog Član a, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću može se oduzeti ako na osnovu dokaza proizilazi da bi se pokrenuti postupak završio osuđujućom presudom da lice nije umrlo, odnosno da nijesu nastupile okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

IIa. FINANSIJSKI IZVIĐAJ

Pokretanje finansijskog izviđaja

Član 10a

Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona i osnov​​ sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, policija je dužna da o tome​​ obavijesti državnog tužioca.

Preduzimanje mjera u finansijskom izviđaju

Član 10b

Policija u finansijskom izviđaju samoinicijativno ili po zahtjevu državnog tužioca preduzima​​ potrebne mjere za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću​​ radi utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom​​ djelatnošću.

Na preduzimanje mjera iz stava 1 ovog člana od strane policije shodno se primjenjuju odredbe​​ Zakonika o krivičnom postupku kojim se uređuju ovlašćenja policije u izviđaju.

O preduzetim radnjama iz stava 1 ovog člana policija je dužna da obavijesti državnog tužioca i​​ da tada postupa po njegovim zahtjevima.

Pribavljanje dokaza u finansijskom izviđaju

Član 10c

Finansijski izviđaj sprovodi se u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Za potrebe finansijskog izviđaja mogu se koristiti dokazi pribavljeni u krivičnom postupku zbog​​ krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Podaci i dokazi pribavljeni u finansijskom izviđaju mogu se koristiti u krivičnom postupku.

III. FINANSIJSKA ISTRAGA

Pokretanje finansijske istrage

Član 11 

Naredbom državnog tužioca pokreće se finansijska istraga ako:

1) postoje osnovi sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću; i

2) postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

U naredbi iz stava 1 ovog člana, određuje se lice protiv koga se sprovodi finansijska istraga.

Svrha i obim finansijske istrage

Član 12 

U toku finansijske istrage prikupljaju se podaci i dokazi o imovini, zakonitim prihodima i​​ troškovima života imaoca, koji su državnom tužiocu potrebni za podnošenje zahtjeva za trajno​​ oduzimanje imovinske koristi, i to:

1) podaci i dokazi o imovini ili zakonitim prihodima imaoca nakon umanjenja poreza i drugih​​ dažbina koji su plaćeni, kao i o odnosu između prihoda i imovine imaoca;

2) podaci i dokazi o imovini koja je prenesena na treća lica ili je prešla na pravnog sljedbenika,​​ kao i o načinu sticanja i prenošenja imovine;

3) drugi podaci i dokazi koji su od značaja za oduzimanje imovinske koristi stečene​​ kriminalnom djelatnošću.

Državni tužilac će, u zavisnosti od okolnosti slučaja, pozvati lice čija je imovina predmet​​ finansijske istrage da se izjasni na okolnosti o podacima i dokazima iz stava 1 ovog člana.

Na zahtjev državnog tužioca, sudija za istragu može rješenjem obavezati kreditnu, finansijsku i​​ drugu sličnu instituciju da dostavi podatke potrebne za otkrivanje i identifikovanje imovinske​​ koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Za neizvršavanje rješenja iz stava 3 ovog člana, sudija za istragu može odgovorno lice u​​ kreditnoj, finansijskoj i drugoj sličnoj instituciji kazniti novčanom kaznom u iznosu do 5.000 eura,​​ a kreditnu, finansijsku i drugu sličnu instituciju novčanom kaznom u iznosu do 50.000 eura.

Ako i nakon izricanja novčane kazne iz stava 4 ovog člana kreditna, finansijska i druga slična​​ institucija ne izvrši rješenje sudije za istragu, sudija za istragu će prinudno izvršiti rješenje iz stava 3​​ ovog člana.

Protiv rješenja iz st. 3, 4 i 5 ovog člana može se izjaviti žalba, u roku od 48 časova od časa​​ prijema rješenja.

O žalbi iz stava 6 ovog člana, odlučuje vijeće nadležnog suda iz člana 24 stav 7 Zakonika o​​ krivičnom postupku.

Rukovođenje finansijskom istragom

Član 13 

Finansijskom istragom rukovodi državni tužilac.

Državni tužilac izdavanjem naloga ili neposrednim rukovođenjem finansijskom istragom​​ usmjerava radnje policije, odnosno organizacione jedinice policije koja vrši poslove sprečavanja​​ pranja novca i finansiranja terorizma, vojne policije, organa uprave nadležnih za poslove poreza i​​ carina, kao i drugih organa u vršenju poslova za koje su nadležni, u cilju otkrivanja imovinske​​ koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno dokazivanja da je imovinska korist stečena​​ kriminalnom djelatnošću.

Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, pravna lica koja vrše javna​​ ovlašćenja i drugi subjekti dužni su da, bez odlaganja, tužiocu ili policiji po nalogu tužioca dostave​​ tražene podatke potrebne za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom​​ djelatnošću.

Preduzimanje mjera i radnji za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću

Član 14 

- brisan -

Finansijski istražni tim

Član 15 

Za potrebe finansijske istrage državni tužilac može obrazovati finansijski istražni tim.

Finansijski istražni tim, pored državnog tužioca, mogu činiti i državni službenici zaposleni u organima iz člana 13 stav 2 ovog zakona.

Finansijski istražni tim je dužan da sačini pisani izvještaj i da ga zajedno sa prikupljenim podacima i dokazima dostavi državnom tužiocu, u roku koji odredi državni tužilac.

Pribavljanje dokaza

Član 16 

Finansijska istraga se sprovodi u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Za potrebe finansijske istrage mogu se koristiti dokazi pribavljeni u krivičnom postupku i podaci i dokazi pribavljeni u​​ finansijskom izviđaju zbog krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Dokazi pribavljeni u finansijskoj istrazi u skladu sa stavom 1 ovog člana, mogu se koristiti u krivičnom postupku.

Tajnost podataka

Član 16a

Podaci prikupljeni, dobijeni i/ili nastali tokom finansijske istrage predstavljaju tajne podatke.

Službenici koji učestvuju u postupku finansijske istrage dužni su da sva lica uključena u​​ finansijsku istragu upoznaju sa obavezom čuvanja tajnosti podataka.

Proširenje finansijske istrage

Član 17

Ako podaci i dokazi pribavljeni u toku finansijske istrage ukazuju da postoji osnov sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću prenesena na drugo lice koje nije obuhvaćeno naredbom za sprovođenje istrage, državni tužilac će donijeti naredbu da se finansijska istraga proširi i sprovede i protiv tog lica.

Okončanje finansijske istrage

Član 18 

Državni tužilac okončava finansijsku istragu kad utvrdi da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno​​ za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi ili za obustavljanje finansijske​​ istrage, a najkasnije u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude za krivična djela iz člana 2​​ stav 1 ovog zakona, odnosno jedne godine po pravosnažnosti odluke kojom se utvrđuju okolnosti iz​​ člana 10 ovog zakona.

Državni tužilac će naredbom obustaviti finansijsku istragu ako u toku finansijske istrage ili po njenom okončanju utvrdi da ne postoje uslovi za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi.

Obustava finansijske istrage

Član 18a

Državni tužilac će naredbom obustaviti finansijsku istragu ako, u toku finansijske istrage ili po​​ njenom okončanju, utvrdi da ne postoje uslovi za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje​​ imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

U slučaju obustave finansijske istrage, nadležni državni tužilac će, u roku od 30 dana od dana​​ donošenja naredbe iz stava 1 ovog člana, dostaviti obavještenje o licu čija je imovina bila predmet​​ finansijske istrage sa dokumentacijom neophodnom za utvrđivanje poreske obaveze organu uprave​​ nadležnom za poslove poreza radi sprovođenja postupka utvrđivanja poreske obaveze.

Organ uprave nadležan za poslove poreza dužan je da sprovede postupak iz stava 2 ovog člana,​​ u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja obavještenja i dokumentacije neophodne za utvrđivanje​​ poreske obaveze.

IV. PRIVREMENE MJERE OBEZBJEĐENjA I PRIVREMENO ODUZIMANjE POKRETNE IMOVINE

Vrste privremenih mjera obezbjeđenja i oduzimanje pokretne imovine

Član 19 

Radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i radi mogućeg naknadnog oduzimanja te imovinske koristi državni tužilac može predložiti određivanje privremene mjere obezbjeđenja (zamrzavanje imovine), i to:

1) zabrana korišćenja nepokretnosti, uz zabilježbu zabrane u katastru nepokretnosti;

1a) zabrana raspolaganja nepokretnosti, uz zabilježbu zabrane u katastru nepokretnosti;

2) nalog kreditnoj, finansijskoj i drugoj sličnoj​​ instituciji da uskrati isplatu novčanog iznosa za koji se određuje privremena mjera obezbjeđenja;

3) zabrana raspolaganja potraživanjem iz obligacionog odnosa;

4) zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije;

5) zabrana korišćenja ili raspolaganja pravima na osnovu akcija i udjela u privrednom društvu i drugih hartija od vrijednosti;

6) uvođenje privremene uprave u privrednom društvu;

7) zabrana raspolaganja i/ili korišćenja pokretnih stvari, uz zabilježbu zabrane u odgovarajućim​​ registrima.

Radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i radi omogućavanja trajnog oduzimanja te imovinske koristi, sud može odrediti privremeno oduzimanje pokretne imovine (zaplijena), na predlog državnog tužioca.

Uslovi za određivanje privremene mjere obezbjeđenja

Član 20 

Privremena mjera obezbjeđenja može se odrediti ako postoji osnovana sumnja da je imovinska​​ korist stečena kriminalnom djelatnošću.

Privremena mjera obezbjeđenja određuje se ako, pored uslova iz stava 1 ovog člana, postoji jedan od sljedećih rizika:

- da će se vrijednost imovinske koristi iz stava 1 ovog člana umanjiti;

- da će imalac sam ili preko drugih lica imovinsku korist iz stava 1 ovog člana upotrijebiti za izvršenje krivičnog djela;

- da će imalac sam ili preko drugih lica koristiti imovinsku korist iz stava 1 ovog člana na način da spriječi ili znamo oteža njeno oduzimanje.

Uvođenje privremene uprave u privrednom društvu može se odrediti uz zabranu otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije ili uz zabranu korišćenja ili raspolaganja pravima na osnovu akcija ili udjela u privrednom društvu, ako su pored uslova iz st. 1 i 2 ovog člana ispunjeni i sljedeći uslovi:

- da imalac posjeduje akcije ili udjele u visini od najmanje 25% svih akcija, odnosno udjela privrednog društva ili kontroliše •privredno društvo na osnovu dominantnog položaja u upravljanju privrednim društvom;

- da postoji potreba da se zaštiti imovina privrednog društva.

Prilikom određivanja privremene mjere obezbjeđenja sud će se ograničiti na utvrđivanje očigledne nesrazmjernosti između vrijednosti imovine nakon umanjenja za plaćene poreze i druge dažbine i zakonitih prihoda imaoca.

Nadležnost za određivanje privremene mjere obezbjeđenja

Član 21 

Privremenu mjeru obezbjeđenja rješenjem određuje sud, na predlog državnog tužioca.

Za određivanje privremene mjere obezbjeđenja nadležan je sudija za istragu, a za odlučivanje po žalbi vijeće sastavljeno od troje sudija prvostepenog suda.

U hitnim slučajevima državni tužilac može naredbom:

- zabraniti korišćenje nepokretnosti, uz zabilježbu zabrane u katastru nepokretnosti;

- zabraniti raspolaganje nepokretnosti, uz zabilježbu zabrane u katastru nepokretnosti;

- naložiti kreditnoj, finansijskoj i drugoj sličnoj instituciji da uskrati isplatu novčanog iznosa za​​ koji se određuje privremena mjera obezbjeđenja;

- zabraniti raspolaganje potraživanjem iz obligacionog odnosa;

- zabraniti otuđenje i opterećenje akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne​​ evidencije;

- zabraniti korišćenje ili raspolaganje pravima na osnovu akcija i udjela u privrednom društvu i​​ drugih hartija od vrijednosti;

- zabraniti raspolaganje i/ili korišćenje pokretnih stvari uz zabilježbu zabrane u odgovarajućem​​ registru;

- odrediti privremeno oduzimanje pokretne imovine (zaplijena).

Državni tužilac će, bez odlaganja, obavijestiti sudiju za istragu o donošenju naredbe iz stava 3 ovog člana i u roku od osam dana podnijeti​​ obrazloženi predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja.

Naredba iz stava 3 ovog člana biće na snazi dok sud ne donese rješenje iz stava 1 ovog člana.

Ako državni tužilac u roku iz stava 4 ovog člana ne podnese obrazloženi predlog za​​ određivanje privremene mjere obezbjeđenja, mjera obezbjeđenja će se ukinuti po sili zakona.

O ukidanju privremene mjere obezbjeđenja, državni tužilac će obavijestiti organ nadležan za​​ izvršenje ukinute mjere.

Predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja

Član 22 

Predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja sadrži: podatke o imaocu ili vlasniku stvari, vrsti privremene mjere, zakonskom nazivu krivičnog djela i imovinskoj koristi koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja; dokaze o pravnom osnovu vlasništva; okolnosti iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću i razloge koji opravdavaju potrebu za određivanje privremene mjere obezbjeđenja.

Predlog iz stava 1 ovog člana sudija za istragu dostavlja imaocu, odnosno vlasniku stvari i​​ njegovom braniocu, ako ga ima, koji se na navode iz predloga mogu izjasniti u roku od osam dana​​ od dana prijema.

Ročište

Član 23 

- brisan -

Odluka sudije za istragu

Član 24 

Najkasnije u roku od tri dana od prijema izjašnjenja, odnosno u roku od tri dana od isteka roka​​ iz člana 22 stav 2 ovog zakona, sudija za istragu će donijeti rješenje kojim se određuje privremena​​ mjera obezbjeđenja ili rješenje kojim se odbija predlog za određivanje privremene mjere​​ obezbjeđenja.

Rješenje iz stava 1 ovog člana mora biti obrazloženo.

Sudija za istragu nije vezan predlogom državnog tužioca za određivanje privremene mjere obezbjeđenja u pogledu vrste mjere.

Rješenje

Član 25 

Rješenje kojim se određuje privremena mjera obezbjeđenja sadrži:

1. podatke o imaocu, odnosno​​ vlasniku;

2. zakonski naziv krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona;

3. naziv privremene mjere obezbjeđenja koja se određuje;

4. podatke o imovinskoj koristi koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja;

5. okolnosti iz kojih proizilazi osnovana sumnja daje imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću;

6. razloge za određivanje privremene mjere obezbjeđenja;

7. vrijeme za koje se određuje privremena mjera obezbjeđenja;

8. pouku o pravu na žalbu i upozorenje da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Dostavljanje rješenja

Član 26 

Rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja dostavlja se imaocu, odnosno vlasniku, braniocu ili punomoćniku, državnom tužiocu i nadležnom organu.

Radi zaštite prava i interesa savjesnih trećih lica, rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja objaviće se u "Službenom listu Crne Gore" i istaći na oglasnoj tabli suda, a može se objaviti i u jednom od štampanih medija u Crnoj Gori.

Uz rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja objaviće se i poziv savjesnim trećim licima da mogu stupiti u postupak po ovom zakonu do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Savjesna treća lica imaju procesna prava koja ima oštećeni u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja ne dira u pravo lica oštećenog​​ krivičnim djelom iz člana 2 stav 1 ovog zakona da traži naknadu štete.

Žalba

Član 27 

Protiv rješenja sudije za istragu iz člana 24 stav 1 ovog zakona državni tužilac, imalac, odnosno​​ vlasnik, branilac ili punomoćnik mogu izjaviti žalbu, u roku od osam dana od dana dostavljanja​​ rješenja.

Žalba iz stava 1 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

Uz žalbu iz stava 1 ovog člana, imalac, odnosno vlasnik, branilac ili punomoćnik mogu dostaviti​​ dokaze o porijeklu imovinske koristi za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja.

Postupak po žalbi

Član 28 

Radi odlučivanja o žalbi protiv rješenja kojim se određuje privremena mjera obezbjeđenja vijeće​​ iz člana 21 stav 2 ovog zakona zakazuje ročište ako je to traženo žalbom iz člana 27 stav 1 ovog​​ zakona.

Na ročište iz stava 1 ovog člana pozvaće se stranka koja je zahtijevala održavanje ročišta, a u​​ svakom slučaju o održavanju ročišta će se obavijestiti državni tužilac.

Predsjednik vijeća iz člana 21 stav 2 ovog zakona, ako procijeni da je potrebno, o održavanju​​ ročišta iz stava 1 ovog člana obavijestiće i stranku koja nije zahtijevala održavanje ročišta.

Poziv i žalba dostavljaju se na poznatu adresu, odnosno sjedište lica iz stava 2 ovog člana, uz​​ upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njihovog nedolaska.

Ročište

Član 29 

Ročište iz člana 28 ovog zakona, održaće se najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. Nedolazak uredno pozvanih lica iz člana 28 st. 2 i 3 ovog zakona, ne sprječava održavanje ročišta.

Započeto ročište održaće se, po pravilu, bez prekidanja ili odlaganja.

Odluku po žalbi vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona donijeće, u roku od osam dana od dana zaključenja ročišta.

Odluka po žalbi

Član 30 

Vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona odbaciće žalbu protiv rješenja iz člana 27 stav 1 ovog​​ zakona, ako je neblagovremena, nepotpuna ili izjavljena od neovlašćenog lica.

Vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona rješenjem će odbiti žalbu ako utvrdi da je neosnovana.

Vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona rješenjem će usvojiti žalbu i ukinuti ili preinačiti rješenje​​ kojim se određuje privremena mjera obezbjeđenja.

Rješenje iz st. 1, 2 i 3 ovog člana je konačno.

Odluka drugostepenog suda

Član 31 

- brisan -

Trajanje privremene mjere obezbjeđenja

Član 32 

Privremena mjera obezbjeđenja može trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Ako je privremena mjera obezbjeđenja određena u izviđaju, ukinuće se po službenoj dužnosti ako istraga ne započne u roku od šest mjeseci od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere obezbjeđenja.

Ako je privremena mjera obezbjeđenja određena u istrazi, ukinuće se po službenoj dužnosti ako u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere obezbjeđenja optužnica ne stupi na pravnu snagu.

U slučaju iz stava 3 ovog člana, po isteku dvije godine od dana donošenja rješenja o​​ određivanju privremene mjere obezbjeđenja, protiv istog lica u odnosu na istu imovinu koja je bila​​ predmet privremene mjere obezbjeđenja ne može se ponovo podnijeti predlog za određivanje​​ privremene mjere.

Prije isteka vremena iz st. 1, 2 i 3 ovog člana, sud može privremenu mjeru obezbjeđenja ukinuti na zahtjev državnog tužioca, imaoca, branioca ili punomoćnika, ako se utvrdi da nije potrebna ili opravdana s obzirom na težinu krivičnog djela, imovinske prilike lica na koje se privremena mjera odnosi ili lica koje je po zakonu to lice dužno da izdržava i okolnosti slučaja koje pokazuju da oduzimanje imovinske koristi neće biti onemogućeno ili znatno otežano do završetka postupka.

Sud može privremenu mjeru obezbjeđenja zamijeniti drugom mjerom na zahtjev državnog tužioca, imaoca, branioca ili punomoćnika, ako utvrdi da će se svrha obezbjeđenja imovinske koristi postići drugom mjerom.

Sud će na zahtjev savjesnog trećeg lica ukinuti privremenu mjeru obezbjeđenja ako to lice podnese isprave iz kojih se očigledno može utvrditi da je to lice vlasnik imovinske koristi koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja.

Zahtjev za ukidanje privremene mjere obezbjeđenja državni tužilac, imalac, branilac, punomoćnik ili savjesno treće lice mogu podnijeti ponovo, nakon isteka roka od tri mjeseca od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za ukidanje iz stava 5 ovog člana.

Shodna primjena

Član 33

U postupku određivanja privremene mjere obezbjeđenja shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Privremeno oduzimanje pokretne imovine

Član 34

Na postupak, nadležnost i trajanje privremenog oduzimanja pokretne imovine, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupak, nadležnost i trajanje privremenih mjera obezbjeđenja.

V. TRAJNO ODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI STEČENE KRIMINALNOM DJELATNOŠĆU

Rok za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje

Član 35 

Nakon pravosnažnosti presude kojom je okrivljeni oglašen krivim za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona, državni tužilac, najkasnije u roku od šest mjeseci, podnosi zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću od imaoca koji vjerodostojnim ispravama ili na drugi način ne učini vjerovatnim daje porijeklo imovinske koristi zakonito (konfiskacija).

U slučaju iz člana 10 ovog zakona, zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene​​ kriminalnom djelatnošću može se podnijeti, najkasnije u roku od šest mjeseci od pravosnažnosti​​ odluke kojom je utvrđeno postojanje okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, odnosno​​ kojom je utvrđeno da se krivični postupak ne može nastaviti zbog smrti, bolesti, bjekstva, imuniteta,​​ amnestije, odnosno pomilovanja učinioca krivičnog djela ili zastare krivičnog gonjenja.

Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, državni tužilac može, iz opravdanih razloga, da zahtijeva​​ produženje roka za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene​​ kriminalnom djelatnošću od rukovodioca neposredno višeg državnog tužilaštva, a najduže za šest​​ mjeseci.

O zahtjevu iz st. 1 i 2 ovog člana, odlučuje vijeće iz člana 21 stav 2 ovog zakona, na glavnom ročištu iz člana 38 ovog zakona.

Sadržaj zahtjeva

Član 36 

Zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću sadrži:

1) podatke o pravosnažnoj presudi, odnosno odluci iz člana 35 st. 1 i 2 ovog zakona;

2) podatke o imaocu, odnosno vlasniku;

3) podatke o imovinskoj koristi koju treba oduzeti;

4) dokaze o imovini koju imalac posjeduje i o njegovim zakonitim prihodima;

5) dokaze da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, odnosno razloge koji ukazuju na očiglednu nesrazmjeru između vrijednosti imovine nakon umanjenja za plaćene poreze i druge dažbine i zakonitih prihoda imaoca.

Zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću koji je podnijet protiv pravnog sljedbenika, pored podataka iz stava 1 ovog člana, sadrži i dokaze da se radi o imovinskoj koristi koja je stečena kriminalnom djelatnošću, a zahtjev protiv trećih lica sadrži i dokaze daje imovinska korist prenijeta bez naknade, ili uz naknadu ako je treće lice znalo da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću ili je moglo ili bilo dužno da zna da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.

Uz zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi dostavljaju se spisi finansijske istrage.

Pripremno ročište

Član 37

Sud će, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz člana 35 ovog zakona, zakazati pripremno ročište radi predlaganja dokaza i određivanja pitanja koja će se raspravljati na glavnom ročištu.

Na pripremno ročište sud će pozvati državnog tužioca, imaoca i njegovog branioca, odnosno punomoćnika. Poziv se dostavlja imaocu na poznatu adresu, odnosno sjedište pozvanog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njegovog odsustva.

Ako je poziv dostavljen neposredno imaocu ili braniocu odnosno punomoćniku, smatra se da je time izvršeno uredno dostavljanje imaocu. U slučaju da se poziv ne može dostaviti na ovaj način, sud će imaocu postaviti punomoćnika po službenoj dužnosti za postupak trajnog oduzimanja imovinske koristi.

Imaocu će se poziv dostaviti, najmanje osam dana prije održavanja ročišta.

U pozivu će sud pozvati lica iz stava 2 ovog člana da na pripremnom ročištu iznesu činjenice i predlože dokaze na kojima se zasniva ili kojima se osporava zahtjev državnog tužioca.

Glavno ročište

Član 38

Sud će održati glavno ročište, u roku od dva mjeseca od dana održavanja pripremnog ročišta.

Ako postoje okolnosti na osnovu kojih se može zaključiti da neki dokaz neće moći da se pribavi u roku iz stava 1 ovog člana ili ako dokaz treba da se pribavi iz druge države, dan održavanja glavnog ročišta može se odložiti, najduže za još dva mjeseca.

Po proteku roka od četiri mjeseca od dana održavanja pripremnog ročišta, glavno ročište će se održati bez obzira što dokaz iz stava 2 ovog člana nije pribavljen.

U slučaju iz stava 3 ovog člana sud može odložiti održavanje glavnog ročišta ako se radi o odlučujućem dokazu.

Poziv

Član 39

Na glavno ročište sud poziva državnog tužioca, imaoca i njegovog branioca, odnosno punomoćnika i, po potrebi, druga lica.

Imaocu, braniocu odnosno punomoćniku i drugim licima poziv se dostavlja na poznatu adresu, odnosno sjedište pozvanog pravnog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njihovog odsustva.

Imaocu će se poziv dostaviti, najmanje 15 dana prije održavanja ročišta.

Dokazivanje

Član 40

Glavno ročište počinje izlaganjem sadržine zahtjeva državnog tužioca i održava se, po pravilu, bez prekidanja i odlaganja.

Ako je predmet zahtjeva imovina okrivljenog, državni tužilac iznosi dokaze o imovini okrivljenog, o njegovim zakonitim prihodima i okolnostima koje ukazuju na postojanje očigledne nesrazmjere između vrijednosti imovine nakon umanjenja za plaćene poreze i druge dažbine i zakonitih prihoda.

Okrivljeni, odnosno njegov branilac izjašnjavaju se o navodima državnog tužioca iz st. 1 i 2 ovog člana.

Ako je predmet zahtjeva imovina pravnog sljedbenika, člana porodice okrivljenog ili trećeg lica, državni tužilac iznosi dokaze da je pravni sljedbenik naslijedio imovinsku korist stečenu kriminalnom djelatnošću, odnosno da je prenijeta na člana porodice okrivljenog ili treće lice bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti, u cilju onemogućavanja oduzimanja.

Pravni sljedbenik, član porodice okrivljenog, treće lice, odnosno njihovi punomoćnici izjašnjavaju se o navodima državnog tužioca iz st. 1 i 4 ovog člana.

Rješenje

Član 41 

Po okončanju glavnog ročišta sud donosi rješenje kojim usvaja ili odbija zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi.

Prilikom donošenja rješenja iz stava 1 ovog člana sud će posebno cijeniti objektivnu​​ mogućnost pribavljanja dokaza od strane imaoca.

Rješenje o trajnom oduzimanju imovinske koristi sadrži podatke o imaocu, zakonski naziv krivičnog djela iz presude, podatke o imovinskoj koristi i vrijednosti imovinske koristi koja se oduzima od imaoca ako je imalac raspolagao imovinom i odluku o troškovima upravljanja imovinskom koristi za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja, imovinsko-pravnom zahtjevu oštećenog i troškovima zastupanja i potraživanju ili drugom pravu savjesnog trećeg​​ lica.

Rješenje iz stava 1 ovog člana, sud će dostaviti imaocu, njegovom braniocu odnosno punomoćniku, savjesnom trećem​​ licu i njegovom punomoćniku, državnom tužiocu, oštećenom i njegovom punomoćniku i nadležnom organu.

Ako je rješenjem iz stava 3 ovog člana odlučeno o troškovima upravljanja imovinskom koristi za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja i troškovima punomoćnika iz člana 37 stav 3 ovog zakona i troškovima privremenog zastupnika iz člana 46 stav 2 ovog zakona, a ti troškovi se ne mogu naplatiti od imaoca, sud će u rješenju o trajnom oduzimanju imovinske koristi taj iznos izdvojiti iz oduzete imovinske koristi.

Imovinskopravni zahtjev

Član 42

Ako je pravosnažnom presudom odlučeno o imovinsko-pravnom zahtjevu oštećenog, a presuda nije izvršena, sud će u rješenju o trajnom oduzimanju imovinske koristi taj iznos izdvojiti iz oduzete koristi ili izdvojiti dio imovine radi namirenja imovinsko-pravnog zahtjeva, a ako o imovinsko-pravnom zahtjevu nije odlučeno, sud može rješenjem izdvojiti dio imovine radi namirenja imovinsko-pravnog zahtjeva.

Pravo na žalbu

Član 43

Protiv rješenja iz člana 41 stav 1 ovog zakona, imalac, njegov branilac odnosno punomoćnik, oštećeni i njegov punomoćnik ili državni tužilac mogu izjaviti žalbu, u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.

O žalbi iz stava 1 ovog člana, odlučuje nadležni drugostepeni sud.

Odluka po žalbi

Član 44

Odlučujući po žalbi drugostepeni sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu ili nedozvoljenu, odbiti žalbu kao neosnovanu ili usvojiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

Ako je u istom predmetu rješenje već jednom bilo ukinuto, drugostepeni sud će zakazati ročište i odlučiti po žalbi, pri čemu rješenje ne može biti ukinuto i predmet vraćen na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.

Na zakazivanje i održavanje ročišta iz stava 2 ovog člana, primjenjuju se odredbe člana 29 ovog zakona.

Ponavljanje postupka

Član 45 

Postupak koji je u skladu sa ovim zakonom okončan pravnosnažnom odlukom može se na zahtjev državnog tužioca, imaoca, odnosno branioca ponoviti u skladu sa čl. 424 do 432 Zakonika o krivičnom postupku.

Dostavljanje

Član 46​​ 

U postupku određivanja privremene mjere obezbjeđenja, privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću pozive, pismena i odluke sud će dostaviti strankama u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku kojima se uređuje lično dostavljanje.

Ako se poziv, pismeno ili odluka ne može uručiti imaocu, sud će postaviti privremenog zastupnika koji je ovlašćen da u ime i za račun imaoca preduzima radnje radi zaštite njegovih interesa.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, poziv, pismeno ili odluka će se istaći i na oglasnoj tabli suda.

VI. ZAŠTITA SAVJESNIH TREĆIH LICA I UTICAJ NA DRUGE POSTUPKE

Socijalna zaštita

Član 47

Odluka o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ne isključuje ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita.

Zaštita oštećenog

Član 48

Ako je u krivičnom postupku zbog krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona ili u parničnom postupku donijeta pravosnažna odluka kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev oštećenog, sud će na zahtjev oštećenog u rješenju o trajnom oduzimanju imovinske koristi odlučiti da će se imovinskopravni zahtjev namiriti iz oduzete imovinske koristi ako se do pravosnažnosti rješenja na drugi način imovinskopravni zahtjev ne namiri.

Ako je u toku parnični postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva zbog krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona, sud će na zahtjev oštećenog u rješenju o trajnom oduzimanju imovinske koristi odrediti da se sredstva u visini imovinsko-pravnog zahtjeva izdvoje i posebno čuvaju ili deponuju na poseban račun.

Ako se u postupku iz stava 2 ovog člana donese presuda kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev, izvršenje će se sprovesti na izdvojenim ili deponovanim sredstvima ako imovinskopravni zahtjev nije na drugi način namiren.

Prava savjesnih trećih lica

Član 49

Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ne utiče na prava koja na toj imovini ima savjesno treće lice.

Savjesno treće lice može stupiti u postupak koji se vodi u skladu sa ovim zakonom do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Savjesno treće lice može da podnese predlog za ukidanje ili izmjenu privremene mjere obezbjeđenja, učestvuje u raspravi na ročištima, podnese žalbu protiv rješenja kojim se određuje privremena mjera obezbjeđenja, privremeno oduzimanje pokretne imovine ili trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i preduzme druge radnje u skladu sa ovim zakonom.

Ako savjesno treće lice ne stupi u postupak koji se vodi u skladu sa ovim zakonom do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, a upoznato je sa pokretanjem postupka, gubi pravo da traži namirenje iz oduzete imovinske koristi.

Namirenje potraživanja savjesnih trećih lica

Član 50

Savjesno treće lice čije je potraživanje ili drugo pravo utvrđeno pravosnažnom odlukom o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću može, u roku od dva mjeseca od dana prijema pravosnažne odluke, podnijeti zahtjev nadležnom organu radi namirenja svog potraživanja ili ostvarivanja drugog prava iz oduzete imovinske koristi.

Ako ukupna vrijednost potraživanja iz stava 1 ovog člana prelazi vrijednost oduzete imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, nadležni organ će savjesnom trećem licu ponuditi namirenje shodnom primjenom pravila namirenja povjerilaca u stečajnom postupku.

Ako savjesno treće lice ne prihvati ponudu iz stava 2 ovog člana, može u roku od dva mjeseca podnijeti zahtjev sudu koji je donio odluku o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću da donese rješenje o namirenju potraživanja iz stava 1 ovog člana. Sud će namirenje odrediti shodnom primjenom zakona kojim se uređuje namirenje povjerilaca u stečajnom postupku.

Protiv odluke iz stava 3 ovog člana, može se podnijeti žalba drugostepenom sudu, u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Uticaj na druge postupke

Član 51

Nakon određivanja privremene mjere obezbjeđenja u skladu sa ovim zakonom ne može se započeti postupak protiv imaoca za prinudnu naplatu poreskog potraživanja, postupak izvršenja ili dobrovoljne likvidacije privrednog društva niti drugi postupak radi namirenja potraživanja iz imovinske koristi koja je predmet oduzimanja, osim postupka za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva oštećenog.

Započeti postupci iz stava 1 ovog člana, prekidaju se do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Za vrijeme od određivanja privremene mjere obezbjeđenja u skladu sa ovim zakonom do donošenja odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, prekida se rok zastarjelosti i zakonski rokovi za preduzimanje radnji u postupcima iz stava 1 ovog člana.

Postupak iz stava 1 ovog člana, može se nastaviti po pravosnažnosti odluke o zahtjevu za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Uticaj na stečajni postupak

Član 52

Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka ne utiču na primjenu ovog zakona.

U slučaju otvaranja stečajnog postupka Crna Gora je:

- razlučni povjerilac imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u odnosu na koju je donijeta privremena mjera obezbjeđenja, čija je zabilježba upisana u javni registar;

- izlučni povjerilac imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koja je trajno oduzeta u skladu sa odredbama ovog zakona.

Danom otvaranja stečajnog postupka prema pravnom licu koje je imalac imovinske koristi koja je privremeno oduzeta stiču se uslovi za podnošenje izlučne tužbe u pogledu te koristi, kao kad se radi o dospjelim iznosima.

VII. UPRAVLjANjE ODUZETOM IMOVINSKOM KORISTI

1. Poslovi upravljanja oduzetom imovinskom koristi

Upravljanje oduzetom imovinskom koristi

Član 53

Upravljanje oduzetom imovinskom koristi obuhvata:

1) izvršavanje privremenih mjera obezbjeđenja određenih u skladu sa ovim zakonom, odnosno Zakonikom o krivičnom postupku;

2) izvršavanje odluka o privremenom oduzimanju pokretne imovine i trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću;

3) izvršavanje odluka o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, predmeta krivičnog djela i predmeta privremeno oduzetih u krivičnom i prekršajnom postupku i odluke o imovini datoj na ime jemstva;

4) procjenu vrijednosti oduzete imovinske koristi za potrebe upravljanja imovinskom koristi;

5) davanje u zakup oduzete imovinske koristi ili povjeravanje na upravljanje u skladu sa ovim zakonom;

6) davanje oduzete imovinske koristi na korišćenje bez naknade;

7) čuvanje, skladištenje, prodaju i povraćaj oduzete imovinske koristi;

8) deponovanje oduzetih novčanih sredstava i sredstava dobijenih od prodaje oduzete imovinske koristi u skladu sa zakonom;

9) uništavanje oduzete imovinske koristi u skladu sa zakonom;

10) vođenje evidencije o oduzetoj imovinskoj koristi i sudskim postupcima u kojima je oduzeta, kao i o privremenim mjerama obezbjeđenja;

11) druge poslove u skladu sa zakonom.

U izvršavanju odluka iz stava 1 tač. 1, 2 i 3 ovog člana, policija pruža pomoć nadležnom organu.

Način upravljanja

Član 54

Poslove upravljanja iz člana 53 ovog zakona, nadležni organ vrši po službenoj dužnosti ili po odluci suda, sa pažnjom dobrog domaćina, na način koji garantuje najveći stepen očuvanja vrijednosti oduzete imovinske koristi, uz najniže troškove.

Dostavljanje odluka i podataka

Član 55

Odluke iz člana 53 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona, kao i podatke neophodne za izvršavanje poslova upravljanja oduzetom imovinskom koristi sud, drugi organi i pravna lica, bez odlaganja, dostavljaju nadležnom organu.

Zapisnik

Član 56

O preuzimanju oduzete imovinske koristi sačinjava se zapisnik, koji sadrži:

1) naziv suda koji je donio odluku iz člana 53 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona, broj predmeta, odnosno odluke i datum donošenja;

2) ime, prezime i adresu lica, odnosno naziv i sjedište pravnog lica, od kojeg je imovinska korist oduzeta;

3) svojstvo lica od koga je imovinska korist oduzeta;

4) podatke o oduzetoj imovinskoj koristi i stanju u kojem se ta imovinska korist nalazi;

5) podatke o vrijednosti oduzete imovinske koristi;

6) podatke o mjestu gdje se oduzeta imovinska korist nalazi;

7) potpis ovlašćenog lica; i

8) druge podatke o oduzetoj imovinskoj koristi.

2. Izvršenje privremenih mjera obezbjeđenja i odluka o privremenom oduzimanju pokretne imovine i trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom

Zabrana raspolaganja i korišćenja nepokretnosti, nalog kreditnoj, finansijskoj i drugoj sličnoj​​ instituciji, zabrana raspolaganja potraživanjem i zabrana otuđenja i opterećenja akcija ​​ 

Član 57 

Ako je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tač. 1 do 4 ovog zakona, nadležni organ će odmah po prijemu tješenja o određivanju te mjere donijeti naredbu o izvršenju.

Naredbu iz stava 1 ovog člana, zajedno sa rješenjem o određivanju privremene mjere obezbjeđenja nadležni organ, bez odlaganja, dostaviće organu uprave nadležnom za vođenje katastra nepokretnosti ili pravnom licu koje vodi javni registar ili evidenciju o imovinskoj koristi koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja ili kod kojeg se vodi račun lica na koje se privremena mjera obezbjeđenja odnosi.

Organ ili pravno lice iz stava 2 ovog člana, dužno je da postupi po naredbi nadležnog organa, u skladu sa odredbama zakona na osnovu kojeg organ ili pravno lice obavlja poslove.

Na sprovođenje naredbe o izvršenju privremenih mjera obezbjeđenja, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Zabrana korišćenja ili raspolaganja pravima na osnovu akcija i udjela

Član 58

Ako je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 5 ovog zakona, nadležni organ će odmah po prijemu rješenja o određivanju te mjere donijeti naredbu o izvršenju.

Na dostavljanje naredbe iz stava 1 ovog člana obaveze organa, odnosno pravnog lica koje vodi javne evidencije o akcijama ili udjelima u privrednom društvu i drugim hartijama od vrijednosti i sprovođenje naredbe, shodno se primjenjuju odredbe člana 57 ovog zakona.

U slučaju određivanja privremene mjere obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 5 ovog zakona, nadležni organ može odrediti lice koje će zastupati interese manjinskog vlasnika akcija ili udjela u privrednom društvu.

Privremena uprava u privrednom društvu

Član 59 

Ako je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 6 ovog zakona, koja se odnosi na akcionarsko društvo, Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) na predlog nadležnog organa imenuje privremeni upravni odbor od tri člana i privremenog upravnika.

Privremeni upravni odbor iz stava 1 ovog člana, preuzima ovlašćenja skupštine i odbora direktora akcionarskog društva, a privremeni upravnik preuzima ovlašćenja izvršnog direktora.

Ako je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 6 ovog zakona, koja se odnosi na drugi oblik organizovanja privrednog društva, Vlada na predlog nadležnog organa imenuje privremenog upravnika koji preuzima ovlašćenja organa društva.

Za člana privremenog upravnog odbora i privremenog upravnika iz st. 1 i 3 ovog člana, ne može biti imenovano lice:

1) kome je izrečena mjera bezbjednosti zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti;

2) koje ima potraživanje ili obavezu prema privrednom društvu u kojem je uvedena privremena uprava;

3) koje je u prethodnoj godini bilo član organa upravljanja ili drugo ovlašćeno lice u privrednom društvu u kojem je uvedena privremena uprava;

4) koje je srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena ili je bračni ili vanbračni supružnik, partner u zajednici života​​ lica istog pola, bez obzira da li je brak ili zajednica života prestala, sa imaocem ili članovima organa upravljanja privrednog društva u kojem je uvedena privremena uprava;

5) koje je kao službeno lice učestvovalo u postupku oduzimanja imovinske koristi u skladu sa ovim zakonom ili postoje drugi važni razlozi koji ukazuju na postojanje sukoba interesa u odnosu na privredno društvo u kojem je uvedena privremena uprava;

6) koje je branilac, odnosno punomoćnik imaoca;

7) koje je povezano sa imaocem.

Nadzor nad radom privremenog upravnog odbora i privremenog upravnika iz st. 1 i 3 ovog člana, vrši nadležni organ.

Privremeni upravni odbor ili privremeni upravnik iz st. 1 i 3 ovog člana, podnosi nadležnom organu, jednom u tri mjeseca, izvještaj o poslovanju privrednog društva u kojem je uvedena privremena uprava.

Zabrana raspolaganja i/ili korišćenja pokretnih stvari

Član 59a

Ako je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tačka 7 ovog zakona,​​ nadležni organ će odmah po prijemu rješenja o određivanju te mjere donijeti naredbu o izvršenju.

Naredbu iz stava 1 ovog člana, zajedno sa rješenjem o određivanju privremene mjere​​ obezbjeđenja nadležni organ, bez odlaganja, dostaviće organu nadležnom za vođenje odgovarajućeg​​ registra.

Organ iz stava 2 ovog člana dužan je da postupi po naredbi nadležnog organa.

Na sprovođenje naredbe iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se​​ uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

Izvršenje odluke o privremenom oduzimanju pokretne imovine

Član 60

Na izvršenje odluke o privremenom oduzimanju pokretne imovine, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

Izvršenje odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom

Član 61 

Trajno oduzeta imovinska korist postaje državna imovina i na izvršenje odluka o trajnom​​ oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću primjenjuje se zakon kojim se​​ uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

Na raspolaganje oduzetom imovinskom koristi primjenjuje se zakon kojim se uređuje državna​​ imovina.

Imovinom iz stava 1 ovog člana raspolaže Vlada, i to u vrijednosti od:

- 50% te imovine za potrebe organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, od čega​​ najmanje polovina za potrebe zaštite i podrške žrtvama krivičnih djela;

- 30% te imovine za potrebe organa državne uprave nadležnog za poslove državne imovine; i

- 20% te imovine za potrebe obezbjeđivanja sredstava u skladu sa zakonom kojim se uređuje​​ ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje djece.

3. Procjena vrijednosti, davanje u zakup i na korišćenje bez naknade oduzete imovinske koristi

Procjena vrijednosti oduzete imovinske koristi

Član 62

Nadležni organ vrši procjenu vrijednosti oduzete imovinske koristi za potrebe upravljanja imovinskom koristi (davanje u zakup, davanje na korišćenje bez naknade i prodaja) ili na zahtjev suda.

Procjenu vrijednosti iz stava 1 ovog člana može da vrši stručno lice zaposleno u nadležnom organu.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, nadležni organ može radi procjene vrijednosti oduzete imovinske koristi angažovati stručno lice, organizaciju ili instituciju, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove finansija.

Davanje oduzete imovinske koristi u zakup ili na korišćenje bez naknade

Član 63 

Nadležni organ može imovinsku korist za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tač. 1 i 1a ovog zakona, dati u zakup ili povjeriti na upravljanje licu koje nije povezano sa imaocem, odnosno vlasnikom, državnim organima i organima lokalne samouprave, pravnim licima koja vrše javna ovlašćenja, humanitarnim i nevladinim organizacijama ili drugim pravnim subjektima.

Nadležni organ može kuću ili stan za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana​​ 19 stav 1 tač. 1 i 1a ovog zakona, dati na korišćenje bez naknade bračnom ili vanbračnom​​ supružniku ili partneru u zajednici života lica istog pola, djeci i roditeljima imaoca, odnosno​​ vlasnika ako su u vrijeme oduzimanja stanovali u privremeno oduzetoj kući ili stanu.

Novčana sredstva dobijena davanjem u zakup oduzete imovinske koristi uplaćuju se na poseban račun nadležnog organa i koriste se za pokrivanje troškova upravljanja i održavanja oduzete imovinske koristi.

Nadležni organ može državnom organu, odnosno organu državne uprave dati na korišćenje bez​​ naknade privremeno oduzetu pokretnu imovinu ako je to potrebno u cilju zaštite bezbjednosti​​ ličnosti koja se štiti u skladu sa propisom kojim se određuju ličnosti, objekti i prostori koje​​ obezbjeđuje policija.

Način davanja u zakup privremeno oduzete imovinske koristi propisuje Vlada.

4. Čuvanje, skladištenje i prodaja oduzete imovinske koristi

Čuvanje i skladištenje oduzete imovinske koristi

Član 64

Privremeno oduzetu imovinsku korist od istorijske, umjetničke i naučne vrijednosti nadležni organ predaje na čuvanje ustanovama specijalizovanim za čuvanje takve imovine, do pravosnažnosti odluke.

Privremeno oduzeti predmeti od plemenitih metala, dragog ili poludragog kamenja, bisera i drugih predmeta od vrijednosti nadležni organ predaje na čuvanje Centralnoj banci Crne Gore.

Privremeno oduzeto oružje nadležni organ predaje na čuvanje organu državne uprave nadležnom za unutrašnje poslove, osim starog oružja koje se predaje na čuvanje muzeju.

Nadležni organ može zaključiti ugovor sa fizičkim ili pravnim licem kojem predaje na čuvanje i skladištenje oduzetu imovinsku korist.

Trajno oduzeta imovinska korist iz stava 1 ovog člana i trajno oduzeto staro oružje iz stava 3 ovog člana, kao državna imovina, povjerava se na čuvanje ustanovi​​ specijalizovanoj za čuvanje takve imovine koju odredi organ državne uprave nadležan za poslove kulture.

Trajno oduzeta imovinska korist iz stava 2 ovog člana, kao državna imovina čuva se u sefu kod Centralne banke Crne Gore na osnovu ugovora o zakupu sefa koji zaključuju nadležni organ i Centralna banka Crne Gore.

Prodaja pokretne imovine

Član 65

Nadležni organ može prodati pokretnu imovinu za koju je određeno privremeno oduzimanje, ako:

- procijenjeni da troškovi čuvanja, upravljanja i održavanja značajno prevazilaze vrijednost te imovine;

- toj imovini prijeti opasnost od propadanja.

Prodaja iz stava 1 ovog člana, sprovodi se javnim nadmetanjem, u skladu za zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

U slučaju da prodaja iz stava 2 ovog člana nije uspjela, prodaja se može izvršiti neposrednom pogodbom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje, a ako ni ta prodaja ne uspije, oduzeta pokretna imovina se može pokloniti u humanitarne svrhe, povjeriti na korišćenje državnom organu odnosno organu državne uprave ili uništiti.

Vrijednost imovine iz stava 1 ovog člana, utvrđuje nadležni organ.

Hartije od vrijednosti

Član 66

Upravljanje i prodaja hartija od vrijednosti vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju hartije od vrijednosti.

U slučaju kad je određeno privremeno oduzimanje hartija od vrijednosti, nadležni organ vrši zabilježbu zabrane raspolaganja i otuđenja tih hartija u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji.

Radi praćenja kretanja tržišne vrijednosti hartija od vrijednosti za koje je određeno privremeno oduzimanje, nadležni organ može angažovati ovlašćenog učesnika na tržištu hartija od vrijednosti.

Prodaja nepokretne imovine

Član 67 

Nadležni organ može nepokretnu imovinu za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tač. 1 i​​ 1a ovog zakona prodati, uz saglasnost suda, ako:

- troškovi čuvanja, upravljanja i održavanja značajno prevazilaze vrijednost te imovine;

- toj imovini prijeti opasnost od propadanja.

Vrijednost imovine iz stava 1 ovog člana, utvrđuje nadležni organ.

Način prodaje nepokretne imovine za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja iz člana 19 stav 1 tač. 1 i​​ 1a ovog zakona, propisuje Vlada.

Ograničenja u raspolaganju

Član 68 

Nadležni organ ne može oduzetu imovinsku korist predatu na čuvanje i skladištenje, dati u zakup ili prodati bračnom ili​​ vanbračnom supružniku ili partneru u zajednici života lica istog pola imaoca, njegovom srodniku po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, srodniku u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili srodniku po tazbini zaključno do drugog stepena, braniocu, odnosno punomoćniku imaoca, kao i privrednom društvu u kojem imalac posjeduje akcije u visini od najmanje 25% svih akcija ili kontroliše privredno društvo na osnovu dominantnog položaja u upravljanju privrednim društvom ili drugom povezanom licu sa imaocem.

Prodaja lako kvarljive robe i životinja

Član 69 

Nadležni organ može, bez javnog nadmetanja, prodati lako kvarljivu robu i životinje ili ih ustupiti u humanitarne svrhe.

Novčana sredstva dobijena prodajom privremeno oduzete imovinske koristi iz stava 1 ovog člana, čuvaju se na posebnom računu nadležnog organa kao neoročeni depozit po najpovoljnijoj kamatnoj stopi do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi.

5. Povraćaj oduzete imovinske koristi i naknada štete

Povraćaj oduzete imovinske koristi

Član 70

Ako je u skladu sa ovim zakonom određena privremena mjera obezbjeđenja ili je određeno privremeno oduzimanje pokretne imovine, imalac ima pravo na povraćaj oduzete imovinske koristi i naknadu štete, u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, u slučaju donošenja:

1) odluke kojom se odbija zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom;

2) oslobađajuće ili odbijajuće presude za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona, odnosno za krivično djelo povodom kojeg je određena privremena mjera obezbjeđenja ili je određeno privremeno oduzimanje pokretne imovine.

U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, nadležni organ će bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema odluke kojom se odbija zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom, vratiti privremeno oduzetu imovinsku korist.

U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana, nadležni organ će bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pravosnažne oslobađajuće ili odbijajuće presude, vratiti privremeno oduzetu imovinsku korist.

Tužba za naknadu štete može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja pravosnažne odluke o odbijanju zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom.

O povraćaju imovinske koristi iz st. 1, 2 i 3 ovog člana, sačinjava se zapisnik koji potpisuju starješina nadležnog organa i imalac.

Za naknadu štete iz stava 4 ovog člana, odgovorna je Crna Gora.

Obim povraćaja oduzete imovinske koristi

Član 71

U slučaju povraćaja oduzete imovinske koristi imaocu će se predati plodovi i sve ostale koristi ostvarene tokom upravljanja oduzetom imovinskom koristi.

Ako je u toku upravljanja oduzetom imovinskom koristi izvršena prodaja dijela ili cjelokupne imovinske koristi, nadležni organ je dužan da imaocu prenese iznos kupoprodajne cijene uvećan za iznos prosječne kamate koja se obračunava na depozite po viđenju u Crnoj Gori.

Ako je u toku upravljanja privremeno oduzeta imovinska korist poklonjena ili uništena, imalac ima pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Nadležni organ postupiće u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana, u roku od 15 dana od dana dostavljanja pravosnažne odluke iz člana 70 stav 1 ovog zakona.

6. Deponovanje oduzetih novčanih sredstava i sredstava dobijenih od prodaje oduzete imovinske koristi

Deponovanje oduzetih novčanih sredstava

Član 72

Oduzeta novčana sredstva u eurima deponuju se na namjenski račun nadležnog organa koji se vodi kod organa državne uprave nadležnog za poslove finansija, do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju novčanih sredstava.

Oduzeta novčana sredstva, odnosno devize i efektivni strani novac uplaćuju se na namjenski račun nadležnog organa koji se vodi kod Centralne banke Crne Gore, do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju novčanih sredstava.

Deponovanje novčanih sredstava dobijenih od prodaje

Član 73

Sredstva dobijena prodajom pokretne imovine iz člana 65 ovog zakona i prodajom nepokretne imovine iz člana 67 ovog zakona, oročavaju se kod banke u Crnoj Gori kao depozit po viđenju, do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi.

Sredstva iz stava 1 ovog člana nadležni organ koristi za pokrivanje troškova upravljanja i održavanja oduzete imovinske koristi.

7. Uništavanje oduzete imovinske koristi

Uništavanje imovinske koristi

Član 74

Oduzeta imovinska korist koja se mora uništiti zbog zaštite života i zdravlja ljudi i životinja, zaštite životne sredine, bezbjedonosnih i drugih razloga, uništava se pod nadzorom nadležnih organa, u skladu sa zakonom.

Troškovi uništenja imovinske koristi iz stava 1 ovog člana, padaju na teret lica od koga je imovinska korist oduzeta.

U slučaju daje lice iz stava 2 ovog člana nepoznato ili nedostupno, troškovi uništenja padaju na teret nadležnog organa.

Ako se naknadno utvrdi identitet lica iz stava 3 ovog člana, odnosno to lice postane dostupno, nadležni organ ima pravo na naknadu troškova od tog lica.

Troškovi uništenja imovinske koristi koja je podložna kvarenju padaju na teret imaoca.

Troškovi upravljanja

Član 75

Troškovi čuvanja i održavanja oduzete imovinske koristi padaju na teret nadležnog organa, do pravosnažnosti odluke.

8. Upravljanje oduzetim predmetima krivičnog djela, predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva

Shodna primjena

Član 76​​ 

Odredbe ovog zakona koje se odnose na upravljanje oduzetom imovinskom koristi shodno se primjenjuju na upravljanje oduzetim predmetima krivičnog djela, predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva.

9. Vođenje evidencije o oduzetoj imovinskoj koristi i sudskim postupcima u kojima je oduzeta

Evidencija

Član 77​​ 

U evidenciju o oduzetoj imovinskoj koristi unose se podaci o:

1) pravosnažnim odlukama suda kojima su određene privremene mjere obezbjeđenja, privremeno oduzimanje pokretne imovine i trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom - broj i datum donošenja, naziv suda i datum pravosnažnosti odluke;

2) krivičnom djelu iz člana 2 stav 2 ovog zakona, odnosno krivičnom djelu kojim je pribavljena imovinska korist - zakonski naziv krivičnog djela i član Krivičnog zakonika Crne Gore kojim je krivično djelo propisano;

3) vrsti i procijenjenoj vrijednosti oduzete imovinske koristi, i to:

- za pokretnu imovinu - popis stvari, njihova procijenjena vrijednost i mjesto gdje se te stvari nalaze;

- za nepokretnu imovinu - podaci o: površini nepokretnosti, objektima, pravima na nepokretnosti i organu kod kojeg je nepokretnost upisana u katastar nepokretnosti; vremenu na koje je imovinska korist oduzeta; imovinskoj koristi koja je povjerena na čuvanje i kome je povjerena; pokretnoj imovini koja je prodata u cilju očuvanja njene​​ vrijednosti i vrijednosti za koju je prodata; prodaji trajno oduzete imovinske koristi; vrijednosti za koju je prodata; imovini koja je ustupljena bez naknade; imovini koja je uništena;

4) licu od kojeg je imovinska korist oduzeta - ime, prezime, jedinstveni matični broj i adresa fizičkog lica, odnosno naziv, sjedište i matični broj pravnog lica i svojstvo lica od koga je imovinska korist oduzeta;

5) povraćaju oduzete imovinske koristi - broj pravosnažne odluke suda kojom se odbija zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi i datum pravosnažnosti odluke; broj pravosnažne presude iz člana 70 stav 1 tačka 2 ovog zakona i datum pravosnažnosti presude i obim povraćaja oduzete imovinske koristi;

6) oduzetim predmetima krivičnog djela, predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovini datoj na ime jemstva.

Evidencija iz stava 1 ovog člana, vodi se posebno za privremene mjere obezbjeđenja, privremeno oduzimanje pokretne imovine, trajno oduzetu imovinsku korist, oduzete predmete krivičnog djela, predmete privremeno oduzete u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinu datu na ime jemstva.

Evidencija iz stava 1 ovog člana, vodi se u obliku knjige sastavljene od listova čije su stranice numerisane i u elektronskom obliku.

Na vođenje evidencije o oduzetoj imovinskoj koristi shodno se primjenjuju propisi o kancelarijskom poslovanju u organima državne uprave.

VIII. MEĐUNARODNA SARADNjA

Osnov za međunarodnu saradnju

Član 78

Međunarodna saradnja u cilju oduzimanja i upravljanja oduzetom imovinskom koristi ostvaruje se u skladu sa međunarodnim ugovorom.

Ako međunarodni ugovor ne postoji ili određena pitanja nijesu regulisana međunarodnim ugovorom, međunarodna saradnja ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom, pod uslovom da postoji uzajamnost ili se može očekivati da bi strana država izvršila zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć domaćeg pravosudnog organa.

Na pitanja međunarodne saradnje koja nijesu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje međunarodna pravna pomoć u krivičnim stvarima.

Dioba trajno oduzete imovinske koristi sa drugim državama može se urediti međunarodnim ugovorom.

Obim međunarodne saradnje

Član 79

Međunarodna saradnja u smislu ovog zakona obuhvata identifikaciju, praćenje i otkrivanje imovinske koristi, određivanje privremene mjere obezbjeđenja, privremeno oduzimanje pokretne imovine, trajno oduzimanje imovinske koristi i upravljanje oduzetom imovinskom koristi.

Organizaciona jedinica policije nadležna za finansijsku istragu postupa po zahtjevima u skladu sa Odlukom Savjeta 2007/845/JNA od 6. decembra 2007. godine.

Dostavljanje molbe za saradnju

Član 80

Molba nadležnog organa druge države za međunarodnu saradnju dostavlja se nadležnom organu Crne Gore preko organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa. Na isti način molba nadležnog organa Crne Gore dostavlja se nadležnom organu druge države.

Sadržaj molbe za saradnju

Član 81 

Molba za međunarodnu saradnju sadrži:

1) naziv organa koji podnosi molbu;

2) pravni osnov za pružanje međunarodne saradnje;

3) podatke o licu na koje se molba odnosi (ime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo i boravište), a ako se radi o pravnom licu i podatke o sjedištu pravnog lica;

4) podatke o imovinskoj koristi u vezi sa kojom se traži saradnja i njenoj povezanosti sa licem iz stava 1 tačka 3 ovog člana;

5) konkretne radnje koje bi trebalo preduzeti; i

6) izvod iz teksta zakona druge države koji predstavlja osnov za preduzimanje određenih mjera.

Molba za međunarodnu saradnju koja se odnosi na otkrivanje imovinske koristi, zabranu raspolaganja imovinskom koristi ili oduzimanje imovinske koristi, pored podataka iz stava 1 ovog člana sadrži i okolnosti iz kojih proizilazi da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, uz molbu se prilažu dokazi da je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona ili da je pokrenut finansijski​​ izviđaj, odnosno finansijska istraga.

Uz molbu za sprovođenje trajnog oduzimanja imovinske koristi prilaže se pravosnažna odluka o trajnom oduzimanju imovinske koristi.

Postupak

Član 82

Po prijemu molbe nadležnog organa druge države za međunarodnu saradnju državni tužilac, odnosno sud ispituje da li su ispunjeni uslovi iz čl. 79 i 81 ovog zakona.

Ako molba nadležnog organa druge države za međunarodnu saradnju ne sadrži sve propisane elemente, od tog organa zatražiće se da dopuni molbu i odrediće mu se rok za dopunu molbe.

Ako nadležni organ druge države ne postupi u skladu sa stavom 2 ovog člana, molba tog organa će se odbiti.

Trajanje mjere obezbjeđenja

Član 83

Privremena mjera obezbjeđenja određena po molbi za međunarodnu saradnju traje do okončanja postupka za trajno oduzimanje imovinske koristi u državi koja je uputila molbu za međunarodnu saradnju.

Ako postupak iz stava 1 ovog člana ne bude okončan u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o privremenoj mjeri obezbjeđenja, sud će po službenoj dužnosti ukinuti privremenu mjeru obezbjeđenja.

Sud će, šest mjeseci prije isteka roka iz stava 2 ovog člana, obavijestiti nadležni organ druge države o posljedicama proteka roka.

Na obrazloženu molbu nadležnog organa druge države, sud može odlučiti da privremena mjera obezbjeđenja traje najduže još jednu godinu.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Započeti postupci

Član 84

Postupci u kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona donijeta prvostepena odluka o trajnom oduzimanju imovine, nastaviće se u skladu sa odredbama propisa koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona.

Ako je prvostepena odluka po zahtjevu za trajno oduzimanje imovine ukinuta i predmet upućen prvostepenom sudu na ponovno suđenje, u daljem postupku primijeniće se odredbe ovog zakona.

Ako nije izvršena pravosnažna odluka o trajnom oduzimanju imovine donijeta prije stupanja na snagu ovog zakona, izvršenje će se sprovesti u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 84a

Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona donijeta naredba o pokretanju finansijske istrage​​ po odredbama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ("Službeni​​ list CG", br. 58/15 i 47/19), finansijska istraga će se okončati u skladu sa odredbama tog zakona.

Član 84b

Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona pokrenut postupak oduzimanja imovinske koristi​​ stečene kriminalnom djelatnošću po odredbi člana 10 Zakona o oduzimanju imovinske koristi​​ stečene kriminalnom djelatnošću ("Službeni list CG", br. 58/15 i 47/19), postupak će se okončati u​​ skladu sa odredbama tog zakona.

Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona predložena privremena mjera obezbjeđenja i​​ privremeno oduzimanje pokretne imovine u skladu sa odredbama Zakona o oduzimanju imovinske​​ koristi stečene kriminalnom djelatnošću ("Službeni list CG", br. 58/15 i 47/19), a o kojoj sud nije​​ donio rješenje, postupak će se nastaviti u skladu sa odredbama tog zakona.

Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona određena privremena mjera obezbjeđenja i​​ privremeno oduzimanje pokretne imovine u skladu sa odredbama Zakona o oduzimanju imovinske​​ koristi stečene kriminalnom djelatnošću ("Službeni list CG", br. 58/15 i 47/19), na trajanje ovih​​ mjera primjenjivaće se te odredbe.

Postupci za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću koji su​​ pokrenuti u skladu sa odredbama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom​​ djelatnošću ("Službeni list CG", br. 58/15 i 47/19), nastaviće se u skladu sa odredbama tog zakona.

Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona donijeta prvostepena odluka o trajnom​​ oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u skladu sa odredbama Zakona o​​ oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ("Službeni list CG", br. 58/15 i​​ 47/19), postupak po žalbi sprovešće se u skladu sa odredbama tog zakona.

Ako je prvostepena odluka po zahtjevu za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene​​ kriminalnom djelatnošću ukinuta i predmet upućen prvostepenom sudu na​​ ponovno suđenje u​​ skladu sa odredbama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću​​ ("Službeni list CG", br. 58/15 i 47/19), u daljem postupku primjenjivaće se odredbe ovog zakona.

Donošenje podzakonskih akata

Član 85

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Prestanak važenja

Član 86

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini ("Službeni list CG", br. 49/08 i 31/12), kao i odredbe člana 113 st. 3 i 4 Krivičnog zakonika Crne Gore ("Službeni list RCG", br. 70/03 i 47/06 i "Službeni list CG", br. 40/08, 25/10, 32/11, 40/13 i 14/15) i član 90, potpoglavlje: "3. Trajno oduzimanje imovine čije zakonito porijeklo nije dokazano" i čl. 486 do 489 Zakonika o krivičnom postupku ("Službeni list CG", br. 57/09,49/10, 47/14, 2/15 i 35/15).

Stupanje na snagu

Član 87

Ovaj zakon stupa na snagu nakon isteka roka od 30 dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".