Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim
Ukaz o proglašenju Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju
Proglašavam Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, koji je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Četvrtoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 31. decembra 2025. godine.
Broj: 01-009/25-2528/2
Podgorica, 31. decembar 2025. godine
Predsjednik Crne Gore,
Jakov Milatović, s.r.
Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 Ustava Crne Gore i Amandmana IV stav 1 na Ustav Crne Gore, Skupština Crne Gore 28. saziva, na Četvrtoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 31. decembra 2025. godine, donijela je
Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju
Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 3/2026 od 9.1.2026. godine, a stupio je na snagu 17.1.2026.
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Član 1
Predškolsko vaspitanje i obrazovanje, kao dio jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema, ostvaruje se na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Djelatnost
Član 2
Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem ostvaruje se vaspitanje i obrazovanje djece, vodi briga o djeci i pruža podrška roditeljima u poboljšanju kvaliteta života porodice i djece.
Obuhvat djece
Član 3
Predškolsko vaspitanje i obrazovanje obuhvata djecu do polaska u osnovnu školu.
Dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja
Član 4
Predškolsko vaspitanje i obrazovanje je jednako dostupno svakom djetetu i ne može biti neposredno ili posredno ograničeno po osnovu: pola, rase, boje kože, jezika, vjere, nacionalnog, etničkog, socijalnog ili drugog porijekla, posebnih obrazovnih potreba ili drugog ličnog svojstva ili okolnosti, u skladu sa posebnim propisom.
Ciljevi
Član 5
Ciljevi predškolskog vaspitanja i obrazovanja su:
1) stvaranje uslova za život, igru i razvoj djece;
2) razvijanje sposobnosti razumijevanja i prihvatanja sebe i drugih;
3) razvijanje sposobnosti za dogovaranje, uz uvažavanje različitosti i učestvovanje u grupi;
4) razvijanje sposobnosti prepoznavanja emocija i podsticanje emotivnog doživljavanja i izražavanja;
5) njegovanje radoznalosti, istraživačkog duha, mašte i intuicije, kao i razvijanje mišljenja;
6) podsticanje jezičkog razvoja, kao vještine komunikacije, stvaralačkog i kreativnog korišćenja govora;
7) razvijanje interesovanja djece da kroz igru i zabavu usvajaju strani jezik;
8) podsticanje doživljavanja umjetničkih djela i umjetničkog izražavanja;
9) bogaćenje dječjeg iskustva kroz različite tipove aktivnosti iz svakodnevnog života;
10) podsticanje tjelesnog i motoričkog razvoja;
11) razvijanje samostalnosti, higijenskih navika i brige za zdravlje;
12) razvijanje pozitivnog odnosa prema prirodi i zaštiti životne sredine;
13) razvijanje sposobnosti razumijevanja i usvajanja osnovnih socijalnih, moralnih i drugih vrijednosti;
14) razvijanje svijesti o jednakosti i ravnopravnosti polova.
Organizovanje
Član 6
Predškolsko vaspitanje i obrazovanje ostvaruje se u predškolskoj ustanovi, osnovnoj školi, obrazovnom centru i resursnom centru (u daljem tekstu: ustanova), kao i u porodici, u skladu sa ovim zakonom.
Predškolsko vaspitanje i obrazovanje u ustanovi organizuje se u jaslicama i vrtićima, zavisno od uzrasta djece.
U jaslicama borave djeca uzrasta do tri godine života, a u vrtićima djeca od tri godine života do polaska u osnovnu školu.
Pravo na izbor programa
Član 7
Roditelj ima pravo da, u skladu sa interesovanjima i potrebama djeteta, izabere program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, pod uslovima i na način propisan ovim zakonom.
Djeca sa posebnim obrazovnim potrebama
Član 8
Predškolsko vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
Upotreba rodno osjetljivog jezika
Član 9
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
Značenje izraza
Član 10
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1) radna godina u predškolskom vaspitanju i obrazovanju je period u kojem se realizuje program predškolskog vaspitanja i obrazovanja;
2) program predškolskog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: obrazovni program) je najšire definisana programska orijentacija za izvođenje vaspitno-obrazovnog rada;
3) vaspitna grupa predstavlja grupu djece strukturiranu po uzrastu, pedagoškim normativima i brojnosti;
4) vaspitna jedinica je dio predškolske ustanove van sjedišta ustanove koji obuhvata jednu ili više vaspitnih grupa;
5) privatni vaspitač je nastavnik predškolskog vaspitanja i obrazovanja angažovan po potrebi za realizaciju osnovnih programskih zahtjeva sa djetetom u porodici.
II. ORGANIZACIJA VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA
Obrazovni program
Član 11
Predškolsko vaspitanje i obrazovanje ostvaruje se prema obrazovnom programu.
Obrazovni program realizuje se u javnoj i privatnoj ustanovi.
Obrazovni program sadrži teorijsko-naučne pretpostavke programa, ciljeve i zadatke programa, uzrast djece, vrste, obim i trajanje vaspitno-obrazovnog rada, planiranje, način izvođenja i drugo.
Vrste obrazovnih programa
Član 12
Vrste obrazovnih programa su: primarni program, program pripreme djece za osnovnu školu, specijalizovani program, program po posebnim pedagoškim načelima i drugi programi, u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima.
Programi iz stava 1 ovog člana realizuju se prema mogućnostima ustanove, u skladu sa potrebama i interesovanjima djece i roditelja.
Ustanova može organizovati povremene programe u prirodi i programe turističkog karaktera, u skladu sa primarnim programom.
Odluku o organizovanju rada u smislu stava 3 ovog člana, uz pribavljeno mišljenje Savjeta roditelja, donosi upravni odbor ustanove.
Primarni program
Član 13
Primarnim programom, pored elemenata iz člana 11 stav 3 ovog zakona, utvrđuju se program pripreme djece za osnovnu školu i program engleskog jezika.
Primarni program realizuje se kao cjelodnevni program u trajanju od šest do devet časova ili kao poludnevni program u trajanju od četiri do šest časova.
Program engleskog jezika realizuje se za djecu uzrasta od tri godine do polaska u osnovnu školu.
Program pripreme djece za osnovnu školu
Član 14
Programom pripreme djece za osnovnu školu utvrđuje se sadržaj kontinuiranih ili povremenih. aktivnosti koje se mogu organizovati jednom ili više puta nedjeljno i mora biti u skladu sa primarnim programom.
Ustanova mora da realizuje program pripreme djece za osnovnu školu za djecu koja nijesu uključena u primarni program, u skladu sa interesovanjem roditelja.
U slučaju iz stava 2 ovog člana, program pripreme djece za osnovnu školu ustanova organizuje u vremenu i terminima koji ne remete njen redovan rad.
Program pripreme djece za osnovnu školu realizuje se za djecu uzrasta od pet godina života do polaska u osnovnu školu, u trajanju do tri časa.
Ako se program pripreme djece za osnovnu školu donosi kao poseban obrazovni program, pored elemenata iz stava 1 ovog člana, mora da sadrži i elemente iz člana 11 stav 3 ovog zakona.
Specijalizovani program
Član 15
Specijalizovanim programom, pored elemenata iz člana 11 stav 3 ovog zakona, utvrđuje se sadržaj vaspitno-obrazovnog rada u skladu sa posebnim interesovanjima djeteta za pojedina područja vaspitno-obrazovnog rada (muzička, dramska, likovna, kulturna, sportska, strani jezici i drugo).
Specijalizovani program realizuje se više puta nedjeljno, u trajanju od jednog do tri časa, u skladu sa mogućnostima ustanove i interesovanjima djece i roditelja.
Za specijalizovane programe roditelji plaćaju naknadu čiju visinu utvrđuje upravni odbor ustanove, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove prosvjete (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Program po posebnim pedagoškim načelima
Član 16
Program po posebnim pedagoškim načelima koji izvodi privatna ustanova postaje javno važeći program kad Nacionalni savjet za obrazovanje (u daljem tekstu: Savjet) utvrdi da je taj program priznat od strane odgovarajućeg međunarodnog udruženja, uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda za školstvo.
Drugi programi
Član 17
Ustanova može da, u skladu sa prostornim i kadrovskim mogućnostima i potrebama djece i roditelja, organizuje program boravka djece, kao i druge programe za animaciju i zabavu djece.
Za programe iz stava 1 ovog člana roditelji plaćaju naknadu čiju visinu utvrđuje upravni odbor ustanove, uz saglasnost Ministarstva.
Način organizovanja programa iz stava 1 ovog člana utvrđuje se statutom ustanove.
Utvrđivanje programa
Član 18
Primarni program donosi Ministarstvo, na predlog Savjeta.
Program pripreme djece za osnovnu školu utvrđuje ustanova, uz saglasnost Ministarstva.
Specijalizovani program i druge programe utvrđuje ustanova, uz saglasnost Ministarstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje Savjeta.
Godišnji program rada
Član 19
Ustanova donosi godišnji program rada, do 30. septembra.
Godišnjim programom rada ustanove bliže se utvrđuju: organizacija rada i materijalno-tehnički uslovi za rad, oblici, sadržaji i raspored aktivnosti vaspitno-obrazovnog rada, vrste obrazovnih programa, način vršenja samoevaluacije, stručno usavršavanje zaposlenih, druga djelatnost ustanove, obim i način usvajanja higijenskih navika i brige za zdravlje kod djece, projekti koji se realizuju u ustanovi, oblici, sadržaj rada i raspored izvršavanja planiranih zadataka (direktora, upravnog odbora, stručnih organa, savjeta roditelja, stručnih saradnika i ostalih zaposlenih), podaci o timovima, komisijama i drugim radnim tijelima, edukacija roditelja u vezi sa obaveznom vakcinacijom djece u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje, načini i oblici saradnje sa roditeljima, jedinicom lokalne samouprave, organima, organizacijama i drugo.
Organizacija rada i Kalendar vaspitno-obrazovnog rada
Član 20
Vaspitno-obrazovni rad u ustanovi organizuje se u toku radne godine u predškolskom vaspitanju i obrazovanju koja traje od 1. septembra tekuće do 31. avgusta naredne godine, s tim što se, po pravilu, u periodu od 1. jula do 31. avgusta u ustanovi organizuje dežurstvo.
Dežurstvo, u smislu stava i ovog člana, podrazumijeva organizaciju vaspitno-obrazovnog rada u pojedinim vaspitnim jedinicama ustanove, zavisno od mogućnosti ustanove i potreba i interesa djece i roditelja.
Ustanova je dužna da do 1. jula utvrdi broj djece koja će biti uključena u vaspitno-obrazovni rad i vaspitne jedinice u kojima će se organizovati vaspitno-obrazovni rad u periodu dežurstva, kao i da informaciju o tome učini dostupnom roditeljima na odgovarajući način.
U vaspitno-obrazovni rad u ustanovi u periodu dežurstva mogu biti uključena djeca koja su u istoj radnoj godini u predškolskom vaspitanju i obrazovanju upisana u primarni program.
Odluku o organizovanju vaspitno-obrazovnog rada u periodu dežurstva donosi upravni odbor ustanove, uz saglasnost Ministarstva, u skladu sa Kalendarom vaspitno-obrazovnog rada u predškolskom vaspitanju i obrazovanju.
Vrijeme organizovanja vaspitno-obrazovnog rada u ustanovama u toku radne godine u predškolskom vaspitanju i obrazovanju utvrđuje se Kalendarom vaspitno-obrazovnog rada u predškolskom vaspitanju i obrazovanju, koji donosi Ministarstvo, po pravilu, do 1. septembra.
Radno vrijeme ustanove
Član 21
Odluku o radnom vremenu donosi upravni odbor ustanove, na predlog direktora, uz saglasnost nadležnog organa lokalne uprave.
Odluka iz stava 1 ovog člana donosi se zavisno od sadržaja obrazovnog programa koji se realizuje, u skladu sa potrebama i interesovanjima djece i roditelja, kao i klimatskim i drugim uslovima sredine.
Vaspitne grupe
Član 22
U ustanovi se organizuju vaspitne grupe.
U zavisnosti od uzrasta djece, broj upisane djece u vaspitnoj grupi za primarni program je:
1) 8 za djecu do jedne godine:
2) 12 za djecu do dvije godine:
3) 14 za djecu od dvije do tri godine;
4) 10 za djecu u mješovitoj grupi do tri godine;
5) 20 za djecu od tri do četiri godine:
6) 24 za djecu od četiri do pet godina,
7) 25 za djecu od pet do šest godina,
8) 20 za djecu u mješovitoj grupi od tri do šest godina.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, broj djece u vaspitnoj grupi može se povećati, po odobrenju Ministarstva.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, ako su u vaspitnu grupu uključena djeca sa posebnim obrazovnim potrebama, broj djece u toj vaspitnoj grupi može se smanjiti, po odobrenju Ministarstva.
Ustanova može upisati djecu uzrasta do jedne godine ako za to postoje prostorno-tehnički uslovi.
Broj djece u vaspitnim grupama za program pripreme djece za osnovnu školu, specijalizovane i druge programe utvrđuje se tim programima.
Vaspitne jedinice
Član 23
Ustanova može imati vaspitne jedinice van svog sjedišta.
Odluku o organizovanju vaspitne jedinice javne ustanove donosi Ministarstvo.
Odluku o organizovanju vaspitne jedinice privatne ustanove donosi osnivač.
Upis djece
Član 24
Upis djece u ustanovu vrši se, po pravilu, u toku maja, na osnovu javnog oglašavanja.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, upis djece može se vršiti tokom cijele godine, u zavisnosti od mogućnosti ustanove.
Upis djece vrši se, po pravilu, elektronskim putem.
Uz zahtjev za upis djeteta u ustanovu dostavlja se potvrda o ljekarskom pregledu djeteta, čiji sadržaj propisuje organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja.
Potvrdu iz stava 4 ovog člana izdaje izabrani doktor za djecu nadležnog doma zdravlja.
Za dijete sa posebnim obrazovnim potrebama, uz zahtjev za upis djeteta u ustanovu dostavlja se rješenje o usmjeravanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, odnosno rješenje o jedinstvenom vještačenju invaliditeta.
Ustanova može pokrenuti postupak usmjeravanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama, odnosno jedinstvenog vještačenja invaliditeta, na osnovu potvrde iz stava 4 ovog člana, u skladu sa posebnim zakonom.
Direktor ustanove obrazuje komisiju koja ocjenjuje ispunjenost uslova i sačinjava spisak djece za upis u ustanovu.
Bliži način upisa djece u javnu ustanovu propisuje Ministarstvo.
Ugovor
Član 25
Međusobna prava i obaveze između ustanove i roditelja djeteta uređuju se ugovorom.
Sadržaj ugovora iz stava 1 ovog člana utvrđuje Ministarstvo.
Privremeno isključenje iz ustanove
Član 26
Djeca koja su oboljela od zarazne bolesti ne mogu da borave u ustanovi, u skladu sa ljekarskim nalazom, preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, odnosno u skladu sa propisom koji donosi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja.
Djeca iz stava 1 ovog člana ponovo mogu da borave u ustanovi, uz potvrdu izabranog doktora za djecu, nadležnog doma zdravlja, kojom se potvrđuje da je dijete zdravo i da ne predstavlja rizik za širenje zarazne bolesti.
III. VASPITAČI, NASTAVNICI, STRUČNI SARADNICI I DRUGI
Vaspitno-stručni kadar
Član 27
Vaspitno-obrazovni rad u ustanovi obavljaju: vaspitač, nastavnik i stručni saradnik.
Vaspitno-obrazovni rad sa djecom u vaspitnoj grupi obavlja vaspitač.
Vaspitno-obrazovni rad na realizaciji specijalizovanog programa obavlja vaspitač, odnosno nastavnik odgovarajućeg profila, u skladu sa zakonom.
Vaspitno-obrazovni rad sa djecom u porodici obavlja privatni vaspitač.
Vaspitno-obrazovni rad za program engleskog jezika obavlja nastavnik engleskog jezika.
Stručni saradnik pruža pomoć vaspitaču, nastavniku, medicinskoj sestri i asistentu za rani razvoj u obavljanju stručnih poslova.
Njegu i preventivnu zaštitu djece uzrasta do tri godine obavlja medicinska sestra pedijatrijskog smjera, odnosno zdravstveni tehničar.
Preventivnu zaštitu djece uzrasta od tri godine do polaska u školu obavlja medicinska sestra pedijatrijskog smjera, odnosno zdravstveni tehničar (u daljem tekstu: medicinska sestra na prijemu djece).
Asistent za rani razvoj pruža pomoć vaspitaču i medicinskoj sestri iz stava 7 ovog člana u obavljanju poslova.
Uslovi za vaspitno-stručni kadar
Član 28
Vaspitač može biti lice koje je završilo dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, odnosno VI nivo okvira kvalifikacija (180 kredita CSPK-a) ili VII nivo okvira kvalifikacija, podnivo jedan (240, odnosno 300 kredita CSPK-a) za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.
Nastavnik engleskog jezika može biti lice koje ima VII nivo okvira kvalifikacija, podnivo jedan (240, odnosno 300 kredita CSPK-a) ili nastavnik engleskog jezika koji je završio dvogodišnji studijski program engleskog jezika.
Stručni saradnik može biti lice koje ima VI nivo okvira kvalifikacija (180 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila (pedagog, defektolog-logoped, socijalni radnik nutricionista, bibliotekar i dr.) ili VII nivo okvira kvalifikacija, podnivo jedan (240, odnosno 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila (psiholog, pedagog, defektolog-logoped, socijalni radnik, nutricionista, bibliotekar i dr.).
Medicinska sestra na prijemu djece, medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehničar može biti lice koje ima najmanje IV nivo okvira kvalifikacija, podnivo jedan (najmanje 240 kredita CSPK-a).
Asistent za rani razvoj može biti lice koje ima najmanje IV nivo okvira kvalifikacija, podnivo jedan (najmanje 240 kredita CSPK-a) i odgovarajuću nacionalnu stručnu kvalifikaciju.
Vaspitač, nastavnik, stručni saradnik, medicinska sestra, zdravstveni tehničar, medicinska sestra na prijemu djece i asistent za rani razvoj imaju obavezu kontinuiranog stručnog usavršavanja u oblasti pedagoških, zdravstveno-higijenskih i bezbjednosnih standarda, naročito u oblasti ishrane djece, prevencije zaraznih bolesti, fizičkog i mentalnog razvoja i zaštite djece od nasilja.
Predškolsko vaspitanje i obrazovanje u porodici
Član 29
Predškolsko vaspitanje i obrazovanje u porodici obavlja privatni vaspitač, kao osnovnu djelatnost.
Troškove predškolskog vaspitanja i obrazovanja u porodici plaća roditelj.
Privatni vaspitač može obavljati predškolsko vaspitanje i obrazovanje u porodici, ako:
1) ispunjava uslove za vaspitača propisane ovim zakonom;
2) nije u radnom odnosu;
3) se prijavi nadležnom organu lokalne uprave i nadležnoj prosvjetnoj inspekciji.
Način organizovanja predškolskog vaspitanja i obrazovanja u porodici propisuje Ministarstvo, na predlog Savjeta.
Način vođenja, sadržaj i obrazac evidencije o privatnim vaspitačima propisuje Ministarstvo.
Sanitarno-higijenski pregled
Član 30
Lica koja obavljaju vaspitno-obrazovni rad u ustanovi i drugi zaposleni koji rade neposredno sa djecom, kao i privatni vaspitač moraju biti, u toku godine, najmanje jedanput sanitarno-higijenski pregledani, u skladu sa zakonom.
Norma
Član 31
U okviru nedjeljnog radnog vremena vaspitač, nastavnik engleskog jezika i stručni saradnik imaju 26 časova neposrednog vaspitno-obrazovnog rada sa djecom.
U okviru radnog vremena iz stava 1 ovog člana, nastavnik engleskog jezika ima 30 minuta rada u jednoj vaspitnoj grupi, dva puta sedmično.
U okviru nedjeljnog radnog vremena asistent za rani razvoj, medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehničar iz člana 27 stav 7 ovog zakona ima najmanje 30 časova neposrednog rada sa djecom.
Radno vrijeme medicinske sestre na prijemu djece iznosi 40 časova nedjeljno.
Ostalo radno vrijeme vaspitača, nastavnika engleskog jezika, stručnog saradnika, asistenta za rani razvoj i medicinske sestre, odnosno zdravstvenog tehničara iz člana 27 stav 7 ovog zakona raspoređuje se u skladu sa statutom ustanove.
Biblioteka igračaka i knjiga
Član 32
Vaspitno-stručni kadar iz člana 27 ovog zakona, kroz program jačanja roditeljskih kompetencija, pruža podršku, vrši edukaciju i afirmiše ulogu roditelja i podstiče korišćenje potencijala roditelja kroz biblioteku igračaka i knjiga.
Biblioteku igračaka i knjiga čine: razvojno prilagođene igračke i knjige, literatura za roditelje i vaspitače, kao i ostali didaktički materijal za razvoj djece.
U biblioteci igračaka i knjiga roditelj, pored besplatnog korišćenja igračaka, knjiga, specijalizovanih didaktičkih sredstava za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama i ostalog razvojno-stimulativnog materijala, dobija i informacije i praktične instrukcije o načinu stimulisanja razvoja djeteta, čime se podstiče sveobuhvatan razvoj djeteta kod kuće.
Program jačanja roditeljskih kompetencija iz stava 1 ovog člana donosi ustanova.
Interaktivna služba
Član 33
Ustanova kojoj gravitiraju udaljena seoska područja, po pravilu, organizuje interaktivne službe za djecu uzrasta od tri godine.
Interaktivnu službu čine vaspitač i stručni saradnik, u skladu sa obrazovnim programom.
Interaktivna služba daje instrukcije roditeljima, promoviše i realizuje programe i aktivnosti koje se odnose na razvoj djeteta i sl.
Interaktivna služba može se organizovati jednom ili više puta nedjeljno, u trajanju do tri časa, u skladu sa potrebama i interesima djece i roditelja.
Interaktivna služba realizuje se kroz kućne posjete ili u posebno prilagođenim prostorima, uz saglasnost Ministarstva.
Pedagoška i druge evidencije
Član 34
U ustanovi se vodi jedinstvena pedagoška i druge evidencije i to: radna knjiga, matična knjiga djece, ljetopis ustanove, portfolio djeteta, evidencija ovlašćenih lica koja mogu preuzeti dijete iz ustanove i drugo.
Vaspitno-stručni kadar iz člana 27 ovog zakona, kao i privatni vaspitač, vodi evidencije o svom radu.
Evidencija iz st. 1 i 2 ovog člana vodi se u pisanom ili elektronskom obliku.
Bliži način vođenja i sadržaj pedagoške i drugih evidencija iz stava 1 ovog člana, kao i evidencija iz stava 2 ovog člana koje vode vaspitač, nastavnik, stručni saradnik i privatni vaspitač. propisuje Ministarstvo.
Bliži način vođenja i sadržaj evidencija iz stava 2 ovog člana koje vode medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehničar iz člana 27 stav 7 ovog zakona i asistent za rani razvoj propisuje organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
Javne isprave
Član 35
Na osnovu podataka iz evidencija iz člana 34 ovog zakona, ustanova koja realizuje javno važeće obrazovne programe izdaje javne isprave, i to: potvrdu o pohađanju obrazovnog programa, ispisnicu i druge javne isprave u skladu sa zakonom.
Sadržaj i obrasce javnih isprava iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Zdravstvena njega
Član 36
Djeca u ustanovi stiču znanja i vještine kojima se razvija samostalnost, higijenske navike i briga za zdravlje, odnosno osnovnu zdravstvenu njegu.
Osnovna zdravstvena njega u ustanovi ostvaruje se u skladu sa normativima i standardima higijene i pravilne ishrane djece, koje donosi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
Higijensko-sanitarne mjere u ustanovi
Član 37
Higijensko-sanitarne mjere u ustanovi vrše se u skladu sa normativima i standardima higijene prostora i opreme ustanove, koje donosi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
Troškovi boravka i ishrane djeteta
Član 38
Troškove boravka i ishrane, odnosno boravka djeteta u ustanovi plaća roditelj u skladu sa ugovorom kojim se uređuju međusobna prava i obaveze između roditelja i ustanove.
Visinu troškova boravka i ishrane, odnosno boravka djeteta u javnoj ustanovi utvrđuje upravni odbor ustanove, uz saglasnost Ministarstva.
Troškove boravka i ishrane, odnosno boravka djeteta samohranog roditelja u javnoj ustanovi, samohrani roditelj plaća u visini 50% visine troškova boravka i ishrane, odnosno boravka utvrđene na način iz stava 2 ovog člana.
Troškove boravka i ishrane, odnosno boravka djeteta bez roditeljskog staranja, djeteta čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i djeteta iz najosjetljivijih grupa stanovništva (djeteta sa smetnjama i teškoćama u razvoju i djeteta koje ima teškoće uzrokovane socijalnim. jezičkim i kulturološkim preprekama) u javnoj ustanovi, plaća centar za socijalni rad na čijoj je teritoriji prebivalište djeteta, odnosno roditelja.
Sredstva ostvarena po osnovu plaćanja troškova boravka koriste se za poboljšanje uslova boravka djece, uz saglasnost Ministarstva.
Određivanje troškova
Član 39
Visina troškova boravka i ishrane, odnosno boravka djeteta u javnoj ustanovi određuje se na osnovu broja članova porodičnog domaćinstva, visine prihoda po članu domaćinstva i broja djece iz domaćinstva upisanih u ustanovu.
Visinu troškova iz stava 1 ovog člana, kao i raspodjelu sredstava koja su ostvarena po osnovu plaćanja troškova boravka propisuje Ministarstvo.
IV. NADZOR
Nadzor nad sprovođenjem zakona
Član 40
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo.
V. KAZNENE ODREDBE
Prekršaj pravnih i odgovornih lica
Član 41
Novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 10.000 eura kazniće se za prekršaj ustanova, ako:
1) ne ostvaruje propisani program vaspitno-obrazovnog rada (čl. 13 do 18);
2) ne donese godišnji program rada do 30. septembra (član 19 stav 1);
3) sa roditeljom djeteta ugovorom ne uredi međusobna prava i obaveze (član 25 stav 1);
4) ne vodi evidenciju iz člana 34 st. 1 i 2 ovog zakona u pisanom ili elektronskom obliku (član 34 stav 3).
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u ustanovi novčanom kaznom od 30 eura do 1.000 eura.
VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rok za donošenje podzakonskih akata
Član 42
Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja podzakonskih akata iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se podzakonski akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Usklađivanje rada ustanova
Član 43
Ustanove su dužne da usklade svoju organizaciju, rad i opšte akte sa ovim zakonom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Odlaganje primjene
Član 44
Odredbe člana 24 st. 6 i 7 ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na jedinstveno vještačenje invaliditeta, primjenjivaće se od dana početka sprovođenja postupaka jedinstvenog vještačenja invaliditeta, u skladu za zakonom kojim se uređuje jedinstveno vještačenje invaliditeta.
Prestanak važenja
Član 45
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju ("Službeni list RCG", broj 64/02 i "Službeni list CG", br. 49/07, 80/10, 40/16 i 47/17).
Stupanje na snagu
Član 46
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
Broj: 26-1/25-22/13
EPA: 700 XXVIII
Podgorica, 31. decembar 2025. godine
Skupština Crne Gore 28. saziva
Predsjednik,
Andrija Mandić, s.r.