Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br.​​ 62/2013,​​ 6/2014,​​ 47/2015​​ (čl. 3-6.​​ nisu u prečišćenom tekstu),​​ 71/201734/2019​​ - drugi zakon i​​ 77/2020.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuju se uslovi za pomorske objekte, posadu i plovne objekte koji plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Crne Gore za sigurnost pomorske plovidbe i druga pitanja kojima se obezbjeđuje sigurnost pomorske plovidbe.

Pomorska plovidba, pomorski i plovni objekat

Član 2 ​​ 

Pomorska plovidba je plovidba koja se obavlja na moru i rijeci Bojani do granice njene plovnosti sa morske strane, uključujući i vode Skadarskog jezera i Rijeku Crnojevića.

Pomorski objekat je objekat namijenjen za​​ plovidbu morem (u daljem tekstu: plovni objekat) ili pokretni objekat za bušenje na moru ili instalacija za proizvodnju ugljovodonika ili objekat stalno privezan ili usidren na moru.

Plovni objekat je brod, tehnički plovni objekat, ratni brod, jahta i čamac.

Brodovi crnogorske državne pripadnosti

Član 3 ​​ 

Brodovi koji imaju crnogorsku državnu pripadnost su pod suverenitetom Crne Gore i kada plove u međunarodnoj plovidbi.

Primjena zakona

Član 4

Odredbe ovog zakona koje se odnose na brodove, odnose se i na​​ ratne brodove i druge plovne objekte pomorske plovidbe, ako je to ovim zakonom utvrđeno.

Običaji u pomorskoj plovidbi

Član 5

Na odnose koji nijesu uređeni ovim zakonom, drugim zakonima, kao i potvrđenim međunarodnim ugovorima, primjenjuju se običaji u pomorskoj plovidbi.

Značenje izraza

Član 6 ​​ 

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1)​​ brod​​ je plovni objekat namijenjen za plovidbu morem (putnički, teretni, tehnički plovni objekat, ribarski, javni ili naučno-istraživački), čija je dužina viša od 12 metara i BT viša od 15, osim ratnog broda;

2)​​ brod u gradnji​​ je brod koji se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koji je upisan u upisnik brodova kao brod u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik brodova kao brod;

3)​​ brodar​​ je fizičko ili pravno lice koje je kao držalac broda nosilac plovidbenog poduhvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je brodar lice koje je u upisniku brodova upisano kao vlasnik broda;

3a)​​ brodica​​ je plovni objekat namijenjen za plovidbu morem dužine od 7 do 12 metara i BT manje od 15 i koji ima pogonsku snagu manju od 75 kW i ima uslove za duži boravak na moru;

4)​​ brzi putnički brod​​ je putnički brod kojem je najveća brzina u m/s jednaka ili veća od vrijednosti dobijene formulom: 3,7 V 0,1667, gdje je V istisnina na konstruktivnoj vodenoj liniji u m3, osim neistisninskih brodova čiji je trup potpuno iznad površine vode usljed djelovanja aerodinamičkih sila generisanih površinskim efektom i brodovi čija je zapremina istisnine 500 m3​​ i manje i najveće brzine manje od 20 čvorova, pri plovidbi;

5)​​ brzi teretni brod​​ je teretni brod kojem je najveća​​ brzina u m/s jednaka ili veća od vrijednosti dobijene formulom: 3,7 V 0,1667 gdje je V istisnina na konstruktivnoj vodenoj liniji u m3, osim neistisninskih brodova, čiji je trup potpuno iznad površine vode uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generisanih​​ površinskim efektom;

6)​​ BT​​ je bruto tonaža plovnog i plutajućeg objekta;

7)​​ hidroavion​​ je avion sa ugrađenim aerodinamičkim plovcima koji može slijetati i uzlijetati sa vodenih površina;

8)​​ čamac​​ je plovni objekat namijenjen za plovidbu morem, koji nije brod ni jahta, čija je dužina viša od 2,5 metra ili koji ima snagu pogonskog motora jaču od 3,5 kW, uključujući skuter, ski-jet i drugo, osim čamca za spašavanje na plovnom objektu i čamca za sportska takmičenja (kanui, kajaci, gondole i pedoline, daske za​​ jedrenje i jahanje na talasima) i koji nema uslove za duži boravak na moru;

9)​​ crnogorski ratni brod​​ je brod, uključujući podmornicu, koji je pod komandom pripadnika Vojske Crne Gore, sa vojnom posadom;

10)​​ instalacija za proizvodnju ugljovodonika​​ je plutajući, fiksirani ili pokretni brod, vozilo, plovni objekat, uređaj, objekat, postrojenje ili oprema namijenjeni za proizvodnju ugljovodonika, osim cjevovoda, broda, vozila ili plovnog objekta koji se koristi za potrebe transporta nafte ili gasa u rasutom stanju;

11)​​ jahta​​ je plovni objekat na motorni pogon ili jedra, koji može imati više od jednog trupa, namijenjen i opremljen za duži boravak na moru, za razonodu, sport i rekreaciju, čija dužina je veća od 7 m i koji se koristi za lične potrebe ili privrednu​​ djelatnost;

12)​​ javni plovni objekat​​ je plovni objekat koji koriste organi državne uprave i služi isključivo u neprivredne svrhe, osim ratnog plovnog objekta;

13)​​ javni prevoz​​ je prevoz putnika i stvari plovnim objektima, koji se obavlja na osnovu ugovora​​ o prevozu, pod jednakim uslovima za sve korisnike;

14)​​ kompanija​​ je vlasnik broda ili drugo fizičko ili pravno lice (menadžer ili zakupac broda), koje je preuzelo odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika, kao i obaveze i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju (ISM Kodeks);

15)​​ međunarodno putovanje​​ je putovanje brodom ili drugim plovnim objektom koji plovi iz luke jedne države u luku druge države ili koji plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama drugih obalnih​​ država;

16)​​ MLC konvencija​​ je Međunarodna konvencija o radu pomoraca, sa izmjenama i dopunama;

17)​​ mjesto skloništa​​ je mjesto za privremeni smještaj plovnog objekta u nevolji ili plovnog objekta kojem je potrebna pomoć, radi otklanjanja eventualne opasnosti za plovni objekat, posadu, putnike i druga lica ili životnu sredinu;

18)​​ naučno istraživački brod​​ je brod namijenjen za naučna istraživanja ili iskorišćavanje mora, morskog dna ili njegovog podmorja;

19)​​ nuklearni brod​​ je brod na nuklearni pogon;

20)​​ olupina nastala poslije pomorske nezgode ili nesreće​​ je potonuli ili nasukani brod ili dio potonulog ili nasukanog broda, uključujući i predmete koji se nalaze ili su se nalazili na tom brodu, kao i predmeti koji su nestali​​ u moru sa broda, koji je nasukan, potonuo ili ostavljen da pluta, kao i brod za koji se očekuje da će potonuti ili se nasukati, ukoliko nijesu preduzete mjere radi pomoći brodu ili imovini u opasnosti;

21)​​ Paris MoU​​ je Pariški memorandum o razumijevanju o​​ kontroli države luke, sa izmjenama i dopunama;

22)​​ Paris MoU region​​ je geografsko područje u kojem potpisnice Paris MoU sprovode inspekcijski nadzor;

23)​​ plutajući objekat​​ je pomorski objekat stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i slično);

24)​​ pilotski plovni objekat​​ je plovni objekat koji je namijenjen za prevoz pomorskog pilota od luke do plovnog objekta radi pilotaže;

25)​​ plovni objekat u raspremi​​ je plovni objekat koji ne obavlja komercijalne operacije, koji nije pod teretom, odnosno ne čeka na ukrcavanje ili iskrcavanje tereta, niti vrši remont ili nužnu popravku uz operativnu obalu;

26)​​ pokretni objekat za bušenje na moru​​ (Mobile Offshore Drilling Unit) je pomorski objekat koji je namijenjen za plovidbu i za istraživanje ugljovodonika, konstruisan i opremljen u skladu sa Međunarodnom konvencijom o sigurnosti ljudskog života na moru (SOLAS Konvencija) i Pravilnikom o konstrukciji i opremi pokretnog od-obalnog objekta za bušenje (MODU Kodeks)

27)​​ pomorac​​ je svako lice koje je zaposleno ili obavlja službu ili koje radi u bilo kojem svojstvu na brodu ili jahti za privrednu djelatnost;

28)​​ pomorska nesreća​​ je događaj​​ ili slijed događaja koji za posljedicu ima:

a) smrt ili ozbiljnu povredu lica, koja je uzrokovana ili je u vezi sa izradom ili upotrebom plovnog objekta, ili

b) gubitak lica sa plovnog objekta koji je uzrokovan ili je u vezi sa njegovom eksploatacijom ili​​ radom, ili

c) gubitak, pretpostavljeni gubitak plovnog objekta ili njegovo napuštanje, ili

d) bitnu štetu na plovnom objektu, ili

e) nasukavanje ili onesposobljavanje plovnog objekta, ili njegovo učestvovanje u sudaru, ili

f) štetu objekata pomorske infrastrukture koja je uzrokovana ili je u vezi sa upotrebom plovnog objekta, ili

g) štetu nanesenu morskoj okolini izazvanu oštećenjem plovnog objekta, a koje je uzrokovano ili je u vezi sa njegovim korišćenjem;

29)​​ pomorska nezgoda​​ je događaj povezan sa upotrebom plovnog objekta, koji nije pomorska nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovnog objekta, lica na plovnom objektu ili drugih lica, kao i more i morsku okolinu;

30)​​ poslovođa (menadžer) broda​​ je fizičko ili pravno lice koje upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjava brod posadom;

31)​​ postojeći brod​​ je brod koji nije brod u gradnji;

32)​​ prevoznik​​ je pravno ili fizičko lice koje obavlja privrednu djelatnost prevoz putnika i/ili stvari plovnim objektom, osim organizatora putovanja i putničke agencije koja nudi usluge prevoza putnika i/ili stvari;

33)​​ pristanište​​ je dio operativne obale luke ili dio morske obale koji po svojoj prirodi ili namjeni služi za pristajanje i isplovljenje plovnih objekata u pomorskom saobraćaju;

34)​​ privezište​​ je objekat na obali ili sidrenoj bovi namijenjen za prihvat i siguran privez plovnih objekata;

35)​​ putnički brod​​ je brod koji prevozi više od 12 putnika;

36)​​ putnik​​ je svako lice koje se nalazi na plovnom objektu, osim djece mlađe od jedne godine života i lica zaposlenih na plovnom objektu;

37)​​ ratni brod​​ je crnogorski ratni brod i strani ratni brod;

38)​​ ribarski brod​​ je brod na mašinski pogon, koji je namijenjen i opremljen opremom za ulov ribe i​​ drugih morskih organizama, čija je dužina viša od 12 metara i BT viša od 15;

39)​​ rizični profil​​ je profil stranog plovnog objekta koji se određuje kombinacijom opštih parametara (vrsta, starost, zastava, priznata organizacija, rezultati kompanije i drugo)​​ i istorijskih parametara (broj nedostataka broda i zabrana plovidbe u određenom razdoblju i drugo);

40)​​ RoRo putnički brod​​ je brod koji prevozi više od 12 putnika i koji je opremljen za ukrcavanje, iskrcavanje i smještaj drumskih vozila sa i na brod;

41)​​ sidrište​​ je uređeni i označeni dio mora namijenjen sidrenju plovnih objekata;

42)​​ strani javni brod​​ je brod organa strane države, koji služi isključivo u neprivredne svrhe, osim ratnog broda;

43)​​ strani čamac​​ je čamac koji ima stranu državnu pripadnost;

44)​​ strani plovni objekat​​ je pomorski objekat, osim ratnog broda i čamca, koji ima stranu državnu pripadnost;

45)​​ strani ratni brod​​ je brod, uključujući podmornicu, koji ima stranu državnu pripadnost, pripada mornarici, nosi vanjske oznake raspoznavanja ratnog broda i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojnog lica i ima vojnu posadu;

46)​​ strani ribarski brod​​ je brod strane državne pripadnosti na mašinski pogon namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih morskih organizama;

47)​​ šema odvojene plovidbe​​ je režim usmjeravanja plovidbe plovnih objekata, radi odvajanja suprotnih smjerova plovidbe odgovarajućim objektima sigurnosti plovidbe, odnosno oznakama na pomorskim kartama kojima se utvrđuje plovidbeni put odgovarajućeg područja;

48)​​ tegljač, odnosno potiskivač​​ je brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata;

49)​​ tehnički plovni objekat​​ je brod sa ili bez mašinskog pogona koji je namijenjen za obavljanje radova (bager, dizalica, rovokopač i slično);

50)​​ teretni brod​​ je brod namijenjen za prevoz tereta sa ili bez mašinskog pogona;

51)​​ THETIS​​ je baza podataka inspekcijskih pregleda, odnosno informacioni sistem koji sadrži podatke o inspekcijskim pregledima koji se obavljaju u Paris MoU regionu;

52)​​ trgovačka mornarica​​ obuhvata brodove i druge plovne objekte, osim ratnih brodova;

53)​​ unutrašnji pomorski saobraćaj​​ je pomorski prevoz lica i/ili stvari u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore na plovnim objektima crnogorske državne pripadnosti.

54)​​ zone zabranjenog sidrenja​​ su djelovi mora i podmorja na kojem se nalaze podvodni kablovodi ili cjevovodi, zaštićene biljne vrste kao i mjesta gdje bi se sidrenjem ugrozila sigurnost plovidbe.

II. SIGURNOST PLOVIDBE

Plovni put

Član 7 ​​ 

Plovni put u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore je morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je po potrebi i označen.

Zabranjeno je sidrenje i zadržavanje plovnih objekata u zonama zabranjenog sidrenja.

Zabranjeno je sidrenje i zadržavanje brodova na mjestima koja nijesu za tu namjenu uređena i obilježena.

Sidrišta i zone zabranjenog sidrenja određuje organ uprave nadležan za pomorsku sigurnost (u daljem tekstu: Organ uprave) u saradnji sa organom​​ uprave nadležnim za hidrografsku djelatnost.

Oznake na plovnim putevima i šeme odvojene plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore propisuje organ državne uprave nadležan za poslove pomorstva (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Uređivanje i održavanje plovnih puteva

Član 8 ​​ 

Plovni putevi moraju se uređivati i na njima se mora održavati plovnost i postavljati objekti sigurnosti plovidbe i obezbjeđivati njihovo funkcionisanje.

Objekti sigurnosti plovidbe iz stava 1 ovog člana su: svjetionici, obalna svijetla, plutače i druge oznake, signalne stanice i radio-stanice, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za sigurnu plovidbu na moru, plovnim putevima i u lukama.

Na objekte sigurnosti plovidbe iz stava 2 ovog​​ člana zabranjeno je postavljati natpise, koji nijesu u vezi sa sigurnošću plovidbe, kao i oštećivati i neovlašćeno postavljati, uklanjati ili mijenjati njihovo funkcionisanje.

Postavljanje objekata sigurnosti plovidbe i njihovo funkcionisanje, uređivanje​​ i održavanje plovnosti plovnih puteva i njihovo označavanje vrši Organ uprave.

Organ uprave dužan je da obavijesti organ uprave nadležan za hidrografsku djelatnost o svim promjenama u postavljanju, funkcionisanju i uklanjanju objekata sigurnosti plovidbe na plovnom putu.

Organ uprave nadležan za hidrografsku djelatnost dužan je da promjene iz stava 5 ovog člana objavi kao pomorska upozorenja na osnovu kojih se ažuriraju navigacione karte (štampane i elektronske) i publikacije.

Naknada za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe

Član 9

Za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima plaća se naknada. Naknadu iz stava 1 ovog člana plaćaju korisnici plovnih puteva.

Naknadu iz stava 1 ovog člana ne plaćaju javni plovni objekti, crnogorski ratni brodovi i brodovi koji su međunarodnim sporazumom izuzeti od plaćanja ove naknade.

Visinu naknade iz stava 1 ovog člana utvrđuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).

Sredstva ostvarena od naknade iz stava 1 ovog člana prihod su budžeta Crne Gore (u daljem tekstu: Budžet).

Najveća dozvoljena brzina plovidbe

Član 10 ​​ 

Plovni objekat prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Crne Gore dužan je da postupa u skladu sa ovim zakonom, na način kojim se izbjegava sudar na moru, kao i međunarodnim pravilima o sigurnosti plovidbe.

Brzina plovidbe plovnog objekta ne smije biti veća od:

1) deset čvorova u Bokokotorskom zalivu;

2) šest čvorova:

- u Kumborskom tjesnacu, između koordinata:

a) 42˚26,1’N 018˚36,6’E

b) 42˚25,47’N 018˚36,26’E

c) 42˚25,85’N 018˚34,63E

d) 42˚26,47’N 018˚35,01’E,

- u tjesnacu Verige, između koordinata:

a) 42˚28,65’N 018˚41,41’E

b) 42˚28,77’N 018˚41,11’E

c) 42˚27,65’N 018˚40,15E

d) 42˚27,46’N 018˚41,02’E, i

- na rijeci Bojani;

3) četiri čvora na lokacijama​​ Skadarskog jezera: kanal Rijeke Crnojevića, kanal rijeke Karatuna, oba kraka rijeke Morače koja pripadaju Nacionalnom parku Skadarsko jezero, područje Mihailovići, Poseljanski zaliv, Biški rep, ušće Rijeke Crnojevića, ušće Bazagurske matice, područje oko ostrva Liponjak u zonama u kojima je zabranjen ribolov.

Na Skadarskom jezeru zabranjena je plovidba plovilima na vodeni mlazni pogon i korišćenje plovnih objekata sa motorom jačine preko 7,35 kW, bez odobrenja organa uprave nadležnog za zaštitu prirode.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, plovni objekat može ploviti većom brzinom u slučaju pogoršanih vremenskih prilika ili ugrožavanja sigurnosti plovidbe, uz saglasnost Organa uprave.

Plovni objekti do 24 metra mogu ploviti brzinom do četiri čvora iznad brzine propisane u stavu 2 tačka 1 i tačka 2 al. 1 i 2 ovog člana.

Javni plovni objekat, osim tehničkog plovnog objekta, koji koriste državni organi u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, mogu ploviti i brzinama većim od brzina iz stava 2 ovog člana i mogu koristiti plovne objekte sa motorom jačine preko 7,35 kW.

Lice koje upravlja plovnim objektom prilikom plovidbe, manevrisanja, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja u luci i na sidrištu dužno je da postupa na način kojim se ne ugrožavaju ljudski životi i ne nanosi šteta svom i drugim plovnim objektima, obali, napravama, uređajima i postrojenjima.

Plovidba u uskom kanalu

Član 10a

Uski kanal u Bokokotorskom zalivu čine Kumborski tjesnac i tjesnac Verige sa koordinatama iz člana 10 stav 2 tačka 2 al.​​ 1 i 2 ovog zakona.

Plovni objekat koji plovi u uskom kanalu dužan je da plovi što bliže spoljnoj ivici uskog kanala koji se nalazi sa njegove desne strane.

Plovni objekat dužine manje od 20​​ m​​ ili jedrenjak ne smije da ometa prolaz brodu koji može sigurno da plovi jedino unutar uskog kanala.

Ribarski brod zauzet ribarenjem ne smije da ometa prolaz bilo kojem drugom brodu koji može sigurno da plovi jedino unutar uskog kanala.

Plovni objekat ne smije presijecati uski kanal, ako to presijecanje ometa prolaz brodu koji jedino sigurno plovi unutar uskog kanala.

Zabranjeno je preticanje u uskom kanalu broda koji jedino sigurno plovi unutar uskog kanala.

Brod koji se približava zavoju ili području uskog kanala, gdje se drugi brodovi ne vide zbog prepreke, mora da plovi sa posebnom pažnjom i oprezom, uz obavezno oglašavanje odgovarajućim zvučnim signalom.

Zabranjeno je sidrenje plovnih objekata u uskom kanalu.

Način izbjegavanja sudara na moru propisuje Ministarstvo.

Javni prevoz

Član 11

Javni prevoz na moru može se obavljati kao prevoz u linijskoj plovidbi i kao prevoz u slobodnoj plovidbi.

Obaveze brodara u javnom prevozu

Član 12 ​​ 

Brodar koji obavlja javni prevoz dužan je da primi na prevoz lica ili stvari u granicama dozvoljene nosivosti broda.

Javni prevoz u linijskoj plovidbi

Član 13

Javni prevoz u linijskoj plovidbi vrši se na određenim relacijama, po unaprijed utvrđenom redu plovidbe, cijeni i drugim uslovima prevoza, na osnovu ugovora o prevozu između brodara i korisnika prevoza.

Red plovidbe utvrđuje brodar u saradnji sa pravnim ili fizičkim licem koje koristi luku ili dio luke na osnovu ugovora o koncesiji.

Red plovidbe objavljuje se u štampanim ili elektronskim medijima, najmanje 15 dana prije stupanja na snagu reda plovidbe.

Brodar se mora pridržavati utvrđenog i objavljenog reda plovidbe.

Javni prevoz u slobodnoj plovidbi

Član 14

Javni prevoz u slobodnoj plovidbi je prevoz kod kojeg se relacija, cijena i drugi uslovi prevoza utvrđuju ugovorom između korisnika prevoza i brodara.

Prevoz za sopstvene potrebe

Član 15

Prevoz za sopstvene potrebe je prevoz koji u nekomercijalne svrhe obavljaju pravna i fizička lica radi obavljanja svoje djelatnosti.

Prostor namjenjen za sport, rekreaciju i razonodu

Član 16 ​​ 

Na određenom dijelu plovnog puta mogu se održavati sportska takmičenja i priredbe, u zavisnosti od intenziteta pomorskog saobraćaja, a na osnovu odobrenja Organa uprave.

Odobrenje iz stava 1 ovog člana izdaje se na osnovu zahtjeva organizatora sportskog takmičenja, odnosno priredbe, koji se podnosi najkasnije 15 dana prije početka održavanja takmičenja, odnosno priredbe.

Odobrenjem iz stava 1 ovog člana za sportsko takmičenje u podvodnom ribolovu ili drugoj aktivnosti pod vodom određuje se prostor za takmičenje i način označavanja​​ prostora za takmičenje.

O održavanju sportskog takmičenja, odnosno priredbe, Organ uprave je dužan da preko pomorskog operativnog centra obavijesti učesnike u pomorskom saobraćaju, najkasnije osam dana prije početka takmičenja, odnosno priredbe.

Uklanjanje oznaka, uređaja i predmeta nakon održavanja priredbe

Član 17 ​​ 

Organizator sportskog takmičenja, odnosno priredbe iz člana 16 ovog zakona dužan je da sa plovnog puta, ukloni oznake, uređaje i predmete koji su postavljeni radi održavanja sportskog takmičenja, odnosno priredbe, u roku od 24 sata nakon održavanja sportskog takmičenja, odnosno priredbe.

Ako organizator sportskog takmičenja, odnosno priredbe sa plovnog puta ne ukloni oznake, uređaje i predmete, uklanjanje oznaka, uređaja i predmeta izvršiće​​ Organ uprave o trošku organizatora.

Vršenje aktivnosti pod vodom

Član 18

Lica koja obavljaju podvodni ribolov, podvodna istraživanja ili druge aktivnosti pod vodom dužna su da za vrijeme ronjenja po vodenoj površini za sobom povlače žuti ili narandžasti balon, prečnika najmanje 30 cm.

Obuka na plovilima na vodeni mlazni pogon ​​ 

Član 19 ​​ 

Obuka na plovilima na vodeni mlazni pogon može se vršiti na​​ obilježenim vodenim površinama (poligon za obuku), koje određuje pravno lice koje upravlja morskim dobrom, uz saglasnost Ministarstva.

Obuku na poligonu za obuku mogu da vrše privredna društva i preduzetnici, koji ispunjavaju uslove u pogledu opreme i kadra, na osnovu odobrenja pravnog lica koje upravlja morskim dobrom.

Način obilježavanja vodenih površina iz stava 1 ovog člana, sa prilazima od mjesta polaska do poligona za obuku, način postupanja prilikom obuke na poligonima i bliže uslove iz stava 2 ovog​​ člana, propisuje organ državne uprave nadležan za turizam, uz saglasnost Ministarstva.

Zabrana plovidbe, pristajanja i sidrenja

Član 20 ​​ 

Zabranjena je plovidba, pristajanje, sidrenje i pristajanje nasukivanjem plovnim objektima namijenjenim za prevoz putnika i tereta, gliserima, plovilima na vodeni mlazni pogon (skuter,​​ jet-ski​​ i sl.), odnosno na vazdušni jastuk na uređenim, izgrađenim i prirodnim kupalištima.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta na plovnim objektima može se​​ privremeno vršiti na mjestima uz obalu na kojima postoji siguran privez i vodeni prostor koji ima odgovarajuću dubinu i širinu potrebnu za manevrisanje plovnim objektom, na osnovu odobrenja Organa uprave.

Sidrenje i vezivanje plovnih objekata izvan lučkog​​ područja i RoRo trajektnih pristaništa može se vršiti na uređenim i obilježenim mjestima određenim za sidrenje i vezivanje, uz saglasnost Organa uprave prema planu pravnog lica koje upravlja morskim dobrom.

Približavanje obali

Član 21 ​​ 

Plovni objekti prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Crne Gore ne smiju se približavati obali i to:

1) brodovi, jahte i hidroavioni na udaljenosti manjoj od 300 m;

2) motorni čamci i ribarski brodovi na udaljenosti manjoj od 150 m.

Izuzetno od​​ stava 1 ovog člana, plovni objekti na motorni pogon mogu ploviti i na manjim udaljenostima od obale, radi uplovljenja u luku, na pristanište i sidrište ili pristajanja uz obalu u skladu sa članom 20 stav 2 ovog zakona, u zavisnosti od konfiguracije plovnog​​ puta, pod uslovom da smanje brzinu tako da mogu lako i brzo obaviti manevar skretanja i zaustavljanja.

Čamci na vesla, daske za jedrenje i jahanje na talasima, kanui, kajaci, gondole, sandoline i pedaline mogu ploviti i na udaljenosti manjoj od 50​​ m​​ od obale, a najdalje do 150 m.

Izuzetno od stava 3 ovog člana u Bokokotorskom zalivu čamci na vesla, daske za jedrenje i jahanje na talasima, kanui, kajaci, gondole, sandoline i pedoline mogu ploviti u zoni do 50 m od obale ili 50 m od ograđenog kupališta.

U vodenom prostoru pored kupališta plovni objekti mogu ploviti samo na udaljenosti većoj od 50 m od ograde uređenog ili izgrađenog kupališta.

Zabranjeno je glisiranje na udaljenosti manjoj od 200 m od obale.

Zabrana plivanja

Član 22 ​​ 

Zabranjeno je plivanje​​ izvan ograđenog vodenog prostora uređenog ili izgrađenog kupališta i na udaljenosti većoj od 100 m od obale prirodnog kupališta.

Zabranjeno je u Bokotorskom zalivu plivanje izvan ograđenog vodenog prostora uređenog ili izgrađenog kupališta, kao i na udaljenosti većoj od 50 m od obale prirodnog kupališta.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, dozvoljeno je plivanje i na udaljenosti većoj od 100 m od obale u vodenom prostoru prirodnog kupališta koje, po svojoj konfiguraciji, onemogućava plovidbu plovnih objekata (plićaci, sprudovi, hridi, grebeni i slično).

Izuzetno od stava 2 ovog člana, dozvoljeno je plivanje i na udaljenosti većoj od 50 m od obale prirodnog kupališta koje po svojoj konfiguraciji, onemogućava plovidbu plovnih objekta (plićaci, sprudovi, hridi, grebeni i slično).

Dozvoljeno je plivanje oko usidrene jahte na udaljenosti do 50 m ukoliko ne ugrožava sigurnost pomorske plovidbe.

Izdavanje odobrenja

Član 23 ​​ 

Odobrenja za izgradnju​​ plovnih kanala, luka, pristaništa i drugih hidrotehničkih objekata od uticaja na sigurnost plovidbe izdaju se na osnovu saglasnosti Ministarstva.

Obilježavanje prepreka i održavanje svijetla

Član 24 ​​ 

Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne ili privremene prepreke na plovnom putu i u luci (mostovi, kablovi, potonuli objekti i slično) dužan je da na njima postavi i održava svijetla i znakove za obilježavanje tih prepreka, radi obezbjeđenja sigurnosti plovidbe.

Pozicije i karakteristike svijetla, odnosno znakova za obilježavanje prepreka iz stava 1 ovog člana i objekata za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina i za izgradnju objekata na plovnom putu i u luci, mjere za sigurnu plovidbu i rok za postavljanje​​ svijetla i znakova određuje Organ uprave.

Ako lice iz stava 1 ovog člana ne postavi svijetlo ili znak ili ako postavljeno svijetlo ili znak ne održava u ispravnom stanju, Organ uprave postaviće svijetlo ili znak, odnosno neispravno svijetlo ili znak će dovesti u ispravno stanje o trošku tog lica.

O uslovima i promjenama plovidbe, kao i o trajanju radova na plovnom putu i u luci iz stava 2 ovog člana Organ uprave je dužan da obavijesti učesnike u plovidbi na tom plovnom putu, odnosno luci putem pomorskog operativnog centra.

Oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekat

Član 25 ​​ 

Vlasnik nasukanog, potopljenog ili plovnog objekta nesposobnog za manevrisanje, odnosno olupine nastale poslije pomorske nezgode ili nesreće kojima se ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe dužan je da, plovni objekat odnosno olupinu na zahtjev Ministarstva, bez odlaganja, ukloni sa plovnog puta, pristaništa, luke ili sidrišta luke.

Ako vlasnik iz stava 1 ovog člana ne postupi po zahtjevu Ministarstva, Organ uprave će, ukloniti plovni objekat odnosno olupinu o trošku i riziku vlasnika ukoliko se plovni objekat odnosno olupina nalaze na plovnom putu, a ako se plovni objekat odnosno​​ olupina nalaze u luci, sidrištu luke ili pristaništu plovni objekat odnosno olupinu će ukloniti pravno​​ lice koje koristi luku, sidrište luke ili pristanište o trošku i riziku vlasnika.

Pravno ili fizičko lice kojem je luka ili dio luke dat na korišćenje u skladu sa zakonom, dužan je da čuva plovni objekat iz stava 2 ovog člana, kao i plovni objekat kojem Ministarstvo ili nadležni sud zabrani isplovljenje.

Plovni objekti koji su korišćeni ili osumnjičeni za izazivanje bilo kojih krivičnih djela u luci pored koncesionara mora čuvati i organ uprave nadležan za policijske poslove.

Zabranjeno je na plovni put, pristanište i u luku bacati predmete ili stvari koje mogu da ometaju ili ugroze sigurnost plovidbe.

 

Napušteni brod i brodska olupina

Član 26 ​​ 

Napuštenim brodom smatra se brod koji se nađe na plovnom putu i u luci koji napuste zapovjednik i posada broda,​​ a brodar, u roku od osam dana od dana napuštanja posade broda, nije izvršio popunu broda drugom posadom u skladu sa ovim zakonom.

Brodar iz stava 1 ovog člana dužan je da brod ukloni sa plovnog puta i smjesti u luku radi čuvanja.

Ukoliko brodar iz stava 2​​ ovog člana nije poznat, uklanjanje broda sa plovnog puta u najbližu luku, radi čuvanja, vrši Organ uprave.

Ukoliko se, u roku od 30 dana od dana smještaja napuštenog broda u luku, ne utvrdi brodar, Organ uprave dužan je da, radi namirenja troškova uklanjanja, smještaja i čuvanja broda, podnese predlog nadležnom sudu za prodaju broda putem javnog nadmetanja radi izmirenja troškova.

Ako brodar nije dostupan ili se nalazi u inostranstvu, a napušteni brod je u takvom stanju da prijeti opasnost od potonuća ili​​ predstavlja rizik za sigurnost plovidbe, luku i druge objekte i lica u luci ili na brodu, Organ uprave podnosi predlog nadležnom sudu za prodaju tog broda po hitnom postupku, u skladu sa zakonom.

Odredbe st. 1 do 5 ovog člana primjenjuju se i na brodske olupine.​​ 

Odredbe ovog člana primjenjuju se i na druge plovne objekte.

Radio-služba

Član 27 ​​ 

Radio-službu za zaštitu ljudskih života i sigurnosti plovidbe na moru vrši Organ uprave.

Organ uprave dužan je da organizuje službu dežurstva 24 sata neprekidno u​​ vršenju poslova radio-službe iz stava 1 ovoga člana.

Plovni objekti koji u skladu sa zakonom i međunarodnim propisima imaju instaliranu VHF DSC radio stanicu, moraju za vrijeme plovidbe da slušaju radio frekvencije na kanalu 16 i odgovaraju na pozive u odnosu na sigurnost pomorske plovidbe.

Način i uslove rada radio-službe i uslove koje treba da ispunjavaju obalne i brodske radio-stanice propisuje Ministarstvo.

Odobrenje za slobodan saobraćaj i isplovljenje

Član 28 ​​ 

Brod koji dolazi iz strane luke ne smije biti u kontaktu sa drugim brodovima, organima i licima na obali prije dobijanja odobrenja organizacione jedinice Ministarstva (u daljem tekstu: Lučka kapetanija), za slobodan saobraćaj sa obalom.

Odobrenje iz stava​​ 1 ovog člana izdaje se i plovnom objektu koji dolazi iz domaće luke, ako je tokom putovanja došao u fizičku vezu sa plovnim objektom koji dolazi iz strane luke.

Brod iz luke ili sidrišta može isploviti samo na osnovu odobrenja Lučke kapetanije za isplovljenje.

Strani brod i strani ratni brod, na plovnom putu u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama Crne Gore, dužni su da viju zastavu svoje državne pripadnosti i zastavu Crne Gore.

Brod koji dolazi u luku i odlazi iz luke mora najaviti dolazak i odlazak iz luke.

Za izdavanje odobrenja za slobodan saobraćaj sa obalom i odobrenja za isplovljenje iz luke plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.

Visinu naknade iz stava 6 ovog člana propisuje Vlada.

Način najave dolaska broda u luku i odlaska broda iz luke i obrazac odobrenja iz st. 1 i 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Pristajanje uz plovni objekat, bez odobrenja za slobodni saobraćaj sa obalom

Član 29 ​​ 

Uz plovni objekat, koji nije dobio odobrenje za slobodni saobraćaj sa obalom, može da pristane samo:

1) javni plovni objekat;

2) plovni objekat radi pružanja pomoći ili spašavanja;

3) tegljač, odnosno potiskivač radi tegljenja, odnosno potiskivanja;

4) pilotski plovni objekat, radi pristupanja pilota tom plovnom objektu.

Dolazak broda u luku i odlazak broda iz luke

Član 30

Brod u međunarodnoj plovidbi koji namjerava da uplovi u luku ili isplovi iz luke ili njenog sidrišta dužan je da Lučkoj kapetaniji preda:

1) opštu izjavu (ime broda, pozivni znak, zalihe goriva i sl.);

2) zdravstvenu izjavu;

3) spisak posade;

4) spisak putnika, ako prevozi putnike;

5) izjavu o teretu;

6) izjavu o opasnom teretu, u slučaju prevoza opasnog tereta.

Pri odlasku iz luke brod je dužan da preda spisak posade i spisak putnika samo za ona lica koja su ukrcana ili iskrcana dok se brod nalazio u luci.

Obrazac isprava iz stava 1 ovog člana i isprava koje predaje brod koji plovi u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru propisuje Ministarstvo.

Strani nuklearni brod

Član 31

Strani nuklearni brod koji namjerava da uplovi u crnogorsku luku otvorenu za međunarodni saobraćaj dužan je da Ministarstvu podnese zahtjev za izdavanje dozvole za uplovljavanje.

Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana prilaže se ovjereni prepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog pogona broda.

Dozvola iz stava 1 ovog člana izdaje se samo ako od broda ne prijeti opasnost prouzrokovanja nuklearne štete i ako taj brod, na zahtjev Ministarstva, dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o obaveznom obezbjeđenju ili potvrdu o finansijskoj garanciji ili zaključen ugovor o obezbjeđenju od odgovornosti za štetu, u skladu sa zakonom.

Prije uplovljenja stranog nuklearnog broda, koji je dobio dozvolu iz stava 3 ovog člana, organ uprave nadležan za zaštitu životne sredine vrši pregled dokumentacije o sigurnosti nuklearnog pogona broda i pregled broda radi utvrđivanja opasnosti od prouzrokovanja nuklearne štete.

Organ uprave iz stava 4 ovog člana može da vrši ponovni pregled nuklearnog broda i za vrijeme njegovog boravka u luci.

Plovni objekat u raspremi

Član 32

Čuvanje i održavanje plovnog objekta u raspremi vrši posada tog plovnog objekta.​​ 

Plovni objekat u raspremi može boraviti u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore u skladu sa propisom Ministarstva.

Dokaz o​​ obaveznom osiguranju

Član 33 ​​ 

Crnogorski brod od 300 BT ili više, osim ratnih brodova, pomoćnih ratnih brodova ili javnih plovnih objekata koji su u državnoj svojini mora da ima potvrdu o osiguranju odgovornosti za pomorska potraživanja u skladu sa Međunarodnom konvencijom o ograničenju odgovornosti za pomorska potraživanja iz 1976, do iznosa osiguranja utvrđenih Protokolom iz 1996 na tu Konvenciju.

Osiguranje iz stava 1 ovog člana može biti sa ili bez franšize, prema vrsti pokrića članica Međunarodne grupe P&I klubova ili druge odgovarajuće finansijske garancije (garancija banke ili druge slične finansijske institucije).

Potvrda iz stava 1 ovog člana sadrži sljedeće podatke:

1) ime broda, njegov IMO broj i luku upisa;

2) ime brodara ili drugog lica odgovornog za vođenje broda;

3) vrstu i rok osiguranja;

4) naziv i sjedište lica koje je izvršilo osiguranje, kao i mjesto gdje je osiguranje zaključeno.

Potvrda iz stava 3 ovog člana mora biti izdata ili prevedena na engleskom ili francuskom ili španskom jeziku.

Strani brod koji ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana i koji namjerava da uplovi u crnogorsku luku ili da pristane uz postrojenja za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u teritorijalnom moru Crne Gore dužan je da ima potvrdu iz stava 1 ovog člana.

Ako se inspekcijskim nadzorom ili uvidom u brodske isprave ili na osnovu informacije dobijene od države članica Evropske unije utvrdi da brod nema potvrdu iz stava 1 ovog člana, Lučka kapetanija može zabraniti uplovljavanje broda ili izdati nalog za isplovljenje broda, o čemu obavještava Evropsku komisiju, države članice Evropske unije i državu zastave broda.

Mjesto skloništa

Član 34 ​​ 

Plovni objekat koji je zbog više sile ili nezgode na moru, prinuđen da se skloni u unutrašnje morske vode Crne Gore dužan je da, bez odlaganja, obavijesti Organ uprave, radi određivanja mjesta skloništa.

Zbrinjavanje broda u mjestu skloništa vrši se prema planu zbrinjavanja broda Organa uprave.

Mjesto skloništa iz stava 1 ovog člana određuje Ministarstvo.

III. PILOTAŽA

Vrste pilotaže

Član 35

Pilotaža je davanje stručnih savjeta pomorskog pilota (u daljem tekstu: pilot) zapovjedniku plovnog objekta za vođenje plovnog objekta i sigurne plovidbe u lukama i drugim područjima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore.

Pilotaža može biti lučka i obalna.

Lučka pilotaža je pilotaža plovnog objekta na području luke i pilotaža plovnog objekta u Bokokotorskom zalivu.

Obalna pilotaža je pilotaža plovnog objekta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore van granica luka i granice ulaza u Bokokotorski zaliv.

Vršenje pilotaže

Član 36

Poslove pilotaže može da vrši pravno lice na osnovu odobrenja Ministarstva. Odobrenje iz stava 1 ovog člana izdaje se pravnom licu, ako:

1) je registrovano u Centralnom registru privrednih subjekata za obavljanje pilotaže;

2) ima najmanje jedan pilotski plovni objekat;

3) ima najmanje jednu fiksnu​​ EHF​​ radio- stanicu;

4) ima najmanje četiri zaposlena pilota sa pilotskom legitimacijom;

5) ima najmanje četiri prenosne​​ VHF​​ radio-​​ stanice;

6) ima zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti pilota za vrijeme pilotaže plovnim objektom u skladu sa članom 42 ovog zakona.

Pravno lice iz stava 1 ovog člana dužno je da obezbijedi vršenje pilotaže 24 sata dnevno i da vodi pilotski dnevnik i obezbijedi obuku pilota.

Pilotski plovni objekat mora da bude obilježen i da koristi pozivne znakove za pilotažu.

Bliže uslove koje treba da ispunjava pilotski plovni objekat i radio-stanice iz stava 2 ovog člana, sadržaj i način vođenja pilotskog dnevnika, način obilježavanja pilotskih plovnih objekata i korišćenja pozivnih znakova za pilotažu propisuje Ministarstvo.

 

Obavezna pilotaža

Član 37 ​​ 

Lučka pilotaža je obavezna.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, lučka pilotaža nije obavezna za:

1) crnogorske​​ ratne brodove i crnogorske javne plovne objekte;

2) putničke i RoRo putničke brodove (u daljem tekstu: trajekt) koji plove na redovnoj liniji, ukoliko zapovjednik ima položen pilotski ispit za to područje luke i trajekte koji plove na redovnoj cjelogodišnjoj liniji i najmanje jednom nedjeljno uplovljavaju u to područje luke ili trajektnom pristaništu;

3) brodove do 500 BT bez obzira na državnu pripadnost;

4) brodove koji se koriste za operacije istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore​​ u skladu sa zakonom kojim se uređuje istraživanje i proizvodnja ugljovodonika.

Lučka pilotaža obavezna je i za brod koji se premješta u luci sa jedne operativne obale na drugu ili se pomiče uzduž operativne obale upotrebom pogonske mašine.

Zapovjednik plovnog objekta je dužan da zatraži lučku pilotažu, najkasnije dva sata prije uplovljenja, isplovljenja, premještanja ili pomicanja plovnog objekta.

Zapovjednik plovnog objekta može da zatraži pilotažu i u slučajevima iz stava 2 ovog člana.

Granice lučke i obalne pilotaže, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja pilota propisuje Ministarstvo.

Korišćenje usluga pilotaže

Član 38

Pilotaža se pruža svakom plovnom objektu pod jednakim uslovima.

Vršenje pilotaže

Član 39 ​​ 

Pilotažu može da vrši pilot koji ima pilotsku legitimaciju, koju izdaje Lučka kapetanija.

Pilotska legitimacija se izdaje licu koje ima ovlašćenje o osposobljenosti za zvanje zapovjednika broda od 3000 BT ili više i položen pilotski ispit, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i dokaz da je zaposlen kod pravnog lica iz člana 36 ovog zakona.

Pilotska legitimacija iz stava 1 ovog člana izdaje se na period od dvije godine.

Pilotska legitimacija može se produžiti na zahtjev pilota, ako ispunjava uslove za izdavanje pilotske legitimacije.

Pilotska legitimacija oduzeće se ako pilot prestane da ispunjava uslove iz stava 2 ovog člana.

O izdatim i oduzetim pilotskim legitimacijama Lučka kapetanija vodi evidenciju.

Pilotski ispit može da polaže lice koje ima ovlašćenje o osposobljenosti iz stava 2 ovog člana i završenu pilotsku obuku.

Pilotsku obuku obezbjeđuje i vrši pravno lice iz člana 36 ovog zakona, licima koja imaju ovlašćenje o osposobljenosti iz stava 2 ovog člana i koja imaju zaključen ugovor o zdravstvenom osiguranju za vrijeme pilotske obuke.

Obavljenu pilotsku obuku, pravno lice iz člana 36 ovog zakona potvrđuje ovjerom pilotskog dnevnika.

Lice koje se obučava za pilota odgovara za sopstvenu sigurnost tokom vršenja obuke za pilota.

Pilotski ispit iz stava 7 ovog člana polaže se nakon​​ završene pilotske obuke, po programu za polaganje pilotskog ispita pred komisijom, koju obrazuje Ministarstvo.

Za izdavanje pilotske legitimacije plaća se naknada koja je prihod Budžeta.

Visinu naknade iz stava 12 ovog člana utvrđuje Vlada.

Način vršenja​​ pilotske obuke i polaganja pilotskog ispita, program za polaganje pilotskog ispita, način vođenja evidencije iz stava 6 ovog člana i obrazac pilotske legitimacije propisuje Ministarstvo.

Obaveze pilota

Član 40 ​​ 

Za vrijeme vršenja pilotaže pilot je dužan​​ da nosi službeno odijelo i da ima pilotsku legitimaciju.

Za vrijeme vršenja pilotaže pilot ne smije napustiti zapovjednički most pilotiranog broda prije završetka pilotaže.

Pilot će odbiti pilotiranje plovnog objekta koji nije dobio odobrenje za slobodan​​ saobraćaj sa obalom ili odobrenje za isplovljenje ili je prekrcan ili gaz ne odgovara dubini mora na mjestu određenom za privez ili sidrenje, odnosno ako na mjestu priveza nijesu ispunjeni uslovi za siguran privez u plutajućem stanju ili u drugim slučajevima kojima se ugrožava sigurnost plovidbe.

Pilot je dužan da za vrijeme vršenja pilotaže plovnog objekta daje savjete licu koje zapovijeda plovnim objektom u pogledu vođenja i manevrisanja plovnim objektom i obavijesti ga o propisima i pravilima u pilotiranom području.

Pilot je dužan da putem VHF radio-stanice obavijesti Lučku kapetaniju o započetom i završenom pilotiranju.

Pilot je dužan da po​​ završenom pilotiranju plovnog objekta obavijesti Lučku kapetaniju u pisanoj formi o:

1) zapaženim neispravnostima objekata sigurnosti plovidbe na plovnom putu;

2) zapaženim povredama propisa i pravila koje se odnose na sigurnost plovidbe;

3) nastalim štetama koje za vrijeme pilotaže nastanu na plovnom objektu koji koristi pilotažu i o štetama koje taj plovni objekat prouzrokuje.

Obavještenje iz stava 6 ovog člana, mora da sadrži najmanje sljedeće podatke:

- o brodu (ime, identifikacioni broj IMO, pozivni znak i zastavu);

- o plovidbi (posljednja luka pristajanja, luka odredišta);

- opis očitih nepravilnosti utvrđenih na brodu.

Službeno odijelo iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Odgovornost za upravljanje brodom

Član 41

Pilotaža plovnog objekta ne​​ oslobađa lice koje zapovijeda plovnim objektom dužnosti upravljanja plovidbom i manevrisanja plovnim objektom i odgovornosti koje iz toga nastaju.

Odgovornost i naknada štete

Član 42

Brodar plovnog objekta koji koristi usluge pilotaže odgovara za radnje i​​ propuste pilota i za radnje i propuste člana posade svog plovnog objekta.

Za naknadu štete koju je pilot prouzrokovao brodaru plovnog objekta koji koristi usluge pilotaže odgovara pravno lice u kojem je pilot zaposlen u trenutku prouzrokovanja štete, do visine naknade predviđene tarifom za obavljenu pilotažu​​ pomnoženu faktorom 300 po događaju, ako se dokaže da je šteta nastala krivicom pilota.

Ugovor o ograničenju odgovornosti pravnog lica koje obavlja pilotažu zaključen suprotno stavu 2 ovog člana prije prouzrokovanja štete brodaru ne proizvodi pravno dejstvo.

Ugovor o ograničenju odgovornosti pravnog lica u pogledu naknade štete prouzrokovane obavljanjem pilotaže koja nije obavezna, a koji je zaključen prije prouzrokovanja štete na iznos manji od iznosa iz stava 2 ovoga člana, ne proizvodi pravno dejstvo.

Odgovornost pilota

Član 43

Ako se naknada štete traži neposredno od pilota koji je prouzrokovao štetu, odredba člana 42 stav 2 ovog zakona primjenjuje se i na pilota, osim ako je pilot štetu prouzrokovao​​ namjerno.

Odgovornost pilota, zajedno sa odgovornošću pravnog lica u kojem je pilot zaposlen ne može preći granice odgovornosti iz člana 42 ovog zakona, osim ako se dokaže da je pilot štetu prouzrokovao namjerno.

Upotreba tegljača, odnosno potiskivača

Član​​ 44

Tegljenje, odnosno potiskivanje u luci obavlja se samo na zahtjev zapovjednika plovnog objekta i sa brojem tegljača, odnosno potiskivača koje on zatraži.

Izuzetno od odredbe stave 1 ovog člana, u slučaju nevremena, prenatrpanosti luke, istovremenog manevrisanja više plovnih objekata ili ako plovni objekat prevozi opasne terete, Kapetanija može odrediti broj tegljača, odnosno potiskivača koji se moraju koristiti za određeni manevar sa plovnim objektom.

Zapovjednik broda iz stave 1 ovog člana, dužan je blagovremeno zatražiti asistenciju tegljača, odnosno potiskivača za namjeravani manevar plovnog objekta.

Kada više plovnih objekata istovremeno traže asistenciju tegljača, odnosno potiskivača, a nema dovoljno tegljača, odnosno potiskivača, ili kada je ugrožena sigurnost plovidbe, ljudskih života ili može doći do zagađivanja mora, Kapetanija određuje redosled tegljenja, odnosno potiskivanja, vodeći računa da linijski brodovi imaju prednost priveza.

IV. NADZOR, INFORMISANjE I UPRAVLjANjE POMORSKIM SAOBRAĆAJEM

Sprovođenje nadzora, informisanja i upravljanja pomorskim saobraćajem

Član 45 ​​ 

Nadzor, informisanje i upravljanje pomorskim saobraćajem vrši se radi unaprjeđenja sigurnosti i efikasnosti pomorskog saobraćaja i zaštite mora.

Nadzor, informisanje i upravljanje pomorskim saobraćajem vrši Organ uprave​​ preko pomorskog operativnog centra i u saradnji sa Lučkom kapetanijom, organom uprave​​ nadležnim za poslove hidrografije i plovnim objektima koji plove ili se nalaze u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom​​ moru Crne Gore.

Sprovođenje nadzora, informisanja i upravljanja pomorskim saobraćajem obuhvata:

1) prikupljanje podataka o plovnim objektima u pomorskom saobraćaju;

2) davanje podataka plovnim objektima (prognoza vremena, upozorenja, medicinskih savjeta i​​ sl.);

3) davanje plovidbenih savjeta i podrške plovnim objektima u plovidbi;

4) organizaciju pomorskog saobraćaja.

Plovni objekti koji uplovljavaju u teritorijalno more i unutrašnje morske vode Crne Gore dužni su da putem VHF radio stanice dostave podatke​​ iz člana 46 stav 1 ovog zakona pomorskom operativnom centru.

Plovni objekti dužni su da postupe po nalogu pomorskog operativnog centra.

Sprovođenjem nadzora i upravljanjem pomorskim saobraćajem određenom plovnom objektu ili grupi plovnih objekata može se:

1) zabraniti prolaz ili plovidba određenim područjem;

2) zabraniti preticanje ili utvrditi područje preticanja;

3) zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u određeni dio plovnog puta;

4) zabraniti uplovljenje u luku ili sidrenje ili izlazak iz određenog dijela plovnog puta;

5) ograničiti kretanje ili promjena brzine;

6) odrediti kretanje u određenom smjeru ili odrediti plan putovanja;

7) odrediti područje kretanja u određenom vremenu; i/ili

8) zabraniti sidrenje ili odrediti područje sidrenja.

Pomorski operativni centar poslove obavlja tehničkim sistemom za nadzor i upravljanje pomorskim saobraćajem (VTMIS), odnosno uređajima i opremom za automatsku identifikaciju brodova (AIS) i/ili radarskim uređajima i opremom i/ili pomorskim radiokomunikacijskim uređajima i opremom i/ili elektronskim pomorskim kartama.

Način vršenja nadzora, informisanja i upravljanja pomorskog saobraćaja propisuje Ministarstvo.

Nacionalni odbor za olakšice

Član 45a

Radi sprovođenja i davanja preporuka za unapređenje mjera, aktivnosti i tehnoloških postupaka kojima se olakšava obavljanje međunarodnog pomorskog saobraćaja i protok putnika, prtljaga, tereta i/ili pošte i za implementaciju jedinstvenog nacionalnog prozora u pomorstvu ("Maritime Single Window") Vlada osniva​​ Nacionalni odbor za olakšice u pomorskom saobraćaju (u daljem tekstu: Odbor za olakšice).

Odbor za olakšice:

1) sprovodi Nacionalni program za olakšice u pomorskom saobraćaju (u daljem tekstu: program za olakšice);

2) sprovodi mjere i aktivnosti za olakšanje obavljanja međunarodnog pomorskog saobraćaja i protok putnika, prtljaga, tereta i/ili pošte;

3) preduzima mjere za implementaciju jedinstvenog nacionalnog prozora u pomorstvu;

4) dostavlja Vladi godišnji izvještaj o sprovođenju programa za olakšice, do 31. marta tekuće za prethodnu godinu;

5) obavlja i druge poslove u skladu sa programom za olakšice.

Odbor za olakšice ima pet članova.

Odbor za olakšice čine predstavnici: Ministarstva, Organa uprave, organa uprave nadležnog za policijske poslove, organa uprave nadležnog za poslove carina i organa uprave nadležnog za poslove bezbjednosti hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

U radu Odbora za olakšice, po potrebi, učestvuju predstavnici korisnika ili koncesionara luke, prevoznika u pomorskom saobraćaju i drugih organa državne uprave.

Članovi Odbora za olakšice za svoj rad imaju pravo na naknadu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

Akt o osnivanju Odbora za olakšice objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Bliži sastav, mandat, način rada i odlučivanja, visinu naknade za rad članova Odbora za olakšice i druga pitanja od značaja za rad Odbora uređuju se aktom o osnivanju.

Program za olakšice

Član 45b

Program za olakšice donosi Vlada, na predlog Odbora za olakšice.

Program za olakšice sadrži: mjere, aktivnosti i tehnološke postupke kojima se olakšava obavljanje međunarodnog pomorskog saobraćaja i ubrzava uplovljavanje i isplovljavanje plovnih objekata i protok putnika i tereta u/iz luka Crne Gore.

Prijava dolaska broda

Član 46 ​​ 

Brodar, lice koje ovlasti brodar ili zapovjednik broda koji plovi ka luci Crne Gore dužan je da Organu uprave prijavi podatke o:

1) brodu:

- identifikaciju broda (ime,​​ pozivni znak, IMO, identifikacioni broj ili MMSI);

- luku odredišta (UN locode);

- procijenjeno vrijeme dolaska u luku odredišta, pilotsku stanicu i vrijeme odlaska iz luke;

- ukupan broj lica na brodu;

2) tankeru:

- konstrukciju (jednostruka oplata, jednostruka oplata sa SBT, dvostruka oplata);

- stanje tereta i balastnih tankova (pun, prazan, stanje inertnog gasa);

- količinu i vrstu tereta;

3) planiranim operacijama u luci ili sidrištu (ukrcaj, iskrcaj);

4) planiranim tehničkim nadzorima i značajnijim radovima održavanja i popravke koji će se sprovesti za vrijeme boravka broda u luci Crne Gore;

5) datumu posljednjeg proširenog pregleda stranog plovnog objekta u Paris MoU region.

Pored podataka iz stava 1 ovog člana, brodar, lice koje ovlasti brodar ili zapovjednik broda koji plovi ka luci Crne Gore dužan je da Organu uprave prijavi podatke o teretu i to:

1) tehničke nazive​​ opasnih ili zagađujućih tereta, UN brojeve tih tereta ako postoje, IMO klase rizika u skladu sa međunarodnim ugovorima i prema potrebi, klasu broda potrebnu za INF terete, količine tereta i ako se prevoze u jedinicama za prevoz tereta koji nijesu tankovi i​​ njihov identifikacioni broj;

2) potvrdu da se na brodu nalazi popis ili manifest ili odgovarajući plan utovara u kojem su detaljnije opisani opasni ili zagađujući tereti, kao i njihov smještaj na brodu;

3) adresu na kojoj se mogu dobiti detaljni podaci o​​ teretu.

Podaci iz st. 1 i 2 ovog člana dostavljaju se po mogućnosti elektronskim putem.

Podatke iz st. 1 i 2 ovog člana Organ uprave dostavlja Ministarstvu i Lučkoj kapetaniji.

Organ uprave dužan je da podatke iz stava 1 tačka 1 ovog člana prijavi pomorskom informacionom sistemu Evropske unije za razmjenu podataka u pomorskom saobraćaju.

Obaveza dostavljanja podataka

Član 47 ​​ 

Brod, lice koje ovlasti brodar ili zapovjednik broda dužan je da podatke iz člana 46 ovog zakona prijavi:

1) najkasnije 72 i 24 sata prije uplovljavanja broda u luku Crne Gore;

2) najkasnije kada brod napušta prethodnu luku, ako je vrijeme putovanja kraće od 24 sata;

3) ako luka pristajanja nije poznata ili je promijenjena tokom putovanja, odmah kada ti podaci budu poznati;

4) najmanje dva sata prije isplovljenja broda iz luke Crne Gore.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, brod, lice koje ovlasti brodar ili zapovjednik broda nije dužan da prijavi podatke broda koji se koristi za operacije istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore u skladu sa zakonom kojim se uređuje istraživanje i proizvodnja ugljovodonika.

Brodar, lice koje ovlasti brodar ili zapovjednik broda koji plovi Jadranskim morem dužan je da u skladu sa rezolucijom MSC.139 (76) o obaveznom izvještavanju brodova​​ u sektoru 2 ADRIREP sistema, pomorskom operativnom centru prijavi podatke o:

1) brodu:

- ime broda, dužina i vrsta broda, pozivni znak, državna pripadnost, IMO identifikacioni broj i MMSI;

- plovidbeni podaci (gaz, pozicija, kurs i brzina broda);

- luka isplovljenja i luka odredišta (UN locode);

- procijenjeno vrijeme dolaska u luku odredišta;

2) tehničke nazive opasnih ili zagađujućih tereta, UN brojeve tih tereta ako postoje, IMO klase rizika u skladu sa međunarodnim ugovorima i prema potrebi, klasu broda potrebnu za INF terete, količine tereta i ako se prevoze u jedinicama za prevoz tereta koji nijesu tankovi i njihov identifikacioni broj;

3) ukupan broj lica na brodu;

4) naziv lica koje ovlasti brodar.

Ako brodar, lice koje ovlasti brodar ili zapovjednik broda ne prijavi podatke iz stava 3 ovog člana, Organ uprave će bez odlaganja obavijestiti nadležni organ države zastave i Ministarstvo.

Postupanje u skladu sa pravilima plovidbe

Član 48 ​​ 

Putnički i brzi putnički brod, teretni i brzi teretni brod od 300 BT ili više u međunarodnoj plovidbi, kao i tehnički plovni objekat mora biti opremljen sistemom za identifikaciju i praćenje broda velikog dometa (u daljem tekstu: LRIT) koji, automatski, svakih šest sati, prenosi podatke IMO broju i MMSI oznaci broda,​​ poziciji (geografska širina i dužina), datumu i vremenu slanja podatka o poziciji broda.

Podaci iz stava 1 ovog člana sa brodova pod crnogorskom zastavom prenose se LRIT centru za podatke sa kojim je Crna Gora zaključila ugovor o pružanju LRIT usluga.

Organ uprave mora da raspolaže odgovarajućom opremom koja omogućava primanje informacija o identifikaciji i praćenju crnogorskih brodova na velikoj udaljenosti, bez obzira gdje se brod nalazi.

Brod iz stava 1 ovog člana mora da bude opremljen sistemom za automatsku identifikaciju broda (AIS) i sistemom zapisivanja podataka o plovidbi (VDR), u skladu sa međunarodnim ugovorima, a plovni objekti registrovani za privrednu djelatnost - prevoz putnika​​ koji plove u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore moraju da budu opremljeni AIS sistemom.

Brod iz stava 4 ovog člana mora da ima stalno uključen AIS sistem, osim u slučaju kada je međunarodnim ugovorom utvrđena zaštita podataka u plovidbi.

Brod iz stava 1 ovog člana za vrijeme boravka u luci ili na sidrištu u Bokokotorskom zalivu može da ima uključen najviše jedan radarski sistem, ako tim ne ugrožava sigurnost plovidbe.

V. BROD

Sposobnost broda za plovidbu

Član 49 ​​ 

Brod je sposoban​​ za plovidbu, odnosno upotrebu u određenim kategorijama plovidbe i za određenu namjenu ako ispunjava uslove konvencija, kodeksa, protokola i rezolucija Međunarodne pomorske organizacije (IMO), koje se odnose na:

1) sigurnost ljudskih života, broda i imovine;

2) sistem upravljanja sigurnošću kompanije i broda;

3) sprečavanje zagađivanja životne sredine uljem, štetnim materijama, otpadnim vodama i otpadom;

4) sprečavanje zagađivanja vazduha;

5) zaštitu životne sredine od bioinvazivnih vrsta u balastnim vodama;

6) zaštitu životne sredine od štetnog djelovanja sistema protiv obrastanja trupa;

7) zaštitu i zdravlje na radu, smještajem posade i drugih lica zaposlenih na brodu;

8) uslove za prevoz putnika;

9) sigurnost uređaja za rukovanje teretom.

Uslovi iz stava​​ 1 tač. 1, 3, 4, 6, 7 i 9 primjenjuju se na instalacije za proizvodnju ugljovodonika.

Pored uslova iz stava 1 ovog člana, brod mora da ispunjava i uslove koji se odnose na: obezbjeđivanje konstrukcione i tehničke sposobnosti brodova za plovidbu i sigurnosti​​ njihovih uređaja, mašina, opreme i materijala koji služe za održavanje sigurnosti plovidbe tih brodova, zaštitu života ljudi, zaštitu životne sredine, zaštitu na radu i smještaj članova posade i drugih lica, prevoz putnika, pomorsku opremu, konstrukcionu​​ i tehničku sigurnost uređaja za rukovanje i utovar i istovar tereta, način mjerenja i izračunavanja tonaže, prevoz tereta, stabilitet, pregrađivanje, nadvođe, radio-opremu, sredstva za signalizaciju i navigaciju, protivpožarnu zaštitu, sredstva za spašavanje ljudskih života na brodu, automatizaciju i odobrenje proizvođača i uslužnih privrednih društava.

Uslovi iz st. 2 i 3 ovog člana utvrđuju se na osnovu pravila iz konvencija, kodeksa, protokola i rezolucija Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i drugih​​ međunarodnih propisa i standarda (u daljem tekstu: tehnička pravila).

Tehničkim pravilima pored uslova iz stava 4 ovog člana uređuje se i sistem upravljanja sigurnošću, tehnički nadzor brodova, obim i način obavljanja pregleda brodova radi utvrđivanja njihove sposobnosti za plovidbu, zahtjevi za promjene ili​​ prepravke konstrukcije broda, mašina, uređaja i opreme, dozvoljeni broj putnika i njihov smještaj na brodu, najveće dozvoljeno opterećenje broda i raspored tereta na brodu, način baždarenja broda i drugih plovnih objekata, zahtjevi za konstrukcionu i tehničku sposobnost za plovidbu, instalacija za proizvodnju ugljovodonika i sigurnosti njihove opreme, plovna svojstva čamca i broj lica koja se smiju ukrcati na čamac, baždarenje čamca, način obavljanja pregleda radi utvrđivanja sposobnosti čamca za plovidbu i način vođenja brodskih isprava, zapisa i knjiga i njihovo suspendovanje i povlačenje.

Tehnička pravila objavljuju se na internet stranici Ministarstva.

Na internet stranici Ministarstva objavljuju se​​ i konvencije, kodeksi, protokoli i rezolucije Međunarodne pomorske organizacije (IMO).

Kategorije plovidbe brodova propisuje Ministarstvo.

Brod treba da ima odgovarajuće zalihe ljekova i odgovarajuća medicinska sredstva za pružanje medicinske pomoći na brodovima.

Brod preko 500 BT koji ima najmanje 15 članova posade na putovanjima koja traju duže od tri dana mora da ima brodsku bolnicu, odnosno ambulantu za pružanje medicinske pomoći opremljenu odgovarajućom medicinskom opremom.

Brod na međunarodnoj plovidbi koji ima najmanje 100 članova posade na putovanjima koja traju duže od tri dana mora da ima na brodu i ljekara za pružanje medicinske pomoći na brodu.

Brod koji prevozi opasna sredstva, u svojoj apoteci na brodu, mora da ima protivotrove.

Vlasnik broda,​​ odnosno brodar dužan je da obezbijedi zalihe ljekova i medicinskih sredstava na brodu, a ljekovima i medicinskom opremom raspolaže zapovjednik broda ili lice koje ovlasti zapovjednik broda.

Zalihe ljekova i medicinska sredstva za pružanje medicinske pomoći na brodu, medicinsku opremu za pružanje medicinske pomoći i protivotrove propisuje Ministarstvo, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja.

Sistem upravljanja sigurnošću

Član 50 ​​ 

Brod uposlen u međunarodnoj plovidbi, brodar, odnosno kompanija koja upravlja brodom koji plovi u međunarodnoj plovidbi, dužni su da primjenjuju i održavaju sistem upravljanja sigurnošću, u skladu sa SOLAS Konvencijom (Glava IX) i ISM Kodeksom, sa izmjenama i dopunama, koje se odnose na:

1) politiku sigurnosti plovidbe i zaštitu životne sredine;

2) uputstva i procedure za sigurnu plovidbu broda i zaštitu životne sredine;

3) utvrđivanje nivoa ovlašćenja i način komunikacije između obale i posade na brodu;

4) procedure za prijavljivanje nezgoda i neusaglašenosti uspostavljenog sistema sa ISM Kodeksom;

5) procedure za vanredne situacije;

6) procedure za unutrašnju kontrolu i preglede funkcionisanja uspostavljenog ISM Kodeksa;

7) sistem za registrovanje podataka o putnicima.

Radi obezbjeđivanja sigurne plovidbe brodova i uspostavljanja veza sa kompanijom i licima na brodu, brodar, odnosno kompanija dužni su da odrede lice na obali odgovorno za kontrolu sigurne plovidbe brodova i zaštite životne sredine.

Sistem upravljanja sigurnošću primjenjuje se i održava u skladu sa tehničkim pravilima.

Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu

Član 51 ​​ 

Sposobnost broda za plovidbu i sigurnost instalacije za proizvodnju ugljovodonika utvrđuje se tehničkim nadzorom.

Tehnički nadzor iz stava 1 ovog člana vrši službenik Organa uprave koji ispunjava sljedeće uslove:

1) da ima ovlašćenje o osposobljenosti za oficira plovidbene straže na brodu od 500 BT ili većem ili ovlašćenje o osposobljenosti za oficira plovidbene straže u mašinskom odjeljenju na brodu sa mašinskim kompleksom pogonske snage od 750 kW ili jačim, sa najmanje tri godine plovidbenog staža u svojstvu oficira palube ili oficira mašine; ili

2) završeno visoko obrazovanje VII nivo kvalifikacije obrazovanja (240, odnosno 300 kredita CSPK) ili VI nivo kvalifikacije obrazovanja (180 kredita CSPK), brodograđevne struke, ili brodske elektronike, ili pomorske elektrotehnike, ili mašinske struke, sa najmanje tri godine iskustva u vršenju tehničkog nadzora broda;

3) ima praktičko i teorijsko znanje o brodu, brodskim operacijama i međunarodnim i crnogorskim pomorskim propisima, stečeno kroz uspješno završenu obuku i periodično ocjenjivanje u skladu sa planom programa obuke Organa uprave.

Nakon izvršenog tehničkog nadzora izdaju se odgovarajuće brodske isprave i knjige.

Tehnički nadzor iz stava 1 ovog člana i izdavanje odgovarajućih brodskih isprava i knjiga i sprovođenje drugih mjera kojima se obezbjeđuje sigurnost pomorske plovidbe, za brodove u međunarodnoj plovidbi može da vrši i organizacija priznata od Evropske komisije koja postupa po propisanim pravilima za pregled, nadzor i sertifikaciju brodova (u daljem tekstu: priznata organizacija), u skladu sa međunarodnim konvencijama, koju ovlasti Vlada, na predlog Ministarstva.

Tehnički nadzor iz stava 1 ovog člana vrši se u skladu sa IMO rezolucijom A.1120 (30) harmonizovani sistem pregleda i sertifikacije (HSSC), 2017. Sa izmjenama i dopunama.

Međusobna prava i obaveze sa priznatom organizacijom uređuju se ugovorom koji zaključuje Organ uprave u skladu sa Kodeksom IMO-a o priznatim organizacijama.

Ugovorom iz stava 6 ovog člana ne može se prenijeti odgovornost Crne Gore kao države zastave na priznatu organizaciju i izdavanje sljedećih brodskih isprava:

- upisnog lista;

- trajnog zapisa o brodu;

- svjedočanstva o minimalnom broju članova posade;

- dozvole za brodsku radio stanicu;

- deklaracije o ispunjavaju uslova za rad pomoraca; i

- koje se u skladu sa međunarodnim ugovorima, ne mogu prenijeti na priznatu organizaciju.

Brodske isprave iz stava 7 al. 1 i 2 ovog člana izdaje Lučka kapetanija.

Brodsku ispravu iz stava 7 alineja 3 ovog člana izdaje Organ uprave.

Dozvolu za brodsku radio​​ stanicu izdaje pravno lice nadležno za elektronske komunikacije.

Brodske isprave koje se u skladu sa međunarodnim ugovorima, ne mogu prenijeti na priznatu organizaciju izdaje Ministarstvo.

Kontrolu rada priznate organizacije vrši Organ uprave.

Prava i obaveze priznate organizacije i Organa uprave u odnosu na priznatu organizaciju, način i postupak ovlašćivanja i način vršenja nadzora nad priznatom organizacijom propisuje Ministarstvo.

Odgovornost priznate organizacije za pričinjenu štetu

Član 51a

Priznata​​ organizacija je dužna da plati naknadu za pričinjenu štetu, ako je pravosnažnom sudskom ili arbitražnom odlukom utvrđena odgovornost za štetu Organa uprave, koja je nastala zbog pomorske nezgode, zajedno sa zahtjevom za naknadu štete oštećenim strankama zbog:

1) gubitka ili oštećenja imovine, tjelesne povrede ili smrti, za koju je dokazano na sudu da je prouzrokovana namjernim djelom ili propustom ili grubom nepažnjom priznate organizacije, njenih tijela, zaposlenih, zastupnika ili drugih koji djeluju u ime​​ priznate organizacije, Organ uprave ima pravo na naknadu štete od priznate organizacije u iznosu utvrđenom odlukom suda za koju je priznata organizacija prouzrokovala gubitak, oštećenje, povredu ili smrt.

2) tjelesne povrede ili smrti, za koju je dokazano​​ na sudu da je prouzrokovana nemarom, nepažnjom ili propustom priznate organizacije, njenih zaposlenih, zastupnika ili drugih koji djeluju u ime priznate organizacije, Organ uprave ima pravo na naknadu štete od priznate organizacije u iznosu utvrđenom odlukom suda za koju je priznata organizacija prouzrokovala tjelesnu povredu ili smrt u iznosu od najmanje 4 miliona eura.

3) gubitka ili oštećenja imovine, za koju je dokazano na sudu da je prouzrokovana nemarom, nepažnjom ili propustom priznate organizacije,​​ njenih zaposlenih, zastupnika ili drugih koji djeluju u ime priznate organizacije, Organ uprave ima pravo na naknadu štete od priznate organizacije u iznosu utvrđenom odlukom suda za koju je priznata organizacija prouzrokovala gubitak ili oštećenje imovine u iznosu od najmanje 2 miliona eura.

Tehnički nadzor

Član 52 ​​ 

Tehnički nadzor broda obuhvata:

1) odobravanje tehničke dokumentacije na osnovu koje se brod gradi ili prepravlja i tehničke dokumentacije na osnovu koje se izrađuju materijali, mašine, uređaji i oprema koji su namijenjeni za gradnju, prepravku i popravku broda;

2) nadzor nad gradnjom i prepravkom broda koji se vrši u toku njegove gradnje ili izvođenja radova na njegovoj prepravci;

3) nadzor nad izradom materijala, mašina, uređaja i opreme iz tačke 1 ovog stava koji se vrši u toku njihove izrade i izdavanje uvjerenja;

4) nadzor nad ugradnjom i smještajem mašina, uređaja i opreme u brod;

5) pregled postojećih brodova, uključujući i nadzor nad izvođenjem popravki i obnavljanjem djelova broda za​​ koje je pregledom utvrđeno da ih treba popraviti ili obnoviti;

6) izdavanje odobrenja proizvođaču i uslužnom privrednom društvu;

7) pregled sistema upravljanja sigurnošću kompanije ili brodara i broda;

8) pregled bezbjednosne zaštite broda u skladu sa posebnim zakonom.

Za vršenje tehničkog nadzora plaća se naknada, koju plaća kompanija ili brodar broda.

Visinu naknade za tehnički nadzor koji vrši Organ uprave utvrđuje Vlada.

Naknada iz stava 2 ovog člana prihod je Budžeta.

Tehnički nadzor brodova vrši se na način i u rokovima u skladu sa tehničkim pravilima.

Uslove za opremu kojom se opremaju brodovi crnogorske državne​​ pripadnosti i uslove za stavljanje te opreme na tržište propisuje Ministarstvo.

Pregled postojećih brodova

Član 53

Pregled postojećih brodova može biti osnovni, redovni i vanredni.​​ 

Za vršenje pregleda iz stava 1 ovog člana plaća se naknada.

Visinu naknade​​ za pregled iz stava 1 ovog člana koji vrši Organ uprave utvrđuje Vlada.

Naknada iz stava 3 ovog člana prihod je Budžeta.

Osnovni pregled

Član 54 ​​ 

Osnovni pregled obavezan je za postojeći brod i to:

1) prije njegovog upisa u upisnik brodova, ako nadzor nad njegovom gradnjom nije vršio Organ uprave;

2) prije njegovog upisa u upisnik brodova, ako je nadzor nad njegovom gradnjom vršila priznata organizacija i ako njegove brodske isprave i knjige nijesu važeće;

3) kad se brodu trajno mijenja namjena i to prije početka njegovog korišćenja.

Redovni pregled

Član 55 ​​ 

Redovni pregled je pregled postojećeg broda u propisanim vremenskim razmacima.

Redovni pregled može biti godišnji, međupregled, periodični i obnovni.

Vanredni pregled

Član 56 ​​ 

Vanredni pregled broda vrši se:

1) nakon pretrpljene pomorske nesreće ili nezgode ako postoji osnovana sumnja da je došlo do oštećenja broda ili nekog njegovog dijela ili uređaja ili se inspekcijskim nadzorom utvrde nedostaci koji mogu uticati na sposobnost broda za plovidbu;

2) kad se vrše veće popravke ili obnova broda;

3) prilikom privremene promjene namjene ili kategorije plovidbe broda;

4) za brod koji nije izvršio redovni pregled u propisanom roku;

5) prije i poslije stavljanja broda u raspremu;

6) za tegljač i tegljeni brod prije operacije tegljenja;

7) za napušteni brod, koji nema važeće brodske isprave i knjige;

8) radi popisa broda na zahtjev suda;

9) za brod ili ostatke broda radi spašavanja, odnosno vađenja broda i ocjene rizika koji predstavlja;

10) kad se na brodu vrši prepravka kojom se mijenjaju njegove konstrukcione osobine i svojstva pogonskih uređaja i to prije početka njegovog korišćenja, a u obimu obnovnog pregleda.

Probna plovidba

Član 57 ​​ 

Probna plovidba broda je sastavni dio nadzora​​ nad gradnjom ili prepravkom broda i osnovnog pregleda broda.

Probna plovidba se obavlja nakon pregleda broda i izdavanja svjedočanstva za probnu plovidbu.

Pregled broda za izdavanje svjedočanstva za probnu plovidbu broda vrši Organ uprave, a pregled broda​​ u međunarodnoj plovidbi može da vrši i priznata organizacija.

Probna plovidba vrši se na osnovu odobrenja nadležne lučke kapetanije.

Odredbe st. 2, 3 i 4 ovog člana primjenjuju se na brodove crnogorske i strane državne pripadnosti, kada se probna plovidba​​ obavlja u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama Crne Gore.

Obim i način obavljanja pregleda broda, radi utvrđivanja njegove sposobnosti za probnu plovidbu i način obavljanja probne plovidbe utvrđuje se tehničkim pravilima.

Stanje broda i njegove opreme

Član 58

Brodar je dužan da brod i opremu održava u stanju kojim se obezbjeđuje sposobnost broda za plovidbu.

Promjene ili prepravke konstrukcije broda

Član 59 ​​ 

Poslije izvršenog tehničkog nadzora nad gradnjom, odnosno prepravkom broda i poslije​​ izvršenih pregleda broda ne smiju se, bez prethodnog obavještenja Organa uprave, obavljati promjene ili prepravke konstrukcije broda, mašina, uređaja, opreme ili drugih djelova na koje se odnose zahtjevi utvrđeni tehničkim pravilima.

Oslobađanje od obaveza

Član 60 ​​ 

Organ uprave može brod na koji se primjenjuju odredbe potvrđenih ili obavezujućih međunarodnih ugovora, i ako ne ispunjava pojedine uslove za obavljanje međunarodnih putovanja, u slučajevima i pod uslovima utvrđenim tim ugovorima, da oslobodi​​ od obaveza utvrđenih tim ugovorom, ako na osnovu pregleda utvrdi da je brod sposoban da obavlja međunarodna putovanja, odnosno da obavlja određeno međunarodno putovanje.

Organ uprave može da brod koji ne obavlja redovno međunarodna putovanja, a na koji bi​​ se, da ih redovno obavlja, primjenile odredbe potvrđenih i/ili obavezujućih međunarodnih ugovora, koji zbog izuzetnih okolnosti treba da obavi samo jedno međunarodno putovanje, u skladu sa odredbama tih ugovora oslobodi od ispunjenja obaveza iz tih ugovora, ako pregledom broda utvrdi da je brod sposoban za plovidbu za to putovanje.

Organ uprave može brodu novog tipa, brodu koji redovno ne obavlja međunarodna putovanja ili brodu koji plovi u zaštićenim područjima, na koji se primjenjuju odredbe potvrđenih ili obavezujućih međunarodnih ugovora, da odobri obavljanje međunarodnih putovanja, odnosno određenih međunarodnih putovanja radi probe, ako pregledom utvrdi da je brod sposoban za plovidbu na tim putovanjima.

 

Brod za plovidbu u određenim granicama

Član​​ 61 ​​ 

Organ uprave​​ može da utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u određenim užim granicama, ako se pregledom utvrdi da brod nije sposoban za plovidbu u granicama u kojima je do tada plovio, ali je sposoban za plovidbu u užim granicama plovidbe.

Organ uprave​​ može da utvrdi da je brod sposoban za jedno ili više određenih putovanja koja prelaze granice plovidbe u kojima je plovio, ako se na osnovu izvršenog pregleda utvrdi da je brod sposoban za to putovanje.

Plovidba u granicama iz st. 1 i 2 ovog člana može​​ da se uslovi ukrcavanjem manjeg broja putnika ili manje mase tereta od određenog broja putnika ili dozvoljene mase tereta, kao i drugim uslovima kojima se obezbjeđuje sigurna plovidba broda.

Prevoz putnika brodom koji nije putnički

Član 62 ​​ 

Organ uprave može da utvrdi da je brod koji nije putnički sposoban da u granicama unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore prevozi putnike na jednom ili više putovanja ili za određeno vrijeme, ako je njegova sposobnost za plovidbu utvrđena​​ u skladu sa ovim zakonom i ako se pregledom utvrdi da brod ispunjava uslove za obavljanje takvog prevoza putnika.

Prevoz putnika

Član 63 ​​ 

Putnički brod može da prevozi samo određeni broj putnika čiji se broj i smeštaj na brodu određuje na osnovu plovnih svojstava broda, raspoložive površine za smještaj putnika, uređaja i opreme namijenjene putnicima i higijenskih uslova.

Dozvoljeni broj putnika i njihov smještaj na brodu utvrđuje se tehničkim pravilima.

 

Prebrojavanje putnika

Član 64 ​​ 

Prije nego što​​ putnički brod isplovi iz luke kompanija ili brodar je dužan da utvrdi broj lica na tom brodu.

Sa brojem lica iz stava 1 ovog člana prije isplovljenja broda mora biti upoznat zapovjednik putničkog broda i ovlašćeno lice koje odredi kompanija za popis putnika.

Zapovjednik putničkog broda mora da obezbijedi da broj lica na brodu ne prelazi broj lica koji brod može da prevozi.

Kompanija ili brodar dužna je da obezbijedi da podaci koji se odnose na broj putnika budu dostupni Lučkoj kapetaniji, kao i službama za​​ traganje i spašavanje obalne države, u slučaju nezgode.

Kompanija ili brodar dužan je da obezbijedi da podaci o licima koja su iskazala potrebu za posebnu njegu ili pomoć u vanrednim situacijama budu evidentirani na odgovarajući način i dostavljeni zapovjedniku prije nego što putnički brod isplovi iz luke.

Kompanija ili brodar crnogorskog putničkog broda dužan je da podatke iz stava 2 ovog člana dostavi Lučkoj kapetaniji.

Vrstu podataka, način prikupljanja i vođenja evidencije podataka o putnicima koje putnički brod crnogorske državne pripadnosti mora da vodi na putničkom brodu propisuje Ministarstvo.

Kretanje lica sa invaliditetom

Član 65

Putnički, Ro-Ro putnički i brzi putnički brodovi moraju da imaju adekvatan pristup za ulazak lica sa invaliditetom.

Brodovi iz stava 1 ovog člana moraju biti konstruisani i opremljeni na način koji licima sa invaliditetom obezbjeđuje lako i sigurno ukrcavanje i iskrcavanje i pristup između paluba, uz asistenciju posade ili uz pomoć rampi ili liftova.

Na brodovima iz stava​​ 1 ovog člana moraju se na vidnim mjestima postaviti informacione oznake, odnosno naljepnice koje su lako uočljive i čitljive licima sa smanjenim mogućnostima kretanja i komunikaciona sredstva za vizuelno i verbalno objavljivanje važnijih informacija, kao i​​ sistem za alarmiranje sa tipkama koji je lako pristupačan za ta lica.

Ograde, koridori, prolazi, ulazi i vrata moraju omogućavati korišćenje i kretanje lica u invalidskim kolicima, a liftovi, palube za vozila, putničke prostorije za odmor, smještaj, kao i​​ toaletne prostorije moraju biti konstruisane tako da budu lako pristupačne za ta lica.

Teret na brodu

Član 66 ​​ 

Teret na brodu mora da bude tako raspoređen da odgovara zahtjevima stabiliteta i da obezbjeđuje plovna svojstva broda i ne prouzrokuje prekomjerna naprezanja konstrukcijskih djelova broda u različitim uslovima korišćenja.

Teret na brodu mora da bude ukrcan u granicama dozvoljenog opterećenja broda i u skladu sa tehničkim propisima o prevozu tereta i da bude složen, raspoređen i učvršćen tako da​​ u svim uslovima plovidbe ne može doći do pomjeranja tereta koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, ljudskih života i životne sredine.

Najveće dozvoljeno opterećenje broda i raspored tereta na brodu, uslovi i način za utovar i istovar brodova za prevoz rasutog tereta i kontejnera utvrđuju se tehničkim pravilima.

 

Baždarenje broda

Član 67 ​​ 

Baždarenje broda vrši se radi utvrđivanja tonaže broda.

Baždarenje broda vrši se prije njegovog upisa u upisnik brodova.

Baždarenje broda, na zahtjev brodara, vrši Organ uprave.

Izuzetno od stava 3 ovog člana, baždarenje broda u međunarodnoj plovidbi može da vrši priznata organizacija.

Za baždarenje broda plaća​​ se naknada.

Visinu naknade iz stava 5 ovog člana za baždarenje koje vrši Organ uprave utvrđuje Vlada.

Naknada iz stava 6 ovog člana prihod je Budžeta.

Način baždarenja broda i drugih plovnih objekata utvrđuje se tehničkim pravilima.

 

Strani brodovi koji​​ podliježu baždarenju

Član 68

Baždarenju podliježe i strani brod koji u crnogorskoj luci plaća naknadu čija se visina utvrđuje prema tonaži, ako je baždaren prema pravilima čije se odredbe bitno razlikuju od odredbi propisa za baždarenje plovnih objekata u​​ Crnoj Gori.

Ponovno baždarenje

Član 69 ​​ 

Ponovno baždarenje broda vrši se, ako se:

1) poslije baždarenja broda izvrše prepravke usljed kojih su nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, upotrebi prostora, dozvoljenom broju putnika na brodu,​​ dodijeljenom nadvođu ili dozvoljenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova tonaža;

2) posumnja u pravilnost izvršenog baždarenja;

3) brod unutrašnje plovidbe upisuje u upisnik brodova.

Brod unutrašnje plovidbe iz stava 1 tačka 3 ovog člana je​​ brod registrovan za plovidbu na unutrašnjim vodama, čija dužina trupa iznosi najmanje 15 m, a širina trupa - najmanje 3 m ili čija je najveća istisnina najmanje 15 tona, kao i tegljač i potiskivač, bez obzira na njihovu dužinu, širinu i istisninu.

Ponovno​​ baždarenje broda iz stava 1 tačka 1 ovog člana vrši se u cjelini ili djelimično u zavisnosti od izvršenih prepravki broda.

Zahtjev za ponovno baždarenje iz stava 1 tačka 1 ovog člana podnosi se prije završetka prepravke broda.

Ponovno baždarenje iz stava 1​​ tač. 1 i 3 ovog člana vrši se na zahtjev brodara, a baždarenje iz stava 1 tačka 2 ovog člana vrši se po službenoj dužnosti.

Ponovno baždarenje broda iz stava 1 tačka 2 ovog člana ne smiju da vrše zaposlena lica koja su izvršila prethodno baždarenje u čiju​​ se pravilnost sumnja.

VI. BRODSKE ISPRAVE, ZAPISI I KNjIGE ​​ 

Isprave, zapisi i knjige ​​ 

Član 70 ​​ 

Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim zakonom moraju da se nalaze na brodu i uvijek da bude dostupne u svrhu provjere.

Brodske isprave, zapisi i knjige koje brod mora da ima u skladu sa ovim zakonom služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.

U brodske zapise i knjige, koje brod vodi, unose se podaci o važnim događajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.

Brodske isprave, zapisi i knjige vode se na način sa rokovima važenja utvrđenim tehničkim pravilima.

Brodske isprave, zapisi i knjige mogu se suspendovati i povući pod uslovima utvrđenim tehničkim pravilima.

Način vođenja brodskih isprava, zapisa i knjiga

Član 70a

Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim zakonom moraju da budu napisane na crnogorskom jeziku latiničnim pismom, osim brodskog dnevnika i dnevnika mašine koji se na brodovima u međunarodnoj plovidbi može voditi na engleskom jeziku.

Brodske isprave, zapisi i knjige izdate na osnovu međunarodnih konvencija, kodeksa, protokola i rezolucija mogu da budu prevedene na engleski jezik, ako je to utvrđeno konvencijama, kodeksima, protokolima i rezolucijama.

Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim zakonom mogu se voditi u pisanom ili elektronskom obliku.

Obrazac brodskih isprava, zapisa i knjiga propisuje Ministarstvo.

Upisni list

Član 71

Brodu upisanom u upisnik brodova u skladu sa zakonom izdaje se upisni list.​​ 

Upisnim listom iz stava 1 ovog člana dokazuje se crnogorska državna pripadnost broda, uz naznaku da brod ima pravo i dužnost da vije Zastavu trgovačke mornarice Crne Gore (u daljem tekstu: Zastava), njegova namjena i kategorija plovidbe.

Upisni list sadrži​​ sve podatke iz upisnika brodova u koji je brod upisan.

U slučaju neusaglašenosti sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova u pogledu upisanih prava na brodu važi ono što je upisano u upisniku brodova.

Upisni list izdaje Lučka kapetanija koja je​​ izvršila upis broda u upisnik brodova.

Za izdavanje upisnog lista i brodskih isprava iz člana 70 ovog zakona, koje izdaje Lučka kapetanija, plaća se naknada koja je prihod Budžeta.

Visinu naknade iz stava 6 ovog člana utvrđuje Vlada.

Zamjena upisnog lista

Član 72

Lučka kapetanija koja je izdala upisni list dužna je, po službenoj dužnosti, da unese propisane podatke u upisni list broda.

Ako se brodu promijeni ime, luka upisa, tonaža, vrsta pogona, znak raspoznavanja, namjena ili kategorija plovidbe, postojeći upisni list zamjenjuje se novim upisnim listom.

Privremeni plovidbeni list

Član 73 ​​ 

Privremeni plovidbeni list izdaje se brodu nabavljenom u inostranstvu koji nema upisni list i brodu koji je u inostranstvu, a izgubljen mu je upisni list.

Brod koji nije upisan u upisnik brodova stiče privremenim plovidbenim listom crnogorsku državnu pripadnost i pravo i dužnost da vije Zastavu.

Privremeni plovidbeni list važi do dana kada brod stigne u prvu crnogorsku luku ili se upiše u upisnik brodova, a najduže godinu dana od dana njegovog izdavanja.

Privremeni plovidbeni list izdaje diplomatsko - konzularno predstavništvo Crne Gore.

Upisni list ili privremeni plovidbeni list su dokaz o identitetu broda.

Način izdavanja i obrazac​​ privremenog plovidbenog lista propisuje Ministarstvo.

Način vođenja brodskih isprava i knjiga

Član 74 ​​ 

-​​ brisan -

VII. PLUTAJUĆI POMORSKI OBJEKAT ​​ 

Utvrđivanje sposobnosti za upotrebu plutajućeg pomorskog objekta ​​ 

Član 75 ​​ 

Plutajući pomorski objekat​​ je sposoban za upotrebu ako ispunjava uslove u pogledu:

1) sigurnosti ljudskih života, objekta i imovine;

2) sprječavanja zagađivanja mora u skladu sa zakonom;

3) zaštite na radu, smještaja posade i drugih lica na objektu;

4) sigurnosti uređaja za rukovanje teretom;

5) obavljanja namjenske djelatnosti;

6 propisanog minimalnog broja članova posade sa odgovarajućim ovlašćenjem o osposobljenosti koje objekat mora da ima za sigurnu upotrebu;

7) smještaja i broja drugih lica na objektu u skladu sa ispravama, knjigama i odobrenom tehničkom dokumentacijom objekta;

8) tereta na objektu u skladu sa ispravama, knjigama i odobrenom tehničkom dokumentacijom objekta;

9) sigurnosti priveza, usidrenja i polaganja na morsko dno, dijelom ili potpunim ukopavanjem u morsko dno.

Bliže uslove iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za ekonomiju.

Utvrđivanje sposobnosti plutajućih pomorskih objekata ​​ 

Član 76 ​​ 

Za utvrđivanje sposobnosti plutajućih pomorskih objekata iz člana​​ 75 stav 1 ovog zakona primjenjuju se odredbe čl. 52 do 60 ovog zakona, prema namjeni i lokaciji.

Baždarenje plutajućeg objekta

Član 77

Baždarenje plutajućeg objekta vrši se u skladu sa čl. 67 do 69 ovog zakona, prema namjeni i lokaciji.

Isprave i knjige​​ plutajućeg pomorskog objekta ​​ 

Član 78 ​​ 

Plutajući pomorski objekat mora da ima isprave i knjige u skladu sa čl. 70 do 73 ovog zakona, prema namjeni i lokaciji.

Za izdavanje isprava i knjiga​​ iz stava 1 ovog člana plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.

Visinu naknade iz stava 2 ovog člana utvrđuje Vlada.

Postavljanje i upotreba plutajućeg pomorskog objekta ​​ 

Član 79 ​​ 

Plutajući pomorski objekti postavljaju se u unutrašnjim morskim vodama​​ i teritorijalnom moru Crne Gore uz saglasnost Lučke kapetanije.

Ukoliko se plutajući pomorski objekat vezuje, sidri, polaže ili ukopava na području luke, pored saglasnosti iz stava 1 ovog člana, potrebna je i saglasnost organa uprave nadležnog za luke, odnosno pravnog lica koje upravlja morskim dobrom.

Upis u upisnik plutajućih pomorskih objekata ​​ 

Član 80 ​​ 

- prestao da važi -

 

Isprave za upis

Član 81 ​​ 

- prestao da važi -

 

Oznaka plutajućeg pomorskog objekta ​​ 

Član 82 ​​ 

- prestao da važi -

 

VIII.​​ ČAMAC

Utvrđivanje sposobnosti čamca za plovidbu

Član 83 ​​ 

Sposobnost čamca za plovidbu utvrđuje Organ uprave, na zahtjev vlasnika čamca.

Čamac je sposoban za plovidbu, u određenom području plovidbe i za određenu namjenu, ako njegova konstrukcija, plovna​​ svojstva, pogonski i drugi uređaji i oprema ispunjavaju zahtjeve utvrđene tehničkim pravilima.

Novoizgrađeni čamac namijenjen za privredne svrhe, kao i postojeći čamci koji mijenjaju namjenu, radi obavljanja privredne djelatnosti, sposobni su za plovidbu,​​ ako njihova konstrukcija, plovna svojstva, pogonski i drugi uređaji i oprema ispunjavaju zahtjeve utvrđene tehničkim pravilima.

Tehničkim pravilima iz st. 2 i 3 ovog člana uređuju se zahtjevi koje moraju da ispunjavaju čamci, postupci ocjene usklađenosti projekta i gradnje čamca i način obavljanja pregleda radi utvrđivanja sposobnosti čamca za plovidbu.

Ako se prilikom pregleda utvrdi da čamac ima nedostataka koji bitno ne ugrožavaju njegovu sposobnost za plovidbu, Organ uprave može izdati svjedočanstvo o sposobnosti čamca za plovidbu pod uslovom, da se utvrđeni nedostaci otklone u određenom roku, ili svjedočanstvo sa ograničenim rokom trajanja, ograničenim područjem plovidbe ili smanjivanjem dozvoljene nosivosti tereta i/ili putnika ili lica u čamcu.

Pregled čamca

Član 84 ​​ 

Sposobnost čamca za plovidbu utvrđuje se pregledom.​​ 

Pregledi čamaca mogu biti osnovni, redovni i vanredni.

Za vršenje pregleda iz stava​​ 2 ovog člana plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.

Visinu naknade iz stava 3 ovog člana utvrđuje Vlada.

Naknadu za pregled čamca iz stava 3 ovog člana, ne plaćaju čamci koji su u državnoj svojini.

Redovni i vanredni pregled čamca vrši se, po pravilu, na vodi, osim ako Organ uprave utvrdi da je stanje čamca takvo da ga treba pregledati na kopnu ili ako se radi o čamcu za privredne svrhe.

Osnovni pregled čamca

Član 85

Osnovni pregled čamca vrši Organ uprave prije upisa u upisnik čamaca, kao i poslije svake prepravke, odnosno popravke čamca, promjene namjene ili područja plovidbe.

Osnovni pregled čamca vrši se na kopnu i na vodi.

Redovni pregled čamca

Član 86 ​​ 

Redovnim pregledom čamca utvrđuje se stanje trupa, pogonskih i drugih uređaja i opreme čamca.

Redovni pregled čamca za privredne i javne svrhe vrši Organ uprave, svake dvije godine.

Redovni pregled čamca za privredne svrhe - prevoz putnika i plovila na vodeni mlazni pogon za privredne svrhe vrši se godišnje i izdaje se svjedočanstvo o sposobnosti za​​ plovidbu čamca sa rokom važenja do 30. maja naredne godine.

Redovni pregled čamaca za lične potrebe vrši Ministarstvo svake pete godine, što potvrđuje izvještajem o pregledu čamca.

Redovni pregled skutera ili ski-džeta za lične potrebe vrši Ministarstvo,​​ svake tri godine.

Vanredni pregled čamca

Član 87 ​​ 

Vanredni pregled čamca koji je upisan u upisnik čamaca vrši Organ uprave i to kada je čamac pretrpio pomorsku nezgodu ili nesreću i kada se posumnja da čamac ne ispunjava propisane uslove u pogledu sposobnosti za plovidbu.

Lice koje je upravljalo čamcem koji je pretrpio pomorsku nesreću, dužno je da odmah prijavi nastanak pomorske nesreće, a u slučaju pomorske nezgode dužno je da, u roku od 12 sati od trenutka nastanka pomorske nezgode, podnese prijavu nadležnoj Lučkoj kapetaniji.

Obrazac prijave iz stava 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Gradnja čamca

Član 88 ​​ 

Pravno ili fizičko lice koje namjerava da gradi čamac dužno je da, prije početka gradnje čamca, pribavi saglasnost Organa uprave na tehničku​​ dokumentaciju za gradnju čamca.

Saglasnost iz stava 1 ovog člana izdaje se na osnovu zahtjeva uz koji se prilaže sljedeća dokumentacija:

1) opšti plan;

2) plan gradnje sa presjecima i plan glavnog rebra;

3) smještaj opreme i lica;

4) tehnički opis.

Organ uprave može, nakon pregleda dokumentacije iz stava 2 ovog člana, tražiti dodatne nacrte i proračune radi davanja saglasnosti.

Tehnički nadzor nad gradnjom čamca vrši Organ uprave.

Za vršenje nadzora iz stava 4 ovog člana plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.

Visinu naknade iz stava 5 ovog člana utvrđuje Vlada.

Organ uprave, po završetku gradnje, izdaje svjedočanstvo o gradnji čamca.

Obrazac svjedočanstva iz stava 7 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Plovna svojstva čamca, broj lica i oprema

Član 89 ​​ 

Plovna svojstva čamca, broj lica koja se smiju ukrcati na čamac, kao i opremu koju mora da ima čamac utvrđuje Organ uprave, u skladu sa tehničkim pravilima.

Zabranjeno je čamcem prevoziti veći broj lica od broja lica koja se smiju ukrcati na čamac.

Na čamcu namijenjenom za privredne svrhe - prevoz putnika, na vidnom mjestu, na ulazu prostora za putnike, mora biti ispisan broj putnika koje čamac smije prevoziti.

Ispisivanje broja putnika iz stava 3 ovog člana vrši se na crnogorskom i​​ engleskom jeziku.

Čamci namijenjeni za privredne svrhe moraju imati, na bokovima sa spoljnje strane čamca, obilježenu oznaku vodene linije, dimenzija 150 x 15 mm.

 

Svjedočanstvo o sposobnosti čamca za plovidbu

Član 90

Nakon izvršenog pregleda čamca iz čl. 83 do 87 ovog zakona, kojim je utvrđeno da je čamac sposoban za plovidbu, Organ uprave izdaje svjedočanstvo o sposobnosti čamca za plovidbu.

Obrazac svjedočanstva iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Baždarenje čamca

Član 91 ​​ 

Baždarenje čamca​​ vrši se radi utvrđivanja tonaže čamca.

Baždarenje čamca vrši Organ uprave prije upisa čamca u upisnik čamaca.​​ 

Baždarenje se vrši u skladu sa tehničkim pravilima.

Za vršenje baždarenja iz stava 1 ovog člana plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.

Visinu​​ naknade iz stava 4 ovog člana utvrđuje Vlada.

Ako se prepravkom mijenja tonaža čamca vrši se ponovno baždarenje.

Nakon izvršenog baždarenja Organ uprave izdaje svjedočanstvo o baždarenju čamca.

Obrazac svjedočanstva iz stava 7 ovog člana propisuje Ministarstvo.

 

Plovidba čamca

Član 92 ​​ 

Kategorije plovidbe čamaca propisuje Ministarstvo.

Lučka kapetanija može, na zahtjev vlasnika čamca, izdati​​ neupisanom čamcu privremeno odobrenje za plovidbu, u trajanju do 30 dana, zbog obavljanja probnih vožnji ili uplovljenja u luku na čijem se području nalazi Lučka kapetanija u kojoj će se čamac upisati.

Privremeno odobrenje za plovidbu iz stava 2 ovog člana​​ izdaje se čamcu koji posjeduje važeće svjedočanstvo o sposobnosti čamca za plovidbu, nakon obavljenog tehničkog pregleda.

Posada čamca i ispit za voditelja čamca

Član 93 ​​ 

Čamcem za lične potrebe može da upravlja lice sa najmanje 16 godina života koje ima uvjerenje za voditelja čamca.

Čamcem za privredne i javne svrhe, osim plovila na vodeni mlazni pogon do tri sjedišta može da upravlja lice koje ima ovlašćenje za mornara-motoristu i ovlašćenje o osposobljenosti za VHF DSC radio-operatora (CEPT 31-04E) ili za GMDSS radio-operatora sa ograničenim ovlašćenjem.

Na čamcu namijenjenom za privredne i javne svrhe, pored lica iz stava 2 ovog člana, mora biti ukrcan i jedan član posade sa uvjerenjem za voditelja čamca.

Plovilom na vodeni mlazni pogon do tri sjedišta upravlja lice koje ima uvjerenje za voditelja čamca ili ovlašćenje za mornara-motoristu ili se obučava na poligonu za obuku.

Na gliseru kojim se obavlja obučavanje skijaša na moru, pored mornara motoriste, mora biti ukrcano još jedno lice koje nadzire skijaša i daje mu uputstva.

Ispit za voditelja čamca polaže se prema programu za polaganje ispita za voditelja čamca pred komisijom za polaganje ispita za voditelja čamca (u daljem tekstu: Komisija za polaganje ispita), koju obrazuje Ministarstvo.

Uvjerenje​​ za voditelja čamca izdaje se nakon položenog ispita.

Za polaganje ispita za voditelja čamca plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.

Visinu naknade iz stava 8 ovog člana utvrđuje Vlada.

Program i način polaganja ispita, sastav Komisije za polaganje ispita​​ i obrazac uvjerenja za voditelja čamca utvrđuju se propisom Ministarstva.

Korišćenje čamca

Član 94 ​​ 

Čamac koji ima motor iznad 3 kW, odnosno plovilo na vodeni mlazni pogon bez obzira na snagu motora koji se koristi za lične potrebe, može se dati na korišćenje samo licu koje ima uvjerenje za voditelja čamca, uz pisanu saglasnost vlasnika čamca odnosno plovila.

Ako crnogorski ili strani državljanin zakupi čamac koji ima motor iznad 3 kW, odnosno plovilo na vodeni mlazni pogon, bez obzira na snagu motora,​​ mora da posjeduje uvjerenje za voditelja čamca.

Pravno ili fizičko lice koje daje u zakup čamac dužno je, prije davanja u zakup čamca, provjeriti da li zakupac posjeduje uvjerenje za voditelja čamca.

Čamac koji plovi teritorijalnim morem i unutrašnjim morskim vodama Crne Gore, mora na krmenom koplju ili drugom pogodnom mjestu istaknuti zastavu Crne Gore i zastavu državne pripadnosti tokom dana (od izlaska do zalaska sunca), veličine 0.45 x 0.80 metara koja nije oštećena.

Upis čamca

Član 95

Upis čamaca vrši​​ nadležna Lučka kapetanija prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta vlasnika čamca.

U upisnik čamaca moraju se upisati čamci koji se stalno ili pretežno zadržavaju ili plove u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore, bez obzira na sjedište, odnosno prebivalište vlasnika čamca.

U upisnik čamaca upisuje se i čamac koji je u cjelini ili dijelom u svojini stranog fizičkog ili pravnog lica ili državljanina Crne Gore koji nema prebivalište u Crnoj Gori, ako čamac pretežno boravi u unutrašnjim​​ morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore.

Upisnik čamaca

Član 96

Upisnik čamaca je javna knjiga, a izvod iz upisnika čamaca je javna isprava.

Za izdavanje izvoda iz​​ upisnika čamaca plaća se naknada, koja je prihod Budžeta. Visinu naknade iz stava 2 ovog člana utvrđuje Vlada.

Sadržaj Upisnika

Član 97

Upisnik čamaca se sastoji od uložaka.​​ 

Svaki čamac upisuje se u poseban uložak.​​ 

Obrazac upisnika čamaca propisuje Ministarstvo.

Zbirka isprava

Član 98

Zbirka isprava sadrži isprave na osnovu kojih je izvršen upis čamca u upisnik čamaca.

Imenik vlasnika

Član 99

Imenik vlasnika čamaca sadrži naziv i sjedište, odnosno ime i prezime i prebivalište vlasnika i oznaku čamca i vodi se po abecednom redu.

Vrste zahtjeva

Član 100

Zahtjev za upis čamca u upisnik čamaca, za upis promjena ili za brisanje čamca iz upisnika podnosi vlasnik čamca nadležnoj Lučkoj kapetaniji.

Zahtjev za upis nastalih promjena vlasnik čamca je dužan podnijeti​​ u roku od 30 dana od dana nastale promjene.

Upis čamca u upisnik vrši se na osnovu rješenja Lučke kapetanije.​​ 

Rješenje iz stava 3 ovog člana je konačno.

Način upisa čamaca

Član 101 ​​ 

Uz zahtjev za prvi upis čamca prilaže se:

1) dokaz o vlasništvu čamca​​ (kupoprodajni ugovor, račun, carinska deklaracija, svjedočanstvo o gradnji, ugovor o poklonu i slično);

2) dokaz o sposobnosti čamca za plovidbu (svjedočanstvo o sposobnosti čamca za plovidbu);

3) dokaz o tonaži (svjedočanstvo o baždarenju čamca);

4) knjiga stabiliteta za čamce za privredne svrhe, ovjerena od Organa uprave;

5) kopija polise o osiguranju vlasnika, odnosno korisnika plovnog objekta od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima, kao i kopija polise o osiguranju putnika ako se radi o čamcu​​ za privredne svrhe - prevoz putnika;

6) dokaz da je čamac brisan iz stranog upisnika, ako je bio upisan u strani upisnik.​​ 

Dokumentacija iz stava​​ 1 ovog člana prilaže se u originalu ili ovjerenoj fotokopiji.

Uz dokumentaciju koja je na stranom jeziku prilaže se i ovjereni prevod na crnogorski jezik.

Ukoliko vlasnik čamca upisanog u upisnik čamaca promijeni sjedište, odnosno prebivalište ili promijeni područje na kojem se čamac pretežno zadržava i koristi dužan je da tu promjenu prijavi Lučkoj kapetaniji na čijem području ima novo sjedište, odnosno prebivalište ili na čijem području se čamac pretežno zadržava, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

Lučka kapetanija kojoj je vlasnik prijavio promjenu iz stava 4 ovog člana upisaće čamac u upisnik čamaca i izdati novu dozvolu za plovidbu čamca.

Lučka kapetanija koja je izdala dozvolu za plovidbu iz stava 5 ovog člana dužna je da obavijesti Lučku kapetaniju kod koje je čamac bio upisan i zatraži dostavu zbirke isprava, u roku od 30 dana od dana izdavanja dozvole za plovidbu.

Izuzetno, uz zahtjev za prvi upis čamca tradicionalne gradnje (čun) za plovidbu Skadarskim jezerom, ne prilaže se dokaz iz stava​​ 1 tačka 1 ovog člana.

 

Brisanje čamca iz upisnika

Član 102

Čamac se briše iz upisnika čamaca:

1) ako nestane ili bude uništen;

2) ako se trajno povuče iz plovidbe;

3) ako se izvrši rekonstrukcija čamca tako da ne podliježe obavezi upisa u upisnik čamaca;

4) na zahtjev vlasnika.

Čamac se smatra nestalim ako je od prijema poslednje vijesti o čamcu proteklo više od tri mjeseca.

U slučaju iz stava 2 ovog člana smatra se da je čamac nestao narednog dana od dana prijema poslednje vijesti o čamcu.

Brisanje iz upisnika čamaca vrši se rješenjem Lučke kapetanije koja je upisala čamac u upisnik.

Čamac se briše iz upisnika čamaca po službenoj dužnosti, nakon 30 dana od dana isteka važenja dozvole za plovidbu čamca.

Dozvola za plovidbu čamca

Član 103

Dozvola za plovidbu čamca izdaje se nakon upisa čamca u upisnik čamaca.​​ 

Dozvola za plovidbu čamca sadrži:

1) naziv organa koji je izdao dozvolu;

2) broj, datum i mjesto izdavanja dozvole;

3) oznaku i ime, ako čamac ima ime, luku upisa, mjesto i godinu gradnje;

4) karakteristike čamca (materijal gradnje, dimenzije, bruto tonaža, itd.);

5) ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište vlasnika;

6) rok važenja dozvole za plovidbu.

Za izdavanje dozvole za​​ plovidbu plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.​​ 

Visinu naknade iz stava 3 ovog člana utvrđuje Vlada.

Obrazac dozvole za plovidbu čamca propisuje Ministarstvo.

Oznaka i ime čamca

Član 104

Čamac mora da ima oznaku, a može imati i ime, koje određuje vlasnik čamca.​​ 

Oznaka čamca sastoji se od dva slova i broja, koji označavaju Lučku kapetaniju upisa i redni broj pod kojim je čamac upisan u upisnik čamaca.

Način označavanja čamca i oznaku čamca propisuje Ministarstvo.

Isprave na čamcu

Član 105 ​​ 

Na čamcu u​​ plovidbi mora se nalaziti važeća dozvola za plovidbu čamca, polisa o obaveznom osiguranju u skladu sa zakonom, plan rasporeda lica koje čamac za privredne svrhe - prevoz putnika smije da prevozi, uvjerenje za voditelja čamca, odnosno odgovarajuće ovlašćenje za lice koje upravlja čamcem za privredne svrhe i ugovor o prevozu putnika i/ili stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju.

IX. POSADA BRODA

Lica koja čine posadu

Član 106

Posadu broda čine lica ukrcana na brodu koja su upisana u popis posade.

Minimalni​​ broj članova posade

Član 107

Za vršenje poslova kojima se obezbjeđuje plovidba, odnosno prilikom uplovljenja u luku ili isplovljenja iz luke brod mora da ima minimalni broj članova posade sa odgovarajućim ovlašćenjem o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti.

Minimalni broj članova posade broda prema kategoriji plovidbe, veličini i namjeni broda, snazi mašinskog postrojenja, stepenu automatizacije pogona i vremenu trajanja plovidbe propisuje Ministarstvo.

Ovlašćenje o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti ​​ 

Član 108 ​​ 

Član posade broda koji vrši poslove kojima se obezbjeđuje plovidba može da bude lice koje ima najmanje 16 godina života, koje je steklo odgovarajuće zvanje i ima odgovarajuće ovlašćenje o osposobljenosti za vršenje poslova toga zvanja i ovlašćenja o posebnoj osposobljenosti, kao i pripravnik za sticanje zvanja.

Zvanje člana posade broda može steći lice koje ispunjava uslove u pogledu stručne spreme i plovidbenog staža i ima završenu odgovarajuću obuku i položen ispit za sticanje odgovarajućeg zvanja.

Član posade broda koji je stekao odgovarajuće zvanje i dobio odgovarajuće ovlašćenje o osposobljenosti, mora da ima i odgovarajuća ovlašćenja o posebnoj osposobljenosti.

Ovlašćenja o posebnoj osposobljenosti stiču se nakon završene obuke​​ i položenog ispita za sticanje odgovarajućeg ovlašćenja o posebnoj osposobljenosti.

Ovlašćenja o osposobljenosti i ovlašćenja o posebnoj osposobljenosti izdaju se na period od pet godina, osim ovlašćenja o osposobljenosti za: VHF DSC radio-operator (CEPT 31-04E), brodskog mehaničara i brodskog kuvara koja se izdaju na neodređeno vrijeme.

Pomorac je ovlašćen da na brodu obavlja brodske poslove onog nivoa odgovornosti za koje je osposobljen i za koje je stekao zvanje i dobio ovlašćenje o osposobljenosti, kao​​ i sve brodske poslove koji se obavljaju na nižem nivou odgovornosti u okviru iste službe.

Ovlašćenje za obavljanje poslova na nižem nivou odgovornosti u okviru iste službe, izdaje se na period važenja ovlašćenja na osnovu kojeg se izdaje to ovlašćenje.

Vrste zvanja članova posade broda, vrste ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti, bliže uslove u pogledu stručne spreme i plovidbenog staža za sticanje zvanja, radi izdavanja ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti, program​​ i način obuke i polaganja ispita za sticanje zvanja, program i način obuke i polaganja ispita o posebnoj osposobljenosti, obrasci- ovlašćenja, način izdavanja ovlašćenja i evidencija izdatih ovlašćenja utvrđuje se propisom Ministarstva.

Obnova ovlašćenja​​ o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti

Član 108a

Ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti koja se izdaju za period od pet godina, obnavljaju se za isti period ako pomorac ispunjava sljedeće uslove:

- ima najmanje godinu dana plovidbenog staža tokom prethodnih pet godina na dužnostima iz tog ovlašćenja, ili najmanje godinu dana radnog staža tokom prethodnih pet godina na poslovima koji su izjednačeni sa poslovima iz tog ovlašćenja; ili

- je završio obuku i položio odgovarajući ispit za obnovu ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti.

Plovidbeni staž koji je ostvaren na upravljačkom nivou, smatra se priznatim plovidbenim stažom za obnavljanje ovlašćenja na upravljačkom nivou.

Vrijeme provedeno na brodu dok se brod nalazi u raspremi ne priznaje se u plovidbeni staž.

Program, način obuke i polaganja ispita za obnovu ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti utvrđuju se propisom Ministarstva.

Propisom iz stava 4 ovog člana određuju se i poslovi koji su izjednačeni​​ sa poslovima iz ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti.

Ovlašćenja o osposobljenosti na ribarskim brodovima

Član 108b

Vrste zvanja članova posade ribarskog broda, vrste ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti, bliže uslove​​ u pogledu stručne spreme i plovidbenog staža za sticanje zvanja, radi izdavanja ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti, program i način obuke i polaganja ispita za sticanje zvanja, program i način obuke i polaganja ispita o posebnoj osposobljenosti, program, način obuke i polaganja ispita za obnovu ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti, obrasce - ovlašćenja, način izdavanja ovlašćenja i vođenja evidencija izdatih ovlašćenja propisuje Ministarstvo.

Priznavanje ovlašćenja​​ o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti

Član 109

Priznavanje ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti članova posade broda koja su izdata u drugoj državi priznaju se u Crnoj Gori pod uslovom uzajamnosti.

Priznavanje iz stava 1 ovog člana vrši Ministarstvo ovjerom - indorsment.

Za priznavanje iz stava 2 ovog člana plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.​​ 

Visinu naknade iz stava 3 ovog člana utvrđuje Vlada.

Obuka za sticanje zvanja i ovlašćenja o posebnoj osposobljenosti

Član 110

Obuku za sticanje zvanja i ovlašćenja o posebnoj osposobljenosti članova posade brodova u skladu sa Međunarodnom konvencijom o standardima za obuku, izdavanje uvjerenja i vršenju brodske straže pomoraca (STCW konvencija) može da vrši pomorska školska ustanova i pravno lice koje je upisano u Centralni registar privrednih subjekata za obuku pomoraca (u daljem tekstu: Centar za obuku), na osnovu odobrenja za obuku pomoraca koje izdaje Ministarstvo.

Odobrenje za obuku pomoraca

Član 111

Odobrenje za obuku pomoraca izdaje se Centru za obuku koji ispunjava uslove u pogledu opreme, prostora , kadra i standarda sistema kvaliteta utvrđenih Međunarodnom konvencijom o standardima za obuku, izdavanje uverenja i vršenju brodske straže pomoraca (STCW konvencija), na osnovu podnijetog zahtjeva.

Odobrenje za obuku pomoraca izdaje se na period od pet godina.

Nadzor nad pomorskom školskom ustanovom i Centrom za obuku pomoraca u odnosu na obuku vrši Ministarstvo.

Bliže uslove iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Prestanak odobrenja za obuku pomoraca

Član 112

Odobrenje za obuku pomoraca prestaje:

1) istekom roka na koje je izdato;

2) oduzimanjem;

3) prestankom obavljanja djelatnosti obuke pomoraca.

Oduzimanje odobrenja za obuku pomoraca

Član 113 ​​ 

Ako Ministarstvo u sprovođenju nadzora utvrdi da pomorska školska ustanova i Centar za obuku ne ispunjava uslove na osnovu kojih je izdato odobrenje za obuku ili se utvrdi nepravilnost u radu pomorske školske ustanove i Centra za obuku, donijeće rješenje za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i odrediti rok koji ne može biti duži od 90 dana.

Ako se nepravilnosti ne otklone u roku iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo će ukinuti odobrenje o obuci i prije isteka njegovog važenja.

U slučaju ukidanja odobrenja iz​​ stava 1 ovog člana, pomorska školska ustanova i Centar za obuku može podnijeti novi zahtjev za isti program obuke, tek nakon isteka roka od najmanje dvije godine od dana ukidanja odobrenja.

Obrazovanje pomoraca

Član 114 ​​ 

Nastavni planovi, programi i oprema pomorskih školskih ustanova za obrazovanje pomoraca radi sticanja zvanja i posebnih ovlašćenja moraju biti usaglašeni sa Modelima kurseva Međunarodne pomorske organizacije (u daljem tekstu: IMO Model) i zahtjevima Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanje uverenja i vršenju brodske straže pomoraca (STCW Konvencija).

Pomorska školska ustanova, pored licence u skladu sa zakonom, mora da ima i sertifikat o primjeni IMO Modela kurseva u odgovarajućim nastavnim planovima i programima obrazovanja, koje izdaje priznata organizacija koji se dostavlja Lučkoj kapetaniji.

Isprava o stečenoj kvalifikaciji izdata od pomorske školske ustanove koja ne posjeduje sertifikat iz stava 2 ovog člana neće biti priznata u postupku sticanja zvanja i izdavanja ovlašćenja.

 

Ispit za sticanje ovlašćenja o osposobljenosti

Član 115 ​​ 

Ispit za sticanje zvanja i ovlašćenja o posebnoj osposbljenosti iz čl. 108 i 108a ovog zakona polaže se pred Komisijom za sticanje zvanja i ovlašćenja o posebnoj osposbljenosti ( u daljem tekstu: Komisija) koju obrazuje Ministarstvo.

Ispit iz stava 1 ovog člana polaže se na osnovu zahtjeva uz koji se prilaže dokaz o stručnoj spremi, završenoj obuci ili posebnoj obuci, dokaz o plovidbenom stažu, dokaz o plaćenoj naknadi za polaganje ispita​​ i drugi dokazi o ispunjavanju uslova za polaganje tog ispita.

Za polaganje ispita iz stava 2 ovog člana plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.

Visinu naknade iz stava 3 ovog člana utvrđuje Vlada.

Zahtjev sa dokazima iz stava 2 ovog člana podnosi se Lučkoj kapetaniji koja utvrđuje ispunjenost uslova za polaganje ispita za sticanje ovlašćenja o osposobljenosti, o čemu donosi rješenje.

Ukoliko Lučka kapetanija utvrdi da podnosilac zahtjeva nije podnio dokaze iz stava 2 ovog člana odbiće zahtjev za polaganje ispita.

Rješenje iz stava 5 ovog člana je konačno.

Komisija

Član 116

Komisiju čine predsjednik, najmanje dva člana i sekretar.

Za pojedine predmete za polaganje ispita za sticanje zvanja i ovlašćenja o posebnoj osposbljenosti, Ministarstvo može, na predlog predsjednika Komisije, da angažuje ispitivače van sastava Komisije.

Članovi, predsjednik i sekretar Komisije iz stava 1 ovog člana i ispitivači iz stava 2 ovog člana imaju pravo na naknadu.

Visinu naknade iz stava 3​​ ovog člana utvrđuje Vlada.

Uslove koje treba da ispunjavaju članovi Komisije i ispitivači utvrđuje Ministarstvo.

Izdavanje ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti

Član 117

Lučka kapetanija izdaje ovlašćenje o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti na osnovu potvrde Komisije o položenom ispitu.

Uz zahtjev za izdavanje ovlašćenja iz stava 1 ovog člana prilaže se:

1) odgovarajući broj fotografija;

2) fotokopija lične karte ili pasoša;

3) uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti;

4) dokaz​​ o stručnoj spremi i završenoj obuci;

5) dokaz o položenom ispitu za sticanje ovlašćenja;

6) dokaz o plovidbenom stažu;

7) dokaz o stečenom zvanju u pomorstvu.

Za izdavanje ovlašćenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.

Visinu naknadu iz stava 3 ovog člana utvrđuje Vlada.

Registar ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti pomoraca

Član 117a

Registar izdatih ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti pomoraca (u daljem tekstu: registar) vodi Lučka kapetanija u elektronskoj formi.

U registar se unose sljedeći podaci:

- ime i prezime pomorca;

- datum rođenja pomorca;

- državljanstvo pomorca;

- mjesto prebivališta pomorca;

- broj pomorske knjižice;

- broj identifikacione isprave​​ pomorca;

- jedinstveni matični broj pomorca;

- plovidbeni staž pomorca;

- vrste ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti pomorca.

Lučkom kapetanijom rukovodi lučki kapetan koji ima ovlašćenje za zvanje zapovjednika broda od 3000 BT ili većeg.

Lica zaposlena u Lučkoj kapetaniji i lučki kapetan poslove iz svoje nadležnosti obavljaju u službenoj uniformi.

Izgled, način nošenja i upotrebe službene uniforme propisuje Ministarstvo.

Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti

Član 118

Zdravstvena sposobnost pomoraca utvrđuje se ljekarskim pregledima koji se vrše u zdravstvenoj ustanovi koja ispunjava uslove u pogledu prostora, kadra i opreme za obavljanje zdravstvene zaštite zaposlenih, u skladu sa zakonom.

Zdravstvena ustanova iz stava 1 ovog člana mora da uspostavi, primjenjuje i održava sistem standarda kvaliteta, u skladu sa zahtjevima Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju uverenja i vršenju brodske straže pomoraca (STCW konvencija).

Zdravstvena sposobnost pomoraca iz stava 1 ovog član utvrđuje se prethodnim, periodičnim, kontrolnim i vanrednim pregledima.

O utvrđenoj zdravstvenoj sposobnosti ovlašćeni doktor izdaje uvjerenje o​​ zdravstvenoj sposobnosti pomorca na propisanom obrascu.

Lice koje nije zadovoljno ocjenom zdravstvene sposobnosti može podnijeti prigovor zdravstvenoj ustanovi za preispitivanje zdravstvene sposobnosti.

Prije početka rada na brodu pomorci moraju imati važeće uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kojim se potvrđuje da su zdravstveno sposobni da obavljaju poslove na brodu.

Uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti pomoraca izdaju se na period od dvije godine, nakon čega se vrši ponovna provjera zdravstvene sposobnosti.

Izuzetno od stava 7 ovog člana, uvjerenje u vezi raspoznavanja boja izdaje se na period od šest godina.

Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti lica mlađih od 18 godina za sve vrste brodova, kao i lica mlađih od 21 godinu, koja plove na ribarskom brodu,vrši se svake godine.

U hitnim slučajevima može se dozvoliti pomorcu rad na brodu bez važećeg uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, do naredne luke pristajanja u kojoj pomorac može dobiti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti od ovlašćenog doktora, pod uslovom da:

1) period takvog rada ne prelazi tri mjeseca;

2) pomorac posjeduje nedavno izdato isteklo uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

Ako važeće uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti istekne tokom putovanja-plovidbe, takvo uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti će važiti do naredne luke dolaska gdje pomorac može dobiti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti od ovlašćenog doktora, pod uslovom da takav period ne traje duže od tri mjeseca.

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti pomorca koji radi na brodu koji obavlja međunarodna putovanja mora biti i na engleskom jeziku.

Za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti pomoraca plaća se naknada zdravstvenoj ustanovi.

Bliže uslove koje mora da ispunjava ovlašćeni doktor, postupak utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, postupak za​​ izdavanje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, obrazac uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti i visinu naknade iz stava 13 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja, uz saglasnost Ministarstva.

Vršenje poslova u skladu sa pravilima navigacije

Član 119

Član posade broda mora da vrši poslove na brodu u skladu sa pravilima navigacije, na način kojim se obezbjeđuje sigurnost saobraćaja, ne oštećuje brod ili teret na njemu, ne ugrožava sigurnost putnika i članova posade i životna sredina.

Sastav brodske straže

Član 120

Sastav brodske straže mora biti u svako vrijeme dovoljan i mora da odgovara posebnim okolnostima i uslovima u kojima se vrši straža (vrijeme, vidljivost, vodostaj, gustina saobraćaja i slično).

Vršenje straže

Član 121 ​​ 

Član posade za vrijeme vršenja straže ne smije da napusti mjesto i prostoriju u kojoj se vrši straža bez odobrenja dežurnog oficira.

Oficir straže za vrijeme​​ trajanja straže ne smije napuštati svoje mjesto na straži.

Za vrijeme boravka broda na sidrištu, stalna straža u smjenama mora da se vrši na mostu i u mašinskom prostoru.

Straža u mašinskom prostoru, prilikom boravka broda na sidrištu, ne mora se stalno vršiti, ako je brod opremljen i ima UMS sertifikat.

Na brodu koji se nalazi u luci mora se nalaziti najmanje 1/3 od minimalnog broja članova posade.

Na brodu iz stava 4 ovog člana, među članovima posade moraju se nalaziti po jedan oficir službe palube i mašine, a noću i brodska straža.

Na ribarskom brodu koji se nalazi u luci mora se nalaziti najmanje po jedan član posade službe palube i mašine.

Ako se brodovi iz stava 6 ovog člana nalaze u grupama i privezani su uz bok jedan drugome, na svaka tri broda mora​​ se nalaziti najmanje po dva člana posade službe palube i mašine.

Način obavljanja straže na brodu propisuje Ministarstvo.

Kormilarenje brodom

Član 122

U predjelima vrlo gustog saobraćaja, u uslovima ograničene vidljivosti i u ostalim plovidbenim situacijama kad se upotrebljava uređaj za automatsko kormilarenje, na brodu treba da postoji mogućnost ručnog preuzimanja kormilarenja brodom.

Prebacivanje sa automatskog na ručno kormilarenje i obrnuto treba da izvrši dežurni oficir straže na mostu.

Pomorska knjižica, dozvola za ukrcavanje i identifikaciona isprava ​​ 

Član 123 ​​ 

Pomorska knjižica je isprava kojom se dokazuje svojstvo u kojem je član posade ukrcan na brod i trajanje plovidbene službe.

Pomorsku knjižicu mora da ima državljanin Crne Gore ukrcan kao:

-​​ zapovjednik ili drugi član posade broda crnogorske državne pripadnosti;

- član posade broda strane državne pripadnosti;

- član posade plutajućeg objekta ili instalacija za proizvodnju ugljovodonika crnogorske ili strane državne pripadnosti;

- član posade​​ jahte crnogorske ili strane državne pripadnosti.

Dozvola za ukrcavanje izdaje se stranom državljaninu ukrcanom kao član posade na plovnom objektu crnogorske državne pripadnosti.

Identifikaciona isprava pomorca je isprava kojom se dokazuje identitet pomorca​​ državljanina Crne Gore u skladu sa Konvencijom o identifikacionim ispravama pomoraca, sa svim izmjenama i dopunama.

Izdavanje pomorske knjižice, dozvole za ukrcavanje i identifikacione isprave ​​ 

Član 124 ​​ 

Pomorska knjižica izdaje se licu koje je:

- navršilo 16 godina života i

- zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova na plovnom objektu u skladu sa posebnim propisom.

Pomorsku knjižicu, dozvolu za ukrcavanje i identifikacionu ispravu izdaje Lučka kapetanija na period od deset godina.

Pomorska knjižica izdaje se na osnovu podnijetog zahtjeva.

Uz zahtjev iz stava 3 ovog člana podnosi se sljedeća dokumentacija:

- izvod iz matične knjige rođenih ili lična karta;

- uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti;

- ovlašćenje o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti;

- dvije fotografije veličine 6 x 4,5 cm.

Za izdavanje pomorske knjižice, dozvole za ukrcavanje i identifikacione isprave plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.

Visinu naknade iz stava 5 ovog člana utvrđuje Vlada.

Način izdavanja pomorske knjižice i dozvole za ukrcavanje, način ovjere podataka o plovidbenom stažu u pomorsku knjižicu i dozvolu za ukrcavanje, način dostavljanja podataka o plovidbenom stažu, uslove i način zamjene pomorske knjižice i dozvole za ukrcavanje, sadržinu i obrazac pomorske knjižice i dozvole za ukrcavanje, obrazac zahtjeva iz stava 3 ovog člana, kao i način vođenja evidencije izdatih pomorskih knjižica i dozvola za ukrcavanje propisuje Ministarstvo.

Način i postupak izdavanja identifikacione isprave pomorca, način uzimanja biometrijskog podatka, sadržaj i obrazac identifikacione isprave pomoraca, zaštitne elemente na obrascu i materijale koji se koriste za izradu obrasca identifikacione isprave pomorca i obrazac zahtjeva za izdavanje identifikacione isprave pomorca propisuje Ministarstvo, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove.

Zloupotreba alkohola i droge

Član 125

Zapovjednik i član posade broda ne smiju biti pod uticajem alkohola, opojnih droga ili drugih materija koje mijenjaju stanje svijesti.

Zapovjednik i član posade broda ne smiju tokom obavljanja dužnosti na brodu imati više od 0,05% alkohola u krvi ili 0,25 mg/l alkohola u dahu.

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana se primjenjuju i na zapovjednike i članove posade drugih plovnih objekata.

Povratno putovanje

Član 126

Ako član posade broda za vrijeme trajanja, odnosno prestanka radnog odnosa bude iskrcan sa broda van njegove luke ukrcaja, brodar je dužan da mu obezbijedi povratak u luku njegovog ukrcaja, odnosno u mjesto njegovog prebivališta ili boravišta (u daljem tekstu: povratno putovanje) u skladu sa ugovorom o radu.

Ako brodar ne obezbijedi povratno putovanje iz stava 1 ovog člana, povratno putovanje obezbijediće diplomatsko ili konzularno predstavništvo Crne Gore na teret brodara.

Troškovi povratnog putovanja

Član 127

Troškove povratnog putovanja člana posade broda snosi brodar.

Troškove povratnog putovanja iz stava 1 ovog člana brodar ne smije naplatiti od člana posade broda u obliku avansa na početku zaposlenja ili iz zarade koju​​ je dužan da isplati članu posade broda, osim u slučaju težih povreda obaveza iz ugovora o radu člana posade broda.

Ako brodar iz stava 1 ovog člana ne izvrši povraćaj iznosa plaćenog za troškove povratnog putovanja člana posade može da se odredi mjera zadržavanja broda tog brodara u skladu sa potvrđenim i obavezujućim međunarodnim ugovorima.

Brodar ima pravo regresa za naplatu svih troškova povratnog putovanja od člana posade broda koji se bez dozvole iskrcao sa broda i svojom krivicom doveo do prestanka radnog odnosa ili koji se iskrcao sa broda zbog povrede ili oboljenja koje je prouzrokovao namjerno ili usljed grube nepažnje.

Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvataju: troškove za smještaj, prevoz, zaradu i naknade na zaradu od trenutka kada je član posade iskrcan sa broda do njegovog povrataka u mjesto njegovog ukrcanja, odnosno u mjesto njegovog prebivališta ili boravišta u skladu sa ugovorom o radu i troškove liječenja ako član posade broda nije zdravstveno sposoban za povratno putovanje.

Brodar je dužan da obezbijedi osiguranje ili drugu finansijsku garanciju radi pokrića troškova povratnog putovanja člana posade broda.

Brodar je dužan da članovima posade broda obezbijediti dostupnost propisa koji se odnose na prava člana posade na povratno putovanje.

Propisi iz stava 7 ovog člana moraju biti dostupni na crnogorskom i engleskom jeziku.

Odgovarajući posao na brodu

Član 128

Povratno putovanje smatra se​​ obezbijeđenim i ako je članu posade broda obezbijeđen odgovarajući posao na brodu koji plovi u luku njegovog ukrcavanja.

U slučaju iz stava 1 ovog člana članu posade pripada naknada za posao koji je vršio na brodu.

Troškovi povratnog putovanja za strance

Član 129

Odredbe čl. 126 do 128 ovog zakona primjenjuju se i na strance koji su članovi posade broda crnogorske državne pripadnosti.

Dužnosti člana posade

Član 130

Član posade broda dužan je da, bez odlaganja, obavijestiti neposrednog rukovodioca ili zapovjednika broda:

1) o svakom vanrednom događaju koji bi mogao da ugrozi sigurnost broda, putnika, drugih lica ili tereta na brodu i zagadi životnu sredinu opasnim i štetnim materijama sa broda;

2) kada, u plovidbi primijeti da pojedini svjetionici i svijetla,​​ ne rade, odnosno oznake ili plutače nijesu na svom mjestu.

U slučaju opasnosti, brodoloma ili druge havarije, članovi posade broda dužni su da preduzimaju neophodne radnje za spašavanje broda, putnika, drugih lica i tereta na brodu i zaštitu životne sredine, dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti.

Obaveze brodara

Član 131

Brodar je dužan da članu posade naknadi štetu prouzrokovanu na stvarima namijenjenim za njegovu ličnu upotrebu na brodu, koje su uništene ili oštećene pri brodolomu ili drugoj​​ havariji broda.

Član posade koji je u radnom odnosu, u slučaju brodoloma, ima pravo na zaradu najmanje za dva mjeseca od dana brodoloma, prema prosjeku zarade za poslednja tri mjeseca, ako ugovorom o radu nije predviđeno duže vrijeme za zaradu.

U slučaju​​ iz stava 2 ovog člana članu posade i stranom državljaninu pripada naknada u iznosu određenom ugovorom o radu, za svaki dan nezaposlenosti koja je nastupila kao posljedica brodoloma, ali najduže za dva mjeseca od dana brodoloma.

Član posade broda nema pravo​​ iz st. 1, 2 i 3 ovog člana, ako brodar dokaže da je prouzrokovao štetu namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Na povratno putovanje člana posade broda koji je pretrpio brodolom primjenjuju se odredbe čl. 127 do 130 ovog zakona.

Odgovornost brodara

Član 132

Za štetu nastalu usljed tjelesne povrede, smrti člana posade ili narušavanja zdravlja koju član posade pretrpi na radu ili u vezi sa radom na brodu odgovara brodar, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice ili krivice lica za koje brodar odgovara.

Za štetu iz stava 1 ovog člana, koju član posade broda pretrpi na radu ili u vezi sa radom na brodu usljed nepostojanja uslova za bezbjedan rad, brodar odgovara ako ne dokaže da je član posade broda štetu pruzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Za štete iz st. 1 i 2 ovog člana solidarno odgovaraju brodar, kompanija i poslovođa.

Zapovjednik broda

Član 133

Posadom i drugim licima na brodu zapovijeda zapovjednik broda.

Zapovjednik broda crnogorske državne pripadnosti mora biti državljanin Crne Gore.

Zapovjednika broda određuje brodar ili kompanija broda.

U slučaju spriječenosti, odsutnosti ili smrti, zapovjednika broda crnogorske državne pripadnosti zamjenjuje prvi oficir palube.

Iskrcaj bolesnog ili povrijedjenog člana posade, putnika ili drugog lica

Član 134

Kada brod namjerava da svrati u luku radi iskrcaja bolesnog ili povrijeđenog člana posade, putnika ili drugog lica radi pružanja hitne medicinske pomoći, zapovjednik broda dužan je da, bez odlaganja, obavijesti Lučku kapetaniju, odnosno drugi nadležni organ o bolesti, povredi, stanju i identitetu bolesnog, odnosno povrijeđenog lica.

Organi iz stava 1 ovog člana dužni su da, direktnom komunikacionom vezom, obavijeste zapovjednika prije dolaska broda u luku o procedurama i dokumentima potrebnim za iskrcaj bolesnog ili povrijeđenog lica, kao i otpremu broda bez zadržavanja.

Brod iz stava 1 ovog člana koji uplovljava u luku nije dužan da preda dokumentaciju iz člana 30 ovog zakona, osim zdravstvene i opšte izjave.

Ako u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore na brodu nastane požar ili druga nezgoda koja ugrožava sigurnost ljudskih života ili broda, Lučka kapetanija će narediti zapovjedniku najbližeg broda da, bez odlaganja, na mjesto požara ili nezgode preduzme mjere radi spašavanja​​ ugroženih ljudskih života, odnosno broda.

Odgovornost zapovjednika

Član 135

Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu u skladu sa ovim zakonom.

Dužnost zapovjednika

Član 136 ​​ 

Zapovjednik broda dužan je da se brine o snabdijevanju broda (gorivom, mazivom,vodom, hranom i slično), o brodskoj administraciji, o održavanju broda, o održavanju u ispravnom stanju trupa broda, mašina, uređaja i opreme, pomorskim navigacionim kartama i publikacijama, o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, utovaru i istovaru opasnog i ostalog tereta, o pravilnom utovaru, slaganju, prevozu i istovaru opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika i o izvršavanju svih zadataka vezanih za proces rada.

Zapovjednik broda dužan je da u propisanim rokovima vrši vježbe sa čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje, uređajima za otkrivanje, sprečavanje i gašenje požara i druge vježbe propisane potvrđenim i obavezujućim međunarodnim ugovorima.

Zapovjednik broda dužan je da za vrijeme plovidbe bude na brodu.

Zapovjednik broda dužan je da prije isplovljavanja provjeri ispravnost broda i količinu zaliha (goriva, maziva, hrane, rezervnih djelova i slično) koje su dovoljne za putovanje i da obezbijedi da se sve propisane isprave i knjige, ažurirane pomorske navigacione karte i publikacije, kao i članovi posade nalaze na brodu, a pri prevozu putnika - naročito da utvrdi da li su preduzete sve mjere za sigurnost putnika.​​ 

Zapovjednik broda dužan je radi sigurnosti plovidbe, da za vrijeme boravka broda u luci ili na sidrištu bude na komandnom mostu broda spremnog za manevar, u uslovima vjetra snage pet ili više bofora po Beaufortovoj skali, a za koje uslove je primio upozorenje.

Brod koji boravi u luci ili na sidrištu mora da bude spreman za manevar, u uslovima vjetra snage pet ili više bofora po Beaufortovoj skali, a za koje uslove je zapovjednik primio upozorenje.

Rukovođenje brodom

Član 137

Zapovjednik broda, odnosno oficir palube u smjeni koji upravlja vođenjem broda​​ dužan je da preduzima sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe.

Zapovjednik broda dužan je da lično rukovodi brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda, a naročito kad brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih, kao i za vrijeme slabe vidljivosti ili magle.

Prisutnost pilota na brodu ne oslobađa zapovjednika broda od odgovornosti za upravljanje brodom.

Mjere za spašavanje lica i otklanjanje opasnosti za brod

Član 138

Ako nastupe događaji koji brod ili brod koji se teglji ili potiskuje ili lica na njima dovede u opasnost, zapovjednik broda dužan je da preduzme sve mjere za spašavanje lica i otklanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu, kao i za zaštitu životne sredine.

U slučaju iz stava 1 ovog člana zapovjednik broda dužan je da žrtvuje ili ošteti teret, druge stvari ili brodske uređaje ili opremu koji nijesu neophodni za plovidbu ili djelove broda čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i lica zainteresovana za teret na brodu.

Napuštanje broda

Član 139

Ako su u slučaju opasnosti za brod sve mjere preduzete za spašavanje broda ostale bez uspjeha i ako je propast broda neizbježna, zapovjednik broda dužan je da prvenstveno preduzme mjere potrebne za spašavanje putnika i drugih lica na brodu i da naredi da se brod napusti.

U slučaju iz stava 1 ovog člana zapovjednik broda je dužan da preduzme i sve mjere potrebne za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti dopuštaju i mjere za spašavanje drugih brodskih knjiga i isprava, pomorskih karata i gotovog novca​​ brodske blagajne.

Zapovjednik broda smije da napusti brod tek pošto je, u granicama stvarne mogućnosti, preduzeo sve potrebne mjere iz st. 1 i 2 ovog člana.

Događaji koji ugrožavaju sigurnost broda ili plovidbe

Član 140

Ako na brodu nastupi događaj koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe ili ako nastupi vanredni događaj, zapovjednik broda dužan je da opis tog događaja odmah unese u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata od nastanka događaja.

Zapovjednik broda dužan je da o događaju iz stava 1 ovog člana , odmah po dolasku, a najkasnije za 24 sata od dolaska, podnese izvještaj, zajedno sa izvodom iz brodskog dnevnika, Lučkoj kapetaniji, odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore i pomorskoj upravi najbliže obalne države ako se brod nalazi u inostranstvu.

Ako je događaj iz stava 1 ovog člana nastupio za vrijeme plovidbe, zapovjednik broda je dužan da izvještaj o događaju, zajedno s izvodom iz brodskog dnevnika, podnese u roku iz stava 2 ovoga člana Lučkoj kapetaniji u luci u koju​​ brod najprije uplovi, odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore ako se brod nalazi u inostranstvu.

Zapovjednik broda iz stava 1 ovog člana dužan je da unese u brodski dnevnik rođenje i smrt lica na brodu, upisivanjem mjesta ili geografske pozicije broda i vremena rođenja, odnosno smrti i da primi izjavu posljednje volje i unese je u brodski dnevnik sa navođenjem vremena kada je poslednju izjavu volje primio.

Zapovjednik broda dužan je da o činjenici rođenja i smrti i o izjavi posljednje​​ volje sačini zapisnik i dostavi ga Lučkoj kapetaniji, a u inostranstvu, najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore.

Način sačinjavanja i obrazac zapisnika u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenog novorođenog djeteta, izjavu posljednje volje i postupanje sa imovinom umrlih lica na brodu propisuje Ministarstvo.

Neposredna opasnost za sigurnost plovidbe

Član 141

Zapovjednik broda dužan je da preko radiotelekomunikacione opreme pošalje obavještenje Lučkoj kapetaniji o neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe, a naročito ako primijeti promjene na plovnom putu iz člana 130 stav 1 tačka 2 ovog zakona, naiđe na zagađivanje uljem, opasnim hemikalijama i štetnim materijama, led, oluju ili na drugu neposrednu opasnost za plovidbu ili na tropsku oluju, na temperaturu vazduha ispod tačke smrzavanja praćenu vjetrovima olujne snage koji prouzrokuju veliko nagomilavanje leda na nadgrađima ili na vjetar snage 10 ili više bofora po​​ Beaufort-ovoj​​ skali, a za koji nije bilo primljeno upozorenje.

Zapovjednik broda dužan je da obavještenje iz stava 1 ovog člana unese u brodski dnevnik.

Obavještenje o ugrožavanju sigurnosti

Član 142

Zapovjednik broda ili kompanija dužni su da, bez odlaganja, obavijeste​​ Organ uprave, odnosno priznatu organizaciju koja će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda, ako se na brodu otkrije nedostatak ili se otkrije nezgoda koja utiče na sigurnost, bezbjednosnu zaštitu broda ili ispravnost sredstava za spašavanje ili druge opreme.

Ako se brod nalazi u luci države ugovornice odgovarajuće međunarodne konvencije, zapovjednik ili kompanija će odmah obavijestiti pomorsku upravu države luke o događaju iz stava 1 ovog člana.

Neposredna opasnost od rata

Član 143

U slučaju neposredne opasnosti od rata zapovjednik broda je dužan da preduzme sve mjere opreznosti da bi sačuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu, kao i brodske isprave i knjige.

Ako nastupi ratno stanje između Crne Gore i druge države, zapovjednik broda je dužan da preduzme potrebne mjere da bi od neprijatelja sačuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu, kao i brodske isprave i knjige.

Ako se brod u slučaju nastupanja ratnog stanja između drugih država u kojem je Crna Gora neutralna nađe u luci jedne od zaraćenih država ili je na putu za luku zaraćene države ili mora proći kroz unutrašnje morske vode ili teritorijalno more zaraćene države, zapovjednik broda je dužan da zatraži uputstvo od brodara, a ako to nije moguće, od​​ organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove.

Zaključivanje ugovora o spašavanju i plovidbenim poslovima

Član 144

Zapovjednik broda, kao zastupnik brodara, ovlašćen je da u njegovo ime i za njegov račun u mjestu van sjedišta brodara zaključuje ugovore o spašavanju i pravne poslove potrebne za izvršenje putovanja i da u mjestu van sjedišta brodara u kojem nema ovlašćenog predstavnika brodara zaključuje ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima, osim brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod.

Zapovjednik broda ovlašćen je da, kao zastupnik brodara, pokreće pred stranim sudskim i upravnim organima postupak radi zaštite brodarevih prava i interesa u poslovima iz stava 1 ovog člana i da u tom postupku preduzima procesne radnje.

Ako brodar ograniči ovlašćenje zapovjednika, to ograničenje nema pravno dejstvo prema trećim licima koja za njega nijesu znala, niti su prema okolnostima mogla znati.

Održavanje reda i sigurnosti

Član 145

Zapovjednik broda ovlašćen je i dužan da svim licima na brodu izdaje naređenja kojima se obezbjeđuje brod, plovidba i održavanje reda na brodu i da nadzire izvršenje izdatih naređenja.

Radi održavanja reda i sigurnosti na brodu zapovjednik broda može da drži na brodu vatreno oružje, dok članovi posade broda ne smiju na brodu da imaju vatreno oružje.

Ograničenje slobode kretanja

Član 146

Zapovjednik broda ima pravo da za vrijeme plovidbe ograniči slobodu kretanja na brodu svakom licu koje teže ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih lica, stvari na brodu i životne sredine.

Sloboda kretanja može da se ograniči samo ako je to neophodno radi sigurnosti putnika i drugih lica i stvari na brodu ili radi zaštite broda ili zaštite životne sredine i može za stranog državljanina da traje najduže do dolaska broda u prvu luku u koju brod uplovi, a za državljanina Crne Gore - najkasnije do dolaska broda u prvu crnogorsku luku, odnosno dobijanja uputstva od najbližeg diplomatskog ili konzularnog predstavništva Crne Gore.

Mjere iz st. 1 i 2 ovog člana sa obrazloženjem unose se u brodski dnevnik.

Član posade broda koji narušava sigurnost plovidbe

Član 147

Zapovjednik broda ima pravo da člana posade broda koji narušava sigurnost plovidbe udalji sa radnog mjesta, a po potrebi, da ga iskrca sa broda i vrati u luku ukrcavanja u kojoj je sjedište brodara.

Smanjenje hrane i vode

Član 148

Zapovjednik broda ima pravo, u slučaju nužde i dok ona traje, da članovima posade smanji količinu hrane i vode radi racionalnog korištenja postojećih zaliha hrane i vode na brodu.

Mjere iz stava 1 ovog člana sa obrazloženjem unose se u brodski dnevnik.

Samovoljno napuštanje broda

Član 149

Ako član posade broda koji je državljanin Crne Gore samovoljno napusti brod u luci, zapovjednik broda dužan je da napuštanje broda prijavi Lučkoj kapetaniji, odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore u toj državi, a ako nema diplomatskog ili konzularnog predstavništva Crne Gore u toj državi, diplomatskom ili konzularnom predstavništvu države ovlašćene da zastupa interese Crne Gore,​​ odnosno lučkim vlastima te države.

Zapovjednik broda je dužan da utvrdi koje su stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod ostale na brodu i o tome sačini zapisnik.

Zapisnik iz stava 2 ovog člana sačinjava se u prisustvu dva svjedoka,​​ a potpisuju ga zapovjednik broda i svjedoci.

Zapisnik o samovoljnom napuštanju broda i o stvarima člana posade koje su ostale na brodu i njihovoj predaji nadležnom organu zapovjednik broda dužan je da unese u brodski dnevnik.

Organ koji u luci primi lične​​ stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod predaće ih njegovoj užoj porodici ili roditeljima, a ako njih nema, licu koje odredi nadležni organ starateljstva.

Spriječenost člana posade da se vrati na brod

Član 150

Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke.

Ako je član posade bio spriječen da se vrati na brod do odlaska broda iz luke, smatra se da je samovoljno napustio brod ako se u roku od tri dana od dana kad je smetnja bila​​ otklonjena nije prijavio organu iz člana 149 stava 1 ovog zakona.

Nepreduzimanje spašavanja broda

Član 151

Zapovjednik broda nije​​ dužan da krene u pomoć i da preduzme spašavanje lica u životnoj opasnosti, ako:

1) bi preduzimanje tog spašavanja predstavljalo ozbiljnu opasnost za brod kojim on zapovijeda i za lica na tom brodu ili ako smatra da, prema posebnim okolnostima slučaja, preduzimanje spašavanja lica u opasnosti ne bi bilo uspješno;

2) dozna da je drugi brod izabran da ide u pomoć i da je izabrani brod taj izbor prihvatio;

3) od zapovjednika broda u opasnosti ili neposredno od lica koja su bila u životnoj opasnosti ili od zapovjednika drugog broda koji je stigao do tih lica bude obaviješten da pomoć više nije potrebna.

Unošenje podataka u brodski dnevnik

Član 152

Zapovjednik broda dužan je da u brodski dnevnik unese razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć licima u opasnosti i preduzeo njihovo spašavanje, kao i razloge zbog kojih nije preduzeo spašavanje broda i stvari na njemu.

X. ŽIVOTNI I RADNI USLOVI POMORACA NA BRODU​​ 

Ugovor o radu

Član 153 ​​ 

Prilikom ukrcavanja na brod koji se nalazi na međunarodnom putovanju član posade mora imati zaključen ugovor o radu u pisanoj formi, koji potpisuju pomorac i vlasnik broda, odnosno brodar ili kompanija, a u slučaju da vlasnik broda, brodar, odnosno kompanija nije poslodavac, dokaz o ugovornom odnosu, koji mu osigurava normalne radne i životne uslove na brodu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom za pomorce.

Članu posade prije potpisivanja ugovora o radu mora se omogućiti da prouči ugovor radi upoznavanja sa svojim pravima i obavezama iz ugovora.

Brodar ili kompanija i pomorac moraju imati potpisan original ugovora o radu.​​ 

Brodar ili kompanija dužna je da obezbijedi članu posade informaciju o uslovima zaposlenja na brodu i da kopiju ugovora o radu preda na zahtjev nadležnih organa, uključujući i nadležne organe u lukama pristajanja broda.

Poslodavac je dužan da izda članu posade ispravu koja sadrži zabilješku o njegovom zaposlenju na brodu.

Podaci iz stava 5 ovog člana mogu se upisati i u pomorsku knjižicu pomorca ili se izdati u vidu svjedočanstva koje ne sadrži detalje o zaradi ili kvalitetu rada pomorca na brodu.

Ako kolektivni ugovor čini cijeli ili dio ugovora o radu pomorca, kopija takvog ugovora se mora nalaziti na brodu.

Ako ugovor o radu pomorca i kolektivni ugovor nijesu na engleskom jeziku, onda na engleskom jeziku moraju biti:

1) kopija standardnog oblika ugovora;

2) djelovi ugovora o kolektivnom pregovaranju koji su podložni inspekciji države luka.

Odredbe st. 1 do 8 ovog člana primjenjuju se na odgovarajući način i na članove posada plutajućih objekata.

Član posade broda ima​​ pravo na odgovarajuće radne i životne uslove na brodu, pravo na zdravstvenu zaštitu, medicinsku njegu, mjere socijalne pomoći i druge oblike socijalne zaštite.

Minimalni otkazni rok za prestanak ugovora o radu pomorca je 30 dana, a pomorac može otkazati,​​ odnosno prekinuti ugovor o radu bez prethodnog obavještavanja u slučaju:

1) zadržavanja broda više od 30 dana zbog nedostataka u skladu sa Konvencijom SOLAS i Konvencijom o teretnim linijama;

2) plovidbe broda u ratnu zonu, pod uslovom da pomorac nije saglasan da ide u tu ratnu zonu.

Vlasnik broda može otkazati, odnosno raskinuti ugovor o radu pomorca i u roku koji je kraći od 30 dana kada je:

1) brod prodat ili izgubljen;

2) pomorac u nemogućnosti​​ da nastavi sa obavljanjem rada zbog bolesti ili povrede, a utvrđeno je da je pomorac nesposoban da obavlja svoje radne dužnosti ili je načinio teži disciplinski prekršaj.

Sadržaj ugovora o radu iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan​​ za poslove rada.

Osiguranje ili druge garancije u slučaju napuštanja pomoraca

Član 153a

Crnogorski brod mora da ima važeće osiguranje ili drugu finansijsku garanciju za pomoć pomorcima u slučaju njihovog napuštanja.

Napuštenim pomorcem smatra se član posade broda, ako:

- brodar ne želi da pokrije troškove povratnog putovanja pomorca; ili

- je brodar napustio pomorca bez obezbjeđivanja osnovnih uslova, što uključuje: odgovarajuću hranu, smještaj, zalihe pitke vode, neophodno gorivo za opstanak na brodu, potrebnu medicinsku pomoć; ili

- je brodar na drugi način jednostrano prekinuo veze sa pomorcem, uključujući neisplaćivanje ugovorne zarade u periodu od najmanje dva mjeseca.

Osiguranje ili druga finansijska garancija iz stava 1 ovog člana, treba da obezbijedi pokriće za:

- neisplaćene zarade i druga primanja u skladu sa ugovorom o radu i kolektivnim ugovorom za najmanje četiri mjeseca; i

- opravdane troškove pomorca uključujući troškove povratnog putovanja avionom, hranu i smještaj od trenutka iskrcavanja sa​​ broda do povratka u njegovo mjesto prebivališta, potrebnu medicinsku pomoć, prevoz ličnih stvari pomorca i drugih troškova nastalih od trenutka napuštanja pomorca.

Osiguranje ili druga finansijska garancija iz stava 1 ovog člana, mora se nalaziti na brodu​​ na mjestu koje je dostupno pomorcima na brodu i mora biti sačinjena na engleskom jeziku.

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana, primjenjuju se i na strane brodove koji namjeravaju da uplove u crnogorsku luku ili da pristanu uz postrojenja za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u teritorijalnom moru Crne Gore.

Osiguranje ili druge garancije za pokrivanje troškova ugovornih potraživanja pomoraca

Član 153b

Crnogorski brod mora da ima važeće osiguranje ili drugu finansijsku garanciju za slučaj smrti, invalidnosti​​ pomorca nastale zbog povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom naplativu na prvi poziv u skladu sa zakonom, ugovorom o radu pomorca ili kolektivnim ugovorom.

U slučaju isplate sredstava osiguranja ili druge finansijske garancije iz​​ stava 1 ovog člana izdaje se potvrda o isplaćenim sredstvima i oslobađanja od odgovornosti u skladu sa Međunarodnom konvencijom o radu pomoraca.

Osiguranje ili druga finansijska garancija iz stava 1 ovog člana, mora se nalaziti na brodu na mjestu koje je dostupno pomorcima na brodu i mora biti sačinjena na engleskom jeziku.

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana, primjenjuju se i na strane brodove koji namjeravaju da uplove u crnogorsku luku ili da pristanu uz postrojenja za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u​​ teritorijalnom moru Crne Gore.

Radno vrijeme i noćni rad

Član 154

Radno vrijeme pomorca na brodu traje osam sati dnevno po moru i u luci, sa jednim danom odmora u toku neđelje i danom odmora za državne i vjerske praznike.

Maksimalno radno vrijeme pomorca​​ ne može da traje duže od:

1) 14 sati u bilo kojem periodu od 24 sata;

2) 72 sata u bilo kojem periodu od sedam dana.

Pod noćnim radom podrazumijeva se vremenski period od najmanje devet sati, koji počinje najkasnije od ponoći a završava se ne ranije od pet sati ujutru.

Pomorac mlađi od 18 godina života (u daljem tekstu: mlađi pomorac) ne može da radi noću.

Odmor

Član 155

Minimalno vrijeme odmora pomorca ne može da traje kraće od:

1) 10 sati u bilo kojem periodu od 24 sata;

2) 77 sati u bilo kojem periodu od sedam dana.

Vrijeme odmora se može podijeliti u najviše dva perioda, od kojih će jedan biti najkraće šest sati neprekidno, a vremenski razmak između uzastopnih perioda odmora ne može da pređe 14 sati.

Obavezne vježbe okupljanja (smotre), protivpožarne vježbe i vježbe sa čamcima za spašavanje i obuke na brodu koje su propisane međunarodnim propisima moraju se sprovoditi na način koji će što manje ometati vrijeme odmora i neće dovesti do zamora pomoraca.

Sati odmora mogu se​​ prekinuti u vanrednim slučajevima pod uslovom da se naknade poslije završetka vanrednih slučajeva.

Brodar je dužan da, na lako pristupačnom mjestu na brodu, obezbijedi postavljanje table sa rasporedom rada na brodu, na crnogorskom i engleskom jeziku, koja​​ za svako radno mjesto mora da sadrži najmanje:

1) raspored službe na moru i službe u luci;

2) maksimalno radno vrijeme ili minimalno vrijeme odmora pomorca.

Brodar je dužan da vodi zapisnik o dnevnim satima rada i odmora pomorca.

Godišnji odmor

Član 156

Svaki pomorac ima pravo na plaćeni godišnji odmor, koji se izračunava na osnovu 2,5 kalendarska dana po mjesecu zaposlenja i srazmjerno za nepotpune mjesece.

Rad mlađeg pomorca

Član 157

Lice mlađe od 16 godina života ne može da radi na brodu.

Radno vrijeme mlađeg pomorca ne može da bude duže od osam sati dnevno ili 40 sati neđeljno, dok prekovremeni rad treba da bude odrađen samo ako je to neizbježno radi sigurnosti plovidbe.

Mlađem pomorcu mora biti obezbijeđeno za sve obroke dovoljno vremena, a za dnevni glavni obrok najmanje sat vremena.

Mlađem pomorcu mora biti obezbijeđen odmor od 15 minuta poslije svaka dva sata neprekidnog rada, kada je to moguće.

Izuzetno, odredbe st. 2 do 4 ovog člana neće se primjenjivati, ako:

1) nije moguće obavljanje dužnosti u smjenama ili rad prema promjenljivom rasporedu za mlađe pomorce koji obavljaju poslove na palubi, mašini ili u opštoj službi;

2) nije moguće obezbijediti efikasnu obuku mlađih pomoraca u skladu sa propisanim planovima i programima;

3) je to neophodno zbog sigurnosti plovidbe.

Okolnosti iz stava 5 ovog člana moraju se evidentirati, uz navođenje razloga i uz potpis od strane zapovjednika broda.

Zaštita zdravlja i sigurnosti i sprječavanje nezgoda na brodu

Član 158

Brodar ili kompanija dužna je da brine o zaštiti zdravlja i sigurnosti i sprječavanju nezgoda na brodu u skladu sa zakonom.

Na brodu se mora nalaziti priručnik o načinu zaštite zdravlja, sigurnosti i sprječavanja nezgoda na brodu.

Na brodu koji ima pet i​​ više pomoraca mora se obrazovati brodski odbor za sigurnost, koji čini po jedan predstavnik iz svake službe na brodu.

Zdravstvena briga na brodu

Član 159

Svakom pomorcu se mora obezbijediti besplatan odlazak ljekaru ili zubaru u lukama pristajanja broda, gdje je to moguće.

Prostorije za smještaj i odmor pomoraca

Član 160 ​​ 

Brod treba da ima odgovarajuće prostorije za smještaj i odmor pomoraca.

Bliže uslove koje treba da ispunjavaju prostorije za smještaj i odmor pomoraca utvrđuje Ministarstvo.

Stručne osnove za izradu propisa iz stava 2 ovog člana, člana 49 st. 8 i 9, člana 51 stav 13, člana 57 stav 4, člana 66 stav 3, člana 67 stav 6, člana 83 stav 2, člana 88 stav 4 i člana 89 stav 1 ovog zakona priprema Organ uprave.

Prehrana i posluživanje hrane na brodu

Član 161

Količina, hranljiva vrijednost, kvalitet, raznovrsnost hrane i pitke vode na brodu mora da odgovara broju pomoraca na brodu,njihovim vjerskim zahtjevima i kulturnim običajima.

Lica koja su zaposlena u službi za posluživanje hrane moraju biti obučena ili osposobljena za ta radna mjesta.

Na brodu koji plovi sa 10 ili više članova posade mora biti ukrcan osposobljen brodski kuvar.

Zapovjednik broda ili lice koje ovlasti zapovjednik dužno je da jednom neđeljno vrši kontrolu, odnosno pregled zaliha hrane i pitke vode, svih prostora i opreme koji služe za skladištenje i rukovanje hranom i pitkom vodom, brodske kuhinje i druge opreme za pripremanje i posluživanje obroka, o čemu sačinjava zapisnik, kojim se nalaže otklanjanje uočenih nedostataka.

Zaštita​​ prava pomoraca iz radnog odnosa

Član 162

U inostranim lukama član posade broda koji je državljanin Crne Gore može se, radi zaštite svojih prava iz radnog odnosa, obratiti diplomatskim ili konzularnim predstavništvima Crne Gore.

Posredovanje pri zapošljavanju

Član 163 ​​ 

Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima crnogorske državne pripadnosti i brodovima strane državne pripadnosti vrši Zavod za zapošljavanje Crne Gore (u daljem tekstu: Zavod).

Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima​​ crnogorske i strane državne pripadnosti mogu obavljati i pravna lica, na osnovu odobrenja Ministarstva.

Odobrenje iz stava 2 ovog člana, izdaje se pravnom licu koje je registrovano za obavljanje djelatnosti zapošljavanja pomoraca u Centralnom registru privrednih subjekata i koje ispunjava sljedeće uslove:

- ima zaposleno najmanje jedno lice koje ima najmanje dvije godine radnog iskustva u pomorstvu, od čega najmanje 12 mjeseci plovidbenog staža;

- ima sertifikat o sistemu kvaliteta u skladu sa međunarodnim​​ ISO standardom​​ ili sertifikat o sistemu upravljanja u skladu sa MLC konvencijom koji izdaje priznata organizacija, koji se odnosi na posredovanje pri zapošljavanju pomoraca;

- ima odgovarajući prostor i opremu.

Pravno lice kojem je izdato odobrenje za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, na brodovima crnogoske i strane državne pripadnosti, dužno je da:

- obezbijedi da pomorac, prije upućivanja na brod, ima zaključen ugovor o radu sa brodarom ili kompanijom koji je u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i međunarodnim ugovorima;

- provjeri da li prije potpisivanja ugovora iz alineje 1 ovog stava, brodar ili kompanija kod koje se pomorac zapošljava, osigurava pomorce od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom i da li posjeduje​​ osiguranje repatrijacije pomoraca i da o tome obavijesti pomorca;

- provjeri da li pomorac ispunjava uslove za ukrcavanje na brod u određenom svojstvu;

- vodi evidenciju o pomorcima koji traže zaposlenje i poslodavcima koji prijavljuju potrebu za pomorcima;

- vodi evidenciju o pomorcima koji su se zaposlili posredovanjem pravnog lica iz stava 2 ovog člana;

- na zahtjev Ministarstva i Zavoda dostavlja podatke iz al. 4 i 5 ovog stava.

Za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca pravno lice iz stava 2 ovog člana ne smije naplaćivati naknadu pomorcima.

Troškove za izdavanje pasoša, pomorske knjižice, ovlašćenja o osposobljenosti, ljekarske preglede koji spadaju​​ u obavezne preglede u skladu sa zakonom plaća pomorac.

Bliže uslove u pogledu prostora i opreme iz stava 3 alineja 3 ovog člana i način vođenja evidencije iz stava 4 al. 4 i 5 ovog člana propisuje Ministarstvo, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove rada.

Svjedočanstvo o radu pomoraca i deklaracija o ispunjenosti uslova rada pomoraca

Član 164

Brodovi crnogorske državne pripadnosti koji plove u međunarodnom putovanju i imaju 500 BT ili više moraju imati svjedočanstvo o radu i deklaraciju​​ o ispunjenosti uslova rada pomoraca.

Svjedočanstvom o radu pomoraca potvrđuje se da su radni i životni uslovi pomoraca na tom brodu u skladu sa Konvencijom o radu pomoraca.

Deklaracija o ispunjavanju uslova rada pomoraca je isprava kojom se potvrđuje da je​​ brod održavan u skladu sa Konvencijom o radu pomoraca.

Isprave iz stava 1 ovog člana izdaje Organ uprave.

Bliže uslove koji se odnose na radno vrijeme, vrijeme odmora, smještaj i prostorije za odmor, hranu i način posluživanja, zdravstvene mjere i mjere zaštite na radu pomoraca propisuje Ministarstvo.

Zarade pomoraca na brodu

Član 165

Pomorcima na brodu mjesečno se isplaćuju zarade u skladu sa ugovorom o radu. Pomorac ima pravo na uvećanu zaradu za prekovremeni rad, u skladu sa  zakonom i kolektivnim ugovorom.

Evidenciju prekovremenog rada dužan je da vodi zapovjednik ili lice koje ovlasti zapovjednik.

Evidenciju iz stava 3 ovog člana ovjerava pomorac jednom mjesečno.

Brodar je dužan da pomorcu, u pisanoj formi, preda mjesečni obračun dospjelih isplata i plaćenih iznosa, uključujući zarade i kurs zamjene ako je isplata izvršena u stranoj valuti ili primjenom stopa različitih od onih koje su ugovorene.

Prenos cijele ili dijela zarade

Član 166

Vlasnik broda dužan je da omogući pomorcu prenos cijele ili dijela​​ zarade porodici i drugim licima koje izdržava.

Brodski postupak po prigovoru pomorca

Član 167 ​​ 

Član posade broda koji smatra da su mu povrijeđena prava u vezi životnih i radnih uslova na brodu ima pravo da podnese usmeni i pismeni prigovor nadređenom oficiru, zapovjedniku broda, vlasniku broda, brodaru, kompaniji ili Lučkoj kapetaniji, a ako to smatra potrebnim i odgovarajućim organima u lukama pristajanja broda.

Ako se prigovor iz stava 1 ovog člana podnosi na brodu, unosi se u brodski dnevnik.

Prilikom​​ podnošenja prigovora mora biti prisutan najmanje još jedan član posade broda u svojstvu svjedoka.

Vlasnik broda, brodar ili kompanija dužni su da obezbijede da se svakom članu posade broda pri ukrcavanju na brod uruči uputstvo za postupak po prigovoru koji​​ se primjenjuje na tom brodu, koje sadrži informacije o nadležnom organu države za postupanje po prigovoru, imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć i dr.

XI. TRAGANjE I SPAŠAVANjE

Pružanje pomoći i spašavanje

Član 168

Traganje i spašavanje na moru je pružanje svih vidova pomoći i spašavanja ugroženih lica, brodova i stvari.

Traganje obuhvata preduzimanje radnji na ustanovljavanju mjesta, prirode i obima nezgode na moru, radi pružanja pomoći, prvenstveno radi zaštite i spašavanja ugroženih lica.

Spašavanje obuhvata preduzimanje radnji radi pronalaženja lica u opasnosti, pružanja prve pomoći, smještaja na sigurno mjesto i obezbjeđivanja drugih potreba.

U okviru traganja i spašavanja obavlja se osmatranje i javljanje o zapaženim pojavama i drugim događajima.

Obaveza traganja i spašavanja

Član 169

Traganje i spašavanje ugroženih lica na moru je obavezno, pod uslovom da se time ne ugrožava sigurnost lica, broda, odnosno plovnog objekta koji obavlja traganje, odnosno spašavanje.

Vršenje traganja i spašavanja

Član 170

Traganje i spašavanje ugroženih lica, brodova i stvari na moru vrši Organ uprave.

Nacionalni plan za traganje i spašavanje na moru

Član 171

Traganje i spašavanje na moru vrši se​​ u skladu sa Nacionalnim planom za traganje i spašavanje na moru (u daljem tekstu: Nacionalni plan), koji donosi Vlada.

Nacionalni plan sadrži organizaciju traganja i spašavanja, način traganja i spašavanja i nosioce aktivnosti na traganju i spašavanju.

Traganje i spašavanje jahti

Član 172

Odredbe čl. 168 do 171 ovog zakona primjenjuju se i na jahte.

XII. DRŽAVNA PRIPADNOST I IDENTIFIKACIJA BRODA​​ 

Crnogorska državna pripadnost broda

Član 173

Crnogorsku državnu pripadnost stiče brod upisom u upisnik brodova​​ Crne Gore, odnosno izdavanjem privremenog plovidbenog lista.

U upisnik brodova Crne Gore ne može se upisati brod koji je upisan u strani upisnik brodova.

U upisnik brodova Crne Gore može se upisati brod odgovarajuće starosti prema vrsti brodova.

Brod koji​​ je stekao crnogorsku državnu pripadnost ima pravo i dužnost da vije zastavu Crne Gore.

Zastava je istovjetna sa zastavom Crne Gore, čija je širina u odnosu na dužinu 1:1,5.

Pravo i dužnost da vije​​ zastavu iz stava 4 ovog člana nema brod bez posade.

Čamci upisani u upisnik čamaca dužni su da, van granica unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore, viju zastavu Crne Gore.

Način vijanja zastave na brodovima i drugim pomorskim objektima i​​ starost brodova prema vrsti brodova koji se mogu upisati u upisnik brodova Crne Gore propisuje Ministarstvo.

Znak crnogorske državne pripadnosti broda

Član 174

Zastava je znak crnogorske državne pripadnosti broda.

Određivanje imena i oznake

Član 175

Brod koji je upisan u upisnik brodova Crne Gore, osim tehničkog plovnog objekata i broda kojem je izdat privremeni plovidbeni list, mora da ima ime.

Tehnički plovni objekat mora da ima oznaku, a pored oznake može da ima i ime.​​ 

Dva broda ne mogu da imaju isto ime, a dva tehnička plovna objekta ne mogu da imaju istu oznaku.

Ime, odnosno oznaku i luku upisa rješenjem određuje Ministarstvo.

Način određivanja imena, odnosno oznake i luke upisa, način nanošenja imena i oznaka i način vođenja evidencije o imenima i oznakama i luci upisa propisuje Ministarstvo.

Pozivni znak i MMSI broj

Član 176

Brod i čamac koji imaju radio-uređaj prema propisima o međunarodnom radio- saobraćaju moraju imati pozivni znak i MMSI broj.

Način, uslove i postupak određivanja pozivnog znaka i​​ MMSI broja i vođenja evidencije o pozivnom znaku i MMSI broju propisuje nezavisno regulatorno tijelo nadležno za elektronske komunikacije.

Luka upisa

Član 177

Brod mora nositi ime luke upisa.

Luka upisa je luka na čijem je području sjedište Lučke kapetanije koja vodi upisnik u koji je brod upisan.

XIII. ISTRAGA POMORSKIH NESREĆA ​​ 

Istraživanje pomorskih nesreća ​​ 

Član 178 ​​ 

Organi državne uprave, fizička i pravna lica koji imaju informaciju o nastanku pomorske nesreće (ozbiljne ili vrlo ozbiljne nesreće)​​ ili su uključeni u pomorsku nesreću, dužni su da bez odlaganja obavijeste Komisiju za istraživanje pomorskih nesreća (u daljem tekstu: Komisija za istraživanje).

Svaka pomorska ozbiljna ili vrlo ozbiljna nesreća mora se detaljno ispitati i analizirati, nezavisno od istrage koju vode nadležni državni organi.

Istraživanje pomorskih nesreća nema za cilj utvrđivanje krivice ili odgovornosti za nastanak nesreća i događaja koji ugrožavaju sigurnost, već njihovo sprečavanje u budućnosti.

Ako plovni objekat strane​​ državne pripadnosti pretrpi pomorsku nesreću u unutrašnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Crne Gore, Ministarstvo obavještava organe državne uprave nadležne za unutrašnje i vanjske poslove, nadležne organe države kod koje je plovni objekat upisan,​​ brodara, kompaniju, odnosno vlasnika broda, nadležne organe drugih država, ako su se na plovnom objektu koji je pretrpio pomorsku nesreću nalazili putnici i posada iz tih država i organe države kojoj prijeti opasnost od zagađenja životne sredine ili ima interesa da učestvuje u istrazi.

Ako plovni objekat crnogorske državne pripadnosti pretrpi pomorsku nesreću na teritoriji druge države, Komisija za istraživanje će​​ sprovesti istragu u saradnji sa nadležnim državnim tijelom na čijoj teritoriji se nesreća dogodila

Komisija za istraživanje

Član 179 ​​ 

Istragu pomorskih nesreća, radi utvrđivanja uzroka pomorske nesreće i predlaganja mjera za izbjegavanje pomorskih nesreća i unapređivanja sigurnosti plovidbe vrši Komisija za istraživanje, koju obrazuje Vlada.

Pokretanje i vođenje istraga pomorskih nesreća ne smije se zabraniti niti ograničiti na bilo koji način.

Komisija za istraživanje je samostalna u radu i funkcionalno​​ nezavisna od svih organa državne uprave nadležnih za pomorstvo i drugih pravnih i fizičkih lica koja mogu uticati na objektivnost komisije.

Komisija za istraživanje:

1) vrši istraživanje pomorskih nesreća plovnih objekata;

2) daje sigurnosne preporuke radi​​ poboljšanja sigurnosti u pomorskom saobraćaju;

3) vodi bazu podataka o istraživanju pomorskih nesreća;

4) dostavlja podatke iz baze podataka Međunarodnoj pomorskoj organizaciji i drugim međunarodnim organizacijama, u skladu sa zaključenim međunarodnim ugovorima;

5) sarađuje sa drugim istražnim organima za istragu pomorskih nesreća članica Međunarodne pomorske organizacije;

6) objavljuje rezultate istrage uz poštovanje načela tajnosti;

7) utvrđuje i ažurira listu stručnjaka za istragu pomorskih nesreća koji​​ su nezavisni (u daljem tekstu: lista stručnjaka);

8) dostavlja Vladi godišnji izvještaj o radu do 31. marta tekuće za prethodnu godinu;

9) obavlja druge poslove od značaja za istraživanje pomorskih nesreća plovnih objekata.

Organi državne uprave kojima je​​ Komisija za istraživanje dala sigurnosnu preporuku, dužni su da u roku od 90 dana od prijema preporuke obavijeste Komisiju za istraživanje o sprovođenju datih korektivnih mjera, a ako korektivne mjere nijesu ili su djelimično sprovedene, dužni su da obavijeste Komisiju za istraživanje o razlozima njihovog nesprovođenja.

Način prikupljanja podataka, analize i čuvanja podataka i sačinjavanja izvještaja i način vođenja baze podataka pomorskih nesreća propisuje Ministarstvo.

Sastav Komisije za istraživanje

Član 180 ​​ 

Komisiju za istraživanje čine najviše tri stalna člana, od koji je jedan glavni istražilac, a ostali istražitelji.

Komisiju za istraživanje predstavlja i njenim radom rukovodi glavni istražilac.

U radu Komisije za istraživanje po potrebi mogu učestvovati i stručnjaci sa liste stručnjaka.

Glavni istražilac za istragu pomorske nesreće može da obrazuje ekspertski tim za istraživanje nesreća sa liste stručnjaka.

Izvještaj o rezultatima istraživanja pomorskih nesreća sačinjava Komisija za istraživanje​​ i dostavlja Vladi, najkasnije u roku od pet dana od dana sačinjavanja izvještaja.

Članovi Komisije za istraživanje imaju pravo na naknadu za svoj rad.

Sredstva za rad Komisije za istraživanje obezbjeđuju se iz Budžeta.

Bliži postupak i način sprovođenja istraživanja pomorskih nesreća, bliža ovlašćenja i uslove koje mora da ispunjava glavni istražilac, istražitelji i stručnjaci, način obavještavanja, organizaciju, način rada, obuku nezavisnih stručnjaka, druga pitanja od značaja za rad Komisije za istraživanje i visinu naknade iz stava 6 ovog člana utvrđuje Vlada.

Baze podataka

Član 181 ​​ 

-​​ brisan -

Istraga pomorskih nezgoda i nesreca jahti

Član 182 ​​ 

-​​ brisan -

XIIIa. PREVOZ PUTNIKA I/ILI STVARI U UNUTRAŠNjEM POMORSKOM SAOBRAĆAJU

Djelatnost prevoza putnika i/ili stvari

Član 182a

Prevoz putnika i/ili stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju obavlja se kao:

- redovni cjelogodišnji;

- sezonski;

- slobodni; i

- prevoz trajektom.

Prevoznik koji obavlja djelatnost prevoza iz stava 1 ovog člana, dužan je da obezbijedi siguran prevoz putnika i/ili stvari na plovnom objektu u granicama dozvoljene nosivosti plovnog objekta, ako prevoz nije uređen posebnim propisom.

Redovni cjelogodišnji prevoz putnika i/ili stvari

Član 182b

Redovni cjelogodišnji prevoz putnika i/ili stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju obavlja se po unaprijed određenim relacijama, redu plovidbe, cijeni i drugim uslovima prevoza.

Prevoz iz stava 1 ovog​​ člana, mogu da obavljaju pravna ili fizička lica koja su upisana u Centralni registar privrednih subjekata (u daljem tekstu: CRPS).

Prevoz iz stava 1 ovog člana, može se obavljati samo plovnim objektima koji su upisani u upisnike Lučke kapetanije, na području plovidbe upisanom u dozvoli za plovidbu i upisnom listu.

Prevoz iz stava 1 ovog člana, obavlja se prema planu reda plovidbe (u daljem tekstu: plan plovidbe).

Sezonski prevoz putnika i/ili stvari

Član 182c

Sezonski prevoz putnika i/ili stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju obavlja se u određenom periodu godine - sezone, na određenim relacijama, po utvrđenom redu plovidbe u skladu sa planom plovidbe, cijeni i drugim uslovima prevoza.

Prevoz iz stava 1 ovog člana, mogu da obavljaju pravna ili fizička​​ lica koja su upisana u CRPS.

Prevoz iz stava 1 ovog člana, može se obavljati samo plovnim objektima koji su upisani u upisnike Lučke kapetanije, na području plovidbe upisanom u dozvoli za plovidbu i upisnom listu.

Prevoz iz stava 1 ovog člana, obavlja se​​ prema planu plovidbe.

Slobodan prevoz putnika i/ili stvari

Član 182d

Slobodan prevoz putnika i/ili stvari u unutrašnjem pomorskom​​ saobraćaju je prevoz unaprijed određene grupe putnika i/ili stvari, bez usputnog ukrcaja i iskrcaja putnika i/ili stvari, za koji su relacija, cijena prevoza i drugi uslovi utvrđeni ugovorom između prevoznika i korisnika prevoza, prije ukrcavanja putnika i/ili stvari na plovni objekat na pristaništu isplovljenja, a ugovor se mora nalaziti na plovnom objektu za vrijeme obavljanja prevoza.

Prevoz iz stava 1 ovog člana, može se obavljati kao izletnička tura ili taksi prevoz.

Prevoz iz stava 1 ovog člana, mogu​​ da obavljaju pravna ili fizička lica koja su upisana u CRPS.

Prevoz iz stava 1 ovog člana, može se obavljati samo plovnim objektima koji su upisani u upisnike Lučke kapetanije, na području plovidbe upisanom u dozvoli za plovidbu i upisnom listu.

Plovni objekat kojim se vrši slobodan prevoz mora biti označen oznakom vrste slobodnog prevoza (izletnička tura ili taksi prevoz), koja se ističe na vidnom mjestu, na plovnom objektu za svo vrijeme obavljanja prevoza.

Izgled oznake iz stava 5 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Plan plovidbe

Član 182e

Plan plovidbe izrađuje Organ uprave uz saglasnost Ministarstva.

Plan plovidbe sadrži: red plovidbe za svaku liniju, broj i vrstu linije, pristaništa na kojima prevoznik obavlja ukrcaj i iskrcaj putnika, vremenski period​​ u kojem se obavlja prevoz na toj liniji, rok važenja reda plovidbe i druge podatke od značaja za obavljanje prevoza putnika i/ili stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju.

Plan plovidbe se objavljuje internet stranici Organa uprave.

Red plovidbe prema planu plovidbe Organ uprave ističe na odgovarajućoj tabli na pristaništima na kojem se obavlja redovni cjelogodišnji i sezonski prevoz.

Prevoznik je dužan da obavlja prevoz i pristaje na pristaništa u skladu sa objavljenim redom plovidbe.

Dozvola za prevoz

Član 182f

Dozvola za prevoz iz čl. 182b i 182c ovog zakona izdaje se na osnovu javnog poziva za obavljanje prevoza.

Javni poziv za izdavanje dozvole iz stava 1 ovog člana, raspisuje i postupak sprovodi Organ uprave.

Dozvola iz stava 1 ovog člana, izdaje se​​ pravnim ili fizičkim licima koji ispunjavaju uslove utvrđene ovim zakonom i javnim pozivom.

Dozvolu za prevoz iz člana 182d ovog zakona izdaje Organ uprave na osnovu podnijetog zahtjeva prevoznika za slobodan prevoz.

Dozvola iz st. 1 i 4 ovog člana sadrži:

1) naziv i sjedište prevoznika;

2) vrstu prevoza;

3) uslove, način i vrijeme trajanja dozvole za prevoz;

4) visinu, rokove, uslove i način plaćanja naknade za izdavanje dozvole za prevoz;

5) oznaku, odnosno ime plovnog objekta sa kojim će se obavljati prevoz.

Dozvola za redovni cjelogodišnji prevoz izdaje se na period do deset godina, a dozvola za sezonski i slobodni prevoz na period do 12 mjeseci.

Za izdavanje dozvole iz st. 1 i 4 ovog člana plaća se naknada u zavisnosti od kapaciteta plovnog objekta i dnevnog broja pristajanja.

Naknada iz stava 7 ovog člana za cjelogodišnji prevoz plaća se godišnje.

Naknada iz stava 7 ovog člana prihod je Budžeta.

Visinu naknade iz stava 7 ovog člana utvrđuje Vlada.

Oduzimanje dozvole

Član 182g

Dozvola iz čl. 182b, 182c i 182d ovog zakona, oduzeće se ako:

1) prevoznik ne obavlja prevoz u skladu sa dozvolom;

2) prevoznik ne započne prevoz u roku određenom dozvolom;

3) prevoznik ne plati naknadu za izdatu dozvolu;

4) se obavljanjem prevoza ugrožava​​ zdravlje ljudi i životna sredina, što se nije moglo predvidjeti u vrijeme izdavanja dozvole, niti se može spriječiti, osim oduzimanjem dozvole;

5) prevoznik ne vrši ili obavlja prevoz prema odobrenim cijenama vozne karte;

6) se prevoznik ne pridržava usklađenog i objavljenog reda plovidbe.

Red na pristaništima

Član 182h

Plovni objekti koji obavljaju djelatnost na osnovu dozvole za prevoz prema redu plovidbe imaju prioritet pristajanja na pristaništu u odnosu na druge plovne objekte koji su dužni da se sklone sa pristaništa radi poštovanja reda plovidbe.

Plovni objekti koji obavljaju djelatnost na osnovu dozvole za prevoz, pristaju na uređena i označena pristaništa i uz obalu na kojoj postoji siguran privez i vodeni prostor, određeni programom pravnog lica​​ koje upravlja morskim dobrom.

Cjenovnik usluga u unutrašnjem pomorskom saobraćaju

Član 182i

Cjenovnik usluga u unutrašnjem pomorskom saobraćaju predlaže prevoznik koji je pravo prevoza lica i/ili stvari stekao na osnovu dozvole za prevoz, pojedinačno za svaki usklađeni i objavljeni red vožnje i dostavlja Organu uprave na saglasnost.

Prevoznik je dužan da prodaje vozne karte za unutrašnji pomorski saobraćaj putem posrednika, u poslovnicama prevoznika ili na plovnim objektima.

Vozna karta sadrži: naziv prevoznika, serijski broj vozne karte, datum izdavanja karte, vrijeme važenja karte i cijenu prevoza.

Prevoz trajektom između pristaništa

Član 182j

Prevoz trajektom mogu da obavljaju pravna lica koja su upisana u CRPS za prevoz putnika.

Prevoz iz stava 1 ovog​​ člana može se obavljati samo plovnim objektima koji su upisani u upisnike Lučke kapetanije na čijem području se obavlja prevoz.

Pravo na obavljanje djelatnosti prevoza trajektom između pristaništa i pravo na izgradnju, korišćenje i održavanje pristaništa i​​ privezišta, stiču se dodjelom koncesije.

Koncesija iz stava 3 ovog člana dodjeljuje se na period do 30 godina.

Rok trajanja koncesije iz stava 3 ovog člana može se produžiti samo za period za koji koncesionar nije mogao da koristi koncesiju usljed više sile.

Dodjela koncesije vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije.

Sprovođenje postupka za dodjelu koncesije

Član 182k

Postupak za dodjelu koncesije iz člana 182j ovog zakona​​ pokreće Organ uprave, izradom koncesionog akta.

Koncesioni akt, pored elemenata utvrđenim zakonom kojim se uređuju koncesije, sadrži i:

1) tehničke zahtjeve sigurnosti i bezbjednosti plovidbe i zaštite mora sa plovnih objekata koji će se koristiti za obavljanje koncesione djelatnosti;

2) analizu procjene uticaja na životnu sredinu;

3) obavezan minimum učestalosti saobraćaja održavanja linije;

4) analizu, procjenu i uravnoteženje rizika između koncedenta i koncesionara;

5) prava, obaveze i odgovornosti koji​​ se odnose na zaštitu i zdravlje na radu u skladu sa zakonom.

Ugovor o koncesiji zaključuje se sa izabranim ponuđačem, nakon sprovedenog postupka u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije.

Red plovidbe koncesionara

Član 182l

Režim prevoza putnika i/ili stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju trajektom odvija se svakodnevno tokom cijele godine, u zavisnosti od priliva vozila sa putne infrastrukture na trajekt, bez prekida i zastoja u odvijanju saobraćaja.

Izuzetno od stava 1 ovog člana u slučaju smanjenog priliva vozila sa putne infrastrukture na trajekt, period između dva uzastopna isplovljenja trajekta na relacijama kraćim od jedne nautičke milje, ne smije biti duži od 45 minuta.

U slučajevima hitnosti koncesionar je dužan da pruža usluge prevoza nezavisno od priliva vozila sa putne infrastrukture na trajekt.

Koncesionar je dužan da vrši prevoz putnika po cijenama na koje je saglasnost dao Organ uprave.

XIV. NADZOR

Član 183 ​​ 

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, kao i drugih propisa kojima se uređuje sigurnost pomorske plovidbe vrši Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor vrše Inspektori nad stranim plovnim objekata (u daljem tekstu: PSC inspektor) i Inspektori sigurnosti plovidbe.

Nadzor nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca, u skladu sa ovim zakonom, vrši organ uprave nadležan za inspekcijske poslove, preko inspektora rada.

Član 183a

PSC inspektor, pored uslova uređenim propisima o državnim službenicima i namještenicima, mora da ispunjava i sljedeće uslove:

1) da ima ovlašćenje o osposobljenosti za zvanje zapovjednika broda od 3000 BT ili većeg ili ovlašćenje o osposobljenosti za zvanje upravitelja mašine na brodu sa mašinskim kompleksom pogonske snage od 3000 kW ili jačim;

2) da ima​​ najmanje pet godina plovidbenog staža u svojstvu oficira palube ili oficira mašine;

3) da ima završeno visoko obrazovanje VII nivo kvalifikacije obrazovanja (240, odnosno 300 kredita CSPK) nautičke ili brodomašinske struke;

4) najmanje jednu godinu radnog​​ iskustva u vršenju poslova inspekcijskog nadzora stranih brodova u lukama i sidrištima Crne Gore, ili najmanje dvije godine iskustva u svojstvu pomoćnog PSC inspektora;

5) sposobnost usmene i pisane komunikacije na engleskom jeziku i primjereno znanje odredbi međunarodnih konvencija i bitnih postupaka u nadzoru države luke;

6) dobro poznavanje pomorske bezbjednosti i radno iskustvo u načinu primjene bezbjedonosnih mjera na brodovima i u lukama, poznavanju bezbjedonosnih tehnika i tehnologija, poznavanje načela, postupaka, tehnika i bezbjedonosnih operacija nad kojima se vrši inspekcijski pregled, ukoliko je PSC inspektor ujedno i inspektor pomorske bezbjednosti;

7) uspješno završenu obuku i periodično ocjenjivanje za vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa​​ planom Ministarstva, usklađenim sa planom kojeg usvoji Odbor za inspekcijski nadzor Pariškog memoranduma o razumijevanju o kontroli države luke.

Pomoćni PSC inspektor iz stava 1 tačka 4 ovog člana može biti lice koje ima najmanje jednu godinu radnog iskustva u vršenju tehničkog nadzora na brodovima crnogorske državne pripadnosti, namijenjenih međunarodnoj plovidbi, ili lice koje ima najmanje jednu​​ godinu radnog iskustva u Ministarstvu na poslovima primjene nacionalnih i međunarodnih pomorskih propisa i ispunjava uslove iz stava 1 tač. 1, 2 i 5 ovog člana.

Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, PSC inspektor se rukovodi Pravilnikom uspješne prakse za obavljanje inspekcijskih pregleda kontrole države luke u okviru Paris MoU regiona.

Obuku i periodično ocjenjivanje iz stava 1 tačka 7 ovog člana obezbjeđuje Ministarstvo.

Inspektor sigurnosti plovidbe mora ispunjavati uslove utvrđene propisom o državnim službenicima i namještenicima i najmanje 12 mjeseci radnog iskustva u vršenju poslova inspekcijskog nadzora plovnih objekata.

PSC inspektor i Inspektor sigurnosti plovidbe samostalno vrše inspekcijski nadzor, donose odluke u upravnom postupku i sprovode​​ druge mjere iz svoje nadležnosti.

PSC inspektor i Inspektor sigurnosti plovidbe ne smiju imati imovinski interes u luci inspekcijskog pregleda na stranim plovnim objektima i plovnim objektima koji su predmet pregleda i biti zaposleni ili obavljati poslove​​ u ime priznatih organizacija za statutarnu sertifikaciju brodova, kao i obavljati preglede potrebne za izdavanje sertifikata za brodove.

PSC inspektor i Inspektor sigurnosti plovidbe poslove inspekcijskog nadzora vrše u službenom odijelu i nose propisanu​​ identifikacionu ispravu (u daljem tekstu: legitimacija) za vrijeme službe.

Način i uslove za nošenje službenog odijela, službenih oznaka i obrazac legitimacije PSC inspektora i Inspektora sigurnosti plovidbe propisuje Ministarstvo.

Inspekcijski poslovi PSC inspektora

Član 184 ​​ 

PSC inspektor vrši nadzor nad stranim plovnim objektima i njihovim posadama u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, uključujući luke i sidrišta Crne Gore.

Radi obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, PSC inspektor ima​​ slobodan pristup obali i stranom plovnom objektu.

PSC inspektor vrši nadzor nad:

1) sigurnošću plovidbe i sposobnosti stranog plovnog objekta za plovidbu, zaštitom ljudskih života i zaštitom životne sredine;

2) primjenom međunarodnih konvencija i lučkih propisa u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore, utvrđenim uslovima koje moraju ispunjavati luke razvrstane prema vrsti pomorskog saobraćaja i namjeni, kao i ispunjavanje uslova za sigurnu plovidbu i privez stranih plovnih objekata, ukrcavanje i iskrcavanje lica i utovar i istovar tereta;

3) obavljanjem međunarodnog javnog prevoza lica ili robe pomorskim putem;

4) članovima posade stranog plovnog objekta;

5) sprovođenjem zaštite i zdravlja na radu članova posade;

6) vršenjem pilotaže;

7) plutajućim objektima namijenjenim međunarodnom pomorskom saobraćaju radi njihove sigurne upotrebe i plovnosti;

8) tegljenjem odnosno potiskivanjem stranih plovnih objekata.

Inspekcijski nadzor iz stava 3 tač. 6, 7 i 8 se vrši na osnovu obavještenja Lučke kapetanije ili Organa uprave, u cilju obezbjeđenja sigurnosti plovidbe.

Utvrđivanje prioriteta inspekcijskog nadzora

Član 184a

Prije početka inspekcijskog pregleda, PSC inspektor utvrđuje rizični profil stranom plovnom objektu i postojanje odlučujućih ili nepredviđenih faktora, koji će odrediti kategoriju inspekcijskog nadzora.

Na osnovu rizičnog profila stranog plovnog objekta i postojanja odlučujućih ili nepredviđenih faktora određuje se kategorija i vrsta inspekcijskog nadzora, odnosno prioritet, učestalost i obim inspekcijskog nadzora.

Kategorije inspekcijskog nadzora su:

1) periodični inspekcijski nadzor i

2) dodatni inspekcijski nadzor, koji može zahtijevati obavljanje inspekcijskog pregleda u vremenu između periodičnih inspekcijskih pregleda.

Periodični inspekcijski pregledi stranog plovnog objekta se obavljaju u sljedećim vremenskim razmacima za strane plovne objekte:

- visokog rizika (HRS) - između pet i šest mjeseci nakon posljednjeg inspekcijskog pregleda u regionu Paris MoU.

- srednjeg rizika (SRS) - između deset i 12 mjeseci nakon posljednjeg inspekcijskog pregleda u regionu Paris MoU.

- niskog rizika (LRS) - između 24 i 36 mjeseci nakon posljednjeg inspekcijskog pregleda u regionu Paris MoU.

Vremenski razmak između periodičnih inspekcijskih pregleda i dodatnih inspekcijskih pregleda se računaju na način da naredni periodični inspekcijski pregled počinje da se računa nakon obavljenog dodatnog inspekcijskog pregleda.

Kategorija i vrsta inspekcijskog nadzora stranog plovnog objekta određuju prioritet inspekcijskog nadzora, odnosno kojem prioritetu strani plovni objekat pripada, i to:

1) prioritet I: strani plovni objekti se moraju pregledati zato što je istekao vremenski razmak ili zato što postoji odlučujući faktor;

2) prioritet II: strani plovni objekti se mogu pregledati iako su unutar vremenskog razmaka ili PSC inspektor smatra da je nepredviđeni faktor razlog za inspekcijski pregled.

Ukoliko periodični inspekcijski nadzor prioriteta II nije obavljen, strani plovni objekat ostaje u prioritetu II sve dok ne istekne vremenski razmak i strani plovni objekat postane prioritet I.

Za određivanje prioriteta inspekcijskog nadzora stranog plovnog objekta iz stava 2 ovog člana PSC inspektor koristi podatke iz THETIS-a.

Rizični profil stranog plovnog objekta, sistem odabira kategorije i vrste inspekcijskog nadzora, odlučujuće ili nepredviđene faktore, odnosno prioritet, učestalost i obim inspekcijskog nadzora iz stava 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Vrste inspekcijskih pregleda stranog plovnog objekta

Član 184b

Vrste inspekcijskih pregleda stranog plovnog objekta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, uključujući luke i sidrišta Crne Gore mogu biti: osnovni, detaljni i prošireni.

Inspekcijskim pregledom iz stava 1 ovog člana utvrđuje se ispunjenost zahtjeva međunarodnih konvencija i pripadajućih kodeksa, protokola i rezolucija IMO i ILO konvencija (u daljem tekstu: relevantnih instrumenata).

Postupak vršenja inspekcijskog pregleda PSC inspektora obavlja se u skladu sa rezolucijom A.1119​​ (30) i priručnikom koji sadrži procedure, instrukcije, cirkularna pisma i smjernice za PSC inspektora (u daljem tekstu "PSCO Manual") kojeg donosi Odbor za inspekcijski nadzor Pariškog memoranduma o razumijevanju o kontroli države luke.

Vrste inspekcijskog pregleda, relevantne instrumente i EU propise na osnovu kojih se vrši inspekcijski pregled stranog plovnog objekta iz stava 2 ovog člana utvrđuje se propisom Ministarstva.

Osnovni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta

Član 184c

Osnovni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta je pregled prilikom kojeg PSC inspektor provjerava usklađenost stranog plovnog objekta, njegove opreme i posade sa zahtjevima relevantnih instrumenata.

Nakon prijema najave o uplovljavanju stranog plovnog objekta u luke i​​ sidrišta Crne Gore, PSC inspektor obavještava zapovjednika broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom o obavezi vršenja inspekcijskog pregleda.

Prilikom vršenja osnovnog inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta, PSC inspektor provjerava:

- brodske isprave, zapise i knjige, odgovarajuća svjedočanstva i njihov rok važenja i ostalu neophodnu brodsku dokumentaciju;

- da opšte stanje stranog plovnog objekta i higijenski uslovi na stranom plovnom objektu, uključujući komandni most, prostor za smještaj i boravak posade, brodske palube sa pramčanim kaštelom, brodska skladišta/prostor za teret i prostor mašine ispunjavaju opšteprihvaćena međunarodna pravila i standarde;

- otklonjenost nedostataka utvrđenih zapisnikom o prethodnom inspekcijskom pregledu stranog plovnog objekta, ako to nije prethodno urađeno, a u skladu sa vremenskim rokom određenim u zapisniku inspekcijskog pregleda.

Ukoliko se prilikom pregleda iz stava 1 ovog člana utvrde nedostaci, PSC inspektor usmenim putem obavještava zapovjednika broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom o očiglednim razlozima za dalje vršenje detaljnog inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta.

Lista brodskih isprava, zapisa i knjiga, svjedočanstava i brodskih dokumenata iz stava 3 alineja 1 ovog člana utvrđuje se propisom Ministarstva.

Detaljni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta

Član 184d

Detaljni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta je​​ pregled prilikom kojeg PSC inspektor u cjelini ili djelimično detaljno pregleda strani plovni objekat, opremu, posadu, životne i radne uslove i provjerava usklađenost postupaka članova posade sa radnim obavezama na brodu.

Detaljni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta, obavlja se uvijek kada postoje očigledni razlozi utvrđeni tokom inspekcijskog pregleda iz člana 184c ovog zakona da stanje stranog plovnog objekta ili njegove opreme ili posade ili uslovi života i rada pomoraca u značajnoj mjeri ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve relevantnih instrumenata.

Detaljniji inspekcijski pregled obuhvata temeljni pregled:

- oblasti gdje su utvrđeni očigledni razlozi za dalje vršenje detaljnog inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta nakon pregleda iz člana​​ 184c;

- oblasti na koje se odnose odlučujući ili nepredviđeni faktori;

- ostale oblasti izabrane od strane PSC inspektora, koje se odnose na: dokumentaciju, stanje konstrukcije, stanje vodonepropusnosti/otpornosti broda na vremenske uslove, sisteme za slučaj nužde, radio-komunikaciju, trgovačke operacije, protivpožarnu zaštitu, alarmne uređaje, uslove života i rada, navigacionu opremu, sredstva za spašavanje, opasne materije, pogonske i pomoćne mašine i sprečavanje zagađenja.

Prilikom vršenja detaljnog inspekcijskog pregleda uzima se u obzir i uticaj ljudskog faktora sadržan u ILO, STCW i ISM Pravilniku i obuhvata operativne kontrole, primjereno potrebi.

U izuzetnim okolnostima, gdje je kao rezultat detaljnog inspekcijskog pregleda utvrđeno da je sveukupno​​ stanje stranog plovnog objekta i njegove opreme, članovi posade i njihovi uslovi života i rada, ispod zahtjeva relevantnih instrumenata, PSC inspektor može obustaviti inspekcijski pregled u skladu sa kriterijumima PSCO Manual.

Na stranim plovnim objektima​​ koji viju zastavu države koja nije potpisnica međunarodnih konvencija, ili članovi posade ne posjeduju odgovarajuća STCW ovlašćenja, PSC inspektor treba da vrši detaljni inspekcijski pregled, a po potrebi i prošireni inspekcijski pregled, postupajući po istim procedurama propisanim za strane plovne objekte na koje se primjenjuju zahtjevi relevantnih instrumenata.

Obustava inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta iz stava 5 ovog člana traje sve dok zapovjednik broda odnosno lice koje upravlja stranim plovnim objektom ne preduzme mjere kojima će se osigurati ispunjavanje zahtjeva relevantnih instrumenata i o tome obavijesti PSC inspektora.

Prije obustave inspekcijskog pregleda, PSC inspektor mora zapisnički konstatovati sve nedostatke koji nalažu zadržavanje stranog plovnog objekta u nekoliko oblasti, kako je definisano PSCO Manual-om.

Obavještenje pomorske administracije države zastave stranog plovnog objekta o zadržavanju mora sadržati informaciju da je inspekcijski pregled obustavljen sve dok PSC inspektor ne bude obaviješten da strani plovni objekat ispunjava zahtjeve relevantnih instrumenata.

Konkretne primjere očiglednih razloga da stanje stranog plovnog objekta ili njegove opreme ili posade ili uslovi života i rada pomoraca u značajnoj mjeri ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve relevantnih instrumenata, utvrđenih tokom inspekcijskog pregleda iz člana 184c ovog zakona, na osnovu kojih se pristupilo obavljanju detaljnog inspekcijskog pregleda propisuje Ministarstvo.

Prošireni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta

Član 184e

Prošireni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta je sveobuhvatni pregled koji obuhvata rizična područja a može uključiti i detaljni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta kada za to postoje očigledni razlozi navedeni​​ u PSCO Manual-u.

Strani plovni objekat nad kojim se vrši prošireni inspekcijski pregled ostaje u luci ili sidrištu do završetka inspekcijskog pregleda, osim u slučaju bezbjedonosnog rizika za brod i luku.

Rizična područja na kojima se vrši prošireni inspekcijski pregled i specifične oblasti koje će biti pregledane za vrijeme proširenog inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta utvrđuju se u skladu sa PSCO Manual-om.

Član 185 ​​ 

Pored provjere brodskih isprava, zapisa i knjiga, odgovarajućih svjedočanstava i njihovog roka važenja i ostale neophodne brodske dokumentacije nesmetano obavljanje trgovačkih operacija odnosno rad uređaja za utovar i istovar tereta na brodu, i da li stanje ovih uređaja odgovara podacima prikazanim u toj ispravi.

Utvrđivanje nedostataka

Član 185a

PSC inspektor nakon inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta, zbog neispunjenosti zahtjeva relevantnih instrumenata utvrđenih nadzorom iz člana 184 stav 3 ovog zakona, konstatuje nedostatke ili nedostatke koji prouzrokuju zabranu​​ napuštanja luke ili nedostatke koji prouzrokuju zabranu vršenja trgovačkih operacija stranog plovnog objekta, u skladu sa PSCO Manual-om.

Ako PSC inspektor na stranom plovnom objektu utvrdi nedostatke iz stava 1 ovog člana u pogledu sigurnosti plovidbe stranog plovnog objekta, njegove sposobnosti za plovidbu, zaštite ljudi i zaštite životne sredine, zapovjednik broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom odgovorno je za njihovo otklanjanje u određenom roku.

Ako utvrđeni nedostaci nijesu otklonjeni​​ u određenom roku ili ako su, po svojoj prirodi, takvi da ugrožavaju sigurnost stranog plovnog objekta, zdravlje ljudi i životnu sredinu, PSC inspektor će zabraniti stranom plovnom objektu dalju plovidbu dok se ti nedostaci ne otklone i opozvaće ispravu o​​ sigurnosti plovidbe i/ili dozvolu za plovidbu.

Izuzetno od stava 3 ovog člana kada je osnov za zabranu plovidbe nastao kao rezultat slučajne štete koju je strani plovni objekat pretrpio, neće se izdati nalog o zabrani isplovljenja, pod uslovom da:

1) je zapovjednik broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom obavijestilo PSC inspektora, pomorsku administraciju države zastave, odnosno priznatu organizaciju odgovornu za izdavanje relevantnog svjedočanstva, o slučajnoj šteti;

2) je zapovjednik broda​​ ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom, prije uplovljavanja u luku ili neposredno nakon nastanka štete, dostavio PSC inspektoru podatke o okolnostima pod kojima se desila nesreća i pretrpljenoj šteti, kao i informacije o potrebnom obavještavanju pomorske administracije države zastave odnosno priznate organizacije odgovorne za izdavanje relevantnih svjedočanstava;

3) se na brodu preduzimaju odgovarajuće radnje vezano za ispravljanje nedostataka, u skladu sa zahtjevima PSC inspektora; i

4) je PSC inspektor, nakon primljenog obavještenja o otklonjenim nedostacima kojima je bila ugrožena sigurnost, zdravlje ljudi ili životna sredina, potvrdio njihovo otklanjanje.

Ako PSC inspektor utvrdi da strani plovni objekat nema važeću ispravu kojom se​​ dokazuje nesmetano obavljanje trgovačkih operacija odnosno rad uređaja za utovar i istovar tereta na brodu, ili ako stanje ovih uređaja nije u skladu sa važećom ispravom, zabraniće utovar, istovar ili prevoz tereta brodskom opremom.

Zapisnik o izvršenom​​ inspekcijskom pregledu

Član 185b

Nakon izvršenog inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta, PSC inspektor sačinjava zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu na crnogorskom i engleskom jeziku i jedan primjerak dostavlja zapovjedniku broda odnosno licu koje upravlja stranim plovnim objektom.

Zapisnik sadrži rezultate inspekcijskog pregleda, utvrđene nedostatke, kao i pojedinosti o svakoj preduzetoj mjeri i sačinjen je na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo.

Podaci iz zapisnika se unose u THETIS odmah​​ nakon završetka zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu ili zabrani isplovljenja stranog plovnog objekta i potvrđuju se u roku od 72 sata.

Izgled i sadržaj obrasca zapisnika iz st. 1 i 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Zabrana uplovljenja stranog​​ plovnog objekta nakon višestrukog zadržavanja

Član 186 ​​ 

Lučka kapetanija, na osnovu rješenja PSC inspektora, neće izdati odobrenje za slobodan saobraćaj sa obalom stranom plovnom objektu u luke i sidrišta Crne Gore ukoliko takav strani plovni objekat:

-​​ plovi pod zastavom države koja se nalazi na sivoj listi objavljenoj u godišnjem izvještaju Paris MoU i bio je zadržan više od dva puta tokom prethodna 24 mjeseca u luci ili sidrištu u Paris MoU regionu; ili

- plovi pod zastavom države koja se nalazi na crnoj listi objavljenoj u godišnjem izvještaju Paris MoU i bio je zadržan više od dva puta tokom prethodnih 36 mjeseci u luci ili sidrištu unutar Paris MoU regiona.

Zabrana uplovljenja stranog plovnog objekta nakon trećeg zadržavanja, traje tri meseca nakon​​ isplovljenja stranog plovnog objekta i napuštanja luke ili sidrišta Paris MoU regiona.

Zabranu uplovljenja iz st. 1 i 2 ovog člana donosi PSC inspektor rješenjem o zabrani uplovljavanja u slučaju više zabrana isplovljavanja, koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo, i dostavlja Lučkoj kapetaniji na dalje postupanje.

Rješenje o zabrani uplovljavanju stranog plovnog objekta iz stava 3 ovog člana se poništava nakon isteka perioda od tri mjeseca od datuma izdavanja rješenja i kada se ispune uslovi dati u PSCO Manual-u.

Ako strani plovni objekat kome je izdato rješenje o zabrani uplovljenja stranog plovnog objekta, ispuni uslove iz stava 4 ovog člana, PSC inspektor donosi rješenje o ukidanju rješenja o zabrani uplovljavanja stranog plovnog objekta, koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo.

Ako je stranom plovnom objektu po drugi put zabranjeno uplovljavanje, period zabrane uplovljavanja u Paris MoU region je 12 mjeseci nakon isplovljenja stranog plovnog objekta i napuštanja luke ili sidrišta Paris MoU regiona.

Rješenje o zabrani uplovljavanju stranog plovnog objekta iz stava 6 ovog člana se poništava nakon isteka perioda od 12 mjeseci od datuma izdavanja rješenja i kada se ispune uslovi dati u PSCO Manual-u.

Zabrana uplovljenja stranom plovnom objektu nakon drugog zabranjenog uplovljavanja

Član 186a

Strani plovni objekat koji nakon isteka perioda od 12 mjeseci od druge zabrane uplovljavanja u zemljama Paris MoU regiona, bude ponovo zadržan u luci ili sidrištu Paris MoU regiona, dobija nalog o trećoj zabrani uplovljavanja u luku ili sidrište Paris MoU regiona.

Mjera iz stava 1 ovog člana sprovodi se na osnovu rješenja PSC inspektora o zabrani uplovljavanja u slučaju treće zabrane uplovljavanja stranog plovnog objekta koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo, i dostavlja svim zainteresovanim stranama.

Rješenje o zabrani uplovljavanja u slučaju treće zabrane uplovljavanja stranog plovnog objekta može se poništiti samo nakon isteka perioda od 24 mjeseca od datuma izdavanja takvog rješenja i samo ukoliko:

- strani plovni objekat plovi pod zastavom države čija stopa zadržavanja ne pripada crnoj ili sivoj listi Paris MoU;

- su statutarna svjedočanstva i klasa stranog plovnog objekta izdata od strane jedne ili više organizacija koje su priznate od strane jedne ili više država članica Paris MoU u skladu sa propisom Ministarstva iz člana 184a stav 9 ovog zakona;

- stranim plovnim objektom upravlja kompanija visokog rejtinga u skladu sa propisom Ministarstva iz člana 184a stav 9​​ ovog zakona;

- su ispunjeni uslovi PSCO Manual.

Svaki strani plovni objekat koji ne ispunjava kriterijume iz stava 3 ovog člana, nakon perioda od 24 mjeseca od izdavanja rješenja o trećoj zabrani uplovljenja, biće trajno odbijeno uplovljavanje u bilo koju​​ luku ili sidrište Paris MoU regiona.

Svako naknadno zadržavanje stranog plovnog objekta u luci ili​​ sidrištu nakon trećeg odbijenog uplovljavanja rezultira trajnu zabranu uplovljavanja u bilo koju luku ili sidrište Paris MoU regiona.

Mjera iz st. 4 i 5 ovog člana sprovodi se na osnovu rješenja PSC inspektora o trajnom odbijanju uplovljavanja stranog plovnog objekta koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo, i dostavlja svim zainteresovanim stranama.

Prije mjere odbijanja uplovljavanja, PSC inspektor može zahtijevati savjetovanje sa pomorskom administracijom države zastave stranog plovnog objekta.

Zabrana uplovljenja stranom plovnom objektu na osnovu drugih događaja

Član 186b

Lučka kapetanija, na osnovu rješenja PSC inspektora, neće izdati odobrenje za slobodan saobraćaj sa obalom stranom plovnom objektu u bilo koju luku, brodogradilište ili sidrište na teritoriji Crne Gore, ako utvrdi da strani plovni objekat nije postupio po zahtjevima inspekcijskog nadzora države članice Paris MoU i nije se uputio na remont u brodogradilište, odnosno nije postupio u skladu sa članom 188 ovog zakona.

Ako PSC inspektor utvrdi da strani plovni objekat nema potvrdu o osiguranju odgovornosti za pomorska potraživanja ili druge odgovarajuće finansijske garancije iz člana 33 ovog zakona i da nema osnova za zadržavanje stranog plovnog objekta, PSC inspektor može donijeti rješenje o protjerivanju stranog plovnog objekta o čemu obavještava Evropsku komisiju, druge države članice EU i pomorsku administraciju države zastave stranog plovnog objekta.

Ako je strani plovni objekat iz čl. 186, 186a i st. 1 i 2 ovog člana već​​ uplovio u vode Crne Gore, Lučka kapetanija, na osnovu rješenja PSC inspektora, ima ovlašćenje da zapovjedniku odnosno licu koje upravlja stranim plovnim objektom naloži da napusti unutrašnje morske vode i teritorijalno more Crne Gore.

Ako strani plovni objekat iz stava 3 ovog člana ne postupi po naređenju Lučke kapetanije, ista može naložiti organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove da ukloni strani plovni objekat iz unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore.

Izuzetno od čl. 186, 186a ovog zakona i ovog člana, Lučka kapetanija će po nalogu Organa uprave dati odobrenje za uplovljenje stranom plovnom objektu u luku i sidrište Crne Gore u slučaju više sile ili zbog odlučujućih sigurnosnih razloga, ili da bi se smanjio ili sveo na najmanju mjeru rizik od zagađivanja, pod uslovom da su vlasnik stranog plovnog objekta, brodar, zapovjednik broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom sproveli odgovarajuće mjere prihvatljive za Lučku kapetaniju da bi omogućili sigurno uplovljavanje.

Zabrana isplovljenja stranog plovnog objekta

Član 187 ​​ 

Ako se inspekcijskim pregledom utvrde nedostaci koji očigledno upućuju na zaključak da strani plovni objekat neće moći da nastavi plovidbu bez ugrožavanja sigurnosti, života ljudi i životne sredine, rješenjem PSC inspektora će se zabraniti napuštanje luke, odnosno sidrišta, dok se ne obezbijede uslovi za nastavak plovidbe, odnosno otklone pojedinačni ili zbirni nedostaci kojima se ugrožava sigurnost, život ljudi i životna sredina.

Nedostatke iz stava 1 ovog člana i dalje postupanje na osnovu pronađenih nedostataka, utvrđuje PSC inspektor u skladu sa PSCO Manual-om.

Mjera iz stava 1 ovog člana, sprovodi se na osnovu rješenja o zabrani isplovljavanja stranog plovnog objekta koje se sačinjava na obrascima koje propisuje Ministarstvo i dostavlja se zapovjedniku broda, odnosno licu koje upravlja stranim plovnim objektom i pomorskoj administraciji države zastave stranog plovnog objekta.

Prilikom sprovođenja inspekcijskog pregleda koji se odnosi na pregled pomorskih ovlašćenja članova posade stranog plovnog objekta, PSC inspektor postupa u skladu sa odredbama Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanje uvjerenja i vršenju brodske straže pomoraca (STCW konvencija) i PSCO Manual-om.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz st. 1 i 2 ovog člana, o utvrđenom stanju i preduzetim mjerama obavjestiće se vlasnik stranog plovnog objekta, brodar, priznata organizacija, a putem diplomatskih odnosno konzularnih tijela, pomorska administracija države čiju zastavu strani plovni objekat vije i odgovarajuće organizacije pomoraca u slučaju neusaglašenosti sa MLC konvencijom.

Ako strani plovni objekat kome je izdato rješenje iz stava 3 ovog člana, ispuni uslove utvrđene ovim rješenjem I u skladu sa PSCO Manual-om, PSC inspektor donosi rješenje o ukidanju rješenja o zabrani isplovljavanja stranog plovnog objekta, koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo.

Odredbe ovog člana primjenjuju se i na strane plovne objekte koji plove pod zastavom države koja nije potpisnica konvencija Međunarodne pomorske organizacije.

Zabrane isplovljavanja i obavljanja trgovačkih operacija stranog plovnog objekta na osnovu odredaba MLC konvencije

Član 187a

PSC inspektor će izreći mjeru zabrane isplovljavanja stranog plovnog objekta ili zabranu vršenja trgovinskih operacija na stranom plovnom objektu kada se utvrdi da radni i životni uslovi na plovnom objektu ugrožavaju sigurnost, zdravlje ili bezbijednost pomoraca, ili da nedostaci predstavljaju ozbiljno ili ponovljeno kršenje zahtjeva MLC konvencije.

Mjera iz stava 1 ovog člana ukinuće se nakon otklanjanja nedostataka ili prihvatanja plana za otklanjanje nedostataka.

Prije prihvatanja plana iz stava 2 ovog člana, PSC inspektor se može savjetovati sa pomorskom administracijom države zastave stranog plovnog objekta.

U slučaju zabrane isplovljavanja stranog plovnog objekta iz stava 1 ovog člana, PSC inspektor će bez odlaganja obavijestiti pomorsku administraciju države zastave i pozvati predstavnika države zastave,​​ da ako je moguće bude prisutan, zahtijevajući odgovor države zastave u propisanom roku.

PSC inspektor će o zabrani isplovljavanja stranog plovnog objekta iz stava 1 ovog člana, bez odlaganja obavijestiti odgovarajuće organizacije pomoraca i brodovlasnika​​ u luci ili sidrištu u kojoj je sproveden inspekcijski pregled.

Zabrana trgovačkih operacija na stranim plovnim objektima

Član 187b

Ako PSC inspektor utvrdi da strani plovni objekat ima nedostatke koji pri vršenju trgovačkih operacija jasno ugrožavaju stabilitet, sigurnost za plovidbu i čvrstoću stranog plovnog objekta, sigurnost plovidbe, zdravlje ljudi ili životnu sredinu, PSC inspektor će rješenjem zabraniti stranom plovnom objektu dalje vršenje tih trgovačkih operacija.

Nedostatke iz stava 1 ovog člana i dalje postupanje na osnovu pronađenih nedostataka, utvrđuje PSC inspektor u skladu sa PSCO Manual-om.

Mjera iz stava 1 ovog člana sprovodi se na osnovu rješenja o zabrani operacija na stranom plovnom objektu, koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo.

Ako strani plovni objekat, kojem je izdato rješenje iz stava 3 ovog člana, ispuni uslove utvrđene ovim rješenjem i u skladu sa PSCO Manual-om, PSC inspektor povlači rješenje o zabrani operacija na stranom plovnom objektu.

Ako PSC inspektor, prilikom vršenja inspekcijskog nadzora iz člana 185 ovog zakona utvrdi da strani plovni objekat ne posjeduje važeće isprave koje potvrđuju da je brodska oprema za utovar i istovar u ispravnom i sigurnom stanju, ili ako utvrdi da stanje ove opreme ne odgovara podacima iz tih isprava, zabraniće vršenje utovara i istovara tereta korišćenjem brodske opreme tog stranog plovnog objekta.

Posada na stranom plovnom objektu

Član 187c

Ako PSC inspektor utvrdi da je član posade stranog​​ plovnog objekta bio pod uticajem alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci, ili da je član posade u takvom psihofizičkom stanju da može ugroziti sigurnost plovidbe, narediće zapovjedniku broda ili licu koje upravlja stranim plovnim objektom da udalji sa​​ radnog mjesta to lice, a po potrebi i da ga iskrca sa stranog plovnog objekta.

Ako je to lice zapovjednik broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom, PSC inspektor će narediti zamjeniku zapovjednika broda ili zamjeniku lica koje upravlja stranim​​ plovnim objektom da to lice udalji sa radnog mjesta.

Ako PSC inspektor utvrdi da član posade stranog plovnog objekta nema ovlašćenje za obavljanje odgovarajućih poslova na stranom plovnom objektu ili nema važeći ugovor o radu na stranom plovnom objektu, PSC inspektor će postupiti u skladu sa PSCO Manual.

Član 187d

Strani plovni objekat kojem je PSC inspektor zabranio da napusti luku, za svaki naredni inspekcijski pregled kojim se utvrđuje da li su nedostaci i okolnosti koje su dovele do zabrane napuštanja​​ luke otklonjeni, plaća troškove pregleda koje utvrdi Ministarstvo.

Rješenje o zabrani napuštanja luke ili zabrani vršenja trgovačkih operacija na stranom plovnom objektu ukinuće se nakon otklanjanja nedostataka i kada se utvrdi da strani plovni objekat može nastaviti svoje putovanje ili trgovačke operacije bez rizika za sigurnost plovidbe, zdravlje ljudi ili životnu sredinu, i da su ispunjeni ostali uslovi iz stava 1 ovog člana.

Uslovno oslobađanje stranog plovnog objekta od zabrane isplovljavanja

Član 188 ​​ 

Ako se nedostaci na stranom plovnom objektu kojem je rješenjem zabranjeno isplovljavanje ne mogu otkloniti u luci, PSC inspektor donosi rješenje o uslovnom oslobađanju stranog plovnog objekta od zabrane isplovljavanja i slanju stranog plovnog objekta​​ na remont u brodogradilište, koje se sačinjava na obrascu koji propisuje Ministarstvo.

Strani plovni objekat iz stava 1 ovog člana se može uputiti na remont u brodogradilište u skladu sa PSCO Manual-om, uz prethodno pribavljenu saglasnost brodogradilišne luke na zahtjev PSC inspektora za prihvat broda, koji se sačinjava na obrascu koji propisuje Ministarstvo.

Ako strani plovni objekat ne dođe u brodogradilište iz stava 1 ovog člana do procijenjenog vremena dolaska, PSC inspektor izdaje rješenje o zabrani uplovljavanja stranog plovnog objekta u Paris MoU regionu koji se sačinjava na obrascu koji propisuje Ministarstvo, u skladu sa PSCO Manual-om.

Žalba

Član 188a

Protiv rješenja PSC inspektora može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Postupak i rokovi podnošenja žalbe su propisani zakonom o upravnom postupku.

Ako se na osnovu žalbe rješenje o zabrani isplovljavanja stranog plovnog objekta ili odbijanju uplovljavanja stranog plovnog objekta poništi, ukine ili izmijeni, o preduzetim radnjama Ministarstvo informiše sve članice Paris MoU a podaci o poništenju, ukidanju ili izmijeni se unose u THETIS.

Ovlašćenja inspektora sigurnosti plovidbe

Član​​ 188b

Inspektor sigurnosti plovidbe vrši nadzor nad pomorskim objektima crnogorske državne pripadnosti, stranim čamcima i njihovim posadama u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, uključujući luke, sidrišta i ostale objekte obalne infrastrukture Crne Gore.

Inspektor sigurnosti plovidbe vrši nadzor nad:

1) sposobnosti pomorskog objekta za plovidbu, zaštitom ljudskih života i zaštitom životne sredine;

2) ispravama, zapisima i knjigama, odgovarajućim svjedočanstvima i njihov rok važenja i ostalu neophodnu dokumentaciju pomorskog objekta;

3) opšte stanje pomorskog objekta, higijenske uslove na pomorskom objektu, uključujući prostore mašine i prostore za smještaj i boravak posade i putnika;

4) operativnim i drugim obalama, lukobranima, potrebnim dubinama, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za vez u lukama, zaštitu pomorskog objekta, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari u skladu sa međunarodnim i propisima Crne Gore;

5) održavanjem i obilježavanjem plovnih puteva u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama i objektima za sigurnost plovidbe na tim plovnim putevima;

6) obavljanjem radio-službe radi sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskog života na moru i njihovim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi;

7) prevozom lica i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine;

8) prevozom putnika i/ili stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju;

9) plovidbom i pilotažom;

10) sigurnošću instalacija za proizvodnju ugljovodonika.

Inspekcijske poslove iz stava 2 tač. 1, 2, 7 i 8 ovog člana, koji se odnose na čamce i jahte za ličnu upotrebu pored Inspektora sigurnosti plovidbe može obavljati i policijski službenik po ovlašćenju Ministarstva.

Inspekcijske poslove iz stava 2 tač. 1, 2, 6, 7, 8 i 9 ovog člana, vrši i Organ uprave.

Inspekcijske poslove​​ iz stava 2 tačka 9 ovog člana Organ uprave vrši korišćenjem tehničkih sistema iz člana 45 stava 7 ovog zakona.

Ukoliko Organ uprave korišćenjem tehničkih sistema iz člana 45 stava 7 ovog zakona ne može utvrditi identitet plovnog objekta koji je počinio prekršaj, o događaju će putem službene zabilješke obavijestiti Inspektora sigurnosti plovidbe.

Poslove iz stava 2 ovog člana za crnogorske ratne brodove, vojne luke, sidrišta i ostale objekte obalne infrastrukture Vojske Crne Gore vrši organizaciona jedinica​​ Ministarstva odbrane nadležna za poslove inspekcijskog nadzora i Generalštab Vojske Crne Gore, u skladu sa zakonom.

Član 189 ​​ 

U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobnošću pomorskih objekata za plovidbu prema odredbi člana 188b ovoga zakona provjerava se:

1) ima li pomorski objekat važeće propisane brodske isprave i brodske knjige;

2) jesu li na plovnom objektu od dana izdavanja, odnosno potvrđivanja isprava izdatih na osnovu tehničkog nadzora nastale bitne promjene zbog kojih je očigledno da plovni​​ objekat u takvom stanju nije sposoban ploviti bez opasnosti za lica, teret na njemu i okolinu;

3) ispunjava li pomorski objekat uslove određene u čl. 52, 75 i 83 ovog zakona;

4) je li na bokovima plovnog objekta obilježena propisana oznaka teretne linije,​​ odnosno nadvođe;

5) uvježbanost posade u rukovanju čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara.

Inspekcijski nadzor obuhvata i provjeru ima li pomorski objekat važeći registar teretnog uređaja i odgovara li stanje uređaja za utovar, istovar ili pretovar tereta podacima iz registra teretnog uređaja.

Član 190 ​​ 

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora shodno odredbama člana 188b ovog zakona utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosti za plovidbu, narediće se zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.

Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku ili ako su utvrđeni nedostaci takve prirode da ugrožavaju sigurnost broda, lica i tereta na njemu i okoline ili ako​​ su mu tankovi otpadnih voda puni, zabraniće se brodu dalja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzeće mu se isprava o sposobnosti za plovidbu.

Ako Inspektor sigurnosti plovidbe, odnosno drugi ovlašćeni službenik utvrdi da plovni objekat ima nedostataka koji ugrožavaju sigurnost plovidbe, zabraniće dalju plovidbu plovnom objektu, oduzeti dozvolu za plovidbu i o tome obavijestiti Lučku kapetaniju koja je izdala dozvolu za plovidbu plovnog objekta.

Inspekcijski pregled pomorskih objekata iz člana​​ 189 ovog zakona koji viju crnogorsku zastavu može se obaviti i van unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore, ukoliko se ocijeni da postoji opravdana sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdatim brodskim ispravama i knjigama ili da​​ se do isteka važenja brodskih isprava i knjiga ne predviđa uplovljavanje broda u luke Crne Gore.

U obavljanju inspekcijskog nadzora iz člana 189 ovog zakona Inspektor sigurnosti plovidbe može od priznate organizacije ili Organa uprave zatražiti na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedočanstava za brod koji se nadzire.

Ako zapovjednik ne postupi po nalogu inspekcije iz st. 2 i 3 ovog člana, Inspektor sigurnosti plovidbe će, nakon što rješenje postane izvršno, na pogodan način zabraniti plovidbu, odnosno utovar, istovar ili pretovar tereta.

Ako brod iz stava 6 ovog člana predstavlja ili može predstavljati opasnost za luke, plovne puteve, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoline, Inspektor sigurnosti plovidbe će, pored radnji iz stava 6 ovog člana, rješenjem narediti vlasniku broda da u primjerenom roku preduzme mjere za njegovo uklanjanje uz nadzor Organa uprave.

Ako vlasnik broda ne postupi u skladu sa rješenjem Inspektora sigurnosti plovidbe, Organ uprave će na trošak i rizik vlasnika organizovati uklanjanje broda posredstvom pravnog ili fizičkog lica kojoj je to poslovna djelatnost.

Ako brod iz stava 6 ovog člana predstavlja neposrednu opasnost za luke, plovne puteve, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoline, Inspektor sigurnosti plovidbe će i bez prethodnog donošenja rješenja iz stava 7 ovog člana odlučiti o uklanjanju broda na trošak i rizik vlasnika.

Uklanjanje broda u smislu st. 8 i 9 ovog člana znači svaki oblik sprečavanja, ublažavanja ili otklanjanja opasnosti.

Odredbe čl. 189 i 190 ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuju na druge plovne te plutajuće odobalne objekte.

Član 191​​ ​​ 

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora shodno odredbama člana 184 stav 3 tačka 2 i člana 188b stav 2 tačka 4 ovog zakona utvrdi da se u lukama otvorenim za međunarodni i unutrašnji saobraćaj ne sprovode mjere koje su u skladu s međunarodnim obavezama Crne Gore ili posebnim propisima koji uređuju red u lukama ili da je stanje luka takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata, Organ uprave će narediti korisniku odnosno koncesionaru luke da, radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, u određenom roku, preduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove.

Ako mjere i radovi naređeni shodno stavu 1 ovog člana ne budu izvršeni u određenom roku, PSC inspektor, odnosno Inspektor sigurnosti plovidbe može zabraniti:

1) pristajanje plovnih objekata​​ određene veličine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih plovnih objekata;

2) upotrebu operativne ili druge obale ili njenog dijela, kao i sidrišta koje neposredno ugrožava sigurnost​​ plovnih objekata, lica i stvari prilikom utovara, istovara ili pretovara ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog uređaja zagadi okolina;

3) saobraćaj u luci i sidrištu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog neodržavanja lučkih objekata u ispravnom stanju ili potrebnih dubina.

Ako nedostaci iz stava 1 ovog člana neposredno ugrožavaju ljudske živote, sigurnost plovidbe i zaštitu životne sredine, PSC inspektor odnosno Inspektor sigurnosti plovidbe može odmah preduzeti mjere iz stava 2​​ ovog člana.

Odredbe ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju i na luke otvorene za unutrašnji saobraćaj.

Član 192 ​​ 

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi člana 188b stav 2 tačka 5 ovog zakona utvrdi da je stanje plovnog puta ili​​ objekta za sigurnost plovidbe na plovnom putu takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, Inspektor sigurnosti plovidbe će obavijestiti Organ uprave da:

1) privremeno obilježi smetnje na plovnom putu, odnosno da smetnju ukloni i da postavi ili aktivira signalne​​ oznake i svijetla ako su ista uklonjena ili neispravna;

2) privremeno zabrani plovidbu na tom plovnom putu ako nijesu preduzete mjere za sigurnu plovidbu.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stava 1 ovog člana utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, nalazi o tome s primjedbama i predlogom mjera dostaviće se Ministarstvu, Organu uprave i organu uprave nadležnom za poslove hidrografije, radi preduzimanja odgovarajućih mjera.

Član 193 ​​ 

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi člana 188b stav 2 tačka 6 ovog zakona utvrdi da održavanje radio-stanica i obavljanje radio-službe nije u skladu s propisima kojima se uređuje područje telekomunikacija, Inspektor sigurnosti plovidbe će naložiti Organu uprave otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stava 1 ovog člana utvrde takvi nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, izvještaj o utvrđenim nedostacima, s predlozima za njihovo otklanjanje dostaviće se Ministarstvu i Organu uprave.

Član 194 ​​ 

Ako Inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da član posade nema ovlašćenja za obavljanje određenih poslova ili nema važeće isprave o ukrcaju, narediće da se u određenom roku otkloni utvrđeni nedostatak.

Ako član posade iz stava 1 ovog člana ne otkloni utvrđeni nedostatak, Inspektor​​ sigurnosti plovidbe će narediti zapovjedniku broda da iskrca tog člana posade.

 

Član 195 ​​ 

- brisan -

 

Član 196 ​​ 

U obavljanju inspekcijskog​​ nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca prema odredbi člana 163 ovog zakona provjerava se:

1) da li pravno lice koje obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca ima izdato odobrenje;

2) da li pravno lice kojem je izdato odobrenje za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima crnogorske i strane državne pripadnosti obavlja djelatnost shodno odredbama člana 163 stav 4 ovog zakona.

Inspekcijski nadzor shodno odredbi stava 1 tačke 1 ovog člana sprovodi inspektor nadležan za poslove rada a inspekcijski nadzor shodno odredbi stava 1 tačke 2 ovog člana sprovodi Inspektor sigurnosti plovidbe i inspektor nadležan za poslove rada.

Član 197 ​​ 

Ako u sprovođenju inspekcijskog nadzora iz člana 163 ovog zakona​​ inspektor nadležan za poslove rada utvrdi da fizičko ili pravno lice obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca bez ovlašćenja Ministarstva, usmenim rešenjem će u zapisniku, privremeno do otklanjanja utvrđenih nedostatka, zabraniti obavljanje djelatnosti pravnom ili fizičkom licu za koje utvrdi da obavlja poslove u vezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca.

Rješenje iz stava 1 ovog člana izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, opreme za rad ili na drugi pogodan način.

Otpravak usmenog rješenja iz stava 1 ovog člana inspektor nadležan za poslove rada je dužan otpremiti stranci u pisanom obliku u roku od osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rješenjem.

Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu, a koja ne odlaže izvršenje rješenja.

Ako Inspektor sigurnosti plovidbe ili inspektor nadležan za poslove rada utvrdi da pravno lice obavlja poslove u vezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca suprotno ovlašćenju Ministarstva, narediće otklanjanje nedostataka ili nepravilnosti, u roku od 15 dana, a ako nedostaci ili nepravilnosti ne budu otklonjeni u ostavljenom roku predložit će Ministarstvu oduzimanje odobrenja.

Član 198

Protiv rješenja inspektora donesenog na osnovu ovog zakona i posebnog zakona može se podnijeti žalba Ministarstvu.

Žalba na rješenje iz stava 1 ovog člana ne odlaže izvršenje rešenja.

XV. KAZNENE ODREDBE

Član 199 ​​ 

Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

1) plovni objekat​​ sidri ili se zadržava u zonama zabranjenog sidrenja (član 7 stav 2);

2) brod ili čamac za prevoz putnika sidri ili se zadržava na mjestima koja nijesu za tu namjenu uređena i obilježena (član 7 stav 3);

3) plovni objekat prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama ili teritorijalnim morem Crne Gore ne postupa u skladu sa ovim zakonom, na način kojim se izbjegava sudar na moru, kao i međunarodnim pravilima o sigurnosti plovidbe (član 10 stav 1);

4) brzina plovidbe plovnog objekta bude veća od propisane (član 10 stav 2);

5) na Skadarskom jezeru koristi plovilo na vodeni mlazni pogon i plovni objekat sa motorom jačine preko 7,35 kW, bez odobrenja organa uprave nadležnog za zaštitu prirode (član 10 stav 3);

6) plovni objekat do 24 metra plovi brzinom većom od​​ četiri čvora iznad brzine propisane u članu 10 stav 2 tačka 1 i tačka 2 al. 1 i 2 ovog zakona (član 10 stav 5);

7) plovni objekat koji plovi u uskom kanalu ne plovi što bliže spoljnoj ivici uskog kanala koja se nalazi sa njegove desne strane (član 10a stav​​ 2);

8) plovni objekat dužine manje od 20​​ m​​ ili jedrenjak ometa prolaz brodu koji može sigurno da plovi jedino unutar uskog kanala (član 10a stav 3);

9) ribarski brod, zauzet ribarenjem, ometa prolaz bilo kojem drugom brodu koji može sigurno da plovi jedino unutar uskog kanala (član 10a stav 4);

10) plovni objekat presijeca uski kanal, a to presijecanje ometa prolaz brodu koji jedino sigurno plovi unutar uskog kanala (član 10a stav 5);

11) pretiče u uskom kanalu brod koji jedino sigurno plovi unutar uskog kanala (član 10a stav 6);

12) brod koji se približava zavoju ili području uskog kanala, gdje se drugi brodovi ne vide zbog prepreke, ne plovi sa posebnom pažnjom i oprezom i ne vrši obavezno oglašavanje odgovarajućim zvučnim signalom (član 10a stav 7);

13)​​ plovni objekat usidri u uskom kanalu (član 10a stav 8);

14) prilikom obavljanja javnog prevoza primi na prevoz lica ili stvari iznad granica dozvoljene nosivosti broda (član 12);

15) ne objavi red plovidbe u štampanim ili elektronskim medijima najmanje 15 dana prije stupanja na snagu reda plovidbe (član 13 stav 3);

16) se brodar ne pridržava utvrđenog i objavljenog reda plovidbe (član 13 stav 4);

17) održi sportska takmičenja i priredbe na određenom dijelu plovnog puta na kojem se mogu održavati, u zavisnosti od intenziteta pomorskog saobraćaja, bez odobrenja Organa uprave (član 16 stav 1);

18) organizator sportskog takmičenja, odnosno priredbe iz člana 16 ovog zakona sa plovnog puta ne ukloni oznake, uređaje i predmete koji su postavljeni radi održavanja sportskog takmičenja, odnosno priredbe u roku od 24 sata nakon njihovog održavanja (član 17 stav 1);

19) se obuka na plovilima na vodeni mlazni pogon ne vrši na obilježenim vodenim​​ površinama (poligon za obuku) koje određuje pravno lice koje upravlja morskim dobrom, uz saglasnost Ministarstva (član 19 stav 1);

20) obuku na poligonu za obuku vrše privredna lica i preduzetnici koji ispunjavaju uslove u pogledu opreme i kadra, bez odobrenja pravnog lica koje upravlja morskim dobrom (član 19 stav 2);

21) usidri ili veže plovni objekat izvan lučkog područja i Ro-Ro trajektnih pristaništa na uređenim i obilježenim mjestima određenim za sidrenje i vezivanje, bez saglasnosti Organa uprave prema planu pravnog lica koje upravlja morskim dobrom (član 20 stav 3);

22) bez pribavljenog odobrenja, izdatog na osnovu saglasnosti Ministarstva, započne izgradnju plovnih kanala, luka, pristaništa i drugih hidrotehničkih objekata od uticaja na sigurnost plovidbe (član 23);

23) na objektima i sredstvima, koja predstavljaju stalne ili privremene prepreke na plovnom putu i u luci (mostovi, kablovi, potonuli objekti i slično), ne postavi i održava svijetla i znakove za obilježavanje tih prepreka radi obezbjeđenja sigurnosti plovidbe (član 24 stav 1);

24) nasukani, potopljeni ili plovni objekat nesposoban za manevrisanje koji ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, na zahtjev Ministarstva, bez odlaganja, ne ukloni plovni objekat sa plovnog puta, pristaništa, luke​​ ili sidrišta (član 25 stav 1);

25) ne čuva plovni objekat iz člana 25 stav 2 ovog zakona, kao i plovni objekat kojem je Ministarstvo ili nadležni sud zabranio isplovljenje (član 25 stav 3);

26) na plovni put, pristanište i u luku baci predmete ili stvari koje mogu da ometaju ili ugroze sigurnost plovidbe (član 25 stav 5);

27) sa plovnog puta ne ukloni brod i smjesti ga u luku radi čuvanja (član 26 stav 2);

28) plovni objekti koji u skladu sa zakonom i međunarodnim propisima imaju instaliranu VHF DSC radio stanicu za vrijeme plovidbe ne odgovaraju na pozive u odnosu na sigurnost pomorske plovidbe (član 27 stav 3);

29) strani brod i strani ratni brod ne viju zastavu svoje državne pripadnosti i zastavu Crne Gore, dok se nalaze na plovnom putu u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama Crne Gore (član 28 stav 4);

30) brod koji dolazi u luku i odlazi iz luke ne najavi dolazak u luku i odlazak iz luke (član 28 stav 5);

31) strani nuklearni brod koji namjerava da uplovi u crnogorsku luku otvorenu za međunarodni saobraćaj ne podnese Ministarstvu zahtjev za izdavanje dozvole za uplovljenje u luku i uz zahtjev ne priloži ovjereni prepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog pogona broda (član 31 st. 1 i 2);

32) crnogorski brod od 300 BT ili više, kao i strani brod, koji namjerava da uplovi u crnogorsku luku ili da pristane uz postrojenja za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u teritorijalnom moru Crne Gore, nemaju potvrdu o osiguranju odgovornosti za pomorska potraživanja navedena u Međunarodnoj konvenciji​​ o ograničenju odgovornosti za pomorska potraživanja iz 1976. godine, do iznosa osiguranja utvrđenih Protokolom iz 1996. godine, na tu Konvenciju (član 33 st. 1 i 5);

33) plovni objekat koji je zbog više sile ili nezgode na moru prinuđen da se skloni u unutrašnje morske vode Crne Gore, a o tome, bez odlaganja, ne obavijesti Organ uprave radi određivanja mjesta skloništa (član 34 stav 1);

34) poslove pilotaže ne obavlja na osnovu odobrenja Ministarstva (član 36 stav 1);

35) ne obezbijedi obavljanje pilotaže 24 sata dnevno, ne vodi pilotski dnevnik i ne obezbijedi obuku pilota (član 36 stav 3);

36) pilotski plovni objekat nije obilježen i ne koristi pozivne znakove za pilotažu (član 36 stav 4);

37) ne obezbijedi i izvrši obuku pilota (član 39 stav 8);

38) za vrijeme vršenja pilotaže pilot ne nosi službeno odijelo i nema kod sebe pilotsku legitimaciju (član 40 stav 1);

39) za vrijeme vršenja pilotaže pilot napusti zapovjednički most pilotiranog broda prije završetka pilotaže (član 40 stav 2);

40) pilot ne odbije​​ pilotiranje plovnog objekta koji nije dobio odobrenje za slobodan saobraćaj sa obalom ili odobrenje za isplovljenje ili ako je brod prekrcan ili ako gaz broda ne odgovara dubini mora na mjestu određenom za privez ili sidrenje broda ili ako na mjestu priveza broda nijesu ispunjeni uslovi za siguran privez u plutajućem stanju ili u drugim slučajevima kojima se ugrožava sigurnost plovidbe (član 40 stav 3);

41) plovni objekat koji uplovi u teritorijalno more i unutrašnje morske vode Crne Gore, a podatke iz člana 46 stav 1 ovog zakona nije dostavio pomorskom operativnom centru putem VHF radio stanice (član 45 stav 4);

42) za brod koji plovi ka luci Crne Gore, Organu uprave ne prijavi podatke o brodu, tankeru, planiranim operacijama u luci ili sidrištu, planiranim​​ tehničkim nadzorima i značajnim radovima održavanja i popravke koji će se sprovesti za vrijeme boravka broda u luci Crne Gore, datumu posljednjeg proširenog pregleda stranog plovnog objekat u Paris MoU region i podatke o teretu (član 46 st. 1 i 2);

43) brod, lice koje ovlasti brodar ili zapovjednik broda ne prijavi podatke iz člana 46 ovog zakona u rokovima propisanim u članu 47 stav 1 ovog zakona;

44) brodar, lice koje ovlasti brodar ili zapovjednik broda koji plovi Jadranskim morem u skladu sa rezolucijom MSC.139 (76) o obaveznom izvještavanju brodova u sektoru 2 ADRIREP Sistema, pomorskom operativnom centru ne prijavi podatke iz člana 47 stav 3 ovog zakona;

45) putnički i brzi putnički brod, teretni i brzi teretni brod od 300 BT ili više, u međunarodnoj plovidbi, kao i tehnički plovni objekat nije opremljen sistemom za identifikaciju i praćenje broda velikog dometa (član 48 stav 1);

46) putnički i brzi putnički brod, teretni i brzi teretni brod od 300 BT ili više, u međunarodnoj plovidbi, kao i tehnički plovni objekat nije opremljen sistemom za automatsku identifikaciju broda (AIS) i sistemom zapisivanja podataka o plovidbi (VDR), u skladu sa međunarodnim ugovorima, a plovni objekti registrovani za privrednu djelatnost - prevoz putnika koji plove u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore nijesu opremljeni AIS sistemom (član 48 stav 4);

47) brod iz člana 48 stav 4 ovog zakona nema stalno uključen AIS sistem, osim u slučaju kada je međunarodnim ugovorom utvrđena zaštita podataka u plovidbi (član 48 stav 5);

48) brod nema odgovarajuće zalihe ljekova i odgovarajuća medicinska sredstva za pružanje medicinske pomoći na brodovima (član 49 stav 9);

49) brod preko 500 BT koji ima najmanje 15 članova posade na putovanjima koja traju duže od tri dana nema brodsku bolnicu, odnosno ambulantu za pružanje medicinske pomoći, opremljenu odgovarajućom medicinskom opremom (član 49 stav 10);

50) na brodu na međunarodnoj plovidbi koji ima najmanje 100 članova posade na putovanjima koja traju duže od tri dana, nema ljekara za pružanje medicinske pomoći (član 49 stav 11);

51) brod koji prevozi opasna sredstva, u svojoj apoteci na brodu, nema protivotrove (član 49 stav 12);

52) ne obezbijedi zalihe ljekova i medicinskih sredstava na brodu (član 49 stav 13);

53) ne izvrši osnovni pregled broda u vrijeme i na način propisan u članu 54 ovog zakona;

54) redovni pregled ne izvrši u propisanim vremenskim razmacima (član 55);

55) probnu plovidbu obavlja prije pregleda broda i izdavanja svjedočanstva za probnu plovidbu (član 57 stav 2);

56) ne održava brod i opremu u stanju kojim se obezbjeđuje sposobnost broda za plovidbu (član 58);

57) se bez prethodnog obavještenja Organa uprave obavljaju promjene ili prepravke konstrukcije broda, mašina, uređaja, opreme ili drugih​​ djelova broda (član 59);

58) brod prevozi veći broj putnika od broja putnika određenog na osnovu plovnih svojstava broda, raspoložive površine za smještaj putnika, uređaja i opreme namijenjene putnicima i higijenskih uslova (član 63 stav 1);

59) prije nego​​ što putnički brod isplovi iz luke, kompanija ili brodar ne utvrde broj lica na putničkom brodu (član 64 stav 1);

60) ne obezbijedi da podaci o licima koja su iskazala potrebu za posebnu njegu ili pomoć u vanrednim situacijama ne budu evidentirani na odgovarajući način i dostavljeni zapovjedniku prije nego što putnički brod isplovi iz luke (član 64 stav 5);

61) kompanija ili brodar crnogorskog putničkog broda ne dostavi podatke Lučkoj kapetaniji iz člana 64 stav 2 ovog zakona (član 64 stav 6);

62) putnički,​​ Ro-Ro i brzi putnički brodovi nemaju adekvatan pristup za ulazak lica sa invaliditetom (član 65 stav 1);

63) brodovi iz člana 65 stav 1 ovog zakona nijesu konstruisani i opremljeni na način koji licima sa invaliditetom obezbjeđuje lako i sigurno ukrcavanje i iskrcavanje i pristup između paluba, uz asistenciju posade ili uz pomoć rampi ili liftova (član 65 stav 2);

64) na brodovima iz člana 65 stav 1 ovog zakona na vidnim mjestima nijesu postavljene informacione oznake, odnosno naljepnice koje su lako uočljive i čitljive licima sa smanjenim mogućnostima kretanja i komunikaciona sredstva za vizuelno i verbalno objavljivanje važnijih informacija, kao i sistem za alarmiranje sa tipkama koji je lako pristupačan za ta lica (član 65 stav 3);

65) ograde, koridori,​​ prolazi, ulazi i vrata ne omogućavaju korišćenje i kretanje lica u invalidskim kolicima, a liftovi, palube za vozila, putničke prostorije za odmor, smještaj, kao i toaletne prostorije nijesu konstruisane tako da budu lako pristupačne za ta lica (član 65 stav 4);

66) teret na brodu nije raspoređen tako da odgovara zahtjevima stabiliteta i da obezbjeđuje plovna svojstva broda i ne prouzrokuje prekomjerna naprezanja konstrukcionih djelova broda u različitim uslovima korišćenja (član 66 stav 1);

67) teret na brodu nije ukrcan u granicama dozvoljenog opterećenja broda i u skladu sa tehničkim propisima o prevozu tereta i nije složen, raspoređen i učvršćen tako da u svim uslovima plovidbe ne može doći do pomjeranja tereta koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, ljudske živote i životnu sredinu (član 66 stav 2);

68) se strani brod koji u crnogorskoj luci plaća naknadu za propisano baždarenje ne podvrgne istom (član 68);

69) zahtjev za ponovno baždarenje iz člana 69 stav 1 tačka 1 ovog zakona, ne podnese prije završetka prepravke broda (član 69 stav 4);

70) ponovno baždarenje broda iz člana 69 stav 1 tačka 2 ovog zakona vrše lica koja su izvršila prethodno baždarenje u čiju se pravilnost izvršenog baždarenja sumnja (član 69 stav 6);

71) se brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim zakonom ne nalaze na brodu i nijesu uvjek dostupne u svrhu provjere (član 70 stav 1);

72) brodu promijeni ime, luku upisa, tonažu, vrstu pogona,​​ znak raspoznavanja, namjenu ili kategoriju plovidbe, a nije mu zamijenio upisni list (član 72 stav 2);

73) nema privremeni plovidbeni list za brod nabavljen u inostranstvu ili brod koji je u inostranstvu, a izgubljen mu je upisni list (član 73 stav 1);

74)​​ plutajući pomorski objekat nema isprave i knjige u skladu sa čl. 70 do 73 ovog zakona prema namjeni i lokaciji (član 78 stav 1);

75) postavi plutajući pomorski objekat u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore bez saglasnosti Lučke kapetanije (član 79 stav 1);

76) plutajući pomorski objekat privezuje, sidri, polaže ili ukopava na području luke bez saglasnosti organa uprave nadležnog za luke ili pravnog lica koje upravlja morskim dobrom (član 79 stav 2);

77) ne izvrši osnovni pregled čamca prije upisa u upisnik čamaca, kao i poslije svake prepravke, odnosno popravke čamca, promjene namjene ili područja plovidbe (član 85);

78) redovni pregled čamca ne izvrši u predviđenom roku (član 86);

79) lice koje je upravljalo čamcem koji je pretrpio pomorsku nesreću, nije odmah prijavilo nastanak pomorske nesreće, a u slučaju pomorske nezgode u roku od 12 sati od momenta nastanka pomorske nezgode, nije podnio prijavu nadležnoj Lučkoj kapetaniji (član 87 stav 2);

80) prije početka gradnje čamca ne pribavi saglasnost Organa uprave na tehničku dokumentaciju za gradnju čamca (član 88 stav 1);

81) čamcem prevozi veći broj lica od broja lica koja se smiju ukrcati na čamac (član 89 stav 2);

82) na čamcu namijenjenom za privredne svrhe - prevoz putnika, na vidnom mjestu, na ulazu prostora za putnike, nije ispisan broj putnika koje čamac smije prevoziti, na crnogorskom i engleskom jeziku (član 89 st. 3 i 4);

83) na čamcu namijenjenom za privredne svrhe nema na bokovima sa spoljnje strane čamca obilježenu oznaku vodene linije, dimenzija 150x15​​ mm​​ (član 89 stav 5);

84) nakon prepravke čamca nije izvršeno ponovno baždarenje (član 91 stav 6);

85) čamcem za lične potrebe upravlja lice mlađe od 16 godina (član 93 stav 1);

86) čamcem za privredne i javne svrhe, osim plovila na vodeni mlazni pogon do tri sjedišta ne upravlja lice koje ima ovlašćenje za mornara-motoristu i ovlašćenje o osposobljenosti za VHF DSC radio-operatora (CEPT 31-04E) ili za GMDSS radio-operatora sa ograničenim ovlašćenjem (član 93 stav 2);

87) na čamcu namijenjenom za privredne i javne svrhe, pored lica iz člana 93 stav 2 ovog zakona nije ukrcan i jedan član posade sa uvjerenjem za voditelja čamca (član 93 stav 3);

88) plovilom na vodeni mlazni pogon do tri sjedišta upravlja lice koje nema uvjerenje​​ za voditelja čamca ili ovlašćenje za mornara-motoristu ili se obučava van poligona za obuku (član 93 stav 4);

89) na gliseru kojim se obavlja obučavanje skijaša na moru, pored mornara motoriste, nije ukrcano još jedno lice koje nadzire skijaša i daje mu uputstva (član 93 stav 5);

90) bez pisane saglasnosti vlasnika čamca, odnosno plovila, čamac koji ima motor iznad 3 kW, odnosno plovilo na vodeni mlazni pogon bez obzira na snagu motora koji se koristi za lične potrebe, da na korišćenje licu koje ima uvjerenje za voditelja čamca (član 94 stav 1);

91) zakupi čamac motora iznad 3 kW, odnosno plovilo na vodeni mlazni pogon, bez obzira na snagu motora, a ne posjeduje uvjerenje za voditelja čamca (član 94 stav 2);

92) da u zakup čamac, a ne provjeri da li zakupac​​ posjeduje uvjerenje za voditelja čamca (član 94 stav 3);

93) čamac koji plovi teritorijalnim morem i unutrašnjim morskim vodama Crne Gore, na krmenom koplju ili drugom pogodnom mjestu nema istaknutu državnu zastavu Crne Gore i zastavu državne pripadnosti tokom dana (od izlaska do zalaska sunca), veličine 0.45 x 0.80 metara i koja nije oštećena (član 94 stav 4);

94) se u upisnik čamaca ne upišu čamci koji se stalno ili pretežno zadržavaju ili plove u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore, bez obzira na sjedište, odnosno prebivalište vlasnika čamca (član 95 stav 2);

95) zahtjev za upis nastalih promjena vlasnik čamca ne podnese u roku od 30 dana od dana nastale promjene (član 100 stav 2);

96) vlasnik čamca upisanog u upisnik čamaca promijeni sjedište, odnosno prebivalište ili promijeni područje na kojem se čamac pretežno zadržava i koristi, a takvu promjenu ne prijavi Lučkoj kapetaniji na čijem području ima novo sjedište, odnosno prebivalište ili na čijem području se čamac pretežno zadržava, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene (član 101 stav 4);

97) čamac nema oznaku čamca (član 104);

98) se na čamcu u plovidbi ne nalazi važeća dozvola za plovidbu čamca, polisa o obaveznom osiguranju u skladu sa zakonom, plan rasporeda lica koje čamac za privredne svrhe - prevoz putnika smije da prevozi, uvjerenje za voditelja čamca, odnosno odgovarajuće ovlašćenje za lice koje upravlja čamcem za privredne svrhe i ugovor o prevozu putnika i/ili stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju (član 105);

99)​​ prilikom uplovljenja u luku ili isplovljenja iz luke brod nema minimalni broj članova posade sa odgovarajućim ovlašćenjem o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti (član 107 stav 1);

100) za vršenje poslova kojima se obezbjeđuje plovidba članovi posade​​ nemaju odgovarajuća ovlašćenja (član 108 st. 1 i 3);

101) se zdravstvena sposobnost pomoraca vrši u zdravstvenoj​​ ustanovi koja ne ispunjava uslove u pogledu prostora, kadra i opreme za obavljanje zdravstvene zaštite zaposlenih (član 118 stav 1);

102) član posade broda ne vrši poslove na brodu u skladu sa pravilima navigacije, na način kojim se obezbjeđuje sigurnost saobraćaja, ne oštećuje brod ili teret na njemu ili ne ugrožava sigurnost putnika, članova posade i životnu sredinu (član 119);

103) sastav brodske straže u svako vrijeme nije dovoljan i ne odgovara posebnim okolnostima i uslovima u kojima se vrši straža (član 120);

104) član posade za vrijeme vršenja straže napusti svoje mjesto i prostoriju u kojoj se vrši straža bez odobrenja dežurnog oficira (član 121 stav 1);

105) oficir straže napusti svoje mjesto za vrijeme trajanja straže (član 121 stav 2);

106) se na​​ brodu u luci ne nalazi najmanje 1/3 od minimalnog broja članova posade (član 121 stav 5);

107) se na brodu iz člana 121 stav 5 ovog zakona među članovima posade ne nalazi po jedan oficir palube i mašine, a noću i brodska straža (član 121 stav 6);

108) se​​ na ribarskom brodu u luci ne nalazi najmanje po jedan član posade službe palube i mašine (član 121 stav 7);

109) se na brodovima iz člana 121 stav 7 ovog zakona koji se nalaze u grupama i privezani uz bok jedan drugome, na svaka tri broda ne nalazi najmanje po dva člana posade službe palube i mašine (član 121 stav 8);

110) u predjelima vrlo gustog saobraćaja, u uslovima ograničene vidljivosti i u svim ostalim plovidbenim situacijama kad se upotrebljava uređaj za automatsko kormilarenje na brodu ne postoji mogućnost ručnog preuzimanja kormilarenja brodom od strane dežurnog oficira straže na mostu (član 122);

111) zapovjednik ili član posade broda, kao i članovi posade drugih plovnih objekata budu pod uticajem alkohola, opojnih droga ili drugih materija koje mijenjaju stanje svijesti ili ako tokom obavljanja dužnosti na brodu imaju više od 0,5 g/kg alkohola u krvi ili 0,25 mg/l alkohola u dahu (član 125);

112) član posade broda za vrijeme trajanja, odnosno prestanka radnog odnosa bude iskrcan sa broda van njegove luke ukrcanja, a brodar mu ne obezbijedi povratak u luku njegovog ukrcanja, odnosno u mjesto njegovog prebivališta ili boravišta u skladu sa ugovorom o radu (član 126 stav 1);

113) troškove povratnog putovanja iz člana 127 stav 1 ovog zakona naplati od​​ člana posade broda u obliku avansa na početku zaposlenja ili iz zarade koju je dužan da isplati članu posade broda, osim u slučaju težih povreda obaveza iz ugovora o radu od strane člana posade broda (član 127 stav 2);

114) ne obezbijedi osiguranje ili drugu finansijsku garanciju radi pokrića troškova povratnog putovanja članova posade broda (član 127 stav 6);

115) ne obezbijedi članovima posade broda dostupnost propisa koji se odnose na prava člana posade na povratno putovanje (član 127 stav 7);

116) propisi iz člana 127 stav 7 ovog zakona članovima posade ne budu dostupni na crnogorskom i engleskom jeziku (član 127 stav 8);

117) članu posade broda prilikom povratnog putovanja kojem je obezbijeđen odgovarajući posao na brodu koji plovi u luku njegovog ukrcavanja ne pripadne naknada za posao koji je vršio na brodu (član 128 st. 1 i 2);

118) se odredbe čl. 126 do 128 ovog zakona ne primjenjuju na strance koji su članovi posade broda crnogorske državne pripadnosti (član 129);

119) član posade broda odmah, bez odlaganja, ne obavijesti neposrednog rukovodioca ili zapovjednika broda o svakom vanrednom događaju na brodu koji bi mogao da ugrozi sigurnost broda, putnika, drugih lica ili tereta na brodu, kao i da zagadi životnu sredinu opasnim i štetnim materijama sa broda (član 130 stav 1 tačka 1);

120) član posade broda, bez odlaganja, ne obavijesti neposrednog rukovodioca ili zapovjednika broda kada u plovidbi primijeti da pojedini svetionici i svijetla ne rade, odnosno oznake ili plutače nijesu na svom mjestu (član​​ 130 stav 1 tačka 2);

121) članovi posade broda u slučaju opasnosti, brodoloma ili druge havarije ne preduzimaju neophodne radnje za spašavanje broda, putnika, drugih lica i tereta na brodu, kao i zaštite životne sredine, dok zapovjednik broda ne naredi da​​ se brod napusti (član 130 stav 2);

122) članu posade ne naknadi štetu prouzrokovanu na stvarima namijenjenim za njegovu ličnu upotrebu na brodu, a koje su uništene ili oštećenje pri brodolomu ili drugoj havariji broda (član 131 stav 1);

123) se članu posade broda koji je u radnom odnosu, u slučaju brodoloma, ne obezbijedi pravo na zaradu za najmanje dva mjeseca od dana brodoloma prema prosjeku zarade za poslednja tri mjeseca, ako ugovorom o radu nije predviđeno duže vrijeme za zaradu (član 131 stav 2);

124)​​ članu posade i stranom državljaninu, u slučaju brodoloma, ne isplati naknadu u iznosu određenom ugovorom o radu za svaki dan nezaposlenosti koja je nastupila kao posljedica brodoloma, a najduže za dva mjeseca od dana brodoloma (član 131 stav 3);

125) zapovjednik broda ili kompanija odmah, bez odlaganja, ne obavijesti Organ uprave, odnosno priznatu organizaciju koja će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda na kojem se otkrije nedostatak ili nezgoda koja utiče na sigurnost, bezbjednosnu zaštitu broda i ispravnost sredstava za spašavanje ili druge opreme (član 142 stav 1);

126) prilikom ukrcavanja na brod koji se nalazi na međunarodnom putovanju član posade nema zaključen ugovor o radu u pisanoj formi, koji potpisuju pomorac i vlasnik broda odnosno brodar ili kompanija (član 153 stav 1);

127) se članu posade prije potpisivanja ugovora o radu ne omogući da prouči ugovor radi upoznavanja sa svojim pravima i obavezama iz ugovora (član 153 stav 2);

128) poslodavac ne izda članu​​ posade ispravu koja sadrži zabilješku o njegovom zaposlenju na brodu (član 153 stav 5);

129) ugovor o radu pomorca i kolektivni ugovor nijesu na engleskom jeziku ili kopija standardnog oblika ugovora i djelovi ugovora o kolektivnom pregovaranju koji su podložni inspekciji države luka (član 153 stav 8);

130) maksimalno radno vrijeme pomorca traje duže od 14 sati u​​ bilo kojem periodu od 24 sata i 72 sata u bilo kojem periodu od 7 dana (član 154 stav 2);

131) pomorac mlađi od 18 godina radi noću (član 154 stav 4);

132) se obavezne vježbe okupljanja, protivpožarne vježbe i vježbe sa čamcima za spašavanje i obuke na brodu koje su propisane međunarodnim propisima sprovode na način koji ometa vrijeme odmora i dovodi do zamora pomoraca (član 155 stav 3);

133) ne obezbijedi postavljanje na lako pristupačnom mjestu na brodu table sa rasporedom rada na brodu na crnogorskom i engleskom jeziku (član 155 stav 5);

134) ne vodi zapisnik o dnevnim satima rada i odmora pomorca (član 155 stav 6);

135) lice mlađe od 16 godina radi na brodu (član 157 stav 1);

136) radno vrijeme mlađeg pomorca bude duže od osam sati dnevno ili 40 sati nedjeljno, a prekovremeni rad samo ako je to neizbježno radi sigurnosti plovidbe (član 157 stav 2);

137) mlađem pomorcu ne bude obezbijeđeno za sve obroke dovoljno vremena, a za dnevni glavni obrok najmanje sat vremena, kao i odmor od 15 minuta poslije svaka​​ dva sata neprekidnog rada, kada je to moguće (član 157 st. 3 i 4);

138) se na brodu ne nalazi priručnik o načinu zaštite zdravlja, sigurnosti i sprečavanja nezgoda na brodu (član 158 stav 2);

139) se na brodu koji ima pet i više pomoraca ne obrazuje brodski odbor za sigurnost koji čini po jedan predstavnik iz svake službe na brodu (član 158 stav 3);

140) se pomorcu ne obezbijedi besplatan odlazak ljekaru ili zubaru u lukama pristajanja broda, gdje je to moguće (član 159);

141) brod nema odgovarajuće prostorije za smještaj i odmor pomoraca (član 160 stav 1);

142) količina, hranjiva vrijednost, kvalitet, raznovrsnost hrane i pitke vode na brodu ne odgovara broju pomoraca na brodu, njihovim vjerskim zahtjevima i kulturnim običajima (član 161 stav 1);

143) lica​​ koja su zaposlena u službi za posluživanje hrane ne budu obučena ili osposobljena za ta radna mjesta (član 161 stav 2);

144) na brodu koji plovi sa 10 ili više članova posade ne bude ukrcan osposobljeni brodski kuvar (član 161 stav 3);

145) zapovjednik broda ili lice koje ovlasti zapovjednik jednom nedjeljno ne vrši kontrolu, odnosno pregled zaliha hrane i pitke vode, svih prostora i opreme koji služe za skladištenje i rukovanje hranom i pitkom vodom, brodske kuhinje i druge opreme za pripremanje i posluživanje obroka, i ne sačinjava zapisnik, kojim se nalaže otklanjanje uočenih nedostataka (član 161 stav 4);

146) ima odobrenje za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima crnogorske i strane državne pripadnosti, a ne vodi evidenciju o pomorcima koji traže zaposlenje i poslodavcima koji prijavljuju potrebu za pomorcima (član 163 stav 4 alineja 4);

147) ima odobrenje za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima crnogorske i strane državne pripadnosti, a ne vodi evidenciju o pomorcima koji​​ su se zaposlili posredovanjem pravnog lica iz člana 163 stav 2 ovog zakona (član 163 stav 4 alineja 5);

148) ima odobrenje za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima crnogorske i strane državne pripadnosti, a ne dostavlja podatke iz člana 163​​ stav 4 al. 4 i 5 ovog zakona na zahtjev Ministarstva i Zavoda (član 163 stav 4 alineja 6);

149) ima odobrenje za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima crnogorske i strane državne pripadnosti, a naplatilo je naknadu pomorcima za posredovanje​​ pri zapošljavanju pomoraca (član 163 stav 5);

150) brodovi crnogorske državne pripadnosti koji plove u međunarodnom putovanju i imaju 500 BT ili više nemaju svjedočanstvo o radu i deklaraciju o ispunjenosti uslova rada pomoraca (član 164 stav 1);

151) se pomorcima na brodu mjesečno ne isplaćuju zarade u skladu sa ugovorom o radu (član 165 stav 1);

152) pomorcu u pisanoj formi ne preda mjesečni obračun dospjelih isplata i plaćenih iznosa, uključujući zarade i kurs zamjene, ako je isplata izvršena u stranoj valuti ili primjenom stopa različitih od onih koje su ugovorene (član 165 stav 5);

153) ne omogući pomorcu prenos cijele ili dijela zarade porodici i drugim licima koje izdržava (član 166 stav 1);

154) ne obezbijedi da se svakom članu posade broda pri ukrcavanju na brod uruči uputstvo za postupak koji se primjenjuje na tom brodu po prigovoru, koji sadrži informacije o nadležnom organu države za postupanje po prigovoru, imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć​​ i dr. (član 167 stav 4);

155) brod koji je stekao crnogorsku državnu pripadnost ne vije zastavu Crne Gore (član 173 stav 4);

156) čamci upisani u upisnik čamaca Crne Gore van granica unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore ne viju zastavu​​ Crne Gore (član 173 stav 7);

157) brod upisan u crnogorski upisnik brodova nema ime, a tehnički plovni objekat nema oznaku (član 175 st. 1 i 2);

158) brod i čamac koji imaju radio uređaj prema propisima o međunarodnom radio saobraćaju nemaju pozivni znak​​ i MMSI broj (član 176 stav 1);

159) brod ne nosi ime luke upisa (član 177);

160) ima informaciju o nastanku pomorske nesreće (ozbiljne ili​​ vrlo ozbiljne nesreće) ili je uključeno u pomorsku nesreću, bez odlaganja ne obavijesti Komisiju za istraživanje (član 178 stav 1);

161) ne obezbijedi siguran prevoz putnika i/ili stvari na plovnom objektu i u granicama dozvoljene nosivosti plovnog objekta, a prevoz nije regulisan posebnim propisom (član 182a stav 2);

162) prevoz iz člana 182b stav 1 ovog zakona ne obavlja plovnim objektima, a koji su upisani u upisnike Lučke kapetanije, na čijem području se obavlja prevoz (član 182b stav 3);

163) prevoz iz​​ člana 182b stav 1 ovog zakona obavlja bez važeće dozvole za prevoz izdate od strane Organa uprave (član 182b stav 3);

164) prevoz iz člana 182c stav 1 ovog zakona ne obavlja plovnim objektima, a koji su upisani u upisnike Lučke kapetanije, na čijem području se obavlja prevoz (član 182c stav 3);

165) prevoz iz člana 182c stav 1 ovog zakona obavlja bez važeće dozvole za prevoz izdate od strane Organa uprave (član 182c stav 3);

166) se na plovnom objektu za vrijeme obavljanja prevoza ne nalazi ugovor iz člana​​ 182d stav 1 ovog zakona (član 182d stav 1);

167) prevoz iz člana 182d stav 1 ovog zakona ne obavlja plovnim objektima, a koji su upisani u upisnike Lučke kapetanije, na čijem području se obavlja prevoz (član 182d stav 4);

168) prevoz iz člana 182d stav 1​​ ovog zakona obavlja bez važeće dozvole za prevoz izdate od strane Organa uprave (član 182d stav 4);

169) nije označen oznakom vrste slobodnog prevoza (izletnička tura ili taksi prevoz), na vidnom mjestu na plovnom objektu za sve vrijeme obavljanja prevoza​​ (član 182d stav 5);

170) ne obavlja prevoz i ne pristaje na pristaništa u skladu sa objavljenim redom plovidbe (član 182e stav 5);

171) ne prodaje vozne karte za unutrašnji pomorski saobraćaj posredstvom posrednika, u poslovnicama prevoznika ili na plovnim​​ objektima (član 182i stav 2);

172) u slučaju smanjenog priliva vozila sa putne infrastrukture na trajekt, period između dva uzastopna isplovljavanja na relacijama kraćim od jedne nautičke milje bude duži od 45 minuta (član 182l stav 2);

173) u slučajevima​​ hitnosti koncesionar nije pružio uslugu prevoza, nezavisno od priliva vozila sa putne infrastrukture na trajekt (član 182l stav 3);

174) ne vrši prevoz putnika po cijenama na koje je saglasnost dao Organ uprave (član 182l stav 4).

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 200 eura do 2.000 eura.

Za prekršaj iz stava 1 tač. 1 do 147 i tač. 151 do 172 ovog člana kazniće se i preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 250 eura do 4.000 eura.

Za prekršaj iz stava 1 tač. 1 do 147 i tač. 151 do 172 ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 200 eura do 2.000 eura.

Član 200 ​​ 

-​​ brisan -

 

Član 201 ​​ 

-​​ brisan -

Član 202 ​​ 

Novčanom kaznom u iznosu od 200 eura do 2.000 eura kazniće se za prekršaj zapovjednik broda, odnosno lice koje ga zamjenjuje ili lice koje upravlja čamcem ili pomorski pilot ili fizičko lice, ako:

1) prilikom plovidbe, manevrisanja, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja u luci i na sidrištu postupa na način kojim se ugrožavaju ljudski životi i nanosi šteta svom i drugim plovnim objektima, obali, napravama, uređajima i postrojenjima (član 10 stav 7);

2) lica koja obavljaju podvodni ribolov, podvodna istraživanja ili druge aktivnosti pod vodom za vrijeme ronjenja po vodenoj površini za sobom ne povlače žuti ili narandžasti balon, prečnika najmanje 30​​ cm​​ (član 18);

3) vrši plovidbu, pristajanje, sidrenje i pristajanje nasukivanjem plovnim objektima namijenjenim za prevoz putnika i tereta, gliserima, plovilima na vodeni mlazni pogon, odnosno vazdušni jastuk na uređenim, izgrađenim i prirodnim kupalištima (član 20 stav 1);

4) bez odobrenja Organa uprave, vrši ukrcaj i iskrcaj putnika i​​ tereta na plovnim objektima iz člana 20 stav 1 ovog zakona koji se privremeno izvrši izvan luke na mjestu uz obalu na kojem postoji siguran privez i vodeni prostor ima odgovarajuću dubinu i širinu koja je potrebna za manevrisanje plovnim objektom (član 20​​ stav 2);

5) se plovni objekti prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Crne Gore približavaju obali više od propisanog (član 21 stav 1);

6) čamci na vesla, daske za jedrenje i jahanje na talasima, kanui, kajaci, gondole, sandoline i pedaline plove na udaljenosti većoj od 150 metara (član 21 stav 3);

7) u vodenom prostoru pored kupališta plovnim objektom plovi na udaljenosti manjoj od 50 metara od obale ili od ograđenog kupališta (član 21 stav 5);

8) vrši glisiranje na udaljenosti​​ manjoj od 200 metara od obale (član 21 stav 6);

9) pliva izvan ograđenog vodenog prostora uređenog ili izgrađenog kupališta i na udaljenosti većoj od 100 metara od obale prirodnog kupališta (član 22 stav 1);

10) u Bokotorskom zalivu pliva izvan ograđenog vodenog prostora uređenog ili izgrađenog kupališta, kao i na udaljenosti većoj od 50 metara od obale prirodnog kupališta (član 22 stav 2);

11) brod koji dolazi iz strane luke komunicira sa drugim brodovima, organima i licima na obali prije dobijanja odobrenja Lučke kapetanije za slobodan saobraćaj sa obalom (član 28 stav 1);

12) brod isplovi iz luke ili sa sidrišta bez odobrenja Lučke kapetanije za isplovljenje (član 28 stav 3);

13) uz plovni objekat koji nije dobio odobrenje za slobodni saobraćaj sa obalom​​ pristaju plovni objekti koji nijesu navedeni u članu 29 ovog zakona;

14) brod u međunarodnoj plovidbi koji namjerava da uplovi u luku ili isplovi iz luke ili njenog sidrišta, u slučaju prevoza opasnog tereta, ne preda Lučkoj kapetaniji između ostalog i opštu izjavu, zdravstvenu izjavu, spisak posade, spisak putnika, ako prevozi putnike, izjavu o teretu i izjavu o opasnom teretu (član 30 stav 1);

15) brod pri odlasku iz luke ne preda spisak posade i spisak putnika za ona lica koja su ukrcana ili iskrcana, dok se brod nalazio u luci (član 30 stav 2);

16) čuvanje i održavanje plovnog objekta u raspremi ne vrši posada tog plovnog objekta (član 32 stav 1);

17) brod koji se premješta u luci sa jedne operativne obale na drugu ili se pomiče uzduž operativne obale upotrebom pogonske mašine, ne koristi lučku pilotažu (član 37 stav 3);

18) zapovjednik broda ne zatraži usluge lučke pilotaže, najkasnije dva sata prije uplovljenja, isplovljenja, premještanja ili pomicanja plovnog objekta (član 37 stav 4);

19) pilot vrši pilotažu, a nema pilotsku legitimaciju koju izdaje Lučka kapetanija (član 39 stav 1);

20) za vrijeme vršenja pilotaže pilot nema pilotsku legitimaciju i ne nosi službeno odijelo (član 40 stav 1);

21) za vrijeme pilotaže pilot napusti zapovjednički most pilotiranog broda prije završetka pilotaže (član 40 stav 2);

22) pilot vrši pilotiranje plovnog objekta, a nije dobio od Lučke kapetanije odobrenje za slobodan saobraćaj sa obalom ili odobrenje za isplovljenje ili ako je brod prekrcan ili ako gaz broda ne odgovara dubini broda, na mjestu određenom za privez ili sidrenje broda odnosno ako na mjestu priveza broda nijesu ispunjeni uslovi za siguran privez u plutajućem stanju ili u drugim slučajevima kojima se ugrožava sigurnost plovidbe (član 40 stav 3);

23) pilot​​ za vrijeme vršenja pilotaže plovnog objekta ne daje savjete u pogledu vođenja i manevrisanja plovnim objektom licu koje zapovijeda plovnim objektom i ne obavještava ga o propisima i pravilima u pilotiranom području (član 40 stav 4);

24) pilot putem VHF radio-stanice ne obavijesti Lučku kapetaniju o započetom i završenom pilotiranju (član 40 stav 5);

25) pilot po završenom pilotiranju ne obavijesti Lučku kapetaniju u pisanoj formi o: zapaženim neispravnostima objekata sigurnosti plovidba na plovnom putu; zapaženim povredama propisa i pravila koje se odnose na sigurnost plovidbe; nastalim štetama koje za vrijeme pilotaže nastanu na plovnom objektu koji koristi pilotažu i o štetama koje taj plovni objekat prouzrokuje (član 40 stav 6);

26) je pilot štetu prouzrokovao namjerno (član 43 stav 1);

27) zapovjednik kod uplovljavanja i isplovljavanja broda u i iz luke radi sigurnosti broda ili luke ne zatraži upotrebu tegljača, odnosno potiskivača (član 44 stav 1);

28) brod za vrijeme boravka u luci ili na sidrištu u Bokokotorskom zalivu ima uključen više od jednog radarskog sistema (član 48 stav 6);

29) prije nego sto putnički brod isplovi iz luke broj lica na brodu veći od broja lica koji brod može da prevozi (član 64 stav 3);

30) zapovjednik broda, bez odlaganja, ne obavijesti Lučku kapetaniju, odnosno drugi nadležni organ o bolesti, povredi, stanju i identitetu bolesnog, odnosno povrijeđenog lica (član 134 stav 1);

31) se zapovjednik broda ne brine o izvršavanju svih zadataka na brodu (član 136 stav 1);

32) zapovjednik broda u propisanim rokovima ne vrši vježbe sa čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje, uređajima za otkrivanje, sprečavanje i gašenje požara i druge vježbe propisane potvrđenim i obavezujućim međunarodnim ugovorima (član 136 stav 2);

33) zapovjednik broda za vrijeme plovidbe ne bude na brodu (član 136 stav 3);

34) zapovjednik prije isplovljavanja broda ne provjeri ispravnost broda i količinu zaliha koje su dovoljne za putovanje i ažurira potrebna dokumenta, a pri prevozu putnika ne preduzme sve mjere za sigurnost putnika (član 136 stav 4);

35) za vrijeme boravka broda u luci ili na sidrištu ne bude na komandnom mostu broda spremnog za manevar, u uslovima vjetra snage pet ili više bofora po Beaufortovoj skali, a za koje uslove je primio​​ upozorenje (član 136 stav 5);

36) brod koji boravi u luci ili na sidrištu ne bude spreman za manevar, u uslovima vjetra snage pet ili više bofora po Beaufortovoj skali, a za koje uslove je zapovjednik primio upozorenje (član 136 stav 6);

37) zapovjednik broda, odnosno oficir palube u smjeni koji upravlja vođenjem broda ne preduzme sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe (član 137 stav 1);

38) zapovjednik broda lično ne rukovodi brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda (član 137 stav 2);

39) zapovjednik broda ne preduzme sve mjere za spašavanje lica i otklanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu, kao i zaštitu životne sredine (član 138 stav 1);

40) zapovjednik broda ne preduzme mjere potrebne za spašavanje putnika i drugih lica na brodu, brodskog dnevnika, drugih isprava, knjiga i gotovog novca brodske blagajne, kao i da naredi da se brod napusti (član 139 st. 1 i 2);

41) zapovjednik broda napusti brod prije nego je u granicama stvarne mogućnosti preduzeo sve potrebne mjere vezane za spašavanje​​ iz člana 139 st. 1 i 2 ovog zakona (član 139 stav 3);

42) na brodu nastupi događaj koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe ili ako nastupi vanredni događaj, brodu, putnicima, drugim licima, teretu ili stvarima na brodu, a zapovjednik opis tog događaja odmah ne unese u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata od nastanka događaja (član 140 stav 1);

43) zapovjednik broda o događaju koji je nastupio za vrijeme plovidbe i ugrožava sigurnost broda, plovidbu, putnike, druga lica, teret ili stvari na brodu odmah po dolasku, a najkasnije za 24 sata, ne podnese izvještaj zajedno s izvodom iz brodskog dnevnika Lučkoj kapetaniji u luci u koju brod najprije uplovi, odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore i pomorskoj upravi najbliže obalne​​ države, ako se brod nalazi u inostranstvu (član 140 st. 2 i 3);

44) zapovjednik broda ne unese u brodski dnevnik rođenje i smrt lica na brodu, naznačujući mjesto ili geografsku poziciju broda i vrijeme rođenja, odnosno smrti, kao i ne primi izjavu poslednje volje ili to primanje ne unese u brodski dnevnik ili ne navede vrijeme kada je poslednju izjavu volje primio (član 140 stav 4);

45) za činjenicu o rođenju i smrti i o primanju izjave poslednje volje ne sačini zapisnik na propisani način i ne dostavi ga​​ Lučkoj kapetaniji, a u inostranstvu najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Crne Gore (član 140 stav 5);

46) zapovjednik broda preko radio telekomunikacione opreme ne pošalje obavještenje o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe, posebno ako primijeti promjenu na plovnom putu ili naiđe na zagađivanje uljem, opasnim hemikalijama, štetnim materijama, opasni led ili opasnu oluju i drugu opasnost za plovidbu ili u brodski dnevnik ne unese naprijed pomenute podatke (član 141);

47) zapovjednik broda što je prije moguće ne obavijesti Organ uprave ili priznatu organizaciju o potrebi pregleda broda na kojem se otkrije nedostatak ili nezgoda koja utiče na sigurnost, bezbjednosnu zaštitu broda i ispravnost sredstava za spašavanje ili​​ druge opreme (član 142);

48) zapovjednik broda u slučaju neposredne opasnosti od rata ili ako nastupi ratno stanje ne preduzme sve mjere opreznosti da bi sačuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu, kao i brodske isprave i knjige (član 143 st. 1​​ i 2);

49) zapovjednik broda u slučaju nastupanja ratnog stanja između drugih država u kojem je Crna Gora neutralna ne zatraži uputstvo od brodara ili organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove (član 143 stav 3);

50) zapovjednik broda, kao zastupnik​​ brodara, u njegovo ime i za njegov račun u mjestu van sjedišta brodara ne zaključi ugovore o spašavanju i pravnim poslovima za izvršenje putovanja, a u mjestu van sjedišta brodara u kojem nema ovlašćenog predstavnika ne zaključuje ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima, osim brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod (član 144 stav 1);

51) zapovjednik broda, kao zastupnik brodara, ne pokreće pred stranim sudskim i upravnim organima postupak radi zaštite brodarevih prava ili interesa ili u tim postupcima ne preduzima procesne radnje (član 144 stav 2);

52) zapovjednik na brodu ne izdaje naređenja kojima se obezbjeđuje brod i plovidba i održavanje reda na brodu, kao i ne nadzire izvršenje izdatih naređenja (član 145 stav 1);

53) zapovjednik broda za vrijeme plovidbe ne ograniči slobodu kretanja na brodu svakom licu koje teže ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih lica, stvari na brodu i životne sredine (član 146 stav 1);

54) zapovjednik broda ne udalji člana posade sa radnog mjesta ili ga​​ ne iskrca sa broda ako narušava sigurnost plovidbe (član 147);

55) zapovjednik broda u slučaju smanjenja hrane i vode članovima posade kada je nužda i dok ona traje, to sa obrazloženjem ne unese u brodski dnevnik (član 148 st. 1 i 2);

56) zapovjednik broda ne prijavi člana posade broda koji je državljanin Crne Gore i samovoljno napusti brod u luci, Lučkoj kapetaniji, odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore u odnosnoj državi, a ako nema diplomatskog ili konzularnog predstavništva Crne​​ Gore u toj državi, diplomatskom ili konzularnom predstavništvu države ovlašćene da zastupa interese Crne Gore, odnosno lučkim vlastima luke te države (član 149 stav 1);

57) zapovjednik broda ne sastavi zapisnik i utvrdi koje su stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod ostale na brodu (član 149 stav 2);

58) zapovjednik broda zapisnik o napuštanju broda i o stvarima člana posade koje su ostale na brod i njihovoj predaji nadležnom organu ne unese u brodski dnevnik (član 149 stav 4);

59) zapovjednik broda u brodski dnevnik ne unese razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć licima i stvarima u opasnosti i preduzeo njihovo spašavanje (član 152);

60) ne vodi evidenciju prekovremenog rada pomoraca (član 165 stav 3);

61) ne obavlja prevoz i ne pristaje na pristaništa u skladu sa objavljenim redom plovidbe (član 182e stav 5);

62) plovni objekti ne poštuju red plovidbe i ne sklone se sa pristaništa (član 182h stav 1).

XVI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE​​ 

Donošenje propisa

Član 203

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se propisi donešeni na osnovu Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi ("Službeni listi SRJ", br. 12/98, 44/99 i 73/00) i Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi ("Službeni list SRCG", br. 19/78, 8/79, 19/97, 39/89, 22/90, 13/91), ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 203a

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja propisa iz stava 1 primjenjivaće se propisi donešeni na osnovu Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe ("Službeni list CG", br. 62/13, 6/14 i 47/15), ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 203b

Do objavljivanja tehničkih pravila u skladu sa članom 49 stav 6 ovog zakona primjenjivaće se podzakonski akti donijeti do stupanja na snagu ovog zakona.

Osnivanje Komisije za istraživanje

Član 204

Komisija za istraživanje osnovaće se u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do osnivanja Komisije iz stava 1 ovog člana poslove Komisije za istraživanje obavljaće nadležna Lučka kapetanija.

Važenje isprava

Član 205

Ovlašćenja, dozvole, odobrenja, uvjerenja i druge isprave izdate do dana stupanja na snagu ovog zakona važe do isteka roka na koji su izdate.

Važenje ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti pomoraca i brodskih isprava

Član 205a

Ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti pomoraca i brodske isprave izdate do stupanja na snagu ovog zakona važe do isteka roka na koja su izdata.

Primjena

Član 206

Odredbe čl. 46 do 48 ovog zakona primjenjivaće se od 1. januara 2015. godine. Odredba člana 33 stava 6 u dijelu koji se odnosi na obavještavanje Evropske komisije i država članica Evropske unije, primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Član 206a

Odredbe čl. 45a i 45b ovog zakona primjenjivaće se od 1. januara 2021. godine.

Član 206b

Odredbe člana 46 stav 5, čl. 186, 186a i 186b, člana 188 stav 3 i člana 188a stav 4 ovog zakona koje se odnose na strane plovne objekte nad kojima je izvršen nadzor u Paris MoU regionu, primjenjivaće se od dana punopravnog članstva Crne Gore u Paris MoU.

Član 206c

Odredba člana 114 stav 2 ovog zakona primjenjivaće se od 1. juna 2022. godine.

Član 206d

Odredba člana 101 stav 7 ovog zakona primjenjivaće se godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 207

Obavezuje se organ državne uprave nadležan za poslove pomorstva da do 31. decembra 2014. godine donese plan, mjere i aktivnosti na održavanju plovnosti, postavljanju objekata sigurnosti za plovne puteve u skladu sa čl. 2, 7 i 8 ovog zakona, posebno na rijeci Bojani i njenom ušću.

Član 207a

Obavezuje se organ uprave nadležan za poslove pomorstva da do 31. decembra 2021. godine donese plan, mjere i aktivnosti na održavanju plovnosti, postavljanju objekata sigurnosti za plovne puteve u skladu sa čl. 2, 7 i 8 ovog zakona, posebno na rijeci Bojani i njenom ušću.

Prestanak važenja propisa

Član 208

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredaba Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi ("Službeni listi SRJ", br. 12/98, 44/99 i 73/00), koje se odnose na bezbjednost plovidbe na moru, osim odredbi čl.​​ 42, 164, 167, 169, 170 172, 174 i čl. 209 do 1056 i prestaju da važe odredbe Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi ("Službeni list SRCG", br. 19/78, 8/79, 19/97, 39/89, 22/90, 13/91), koje se odnose na plovidbu na moru, osim odredbi čl. 49, 57 do 60 i​​ 86 stav 1 tačka 10 i stav 2.

Stupanje na snagu

Član 209

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".