Zakon o stečaju i likvidaciji banaka​​ 

Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG", br.​​ 47/2001​​ i "Službenom listu CG", br.​​ 62/2008,​​ 44/2010​​ (čl. 40.​​ i​​ 41​​ nisu u prečišćenom tekstu) i​​ 72/2019.​​ 

I OSNOVNE ODREDBE​​ 

Član 1​​ 

Ovim zakonom uređuju se uslovi i postupak stečaja i likvidacije banaka.​​ 

Član 2​​ 

Stečajni postupak sprovodi se nad bankom kojoj je Centralna banka Crne Gore (u daljem tekstu: Centralna banka) oduzela dozvolu za rad i čije su obaveze veće od njene imovine.

Stečajni postupak sprovodi se i na predlog likvidacionog upravnika kada, u toku sprovođenja postupka likvidacije banke. utvrdi da imovina banke nije dovoljna da podmiri potraživanja povjerilaca.

Postupak likvidacije sprovodi se nad bankom kojoj je Centralna banka oduzela dozvolu za rad, a nijesu ispunjeni uslovi za sprovođenje stečajnog postupka.

Član 3​​ 

Stečajni postupak i postupak likvidacije nad bankom otvara i sprovodi Centralna banka.​​ 

Obaveze proistekle iz stečajnog postupka izmiruju se na teret stečajne mase.​​ 

II PROCESNE ODREDBE​​ 

Član 4 ​​ 

U stečajnom postupku i postupku likvidacije odlučuje se u obliku rješenja.​​ 

Član 5 ​​ 

-​​ brisan -

 

Član 6 ​​ 

Rješenje donijeto u stečajnom postupku, odnosno u postupku likvidacije ističe se na oglasnoj tabli Centralne banke, banke u stečaju, odnosno likvidaciji i njihovim djelovima (u daljem tekstu: banka).​​ 

Protiv konačnog rješenja koje se donese u stečajnom postupku,  odnosno u postupku likvidacije može se pokrenuti upravni spor, pred nadležnim sudom.​​ 

III STEČAJNI POSTUPAK​​ 

Član 7 ​​ 

Savjet Centralne banke ocjenjuje ispunjenost uslova za otvaranje stečajnog postupka i donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka.

U slučaju kada predlog za otvaranje stečajnog postupka podnese likvidacioni upravnik, Savjet Centralne banke donosi rješenje​​ o otvaranju stečajnog postupka najkasnije narednog radnog dana po prijemu predloga.

Rješenje o otvaranju stečajnog postupka je konačno.

Rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore" i najmanje dva dnevna štampana medija koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore.

Protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka može se pokrenuti upravni spor.

Nadležni sud je dužan da odluku u sporu iz stava 5 ovog člana​​ donese u roku od 30 dana od dana prijema tužbe.

Član 8​​ 

Donošenjem rješenja o otvaranju stečajnog postupka nad bankom nastaje obaveza Fonda za zaštitu depozita za isplatu garantovanih depozita te banke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita depozita.​​ 

1. Stečajni upravnik​​ 

Član 9​​ 

Stečajni upravnik se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.​​ 

Stečajni upravnik je u stečajnom postupku organ Centralne banke i odlučuje donošenjem upravnih akata.​​ 

Prilikom prijema dužnosti, stečajni upravnik daje pisanu izjavu stečajnom odboru da će savjesno vršiti svoju dužnost.​​ 

Član 10 ​​ 

Stečajni upravnik se imenuje sa liste stečajnih upravnika koju utvrđuje Savjet Centralne banke.​​ 

Za stečajnog upravnika može se imenovati lice koje ima stručna znanja iz oblasti bankarskog poslovanja, najmanje 3 godine radnog iskustva na ovim poslovima i u čiju se nepristrasnost ne može sumnjati.​​ 

Član 11​​ 

Za stečajnog upravnika ne može biti imenovano lice koje:​​ 

1) je krivično osuđivano ili se protiv njega vodi postupak za​​ djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje ovih poslova;​​ 

2) ima potraživanja ili obaveze prema banci;​​ 

3) je član organa banke, izvršni direktor ili lice sa posebnim ovlašćenjima i dužnostima ili spoljni revizor banke ili lice koje je sa njima u prvom stepenu srodstva i u drugim slučajevima kada postoji konflikt interesa;​​ 

4) ima sa bankom povezane interese;​​ 

5) je bilo razriješeno poslova stečajnog upravnika od strane stečajnog vijeća nadležnog suda ili od strane Centralne banke, zbog nesavjesnog ili nestručnog obavljanja poslova ili zbog zloupotrebe službenog položaja;​​ 

6) je bilo dužnik u stečajnom postupku.​​ 

Član 12​​ 

Stečajni upravnik se razrješava kada:​​ 

1) se naknadno utvrdi da ne ispunjava uslove iz člana 10 ovog zakona;​​ 

2) se naknadno utvrdi da postoje razlozi iz člana 11 ovog zakona zbog kojih nije ni mogao biti imenovan;​​ 

3) nestručno i nesavjesno obavlja poslove stečajnog upravnika;​​ 

4) trajnije izgubi sposobnost za vršenje poslova;​​ 

5) podnese zahtjev za razrješenje.​​ 

U slučaju podnošenja zahtjeva za razrješenje, stečajni upravnik je dužan da vrši poslove do imenovanja novog stečajnog upravnika.​​ 

Član 13 ​​ 

Stečajni upravnik preuzima ovlašćenja nadzornog odbora i upravnog odbora banke i vrši ih shodno potrebama stečajnog postupka, u skladu sa ovim zakonom.​​ 

Stečajni upravnik je dužan naročito da:​​ 

1) obezbijedi imovinu banke;​​ 

2) sastavni predračun troškova stečajnog postupka;​​ 

3) ažurira poslovne knjige, knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju banke do dana otvaranja stečajnog postupka;​​ 

3a) dostavi Fondu za zaštitu depozita podatke i dokumentaciju potrebne za obračun i isplatu garantovanih depozita u skladu sa zakonom;

4) sačini​​ popis imovine banke;​​ 

5) sastavi početni bilans stečaja;​​ 

6) se stara o ostvarivanju potraživanja banke;​​ 

7) u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost sastavi izvještaj o finansijskom stanju banke;​​ 

8) donese odluku po prijavljenim potraživanjima povjerilaca, uključujući i potraživanja Fonda za zaštitu depozita po osnovu isplate garantovanih depozita;​​ 

9) unovči imovinu banke koja ulazi u stečajnu masu;​​ 

10) sastavi nacrt za glavnu diobu;​​ 

11) sačini završni stečajni bilans.​​ 

Član 14​​ 

Stečajni upravnik​​ i lica koja angažuje na izvršavanju poslova u skladu sa ovim zakonom ne odgovaraju za štetu nastalu prilikom obavljanja dužnosti u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili namjerno ili grubom nepažnjom.

Troškove u sudskim sporovima protiv lica iz stava 1 ovog člana, koji se odnose na obavljanje dužnosti iz ovog zakona, snosi banka.​​ 

Član 15 ​​ 

Stečajni upravnik podnosi stečajnom odboru pisane izvještaje o toku stečajnog postupka najmanje jedanput u tri mjeseca.​​ 

Stečajni upravnik je dužan da podnese izvještaj o toku stečajnog postupka i na zahtjev stečajnog odbora ili​​ Savjeta, odnosno guvernera Centralne banke.​​ 

Član 16 ​​ 

Licu imenovanom za stečajnog upravnika, za vrijeme vršenja tih poslova, prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada miruju u organu, organizaciji, odnosno kod poslodavca gdje je privremeno prestao da radi.​​ 

Lice iz stava 1 ovog člana ne može obavljati drugu profesionalnu dužnost.​​ 

Do povratka u organ, organizaciju, odnosno kod poslodavca iz stava 1 ovog člana, stečajni upravnik ostvaruje prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u banci.​​ 

Stečajni upravnik ima pravo na zaradu, koja se utvrđuje rješenjem o imenovanju, u visini prosječne zarade članova upravnog odbora ostvarene u toj banci u mjesecu koji prethodi otvaranju stečajnog postupka nad bankom.

Savjet Centralne banke može stečajnom upravniku dati posebnu nagradu, koju utvrđuje na osnovu obima i složenosti poslova i postignutih rezultata u stečajnom postupku.

Zarada i nagrada stečajnom upravniku, naknada ekspertima koje on angažuje i zarada radno angažovanih lica u stečajnom postupku isplaćuje se na teret sredstava banke, kao trošak postupka stečaja.​​ 

2. Stečajni odbor​​ 

Član 17 ​​ 

Stečajni odbor je u stečajnom postupku organ Centralne banke i odlučuje donošenjem upravnih akata.​​ 

Stečajni odbor ima pet članova koje imenuje Savjet Centralne banke.​​ 

Za člana stečajnog odbora može biti imenovano lice koje ispunjava uslove za stečajnog upravnika utvrđene članom 10 ovog zakona.​​ 

Član stečajnog odbora se razrješava iz razloga navedenih u članu 12 ovog zakona.​​ 

Član stečajnog odbora ima pravo na naknadu u​​ visini koju odredi Savjet Centralne banke.​​ 

Član 18 ​​ 

Stečajni odbor vrši nadzor nad radom stečajnog upravnika, daje uputstva za vođenje stečajnog postupka, odlučuje po žalbama na odluke stečajnog upravnika, po potrebi i na zahtjev daje obavještenja guverneru Centralne banke, predlaže razrješenje stečajnog upravnika, daje saglasnost i vrši druge poslove u skladu sa ovim zakonom.​​ 

3. Otvaranje stečajnog postupka​​ 

Član 19

- brisan -​​ 

Član 20​​ 

- brisan -​​ 

 

Član 21​​ 

U toku stečajnog postupka mogu se obavljati samo poslovi koji su u interesu povjerilaca.​​ 

Član 22 ​​ 

Savjet Centralne banke može odlučiti da se stečajni postupak otvori i zaključi kada utvrdi da imovina banke nije dovoljna za izmirenje troškova postupka ili je neznatne vrijednosti.​​ 

Savjet Centralne banke, na predlog zamjenika direktora, može odlučiti da se sredstva za troškove stečajnog postupka privremeno obezbijede iz sredstava Savjeta Centralne banke, uz pravo Savjeta Centralne banke na povraćaj ovih sredstava nakon formiranja stečajne mase.​​ 

Član 23 ​​ 

O otvaranju stečajnog postupka povjerioci se obavještavaju oglasom koji se objavljuje istog dana kada se donese rješenje o otvaranju stečajnog postupka.​​ 

Oglas iz stava 1 ovog člana objavljuje se isticanjem na oglasnoj tabli Centralne banke i​​ banke.​​ 

Oglas iz stava 1 ovog člana se objavljuje u "Službenom listu Crne Gore", u sredstvima javnog informisanja i preko internet stranice Centralne banke.​​ 

Rješenje o otvaranju stečajnog postupka se dostavlja banci, Fondu za zaštitu depozita, bankama u​​ inostranstvu kod kojih banka ima otvoren račun i Centralnom registru privrednih subjekata (u daljem tekstu: CRPS).

Član 24​​ 

Oglas o otvaranju stečajnog postupka sadrži:​​ 

1) naziv i sjedište Centralne banke;​​ 

2) naziv organa Centralne banke koji je donio​​ rješenje;​​ 

3) izvod iz rješenja o otvaranju stečajnog postupka;​​ 

4) ime stečajnog upravnika sa bližim podacima;​​ 

5) poziv povjeriocima da, u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa u "Službenom listu Crne Gore", prijave stečajnom upravniku svoja potraživanja sa dokazima, uz upozorenje da će se neblagovremene prijave odbaciti;​​ 

6) poziv dužnicima da svoje dugove​​ izmire bez odlaganja;​​ 

7) dan isticanja oglasa na oglasnoj tabli.​​ 

4. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka​​ 

a) Vrijeme nastupanja​​ 

Član 25​​ 

Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju danom isticanja oglasa na oglasnoj tabli, u skladu sa članom 23 st. 1 i 2 ovog zakona.

Momentom prijema rješenja o otvaranju stečajnog postupka od strane operatera platnog sistema kod kojeg banka nad kojom je otvoren stečajni postupak ima račun, operater platnog sistema će izvršiti blokadu svih računa banke i zabraniće banci raspolaganje svim novčanim sredstvima.

Blokada računa banke iz stava 2 ovog člana ne odnosi se na novčana ili druga sredstva koja se mogu staviti u svrhu ispunjenja obaveza u platnom sistemu po nalozima primljenim do momenta prijema​​ rješenja iz stava 2 ovog člana.​​ 

b) Stečajna masa​​ 

Član 26​​ 

Danom otvaranja stečajnog postupka obrazuje se stečajna masa.​​ 

Stečajna masa se sastoji od sve pokretne, nepokretne, materijalne i nematerijalne imovine banke, gdje god se ona nalazi, svih potraživanja banke, svih ugovornih prava, svih intelektualnih prava i ostalih prava stečenih na osnovu zakona.​​ 

Izuzetno od stava 2 ovog člana, u stečajnu masu ne ulazi imovina banke ili pravo (kolateral) koje je banka založila radi obezbjeđenja kredita za ispunjenje obaveza u platnom sistemu, a koji je uzela od drugog učesnika platnog sistema.

v) Računi i naziv dužnika​​ 

Član 27​​ 

Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi banke i prestaju prava lica koja su bila ovlašćena da raspolažu imovinom banke, a na​​ zahtjev stečajnog upravnika otvoriće se novi račun preko kojeg će se vršiti poslovanje banke.​​ 

Novčana sredstva sa ugašenih računa banke prenose se na novi račun.​​ 

Uz naziv banke dodaje se pri potpisivanju oznaka: "u stečaju", sa naznačenjem novog broja računa preko kojeg se vrši poslovanje banke.​​ 

g) Prenošenje funkcija​​ 

Član 28 ​​ 

Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju ovlašćenja nadzornog odbora i upravnog odbora banke, zastupnika i prokuratora i prenose se na stečajnog upravnika.​​ 

d) Radni odnosi​​ 

Član 29 ​​ 

Danom otvaranja stečajnog postupka prestaje radni odnos zaposlenima u banci.​​ 

Zaposleni kojima prestane radni odnos ostvaruju prava u skladu sa opštim propisima o radnim odnosima.​​ 

Radi okončanja poslova u skladu sa članom 21 ovog zakona, a u​​ cilju povećanja stečajne mase i sprečavanja nastupanja štetnih posljedica za banku i povjerioce, stečajni upravnik može, bez saglasnosti​​ guvernera Centralne banke, zaposliti najviše do 10% od broja izvršilaca koji je banka imala prije dana otvaranja stečajnog postupka.​​ 

Lica iz stava 3 ovog člana imaju pravo na zaradu, u visini koju odredi stečajni upravnik, uz saglasnost stečajnog odbora.​​ 

Isplata zarade iz stava 4 ovog člana vrši se na teret troškova stečajnog postupka.​​ 

Član 30 ​​ 

Članovi nadzornog odbora, članovi upravnog odbora i drugi zaposleni, iako im je prestala funkcija, odnosno rad kod banke dužni su da stečajnom upravniku daje sve potrebne podatke i obavještenja do zaključenja stečajnog postupka ili dok ih stečajni odbor ne oslobodi te obaveze.​​ 

đ) Kamate​​ 

Član 31​​ 

Danom otvaranja stečajnog postupka prestaje da teče kamata na potraživanja povjerilaca.​​ 

e) Važenje ugovora​​ 

Član 32​​ 

Ugovori zaključeni sa bankom prije otvaranja stečajnog postupka ostaju na snazi, ukoliko stečajni upravnik, uz saglasnost stečajnog odbora ne obavijesti drugu stranu o odustanku od ugovora u roku od 90 dana od dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja​​ stečaja.​​ 

Ako stečajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana može tražiti samo naknadu stvarne štete kao stečajni povjerilac, po redosledu prioriteta iz člana 48 ovog zakona.​​ 

Član 33​​ 

Ugovor o zakupu stečajni upravnik može otkazati sa otkaznim rokom od 30 dana, nezavisno od zakonskih ili ugovorenih rokova.​​ 

Otkazom ugovora o zakupu iz stava 1 ovog člana ne dira se u pravo druge ugovorne strane na naknadu štete, u skladu sa članom 32 stav 2 ovog zakona.​​ 

ž) Pobijanje pravnih radnji​​ 

Član 34​​ 

Stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo pobijanja pravnih radnji koje je banka učinila na štetu povjerilaca u posljednje 3 godine prije dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka, podnošenjem tužbe privrednom sudu.​​ 

Postupak pobijanja pravne radnje stečajni upravnik obavezno pokreće kada se radi o:​​ 

1) transakcijama lica povezanih sa bankom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka, koje su izvršene po povlašćenim uslovima.

2) fiktivnim pravnim poslovima kojima se onemogućava namirenje povjerilaca banke.​​ 

Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečaja.​​ 

z) Izvršenja i obezbjeđenja​​ 

Član 35​​ 

Danom otvaranja stečajnog postupka,​​ sudski postupci pokrenuti protiv banke koji su u toku obustavljaju se, a povjerioci su dužni da o tim postupcima obavijeste stečajnog upravnika i prijave svoja potraživanja, u skladu sa odredbama ovog zakona.​​ 

Nijedan sudski postupak protiv banke se ne može pokrenuti, osim u skladu sa odredbama ovog zakona.​​ 

Član 36​​ 

Danom otvaranja stečajnog postupka ne može se protiv banke dozvoliti izvršenje obezbjeđenja niti prinudno izvršenje radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava.​​ 

Postupci radi obezbeđenja i izvršenja iz stava 1 ovog člana koji su u toku prekidaju se.​​ 

Na imovini banke u toku stečajnog postupka ne mogu se uspostavljati nova založna prava niti drugi tereti.​​ 

Član 37

- brisan -​​ 

Član 38​​ 

Imovinu, koja nije vlasništvo banke, stečajni upravnik je dužan da po podnesenom zahtjevu vrati vlasniku u razumnom roku.​​ 

5. Odlučivanje o potraživanjima​​ 

a) Prijavljivanje potraživanja​​ 

Član 39​​ 

Danom nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka potraživanja povjerilaca prema banci, koja nijesu dospjela, smatraju se dospjelim.

Povjerioci su dužni da stečajnom upravniku prijave svoja potraživanja sa dokazima, najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka nad bankom u "Službenom listu Crne Gore.​​ 

Prijave potraživanja podnijete poslije isteka roka iz stava 1 ovog člana odbaciće se kao neblagovremene.​​ 

Potraživanja iz poslovne evidencije banke smatraju se prijavljenim.​​ 

Potraživanja utvrđena pravosnažnom​​ sudskom odlukom, prije otvaranja stečajnog postupka, smatraju se prijavljenim.​​ 

b) Ispitivanje potraživanja​​ 

Član 40​​ 

Prijavljena potraživanja povjerilaca ispituje stečajni upravnik.​​ 

Stečajni upravnik je dužan da o prijavljenim potraživanjima odluči u roku od 30 dana od dana isteka roka za njihovo prijavljivanje.​​ 

Izuzetno od stava 2 ovog člana, potraživanja učesnika platnog sistema iz člana 26 stav 3 ovog zakona i prava koja iz njih proističu utvrđuje stečajni upravnik u roku od 24 sata po prijemu dužnosti, o čemu je dužan da donese posebnu odluku.

Izuzetno, stečajni odbor može rok iz stava 2 ovog člana produžiti za 30 dana, na predlog stečajnog upravnika.​​ 

v) Rješenje i žalbe po prijavljenim potraživanjima​​ 

Član 41​​ 

O visini prijavljenih potraživanja i​​ potraživanja koja se smatraju prijavljenim stečajni upravnik donosi rješenja i dostavlja ih povjeriocima, najkasnije do isteka rokova iz člana 40 ovog zakona, s tim da visinu potraživanja po osnovu depozita, koji se štite u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita depozita, umanjuje za iznos obračunatih garantovanih depozita koje isplaćuje Fond za zaštitu depozita.​​ 

Protiv rješenja iz stava 1 ovoga člana može se podnijeti žalba stečajnom odboru, u roku od osam dana od dana prijema rješenja.​​ 

Po žalbi iz​​ stava 2 ovog člana, stečajni odbor je dužan da odluči u roku od osam dana od dana prijema žalbe.​​ 

Protiv rješenja stečajnog odbora iz stava 3 ovog člana ili ukoliko stečajni odbor ne odluči u propisanom roku, podnosilac žalbe ima pravo da pokrene postupak​​ pred nadležnim sudom, u roku od osam dana od dana prijema odluke stečajnog odbora ili isteka roka za odlučivanje, radi utvrđivanja osporenog potraživanja.​​ 

Član 42​​ 

Obavještenje po prijavljenim potraživanjima koje sadrži podatke o povjeriocima i iznosu prijavljenih, priznatih, djelimično priznatih ili osporenih potraživanja ističe se na oglasnoj tabli Centralne banke i banke.​​ 

Obavještenje iz stava 1 ovog člana ne sadrži podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu banke.​​ 

g) Prebijanje potraživanja

Član 42a

Stečajni upravnik ima pravo da, bez saglasnosti povjerilaca, izvrši prebijanje međusobnih potraživanja banke i povjerilaca koja su dospjela prije donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka.

6. Prodaje​​ 

Član 43 ​​ 

Stečajni upravnik može prenijeti dio ili ukupnu imovinu i/ili obaveze banke u stečaju na drugu banku ili banke (u daljem tekstu: druga banka).

Prenos iz stava 1 ovog člana vrši se bez saglasnosti deponenata i drugih povjerilaca i bez saglasnosti dužnika banke.

Na prenos iz stava 1 ovog člana ne plaćaju se porezi, doprinosi. takse i druge naknade utvrđene zakonom.

U skladu sa ugovorom o prenosu imovine i obaveza banke u stečaju na drugu banku može se vršiti i prenos imovine koja je opterećena hipotekom ili drugim stvarnim pravima.

Ne može se​​ vršiti prenos imovine iz stava 1 ovog člana koja je predmet izvršenja ili imovine za koju je stavljena zabrana raspolaganja.

Vrijednost imovine i/ili obaveza koje se prenose na drugu banku utvrđuju se ugovorom o prenosu imovine i/ili obaveza banke u stečaju na drugu banku.

Savjet Centralne banke odobrava prenos imovine i/ili obaveza banke u stečaju na drugu banku odobrenjem predloga ugovora iz stava 6 ovog člana.

Odobrenje iz stava 7 ovog člana Savjet Centralne banke​​ može izdati ukoliko utvrdi da, nakon prenosa imovine i/ili obaveza banke u stečaju, druga banka može nastaviti da posluje na način koji ne ugrožava finansijsko stanje te banke i usklađenost njenog poslovanja sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona.

O izvršenom prenosu imovine​​ i/ili obaveza u skladu sa ovim članom stečajni upravnik obavještava deponente, druge povjerioce i dužnike banke, u roku od pet radnih dana od dana izvršenog prenosa.

Ako se prenos imovine i/ili obaveza vrši uz plaćanje premije od strane druge banke, plaćena premija ulazi u stečajnu masu.

Član 44​​ 

Imovina banke koja ulazi u stečajnu masu prodaje se javnim nadmetanjem.​​ 

Stečajni upravnik, po prethodno pribavljenoj saglasnosti stečajnog odbora, može vršiti prodaju i putem prikupljanja ponuda ili neposrednom​​ pogodbom.​​ 

Početna cijena za prodaju imovine je cijena koju je utvrdio ovlašćeni procjenjivač, ali takva procjena nije obavezujuća kod utvrđivanja minimalne cijene.​​ 

Stečajni odbor daje saglasnost na mjesto, vrijeme i cijenu prodaje, uključujući konačno odobrenje same prodaje, ukoliko prodaja nije izvršena javnim nadmetanjem.​​ 

Član 45​​ 

Stečajni upravnik prilikom svake prodaje treba da:​​ 

1) postigne što povoljniju cijenu, radi zaštite povjerilaca banke;​​ 

2) osigura ravnopravnost mogućih kupaca;​​ 

3) onemogući​​ bilo koju vrstu diskriminacije prilikom nadmetanja i razmatranja ponuda.​​ 

Član 46​​ 

Odluka o prodaji imovine, nakon davanja saglasnosti stečajnog odbora, je konačna.​​ 

Prodaja imovine banke ne može se odobriti dužniku banke koji nije o roku dospjelosti izmirio svoju obavezu prema banci, a što je uticalo na postojanje uslova za otvaranje stečajnog postupka.​​ 

7. Namirenje povjerilaca​​ 

a) Namirenje troškova postupka​​ 

Član 47​​ 

Diobi stečajne mase može se pristupiti i prije unovčenja cjelokupne imovine.​​ 

Prije nego što se pristupi namirenju povjerilaca, stečajni upravnik iz stečajne mase izdvaja iznos potreban za isplatu troškova stečajnog postupka.​​ 

Zarade zaposlenih u banci i naknade štete za povrede na radu ostvarene do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka, namiruju se kao troškovi stečajnog postupka.​​ 

b) Redosled prioriteta​​ 

Član 48 ​​ 

Potraživanja povjerilaca banke isplaćuju se po sljedećem redosljedu prioriteta:

1) obezbijeđena potraživanja do vrijednosti njihovog obezbjeđenja, umanjena za razumne troškove prodaje;

2) potraživanja Centralne banke po osnovu kredita datih banci ili drugih obaveza banke nastalih tokom privremene uprave ili stečajnog postupka nad bankom, u skladu sa ovim zakonom;

3) potraživanja Fonda za zaštitu depozita po osnovu garantovanih depozita;

4) potraživanja deponenata, čiji su depoziti zaštićeni u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita depozita, po osnovu razlike iznosa​​ depozita koje nije isplatio Fond za zaštitu depozita;

5) potraživanja ostalih deponenata;

6) potraživanja ostalih povjerilaca, osim povjerilaca iz tačke 7 ovog stava;

7) potraživanja povjerilaca po osnovu subordinisanog duga i/ili hibridnih instrumenata;

8) potraživanja akcionara banke.

Potraživanja povjerilaca banke isplaćuju se po sljedećem redosljedu prioriteta:

1) obezbijeđena potraživanja do vrijednosti njihovog obezbjeđenja, umanjena za razumne troškove prodaje;

2) potraživanja Centralne banke po osnovu kredita datih banci ili drugih obaveza banke nastalih tokom privremene uprave, postupka sanacije ili stečajnog postupka nad bankom, u skladu sa zakonom;

3) potraživanja Fonda za zaštitu depozita po osnovu isplaćenih garantovanih depozita;

4) potraživanja fizičkih lica i pravnih lica koja su u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo razvrstana kao mikro, mala ili srednja pravna lica, po osnovu zaštićenih depozita u iznosima koji prelaze iznose garantovanih depozita;

5) potraživanja po osnovu zaštićenih depozita koji nijesu obuhvaćeni tač. 3 i 4 ovog stava;

6) potraživanja po osnovu dužničkih instrumenata za koja su ispunjeni sljedeći uslovi:

- izvorni ugovoreni rok dospijeća instrumenta iznosi najmanje godinu dana,

- instrument nije derivat niti sadrži ugrađene derivate,

- ugovor o instrumentu i, ako je primjenjivo, prospekt u vezi sa emitovanjem tog instrumenta, sadrži odredbu o tretmanu tog instrumenta u slučaju stečaja banke;

7) potraživanja drugih povjerilaca, osim povjerilaca iz tač. 8 do 11 ovog stava;

8) potraživanja akcionara banke;

9) potraživanja po osnovu instrumenata koje je emitovala banka, a koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija, ispunjavaju uslove za instrumente dopunskog kapitala banke i druga podređena potraživanja, koja se na osnovu ugovora u slučaju stečaja banke isplaćuju istovremeno sa potraživanjima po osnovu instrumenata dopunskog kapitala banke;

10) potraživanja po osnovu instrumenata kapitala koje je emitovala banka, a koja​​ u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija, ispunjavaju uslove za instrumente dodatnog osnovnog kapitala banke i druga podređena potraživanja, koja se na osnovu ugovora u slučaju stečaja banke isplaćuju istovremeno​​ sa potraživanjima po osnovu instrumenata dodatnog osnovnog kapitala banke;

11) potraživanja po osnovu instrumenata kapitala koje je​​ emitovala banka, a koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija, ispunjavaju uslove za instrumente redovnog osnovnog kapitala banke i druga​​ podređena potraživanja, koja se na osnovu ugovora u slučaju stečaja banke isplaćuju istovremeno sa potraživanjima po osnovu instrumenata redovnog osnovnog kapitala.

Dužnički instrumenti iz stava 2 tačka 6 ovog člana su obveznice i ostali oblici prenosivog duga i instrumenti kojima se stvara ili priznaje dug.

Isplata potraživanja iz nižeg reda prioriteta vrši se nakon što se u potpunosti isplate potraživanja iz višeg reda prioriteta.​​ 

Potraživanja iz istog reda prioriteta se isplaćuju proporcionalno, ukoliko ne postoji dovoljno sredstava da se isplate u potpunosti.​​ 

v) Glavna​​ dioba​​ 

Član 49​​ 

Stečajni upravnik sačinjava nacrt za glavnu diobu koji sadrži podatke o: potraživanjima, povjeriocima, visini potraživanja i visini novčanih sredstava namijenjenih za diobu, redosledu prioriteta potraživanja i druge podatke od značaja za namirenje povjerilaca.​​ 

Nacrt za glavnu diobu oglašava se isticanjem na oglasnoj tabli Centralne banke i banke.​​ 

Na nacrt za glavnu diobu može se uložiti prigovor stečajnom odboru, u roku od 8 dana od dana oglašavanja.​​ 

Stečajni odbor, nakon odlučivanja po prigovorima, odobrava glavnu diobu.​​ 

Stečajni upravnik, u skladu sa odobrenom glavnom diobom, donosi rješenje o glavnoj diobi koje se dostavlja povjeriocima i dužan je isplatiti povjerioce u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja.​​ 

8. Zaključenje stečajnog postupka​​ 

Član 50 ​​ 

Kada stečajni odbor prihvati izvještaj stečajnog upravnika da su svi poslovi okončani predložiće Centralnoj banci da donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka.​​ 

Rješenje o zaključenju stečajnog postupka donosi Savjet Centralne banke.

Pravosnažno rješenje o zaključenju stečajnog postupka objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore" i dostavlja CRPS-u, radi brisanja banke iz tog registra.​​ 

Član 51 ​​ 

Ako stečajni upravnik, poslije otvaranja stečajnog postupka, utvrdi da bi dalje vođenje postupka prouzrokovalo nesrazmjerne troškove obustaviće dalje unovčenje stečajne mase i predložiće Savjetu Centralne banke da zaključi postupak.​​ 

Postupci koji su u toku, a u vezi su sa stečajnim postupkom, obustavljaju se.​​ 

IV POSTUPAK LIKVIDACIJE​​ 

Član 52 ​​ 

Savjet Centralne banke donosi rješenje o likvidaciji banke, kojim se imenuje i likvidacioni upravnik.​​ 

Rješenje o likvidaciji banke je konačno.​​ 

Rješenje o likvidaciji banke dostavlja se banci i registarskom sudu.​​ 

Protiv rješenja o likvidaciji banke može se pokrenuti upravni spor.

Nadležan sud je dužan da u sporu iz stava 4 ovog člana donese odluku u roku od 30 dana od dana prijema tužbe.

Član 53 ​​ 

Predsjednik upravnog odbora banke čiji je nadležni organ donio odluku o prestanku rada banke dužan je da tu odluku dostavi Centralnoj banci, narednog dana od dana njenog donošenja.​​ 

Član 54​​ 

Ako se pri zaključivanju likvidacionog bilansa utvrdi da su ispunjeni uslovi za otvaranje stečajnog postupka, likvidacioni upravnik je dužan da takav predlog podnese Centralnoj banci.​​ 

U slučaju iz stava 1 ovog člana, radnje sprovedene u postupku likvidacije važe i u stečajnom postupku.​​ 

Član 55​​ 

Odredbe ovog zakona koje se odnose na stečajni postupak shodno se primjenjuju i na postupak likvidacije, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.​​ 

U postupku likvidacije neće se primjenjivati odredbe stečajnog postupka kojima se uređuje pobijanje pravnih radnji.​​ 

Član 56​​ 

Ako po okončanju postupka likvidacije preostanu sredstva, ta sredstva se dijele akcionarima banke, u skladu sa ugovorom o osnivanju i drugim aktima banke.​​ 

Potraživanja povjerilaca koja nijesu prijavljena do dana diobe likvidacione mase izmiriće, po okončanju postupka likvidacije, lica u čiju je korist uplaćen ostatak imovine likvidacione mase poslije glavne diobe, i to samo do visine vrijednosti i preuzete imovine.​​ 

Zahtjev za namirenje povjerilaca iz stava 2 ovog člana mora se podnijeti licima iz stava 2 ovog člana najkasnije u roku od šest mjeseci nakon okončanja likvidacionog postupka.​​ 

V KAZNENE ODREDBE​​ 

Član 57​​ 

Novčanom kaznom od 500 do 1.000 EUR kazniće se za prekršaj stečajni upravnik, ako​​ ne obezbijedi imovinu banke; ne ažurira poslovne knjige, knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju banke; do dana otvaranja stečajnog postupka; ne dostavi Fondu za zaštitu depozita podatke, a po potrebi i dokumentaciju, koji su potrebni za obračun i isplatu garantovanih depozita u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita depozita; ne sačini popis imovine banke; ne sastavi početni bilans stečaja; se ne stara o ostvarivanju potraživanja banke; ne sastavi izvještaj o finansijskom stanju banke; ne donese odluku​​ po prijavljenim potraživanjima povjerilaca, uključujući i potraživanja Fonda za zaštitu depozita po osnovu isplate garantovanih depozita; ne preduzima mjere da unovči imovinu banke; ne sastavi nacrt za glavnu diobu ili ne sačini završni stečajni bilans (član 13).​​ 

Član 58​​ 

Novčanom kaznom od 500 do 1.000 EUR kazniće se za prekršaj likvidacioni upravnik, ako ne obezbijedi imovinu banke; ne ažurira poslovne knjige, knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju banke do dana otvaranja likvidacionog postupka; ne sačini popis imovine banke; ne sastavi početni bilans likvidacije; ne stara se o ostvarivanju potraživanja banke; ne sastavi izvještaj o finansijskom stanju banke; ne preduzima mjere da unovči imovinu banke; ne sastavi nacrt za glavnu diobu ili ne sačini završni likvidacioni bilans (član 55 stav 1, a u vezi sa članom 13).

Novčanom kaznom od 500 do 1.000 EUR, kazniće se za prekršaj likvidacioni upravnik, ako ne podnese predlog Centralnoj banci za sprovođenje stečajnog postupka kada su za to ispunjeni uslovi (član​​ 54).​​ 

VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE​​ 

Član 59​​ 

Stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije započet nakon stupanja na snagu Zakona o Centralnoj banci Crne Gore i Zakona o bankama završiće se po odredbama ovog zakona.​​ 

Član 59a

Stečajni postupci, odnosno postupci likvidacije banke započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po zakonu po kojem su započeti.

Član 59b

Ovlašćenja organa upravljanja i izvršnog direktora banke utvrđenih Zakonom o stečaju i likvidaciji banaka ("Službeni list RCG", broj 47/01 i "Službeni list CG", br. 62/08 i 44/10) iz člana 13 stav 1, člana 16 stav 4, člana 28 stav 1, člana 30 i člana 53 stav 1 ovog zakona primjenjivaće se do dana stupanja na dužnost nadzornih i upravnih odbora kreditne institucije u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija.

Član 59c

Odredba člana 48 stav 2 ovog zakona primjenjivaće se od dana početka primjene zakona kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija, kada prestaje da važi član 48 stav 1 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka ("Službeni list RCG", broj 47/01 i "Službeni list CG", br. 62/08 i 44/10).

 

Član 60​​ 

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe poglavlje VIII "Stečaj" i odredbe čl. 79-87 i poglavlje IX "Likvidacija" i odredbe čl. 88-91 Zakona o bankama ("Službeni list RCG", br. 52/2000).​​ 

Član 61​​ 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".