Zakon o stečaju
Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 1/2011, 53/2016, 32/2018 - Odluka US CG, 62/2018 - Odluka US CG i 1/2022.
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Član 1
(1) Ovim zakonom uređuju se uslovi, način pokretanja i sprovođenja stečaja.
(2) Stečaj, u smislu ovog zakona, sprovodi se bankrotstvom i reorganizacijom.
(3) Pod bankrotstvom se podrazumijeva namirenje povjerilaca prodajom imovine stečajnog dužnika i prodajom stečajnog dužnika kao pravnog lica.
(4) Pod reorganizacijom se podrazumijeva namirenje povjerilaca prema usvojenom planu reorganizacije redefinisanjem dužničko-povjerilačkih odnosa, promjenom pravnog položaja dužnika ili na drugi način predviđen planom reorganizacije.
Ciljevi stečajnoga postupka
Član 2
(1) Stečajni postupak se sprovodi radi kolektivnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika, ako ima imovine stečajnog dužnika za njihovo namirenje, unovčenjem te imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.
(2) U toku stečajnog postupka može se sprovesti reorganizacija stečajnog dužnika radi uređivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima u cilju održavanja njegove djelatnosti.
Načelo zaštite stečajnih povjerilaca
Član 3
Stečajni postupak se sprovodi radi kolektivnog i srazmjernog namirenja stečajnih povjerilaca, u skladu sa ovim zakonom.
Načelo jednakog tretmana i ravnopravnosti
Član 4
(1) U stečajnom postupku povjerioci imaju jednak tretman u skladu sa njihovim statusom uređenim ovim zakonom.
(2) Povjerioci u okviru istog isplatnog reda su ravnopravni.
Načelo ekonomičnosti
Član 5
Stečajni postupak se vodi na način da se omogući ostvarivanje najveće moguće vrijednosti imovine stečajnog dužnika i najvećeg mogućeg stepena namirenja povjerilaca na najefikasniji način, u što kraćem vremenu uz najniže troškove.
Načelo sudskog sprovođenja postupka
Član 6
Stečajni postupak, nakon otvaranja, sprovodi nadležni sud.
Načelo imperativnosti i prekluzivnosti
Član 7
(1) Stečajni postupak je uređen ovim zakonom na imperativan način.
(2) Na pitanja koja nijesu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju parnični postupak i postupak posredovanja.
(3) Propisani rokovi su prekluzivni, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Načelo hitnosti
Član 8
(1) Stečajni postupak je hitan.
(2) U stečajnom postupku nije dozvoljen zastoj i prekid postupka.
Načelo dvostepenosti
Član 9
Stečajni postupak je dvostepen, osim ako je ovim zakonom isključen pravni lijek.
Načelo javnosti i informisanosti
Član 10
(1) Stečajni postupak je javan.
(2) Svi učesnici u stečajnom postupku koji imaju pravni interes, imaju pravo na blagovremeni uvid u podatke vezane za sprovođenje postupka, koji se odnose na ostvarivanje njihovih prava, osim podataka koji predstavljaju poslovnu ili službenu tajnu.
Stečajni dužnik
Član 11
(1) Pod stečajnim dužnikom, u smislu ovog zakona, smatraju se:
1) pravna lica;
2) privredna društva koja nemaju svojstvo pravnog lica;
3) preduzetnici.
(2) Stečajni dužnici, u smislu ovog zakona, ne mogu biti:
1) organi, organizacije i institucije koje se finansiraju iz budžeta Crne Gore, budžeta jedinica lokalne samouprave i državni fondovi;
2) Centralna banka ili nezavisna regulatorna tijela;
3) pravna lica čiji se stečaj uređuje posebnim propisom.
Stečajni razlozi
Član 12
(1) Stečaj se otvara u slučajevima stečajnih razloga utvrđenih ovim zakonom.
(2) Stečajni razlozi su trajnija nesposobnost plaćanja ili prezaduženost.
(3) Stečajni dužnik je trajnije nesposoban za plaćanje ako ne može da odgovori svojim novčanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospjelosti obaveze i ako je potpuno obustavio sva plaćanja u periodu od 30 dana neprekidno.
(4) Stečajni dužnik je prezadužen ako je njegova imovina manja od njegovih obaveza, ali se neće smatrati da je dužnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja, kao što su raspoloživi izvori sredstava, vrsta imovine i pribavljana osiguranja, može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obaveze po dospijeću.
Pretpostavka stečajnog razloga
Član 13
Postojanje stečajnog razloga se pretpostavlja u slučaju kada je predlog za pokretanje stečajnog postupka podnio povjerilac koji u izvršnom postupku sprovedenom u Crnoj Gori nije mogao namiriti svoje potraživanje od stečajnog dužnika, u roku od 45 dana od dana započetog sprovođenja izvršenja.
II. STEČAJNI POSTUPAK
Nadležnost
Član 14
Stečajni postupak se sprovodi u Privrednom sudu Crne Gore (u daljem tekstu: Privredni sud).
Obaveze učestvovanja i prinudne mjere
Član 15
(1) Stečajni dužnik, njegovi zastupnici, odnosno druga lica dužni su da stečajnom sudu, imenovanom vještaku i stečajnom upravniku, na njihov zahtjev, daju potpune i istinite informacije. Stečajni dužnik ili njegovi zastupnici su dužni i da doprinose obezbjeđenju stečajne mase, kao i da se uzdržavaju od štetnih radnji.
(2) Ukoliko stečajni dužnik, njegovi zastupnici, odnosno druga lica ne izvršavaju obaveze iz stava 1 ovog člana ili vrše radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne preduzimaju radnje potrebne za obezbjeđivanje stečajne mase, stečajni sudija može tim licima, po službenoj dužnosti ili na predlog privremenog ili stečajnog upravnika, izreći novčanu kaznu u iznosu do 5.000 eura.
(3) Novčana kazna iz stava 2 ovog člana izriče se rješenjem.
(4) Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana može se izjaviti žalba koja ne odlaže izvršenje rješenja.
Dostavljanje
Član 16
(1) Sudska pismena koja su upućena širem krugu lica dostavljaju se, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, isticanjem pismena na oglasnu tablu suda. Dostavljanje se smatra izvršenim istekom osmog dana od dana isticanja na oglasnoj tabli.
(2) Kada se prema odredbama ovog zakona pismeno suda ili drugog stečajnog organa dostavlja dužniku ili drugom licu koje ima sjedište upisano u odgovarajućem registru, dostavljanje se vrši na adresu sjedišta iz registra i na adresi elektronske pošte, ako je ona upisana u registar. Ako se dostavljanje ne može izvršiti na toj adresi, odnosno ako dužnik ili drugo lice ne potvrde prijem elektronske pošte, dostavljanje će se izvršiti isticanjem pismena na oglasnu tablu suda. Dostavljanje se smatra izvršenim protekom osmog dana od dana isticanja na oglasnoj tabli.
(3) Ako povjerilac ili drugi učesnik ima punomoćnika, dužan je da prilikom preduzimanja prve radnje u postupku obavijesti stečajnog upravnika.
(4) Ako lice ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenog zastupnika, dostavljanje se vrši punomoćniku, odnosno zastupniku.
(5) U slučajevima koji nijesu utvrđeni ovim zakonom dostavljanje se vrši shodno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak.
Javno oglašavanje
Član 17
(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavještenja i sl.), za koja je zakonom određeno da se javno objavljuju, objavljuju se istovremeno u „Službenom listu Crne Gore“, u elektronskoj formi, odnosno na internet stranici suda, i na oglasnoj tabli suda, u cjelini ili u izvodu. Smatra se da je oglašavanje izvršeno istekom osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
(2) Stečajni sud može odrediti da se oglašavanje izvrši i u nekom drugom javnom mediju.
(3) Javnim oglašavanjem iz stava 1 ovog člana se smatra da je dostavljanje izvršeno svim učesnicima u stečajnom postupku.
Odluke
Član 18
(1) Odluke u stečajnom postupku donose se u formi rješenja i zaključka.
(2) Zaključkom se odlučuje o izdavanju naloga službenom licu ili organu stečajnog postupka za vršenje pojedinih radnji, odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to predviđeno ovim zakonom.
(3) Sud može da izda i druge naloge kojima se obezbjeđuje poštovanje duha i cilja ovog zakona ili izvršavanje obaveza propisanih ovim zakonom.
Pravni ljekovi
Član 19
(1) Protiv rješenja u stečajnom postupku može se izjaviti žalba nadležnom sudu, u roku od osam dana.
(2) Žalba se može podnijeti u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja iz stava 1 ovog člana u „Službenom listu Crne Gore“, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(3) Kada je ovim zakonom određeno da rješenje mora biti dostavljeno određenim licima, rok za žalbu teče od dana dostavljanja rješenja.
(4) O žalbi iz stava 1 ovog člana sud je dužan da odluči najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
(5) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(6) Stečajni sudija može, ako nađe da je žalba osnovana, i sam donijeti rješenje o usvajanju žalbe. Protiv ovog rješenja je dozvoljena posebna žalba.
(7) Odredbe stava 6 ovog člana ne primjenjuju se ako je žalba izjavljena na rješenje o otvaranju stečajnog postupka, rješenje o potvrđivanju plana reorganizacije i rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
(8) U stečajnom postupku se ne može podnijeti predlog za ponavljanje postupka niti se može izjaviti revizija.
(9) Protiv zaključka nije dozvoljena žalba.
Prigovori
Član 20
(1) Stečajni dužnik, povjerilac ili lice koje ima pravni interes, može da podnese Privrednom sudu prigovor na radnju koju je stečajni upravnik dužan da izvrši u skladu sa ovim zakonom ili da podnese zahtjev za prinudno izvršenje radnje koju je na osnovu ovog zakona trebao da preduzme, a nije preduzeo.
(2) Prigovor iz stava 1 ovog člana se podnosi u roku od osam dana od dana saznanja za radnju stečajnog upravnika, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(3) O prigovoru iz stava 2 ovog člana odlučuje stečajni sudija u roku od osam dana od dana podnošenja prigovora.
(4) Podnošenje prigovora ne odlaže izvršenje odluke stečajnog upravnika, ukoliko sud drukčije ne odluči.
Troškovi postupka
Član 21
(1) Svaki povjerilac snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Troškovi nastali u sudskim postupcima radi ostvarivanja prava povjerilaca u pogledu utvrđivanja osnovanosti i namirenja potraživanja ne smatraju se troškovima stečajnog postupka.
Organi stečajnog postupka
Član 22
Organi stečajnog postupka su stečajni sudija, stečajni upravnik i odbor povjerilaca.
Stečajni sudija
Član 23
(1) Stečajni sudija:
1) odlučuje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka;
2) utvrđuje postojanje stečajnog razloga i odlučuje o otvaranju stečajnog postupka;
3) imenuje i razrješava stečajnog upravnika;
4) odobrava troškove stečajnog postupka;
5) određuje iznos privremene i konačne naknade troškova i nagrade stečajnog upravnika;
6) odlučuje o prigovorima na radnje stečajnog upravnika;
7) razmatra predlog plana reorganizacije i donosi odluku o odbacivanju, odnosno zakazuje ročište za razmatranje plana;
8) donosi rješenje kojim potvrđuje usvajanje plana reorganizacije, odnosno konstatuje da plan reorganizacije nije usvojen;
9) donosi rješenje o glavnoj diobi stečajne mase;
10) odlučuje o nastavku stečajnog postupka u skladu sa čl. 154 i 157 ovog zakona;
10a) odlučuje o zaključenju stečajnog postupka;
11) donosi druge odluke i preduzima druge radnje određene ovim zakonom.
Pravni položaj i status stečajnog upravnika
Član 24
(1) Stečajni upravnik vodi poslove i zastupa stečajnog dužnika, osim ako je ovim zakonom drukčije određeno.
Uslovi za imenovanje stečajnog upravnika
Član 25
(1) Za stečajnog upravnika može se imenovati fizičko lice koje je državljanin Crne Gore, koje ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravnika i koje se nalazi na listi stečajnih upravnika.
Napomena Redakcije: ovaj član prestaje da važi 18.1.2023. godine.
Uslovi za izdavanje licence za rad stečajnog upravnika
Član 25a
Licenca za rad stečajnog upravnika izdaje se licu:
1) koje je crnogorski državljanin;
2) koje ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost;
3) koje ima VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja;
4) koje ima najmanje pet godina radnog iskustva u VII1 nivou kvalifikacije obrazovanja;
5) koje ima položen stručni ispit za stečajnog upravnika;
6) koje nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje poslova stečajnog upravnika;
7) protiv koga se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti; i
8) kojem nije izrečena mjera bezbjednosti zabrana obavljanja poziva, djelatnosti i dužnosti.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Stručni ispit za stečajnog upravnika
Član 25b
(1) Stručni ispit za stečajnog upravnika polaže se pred komisijom za polaganje stručnog ispita (u daljem tekstu: Komisija) koju obrazuje organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(2) Komisija ima predsjednika, četiri člana i sekretara.
(3) Predsjednik i članovi Komisije imaju zamjenike.
(4) Predsjednik, članovi Komisije i njihovi zamjenici imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti građanskog, privrednog i stečajnog prava, menadžmenta i računovodstva na period od dvije godine i mogu biti ponovo imenovani.
(5) Sekretar Komisije imenuje se iz reda službenika Ministarstva.
(6) Predsjednik, članovi Komisije, njihovi zamjenici i sekretar Komisije imaju pravo na naknadu za rad u visini koju propisuje Ministarstvo.
(7) Program i način polaganja stručnog ispita za stečajnog upravnika propisuje Ministarstvo.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Troškovi polaganja stručnog ispita
Član 25c
(1) Troškove polaganja stručnog ispita za stečajnog upravnika iz člana 25a stav 1 tačka 5 ovog zakona snosi lice koje polaže stručni ispit za stečajnog upravnika.
(2) Visinu troškova polaganja stručnog ispita za stečajnog upravnika iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Izdavanje licence
Član 25č
(1) Zahtjev za izdavanje licence za rad stečajnog upravnika (u daljem tekstu: licenca) sa dokazima o ispunjenosti uslova iz člana 25a ovog zakona podnosi se Ministarstvu.
(2) O zahtjevu iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo donosi odluku u roku od 15 dana, od dana prijema zahtjeva.
(3) Licu koje ispunjava uslove iz člana 25a ovog zakona, Ministarstvo izdaje licencu na period od pet godina.
(4) Ako podnosilac zahtjeva ne ispunjava uslove iz člana 25a ovog zakona, Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje licence.
(5) Obrazac licence propisuje Ministarstvo.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Produženje licence
Član 25ć
(1) Stečajni upravnik može da podnese zahtjev za produženje licence.
(2) Zahtjev za produženje licence stečajni upravnik podnosi Ministarstvu najkasnije tri mjeseca prije isteka roka važenja licence.
(3) Uz zahtjev iz stava 2 ovog člana stečajni upravnik podnosi dokaze o ispunjenosti uslova iz člana 25a stav 1 tač. 1, 2 i 7 ovog zakona i prijavu za polaganje ispita provjere znanja stečajnog upravnika.
(4) O zahtjevu iz stava 2 ovog člana Ministarstvo će odlučiti u roku od 15 dana, od dana održavanja ispita provjere znanja stečajnog upravnika.
(5) Prilikom odlučivanja o zahtjevu za produženje licence, Ministarstvo po službenoj dužnosti utvrđuje da li stečajni upravnik ispunjava uslove iz člana 25a stav 1 tač. 6 i 8 ovog zakona.
(6) Stečajni upravnik može polagati ispit provjere znanja stečajnog upravnika najviše dva puta uzastopno.
(7) Ministarstvo će odbiti zahtjev za produženje licence ako:
1) utvrdi da je stečajni upravnik prestao da ispunjava uslove iz člana 25a ovog zakona;
2) stečajni upravnik ne položi ispit provjere znanja;
3) je stečajni upravnik više od dva puta u prethodnom petogodišnjem periodu odbio da postupa kao stečajni upravnik bez opravdanog razloga, odnosno ako je u navedenom periodu u više od dva predmeta razriješen dužnosti stečajnog upravnika u skladu sa članom 38 stav 1 tačka 1 do 6 ovog zakona;
4) je prema razriješenom stečajnom upravniku u prethodnom petogodišnjem periodu primijenjena mjera prinudnog izvršenja iz člana 39 stav 4 ovog zakona.
(8) Sud je dužan da bez odlaganja dostavi podatke Ministarstvu o stečajnom upravniku iz stava 7 tačka 4 ovog člana.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Ispit provjere znanja
Član 25d
(1) Ispit provjere znanja stečajnog upravnika polaže se pred Komisijom za polaganje ispita provjere znanja koju obrazuje Ministarstvo.
(2) Komisija iz stava 1 ovog člana ima predsjednika, četiri člana i sekretara.
(3) Predsjednik i članovi Komisije iz stava 1 ovog člana imaju zamjenike.
(4) Predsjednik, članovi Komisije iz stava 1 ovog člana i njihovi zamjenici imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti privrednog i stečajnog prava i menadžmenta na period od dvije godine i mogu biti ponovo imenovani.
(5) Sekretar Komisije iz stava 1 ovog člana imenuje se iz reda službenika Ministarstva.
(6) Predsjednik, članovi Komisije, njihovi zamjenici i sekretar Komisije iz stava 1 ovog člana imaju pravo na naknadu za rad u visini koju propisuje Ministarstvo.
(7) Program i način polaganja ispita provjere znanja propisuje Ministarstvo.
Troškovi polaganja ispita provjere znanja
Član 25dž
(1) Troškove polaganja ispita provjere znanja iz člana 25d ovog zakona snosi stečajni upravnik.
(2) Visinu troškova polaganja ispita provjere znanja iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Prestanak važenja licence
Član 25đ
(1) Licenca prestaje da važi istekom vremena za koje je izdata ili na zahtjev stečajnog upravnika.
(2) Zahtjev iz stava 1 ovog člana stečajni upravnik podnosi Ministarstvu.
(3) Odluku o zahtjevu iz stava 1 ovog člana Ministarstvo donosi u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Oduzimanje licence
Član 25e
(1) Ministarstvo će oduzeti licencu, ako utvrdi da:
1) prilikom izdavanja licence stečajni upravnik nije ispunjavao uslove iz člana 25a ovog zakona;
2) je stečajni upravnik prestao da ispunjava uslove iz člana 25a ovog zakona.
(2) Postupak oduzimanja licence može da pokrene Ministarstvo, Privredni sud, stranka u postupku, odnosno zastupnik ili punomoćnik stranke, i drugo zainteresovano lice podnošenjem obrazložene inicijative za oduzimanje licence stečajnom upravniku.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Upravno-sudska zaštita
Član 25f
Odluka kojom se odbija zahtjev za izdavanje, odnosno produženje licence, odluka kojom se utvrđuje da licenca prestaje da važi, kao i odluka o oduzimanju licence je izvršna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Registar licenciranih stečajnih upravnika
Član 25g
(1) Ministarstvo u elektronskom obliku vodi i redovno ažurira registar licenciranih stečajnih upravnika.
(2) Registar iz stava 1 ovog člana sadrži sljedeće podatke:
1) ime, prezime, broj telefona, e-mail adresu i adresu prebivališta, odnosno boravišta stečajnog upravnika;
2) datum izdavanja licence i broj licence;
3) da li stečajni upravnik ima zasnovan radni odnos i naziv i sjedište pravnog lica kod kojeg je radni odnos zasnovan;
4) o radnoj biografiji i nivou kvalifikacije obrazovanja stečajnog upravnika.
(3) Podaci iz stava 2 ovog člana objavljuju se na internet stranici Ministarstva i na portalu otvorenih podataka.
(4) Podaci iz stava 3 ovog člana dostupni su elektronskim putem korisnicima informacionog sistema pravosuđa.
(5) Stečajni upravnik je dužan da obavijesti Ministarstvo o promjeni podataka iz stava 2 ovog člana.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Upis i brisanje iz registra licenciranih stečajnih upravnika
Član 25h
(1) Stečajni upravnik kome je izdata licenca upisuje se u registar licenciranih stečajnih upravnika odmah nakon izdavanja licence.
(2) Stečajnog upravnika kome je prestala da važi licenca, kao i stečajnog upravnika kome je licenca oduzeta Ministarstvo pravde briše iz registra licenciranih stečajnih upravnika.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Ograničenja u imenovanju stečajnog upravnika
Član 26
- brisan -
Lista stečajnih upravnika
Član 27
(1) Listu stečajnih upravnika utvrđuje Ministarstvo.
(2) Lista iz stava 1 ovog člana može se dopunjavati.
(3) Lice koje se nalazi na listi stečajnih upravnika brisaće se na lični zahtjev.
Napomena Redakcije: ovaj član prestaje da važi 18.1.2023. godine.
Stručni ispit
Član 28
Program, uslove i način polaganja stručnog ispita za stečajnog upravnika i postupak upisivanja i brisanja sa liste stečajnih upravnika utvrđuje propisom Ministarstvo pravde.
Napomena Redakcije: ovaj član prestaje da važi 18.1.2023. godine.
Imenovanje stečajnog upravnika
Član 29
(1) Stečajni upravnik se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
(2) Protiv rješenja o imenovanju stečajnog upravnika može se izjaviti žalba. Žalbu mogu izjaviti stečajni dužnik i povjerioci. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja o imenovanju stečajnog upravnika.
(3) Stečajni sudija može izmijeniti rješenje o imenovanju stečajnog upravnika u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Protiv ovog rješenja dozvoljena je posebna žalba.
Napomena Redakcije: ovaj član prestaje da važi 18.1.2023. godine.
Imenovanje stečajnog upravnika
Član 29a
(1) Stečajni upravnik se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
(2) Izbor stečajnog upravnika vrši se metodom slučajnog odabira iz registra licenciranih stečajnih upravnika iz člana 25g ovog zakona, pomoću algoritma koji je sastavni dio aplikacije pravosudnog informacionog sistema.
(3) Bliži način izbora stečajnog upravnika iz stava 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Imenovanje stečajnog upravnika sa dodatnom stručnošću i iskustvom
Član 29b
(1) Ako stečajni sudija smatra da je za vođenje stečajnog postupka potrebno da stečajni upravnik raspolaže sa dodatnom stručnošću i iskustvom, može da, prije donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka, podnese obrazloženi zahtjev sudskoj pisarnici, radi imenovanja stečajnog upravnika u skladu sa članom 29a ovog zakona.
(2) U zahtjevu iz stava 1 ovog člana, stečajni sudija je dužan da navede da stečajni upravnik mora da ispunjava jedan ili više sljedećih uslova, i to da je:
1) lice sa položenim pravosudnim ispitom;
2) sertifikovani računovođa;
3) lice koje je u najmanje deset predmeta bilo angažovano kao stečajni upravnik;
4) lice koje ima najmanje pet godina radnog iskustva.
(3) Izbor stečajnog upravnika iz stava 1 ovog člana vrši se u skladu sa članom 29a stav 2 ovog zakona.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Žalba
Član 29c
(1) Odluka o imenovanju stečajnog upravnika u rješenju o otvaranju stečajnog postupka iz čl. 29a i 29b ovog zakona smatra se posebnim rješenjem.
(2) Protiv rješenja o imenovanju stečajnog upravnika iz čl. 29a i 29b ovog zakona, stečajni dužnik i povjerioci mogu izjaviti žalbu.
(3) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja o imenovanju stečajnog upravnika.
(4) Stečajni upravnik imenovan ukinutim rješenjem o imenovanju vrši poslove stečajnog upravnika do donošenja novog rješenja.
(5) Stečajni sudija može izmijeniti rješenje o imenovanju stečajnog upravnika u roku od tri dana od dana prijema žalbe.
(6) Protiv rješenja iz stava 5 ovog člana dozvoljena je žalba.
Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 18.1.2023. godine.
Izuzeće stečajnog upravnika
Član 29č
(1) Stečajni upravnik ne može da vodi poslove i zastupa stečajnog dužnika, ako:
1) je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke;
2) mu je stečajni sudija, stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili mu je bračni, odnosno vanbračni supružnik ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao ili nije;
3) je zaposlen kod stranke u postupku ili u društvu koje je u većinskom vlasništvu neke od stranaka u postupku, ili je akcionar ili član privrednog društva koje je stranka u postupku;
4) je u prethodnoj godini bio član organa upravljanja ili neko drugo ovlašćeno lice, računovođa ili nezavisni revizor stečajnog dužnika ili njemu povezanog lica;
5) mu je izrečena zabrana članstva u organima upravljanja;
6) ako je imenovanjem za stečajnog upravnika došao u sukob interesa u odnosu na stečajnog dužnika;
7) je povezano lice sa strankom u postupku, u smislu zakona kojim se uređuju privredna društava; ili
8) postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
(2) Ako stečajni upravnik u toku stečajnog postupka sazna za postojanje neke od okolnosti za izuzeće iz stava 1 ovog člana, dužan je da prekine dalji rad u tom postupku i o tome bez odlaganja obavijesti stečajnog sudiju.
(3) Stečajni sudija će, čim sazna da postoji neki od razloga za izuzeće iz stava 1 ovog člana, po službenoj dužnosti ili na predlog stranke, donijeti rješenje o izuzeću stečajnog upravnika.
(4) Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana primjenju se i na izuzeće privremenog stečajnog upravnika.
Privremeni stečajni upravnik
Član 30
(1) Sud može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev predlagača, da imenuje privremenog stečajnog upravnika prije donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka, ukoliko je neophodno da se imovina zaštiti od propadanja i neovlašćenog raspolaganja ili radi efikasnijeg vođenja postupka i ako postoje druge okolnosti koje zahtijevaju hitno imenovanje.
(2) Privremeni stečajni upravnik iz stava 1 ovog člana imenuje se u skladu sa članom 29a stav 2 ovog zakona.
Napomena Redakcije: odredbe stava 2. ovog člana se primenjuju od 18.1.2023. godine.
Imenovanje drugog stečajnog upravnika
Član 31
(1) Povjerilac koji učini vjerovatnim postojanje potraživanja u visini od najmanje 60% od ukupno neizmirenog duga po evidencijama dužnika može podnijeti predlog da se i prije prvog sastanka povjerilaca imenuje drugi stečajni upravnik.
(2) O predlogu iz stava 1 ovog člana sud odlučuje u roku od tri dana od dana podnošenja predloga.
(3) Ovlašćenja ranijeg stečajnog upravnika prestaju danom imenovanja novog upravnika.
(4) Raniji stečajni upravnik dužan je da izvrši predaju svoje dužnosti novom stečajnom upravniku u roku od tri dana od dana imenovanja novog upravnika.
(5) Stečajni sudija zaključkom određuje potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravnika iz stava 4 ovog člana.
Ovlašćenja stečajnog upravnika
Član 32
(1) Stečajni upravnik ima prava i obaveze organa stečajnog dužnika kao pravnog lica, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako stečajni dužnik nastavlja sa poslovanjem tokom stečajnog postupka, poslovanje vodi stečajni upravnik.
(3) Stečajni upravnik zastupa stečajnog dužnika i stečajnu masu.
(4) Stečajni upravnik vodi samo one poslove preduzetnika ortačkog i komanditnog društva koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnog dužnika s ovlašćenjima zakonskog zastupnika.
Dužnosti stečajnog upravnika
Član 33
Stečajni upravnik je dužan da postupa savjesno i blagovremeno, a posebno je dužan da:
1) izvrši zaplijenu i oduzimanje imovine stečajnog dužnika;
2) izvrši popis materijalne imovine stečajnog dužnika;
3) preduzima neophodne mjere za obezbjeđenje zaštite imovine stečajnog dužnika;
4) koristi državne izvršne organe, policiju ili da angažuje privatno obezbjeđenje, ako je to potrebno za obavljanje radnji navedenih u tač. 1, 2, i 3 ovog člana;
5) pokrene postupak pred sudom na osnovu ovog zakona ili drugog propisa, ako je to cjelishodno i opravdano;
6) pokrene postupak, podnese tužbu, angažuje advokata, zaključi poravnanje, povuče tužbu ili se odrekne tužbe u postupku pred sudom ili organom uprave u Crnoj Gori ili inostranstvu;
7) podnese predlog odgovarajućim organima uprave ili pravosudnim organima u inostranstvu kao ovlašćeni zastupnik stečajne mase stečajnog dužnika, kojim zahtijeva zapljenu, oduzimanje, zaštitu ili povraćaj imovine stečajnog dužnika koja se nalazi u inostranstvu;
8) zapošljava ili angažuje potreban broj izvršilaca po odobrenju suda, određuje visinu naknade i vrši nadzor nad radom svojih podređenih i stručnjaka angažovanih za potrebe vođenja postupka;
9) utvrdi osnovanost, obim i prioritet prijavljenih potraživanja prema stečajnom dužniku i svih obezbjeđenja potraživanja, da ih prizna ili ospori i odluči po izlučnim zahtjevima;
10) pokrene postupak pred sudom ili drugim odgovarajućim pravosudnim organom u okviru izvršenja svojih obaveza propisanih ovim zakonom, uključujući sljedeće radnje:
- povraćaj sredstava ili imovine stečajnog dužnika koja se nalazi u posjedu trećih lica;
- povraćaj sredstava koja su protivzakonito prenešena;
- povraćaj sredstava isplaćenih po prioritetu koji nije zasnovan na zakonu.
11) vrši nadzor i upravlja djelatnostima stečajnog dužnika u okviru svojih dužnosti propisanih ovim zakonom.
12) izda naloge za zatvaranje svih računa stečajnog dužnika, otvori poseban stečajni račun u banci, a koja se nalazi i registrovana je u Crnoj Gori i sva sredstva koja je primio u ime stečajnog dužnika, kao i sva sredstva sa postojećih računa deponuje na ovaj račun, prije njihovog gašenja;
13) pretvori nenovčana sredstva stečajnog dužnika u novčana;
14) angažuje odgovarajuće stručnjake za obezbjeđenje potrebnih podataka i da ih isplati na teret stečajne mase, ako stečajni dužnik ne podnese te podatke u roku propisanom ovim zakonom;
15) angažuje odgovarajuće stručnjake koji će potvrditi pouzdanost podataka koje je podnio stečajni dužnik i da ih isplati na teret stečajne mase;
16) obavijesti sva odgovarajuća lica o prenosu na upravnika ili na poseban poštanski fah poslovne korespondencije koja je adresirana na stečajnog dužnika;
17) obavijesti o stečajnom postupku sve banke preko kojih stečajni dužnik posluje radi sprječavanja prenosa sredstava i drugih transakcija stečajnog dužnika bez odobrenja upravnika;
18) obavijesti o stečajnom postupku odgovarajuće organe koji vrše registraciju pokretne, nepokretne i druge imovine koja podliježe državnom evidentiranju;
19) izradi nacrt za djelimične diobe, nacrt za glavnu diobu stečajne mase i konačni izvještaj;
20) izvrši isplatu povjeriocima na osnovu rješenja o glavnoj diobi, u dijelu u kojem je rješenje postalo pravosnažno u skladu sa ovim zakonom;
21) na teret stečajne mase osigura imovinu stečajnog dužnika u cijelini ili djelimično, ako je potrebno radi njene zaštite i ukoliko postoje raspoloživa novčana sredstva.
Stečajni upravnik ne može angažovati lica iz stava 1 tač. 8, 14 i 15 ovog člana, člana 36 stav 7 tačka 6, člana 134 stav 5, člana 160 stav 1 tač. 9 i 10, člana 161 stav 2, člana 164 stav 1 i člana 177 stav 3 ovog zakona, ako su ta lica upisana u registar licenciranih stečajnih upravnika.
Zaduživanje putem kredita ili zajma u stečajnom postupku
Član 34
(1) Stečajni upravnik može uzeti kredit ili zajam, bez obezbjeđenja ili uz obezbjeđenje na imovini koja čini stečajnu masu, u skladu sa članom 35 stav 1 ovog zakona.
(2) Kredit ili zajam iz stava 1 ovog člana smatra se obavezom stečajne mase, čime se ne dira u ranije stečena prava razlučnih povjerilaca.
Odnosi stečajnog upravnika sa drugim organima stečajnog postupka
Član 35
(1) Radnje koje preduzima stečajni upravnik, a koje značajnije utiču na stečajnu masu, kao što su uzimanje kredita ili zajma, nabavka opreme veće vrijednosti i druge radnje, koje nijesu u nadležnosti stečajnog upravnika u skladu sa ovim zakonom, mogu se preduzeti uz prethodnu saglasnost odbora povjerilaca.
(2) Stečajni upravnik je dužan da, prije preduzimanja radnji iz stava 1 ovog člana, obavijesti odbor povjerilaca i stečajnog sudiju najkasnije 15 dana prije preduzimanja tih radnji.
(3) U slučajevima izuzetne hitnosti rok iz stava 2 ovog člana može biti i kraći, ali ne kraći od tri dana, pod uslovom da nijedan član odbora povjerilaca pisanim putem ili na sjednici odbora ne prigovori takvom roku dostavljanja.
(4) Smatraće se da je odbor povjerilaca saglasan sa predloženim radnjama iz stava 1 ovog člana, ako je o njima obaviješten u rokovima iz stava 2, odnosno stava 3 ovog člana i ako nakon prijema obavještenja stečajnog upravnika nije osporio predložene ili predložio druge radnje.
(5) Radnje stečajnog upravnika iz stava 1 ovog člana preduzete bez saglasnosti odbora povjerilaca ne proizvode pravno dejstvo.
Izvještavanje
Član 36
(1) Stečajni upravnik podnosi tromjesečne pisane izvještaje o toku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase odboru povjerilaca i stečajnom sudiji.
(2) Na zahtjev odbora povjerilaca ili povjerilaca čija su ukupna utvrđena ili osporena potraživanja veća od 20% od ukupnog iznosa prijavljenih potraživanja stečajnih povjerilaca, stečajni upravnik je dužan da podnosi i mjesečne i druge tražene izvještaje.
(3) Povjerilac je dužan da predujmi troškove sačinjavanja izvještaja iz stava 2 ovog člana, u iznosu koji određuje sud, a ako povjerilac ne položi predujam u određenom roku zahtjev za dostavljanje izvještaja će se odbaciti.
(4) Troškove pripreme i dostavljanja izvještaja iz stava 2 ovog člana snosi podnosilac zahtjeva.
(5) Ako podnosilac zahtjeva ne izmiruje troškove stečajni upravnik nije dužan da dostavlja mjesečni izvještaj.
(6) Pisani izvještaji stečajnog upravnika iz st. 1 i 2 ovog člana mogu se dostaviti putem pošte, faksom, elektronskim putem ili ličnom dostavom.
(7) Tromjesečni izvještaj iz stava 1 ovog člana naročito sadrži:
1) spisak imovine koja je prodata, prenesena ili na drugi način otuđena;
2) spisak gotovinskih priliva i odliva učinjenih u toku prethodna tri mjeseca;
3) početno i krajnje stanje na računu stečajnog dužnika;
4) spisak obaveza stečajnog dužnika;
5) spisak angažovanih stručnjaka i iznosa koji su im isplaćeni.
(8) U slučaju da je stečajni upravnik imenovan u toku prethodnog stečajnog postupka, stečajni upravnik podnosi poseban pisani izvještaj sudu o toku prethodnog stečajnog postupka.
(9) Stečajni upravnik podnosi konačni izvještaj sudu.
(10) Konačni izvještaj ili rezime konačnog izvještaja objavljuje se na oglasnoj tabli suda.
Odgovornost za štetu
Član 37
(1) U slučaju kada je u obavljanju poslova stečajni upravnik prouzrokovao štetu učesnicima u postupku, namjerno ili krajnjom nepažnjom, stečajni upravnik odgovara ličnom imovinom za takvu štetu.
(2) Ako je šteta nastala zbog radnje stečajnog upravnika koja je izvršena po nalogu stečajnog sudije, stečajni upravnik nije odgovoran za nastalu štetu, osim ako je nalog dat na osnovu njegovih nesavjesnih radnji ili predloga.
(3) Za štetu koju učine lica koja je angažovao stečajni upravnik, stečajni upravnik odgovara ako je šteta nastala usljed propuštanja stečajnog upravnika da izvrši nadzor nad njihovim radom.
(4) Zahtjev za naknadu štete zastarijeva u roku od jedne godine od dana nastanka štete.
Razrješenje stečajnog upravnika
Član 38
(1) Stečajni sudija, po službenoj dužnosti ili na predlog odbora povjerilaca, razrješava stečajnog upravnika, ako utvrdi da stečajni upravnik:
1) ne ispunjava obaveze propisane ovim zakonom ili preduzima radnje kojima može da nanese štetu stečajnom dužniku i stečajnoj masi;
2) ne postupa po nalogu stečajnog sudije i ne poštuje rokove određene ovim zakonom, odnosno utvrđene nalogom stečajnog sudije;
3) postupa pristrasno u odnosu na pojedine povjerioce;
4) po proteku jedne godine od dana održavanja ročišta za ispitivanje potraživanja nije postigao zadovoljavajući napredak u unovčenju imovine koja ulazi u stečajnu masu, osim kada je unovčenje bilo spriječeno višom silom ili okolnostima koje se nijesu mogle predvidjeti;
5) nije osigurao imovinu stečajnog dužnika za slučaj nastupanja štete poslije upozorenja stečajnog sudije ili odbora povjerilaca pod uslovom da su postojala raspoloživa sredstva za tu namjenu u stečajnoj masi;
6) nije tražio saglasnost ili nije postupio po pribavljenoj saglasnosti u slučajevima gdje je ovim zakonom predviđena saglasnost stečajnog sudije i/ili odbora povjerilaca;
7) ne ispunjava uslove za imenovanje stečajnog upravnika usljed nastupanja okolnosti koje za posljedicu imaju oduzimanje licence.
(2) U slučaju postojanja okolnosti iz stava 1 tačka 7 ovog člana i razloga za oduzimanje licence stečajnom upravniku, stečajni sudija je dužan da o tim okolnostima bez odlaganja obavijesti Ministarstvo.
(3) Prije donošenja odluke o razrješenju iz stava 1 ovog člana, stečajni sudija će omogućiti stečajnom upravniku da se izjasni o razlozima za razrješenje, osim u slučaju iz stava 1 tačka 7 ovog člana.
(4) Stečajni upravnik se razrješava i na lični zahtjev.
Primopredaja dužnosti
Član 39
(1) Razriješeni stečajni upravnik dužan je da, bez odlaganja, izvrši primopredaju dužnosti novoimenovanom stečajnom upravniku predajom cjelokupne dokumentacije i primopredajom imovine stečajnog dužnika, uz podnošenje izvještaja o toku stečajnog postupka i stanju stečajne mase od dana otvaranja stečaja do dana razrješenja.
(2) Izvještaj mora da sadrži sve podatke iz člana 36 stav 7 ovog zakona.
(3) Obaveza predaje dokumentacije iz stava 1 ovog člana važi i za treća lica, ako se dokumentacija stečajnog upravnika nalazi u njihovom posjedu u trenutku razrješenja stečajnog upravnika i ako to od njih zahtijeva novoimenovani stečajni upravnik.
(4) Ako razriješeni stečajni upravnik ili lice iz stava 3 ovog člana odbije primopredaju imovine i dokumentacije ili odugovlači sa primopredajom, stečajni sudija će, na zahtjev novoimenovanog stečajnog upravnika, bez odlaganja, naložiti primopredaju pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
(5) Žalba na rješenje o razrješenju stečajnog upravnika ne odlaže izvršenje rješenja i obavezu primopredaje dužnosti novoimenovanom stečajnom upravniku.
(6) U slučaju nepostupanja po nalogu iz stava 4 ovog člana stečajni sudija će prema stečajnom upravniku ili trećem licu sprovesti mjere prinudnog izvršenja.
Nagrada za rad i naknada troškova stečajnom upravniku
Član 40
(1) Stečajni upravnik ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih troškova (u daljem tekstu:nagrada i naknada troškova).
(2) Konačnu visinu nagrade, kao i naknade troškova određuje stečajni sudija u vrijeme zaključenja stečajnog postupka, uzimajući u obzir obim poslova, vrijednost stečajne mase i poslovne rezultate stečajnog upravnika u skladu sa osnovama i mjerilima za određivanje visine naknade i nagrade stečajnog upravnika.
(3) Do određivanja konačne visine nagrade i naknade troškova, stečajni sudija rješenjem koje se dostavlja stečajnom upravniku i odboru povjerilaca određuje privremenu nagradu i naknadu troškova stečajnom upravniku. Protiv rješenja o privremenoj nagradi i naknadi troškova nije dozvoljena žalba.
(4) Naknada troškova određuje se prema stvarnim troškovima koje je stečajni upravnik imao u obavljanju poslova.
(5) U slučaju kada se iz stečajne mase ne mogu namiriti ni troškovi stečajnog postupka, troškovi stečajnog postupka, naknada za rad i troškovi stečajnog upravnika isplaćuju se iz posebno određenog fonda utvrđenog budžetom Crne Gore.
(6) Bliže osnove i mjerila za određivanje visine naknade i nagrade iz stava 1 ovog člana utvrdiće propisom organ državne uprave nadležan za poslove ekonomije.
Nagrada privremenom stečajnom upravniku
Član 41
Privremenom stečajnom upravniku pripada pravo na jednokratnu nagradu čiju visinu utvrđuje stečajni sudija u zavisnosti od obima i složenosti poslova.
Prvi sastanak povjerilaca i odbor povjerilaca
Član 42
(1) Prvi sastanak povjerilaca održava se najkasnije u roku od 40 dana od dana otvaranja stečajnog postupka.
(2) Prvim sastankom povjerilaca predsjedava stečajni upravnik .
(3) Na prvom sastanku povjerioci formiraju odbor povjerilaca.
(4) Na prvom sastanku povjerilaca raspravlja se o izvještaju o finansijskom položaju stečajnog dužnika i procjeni stečajnog upravnika da li postoji mogućnost reorganizacije stečajnog dužnika.
(5) Stečajni upravnik daje pregled svih potraživanja o kojima na dan održavanja sastanka ima saznanje, kao i procjenu njihove osnovanosti, visine, odnosno procentualno učešće u odnosu na sva ta potraživanja.
Troškovi sazivanja sastanka povjerilaca
Član 43
(1) Sastanak povjerilaca može biti sazvan i na predlog povjerilaca, stečajnog upravnika i povjerioca ili povjerilaca čija potraživanja iznose preko 5% ukupnih (poznatih) potraživanja. Povjerioci na čiji predlog se saziva sastanak snose troškove sastanka.
(2) Troškovi sastanka odbora povjerilaca sazvanog na predlog stečajnog upravnika isplaćuju se na teret stečajne mase.
(3) Stečajni dužnik ili zastupnik stečajnog dužnika obavezan je da prisustvuje svim sastancima povjerilaca na kojima se zahtijeva njegovo prisustvo, osim u slučaju dobijanja pisanog odobrenja stečajnog upravnika da ne prisustvuje sastanku.
(4) Na sastanku povjerilaca stečajni dužnik ili zastupnik stečajnog dužnika dužan je da stečajnom upravniku i povjeriocima pruži tražene podatke i informacije o svim poslovnim aktivnostima, imovini i mjestu na kojem se nalazi imovina koja čini stečajnu masu.
Sastav odbora povjerilaca
Član 44
(1) Odbor povjerilaca se sastoji od tri ili pet članova, sa najvećim neobezbijeđenim ili djelimično obezbijeđenim potraživanjima koja nijesu osporena od strane stečajnog upravnika.
(2) Odbor povjerilaca se ne formira ako stečajni dužnik ima manje od tri povjerioca ili je manje od tri povjerioca dalo pristanak da budu članovi tog odbora.
Djelokrug poslova i prava odbora povjerilaca
Član 45
(1) Odbor povjerilaca:
1) daje saglasnost u vezi sa svim pitanjima koja su od izuzetne važnosti za stečajnu masu, kao što je podizanje kredita, davanje sredstava na zajam i sl. u skladu sa ovim zakonom;
2) daje mišljenje stečajnom upravniku o načinu unovčenja imovine, ukoliko se prodaja ne vrši javnim nadmetanjem i nastavljanju započetih poslova stečajnog dužnika u skladu sa ovim zakonom;
3) razmatra izvještaje stečajnog upravnika o toku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase;
4) vrši i druge poslove propisane ovim zakonom.
(2) Odbor povjerilaca ima pravo:
1) prigovora stečajnom sudiji na rad stečajnog upravnika;
2) uvida u zapisnike, nalaze vještaka i druga akta koja se nalaze u stečajnom predmetu;
3) davanja mišljenja o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih prilikom inventarisanja;
4) predlaganja razrješenja stečajnog upravnika i predlaganja imenovanja novog;
5) izjašnjavanja o visini naknade troškova i nagrade stečajnom upravniku.
(3) Prigovor na radnje stečajnog upravnika odbor povjerilaca podnosi u roku od pet dana od dana saznanja za radnje zbog kojih se podnosi prigovor.
(4) Članovi odbora povjerilaca odgovaraju ostalim stečajnim povjeriocima za štetu koju su prouzrokovali svojim radom namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Razrješenje članova odbora povjerilaca
Član 46
(1) Odbor povjerilaca može člana odbora razriješiti, kada to član odbora zatraži ili na zahtjev drugih povjerilaca.
(2) Stečajni sudija može, na predlog većine članova odbora povjerilaca, da razriješi člana odbora povjerilaca ako procijeni da ometa stečajni postupak i preduzima radnje koje štete interesima stečajnog dužnika i ostalih povjerilaca.
(3) Odbor povjerilaca će imenovati novoga člana odbora povjerilaca ako bi zbog razrješenja broj članova odbora povjerilaca bio manji od tri.
(4) Ako bi nakon razrješenja ili gubitka svojstva člana odbora povjerilaca, broj članova odbora povjerilaca bio manji od tri, ili bi spao na paran broj, na zahtjev povjerioca stečajni upravnik je dužan da sazove sastanak svih povjerilaca radi formiranja novog odbora povjerilaca.
Sjednice odbora i donošenje odluka
Član 47
(1) Sjednice odbora povjerilaca saziva predsjednik odbora.
(2) Predsjednika odbora povjerilaca biraju između sebe članovi odbora povjerilaca.
(3) Odbor povjerilaca o pitanjima iz svoje nadležnosti odlučuje na sjednicama ako je prisutna većina od ukupnog broja njegovih članova.
(4) Člana odbora povjerilaca na sjednicama može zamjenjivati lice koje član odbora ovlasti ovjerenim punomoćjem.
(5) Sjednicama odbora povjerilaca može prisustvovati i stečajni upravnik, bez prava glasa.
(6) Stečajni sudija ne može prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca.
Naknada troškova
Član 48
(1) Predsjednik i članovi odbora imaju pravo na naknadu nužnih troškova za rad u odboru povjerilaca.
(2) Naknada iz stava 1 ovog člana se obračunava i isplaćuje na teret stečajne mase kao trošak stečajnog postupka.
(3) Obračun i isplatu naknade iz stava 2 ovog člana vrši stečajni upravnik, na predlog odbora povjerilaca, uz odobrenje stečajnog sudije.
Stranke i učesnici u stečajnom postupku
Član 49
(1) Stranke u stečajnom postupku su stečajni dužnik i povjerioci.
(2) Pored lica iz stava 1 ovog člana u stečajnom postupku mogu da učestvuju i lica koja su njihovi solidarni dužnici, jemci, garanti, na način utvrđen ovim zakonom.
(3) Lica iz stava 2 ovog člana mogu kao stečajni povjerioci zahtijevati da im se vrati iznos koji su za stečajnog dužnika platili prije ili poslije dana pokretanja stečajnog postupka, ako imaju regresno pravo prema stečajnom dužniku.
Stečajni povjerilac
Član 50
Stečajni povjerilac je lice koje na dan pokretanja stečajnog postupka ima neobezbijeđeno potraživanje prema stečajnom dužniku.
Sticanje svojstva stranke
Član 51
(1) Povjerioci stiču svojstvo stranke podnošenjem prijave potraživanja u skladu sa ovim zakonom.
(2) Povjerioci na osnovu svojih nenaplaćenih potraživanja mogu da učestvuju u stečajnom postupku i prije podnošenja prijave potraživanja sudu, na način i u obimu propisanim ovim zakonom.
(3) Povjerilac gubi svojstvo stranke potpunim namirenjem svojih potraživanja.
Izlučni povjerilac
Član 52
(1) Izlučni povjerilac je lice koje, na osnovu svog stvarnog ili ličnog prava, ima pravo da traži da se određena stvar izdvoji iz stečajne mase.
(2) Izlučni povjerilac nije stečajni povjerilac.
(3) Stvar iz stava 1 ovog člana ne ulazi u stečajnu masu.
(4) Ako je stečajni dužnik neovlašćeno otuđio stvar iz stava 1 ovog člana u toku stečajnog postupka, izlučni povjerilac ima pravo da traži namirenje iznosa koji odgovara tržišnoj vrijednosti stvari, koji se izmiruje kao obaveza stečajne mase.
Razlučni povjerilac
Član 53
(1) Razlučni povjerilac je povjerilac koji ima založno pravo ili pravo namirenja na stvarima ili pravima o kojima se vode javne knjige ili registri.
(2) Razlučni povjerioci imaju pravo namirenja iz sredstava stečenih prodajom imovine na kojoj su stekli razlučna prava. Ostvarivanje tih prava može biti privremeno odloženo u slučajevima iz čl. 64 i 65 ovog zakona.
(3) Povjerioci koji imaju zakonsko pravo zadržavanja stvari nijesu dužni da predaju stvar stečajnom dužniku dok im se ne isplati njihovo razlučno potraživanje, ali su dužni da stečajnom upravniku omoguće prodaju stvari koja je predmet zadržavanja.
(4) Povjerioci iz st. 1 i 2 ovog člana nijesu stečajni povjerioci. Ako je visina njihovog potraživanja veća od visine iznosa dobijenog unovčenjem stvari ili prava na kojima postoji razlučno pravo, pravo na razliku u visini iznosa ostvaruju kao stečajni povjerioci.
(5) Razlučna prava stečena izvršenjem ili obezbjeđenjem za posljednjih 60 dana prije dana otvaranja stečajnog postupka radi prinudnog namirenja ili obezbjeđenja prestaju da važe i takvi povjerioci nijesu razlučni povjerioci.
(6) Na osnovu rješenja stečajnog sudije, nadležni organ koji vodi odgovarajuće javne knjige ili registre dužan je da izvrši brisanje razlučnih prava iz stava 5 ovog člana.
(7) Razlučni povjerioci imaju pravo na srazmjerno namirenje iz stečajne mase kao stečajni povjerioci, ako se odreknu svog statusa razlučnog povjerioca ili ako bez svoje krivice ne mogu namiriti svoje razlučno potraživanje. Pisanu izjavu o odricanju od statusa razlučnog povjerioca razlučni povjerioci podnose stečajnom sudiji i stečajnom upravniku.
(8) Razlučni povjerioci koji imaju založno pravo na stvarima ili pravima stečajnog dužnika o kojima se vode javne knjige ili registri, a nemaju novčano potraživanje prema stečajnom dužniku koje je tim založnim pravom obezbijeđeno nijesu stečajni povjerioci i namiruju se samo iz sredstava ostvarenih prodajom založne imovine.
(9) Razlučni povjerioci iz stava 8 ovog člana dužni su da u roku za podnošenje prijave potraživanja obavijeste sud o založnom pravu uz dostavljanje dokaza o postojanju založnog prava i dokaza o iznosu novčanog potraživanja prema trećem licu koje je tim pravom obezbijeđeno na dan otvaranja stečajnog postupka čime stiču svojstvo stranke. Propuštanje radnje obavještavanja suda sa odgovarajućim dokazima u navedenom roku ima za posljedicu da ti razlučni povjerioci ne mogu ostvarivati svoja založna prava u stečajnom postupku.
Povjerioci po osnovu ugovora o fiducijarnom prenosu prava svojine
Član 53a
(1) Povjerilac čija prava proizilaze iz ugovora o fiducijarnom prenosu prava svojine u stečajnom postupku ima pravni položaj razlučnog povjerioca.
(2) Povjerilac iz stava 1 ovog člana gubi prava iz ugovora o fiducijarnom prenosu prava svojine, nakon otvaranja stečajnog postupka.
(3) Ugovor zaključen suprotno odredbi stava 2 ovog člana je ništav.
Redosljed namirenja
Član 54
(1) Iz stečajne mase prioritetno se namiruju troškovi stečajnog postupka, a po njihovom punom namirenju namiruju se obaveze stečajne mase.
(2) Stečajni povjerioci se, u zavisnosti od njihovih potraživanja, svrstavaju u isplatne redove.
(3) Stečajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno visini potraživanja.
(4) Stečajni povjerioci nižeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto se namire stečajni povjerioci višeg isplatnog reda.
Isplatni redovi
Član 55
(1) Isplatni redovi se razvrstavaju u tri isplatna reda:
1) u prvi isplatni red spadaju:
- potraživanja po osnovu bruto zarada zaposlenih i bivših zaposlenih u iznosu osnovnih zarada, koje su ostvarili kod poslodavca sa kamatom od dana dospijeća do dana otvaranja stečajnog postupka;
- potraživanja zaposlenih na ime povreda na radu kod stečajnog dužnika, prije i poslije podnošenja predloga za otvaranje stečajnog postupka;
2) u drugi isplatni red spadaju potraživanja, po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih i bivših zaposlenih, koja nijesu svrstana u prvi isplatni red;
3) u treći isplatni red spadaju potraživanja ostalih stečajnih povjerilaca.
(2) Potraživanja stečajnih povjerilaca koji su se prije pokretanja stečajnog postupka saglasili da budu namireni tek nakon punog namirenja potraživanja jednog ili više stečajnih povjerilaca namiruju se nakon punog namirenja trećeg isplatnog reda sa pripadajućim kamatama.
III. POKRETANjE STEČAJNOG POSTUPKA
Ovlašćeni predlagači
Član 56
(1) Stečajni postupak se pokreće na predlog stečajnog povjerioca, dužnika ili likvidatora.
(2) Stečajni povjerilac podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka bez obzira na osnov potraživanja, samo u slučaju postojanja uslova iz člana 13 ovog zakona. Stečajni povjerilac ne može podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ako je potraživanje stečajnog povjerioca predmet posebnog sudskog spora koji je u toku.
(3) Dužnik podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka i nije dužan da dokazuje postojanje stečajnih razloga.
(4) Likvidator podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuju privredna društva.
Forma i sadržina predloga
Član 57
(1) Predlog za pokretanje stečajnog postupka se podnosi nadležnom sudu u pisanoj formi.
(2) Predlog iz stava 1 ovog člana sadrži:
1) naziv suda kojem se predlog podnosi;
2) naziv, odnosno ime i adresu, odnosno prebivalište predlagača ili adresu lica koje je u ovom postupku ovlašćeno za prijem pismena i za zastupanje predlagača;
3) naziv, odnosno ime stečajnog dužnika, kao i podatke o kontakt adresi;
4) spisak stečajnih i drugih povjerilaca sa navođenjem visine iznosa i osnova potraživanja imena i prebivališta članova organa stečajnog dužnika koji za obaveze stečajnog dužnika odgovaraju svojom imovinom; strukturu vlasništva kapitala; bilanse stanja i uspjeha u zadnje tri godine, ako su rađeni; odluku o pokretanju stečaja; podatke o poslovnim računima dužnika; spisak imovine u vlasništvu dužnika bez obzira gdje se nalazi; spisak dužnikovih dužnika; i podatke o broju zaposlenih lica, ako je predlagač stečajni dužnik;
5) činjenice i prateću dokumentaciju koja dokazuje vrstu, osnov i visinu neizmirenog potraživanja, ako je predlagač povjerilac;
6) spisak dokumenata priloženih uz predlog.
Postupanje sa neurednim i nepotpunim predlogom
Član 58
(1) Ako predlog za pokretanje stečajnog postupka ne sadrži sve propisane elemente iz člana 57 ovog zakona, sud će o tome obavijestiti predlagača i odrediti rok, koji ne može biti duži od osam dana od dana prijema obavještenja, u kom je predlagač dužan da predlog uredi i da nedostatke otkloni.
(2) Ako predlagač ne postupi po nalogu suda iz stava 1 ovog člana ili ako uz predlog nije dostavio valjanu odluku dužnika o pokretanju stečajnog postupka sud će predlog odbaciti.
(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana troškove postupka snosi predlagač.
Povlačenje predloga
Član 59
(1) Predlog za pokretanje stečajnog postupka se može povući do objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj tabli suda, odnosno prije donošenja rješenja o odbacivanju ili o odbijanju predloga.
(2) Ako predlagač povuče predlog, sud obustavlja postupak, a troškove postupka snosi predlagač.
Naknada troškova
Član 60
(1) Predlagač je dužan da, u roku od osam dana od dana dobijanja rješenja od suda, uplati avans na ime troškova stečajnog postupka, koji obuhvataju troškove oglasa, troškove rada stečajnog upravnika i troškove neophodne za obezbjeđenje imovine, u visini koju odredi stečajni sudija.
(2) Avans iz stava 1 ovog člana ne može se utvrditi u visini većoj od 5.000 eura.
(3) Ako predlagač u propisanom roku ne uplati sredstva iz stava 1 ovog člana, sud će odbaciti predlog.
(4) Ako sud utvrdi da je predlog neosnovan i da ne postoje uslovi za pokretanje stečajnog postupka, nastali troškovi, po rješenju suda, izmiruju se iz uplaćenih sredstava iz stava 1 ovog člana.
(5) U slučaju pokretanja stečajnog postupka, u troškove tog postupka ulaze i troškovi prethodnog stečajnog postupka.
Rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka
Član 61
(1) Sud u roku od tri dana od dana dostavljanja predloga za pokretanje stečajnog postupka donosi rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka. Protiv rješenja o pokretanju prethodnog stečajnog postupka nije dozvoljena žalba.
(2) Prethodni stečajni postupak se pokreće radi utvrđivanja razloga za pokretanje stečajnog postupka.
(3) Rješenje iz stava 1 ovog člana se dostavlja predlagaču i stečajnom dužniku, ako je povjerilac predlagač.
(4) Dužniku se, uz rješenje, dostavlja i primjerak predloga za pokretanje stečajnog postupka, kada je predlagač povjerilac.
(5) Rješenjem o pokretanju prethodnog stečajnog postupka zakazuje se ročište za raspravljanje o postojanju stečajnog razloga za otvaranje stečaja.
Otvaranje stečajnog postupka bez vođenja prethodnog stečajnog postupka
Član 62
Stečajni postupak će se otvoriti bez vođenja prethodnog stečajnog postupka u sljedećim slučajevima:
1) ako dužnik podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka;
2) ako povjerilac podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka, a dužnik prizna postojanje stečajnog razloga;
3) kada je postupak pokrenut na predlog povjerioca zbog ispunjenja uslova iz člana 13 ovog zakona.
Obaveza stečajnog dužnika da pruži potrebne podatke
Član 63
(1) Ovlašćena lica stečajnog dužnika, punomoćnici i lica koja za stečajnog dužnika obavljaju finansijske poslove i poslove revizije dužna su da stečajnom sudiji i stečajnom upravniku, na njihov zahtjev i bez odlaganja, pruže sve podatke i obavještenja.
(2) Obaveza iz stava 1 ovog člana odnosi se i na članove organa stečajnog dužnika kojima je prestala dužnost otvaranjem stečajnog postupka.
(3) Stečajni sudija može rješenjem naložiti stečajnom dužniku, kao i licima iz stava 1 ovog člana da, u određenom roku, predaju pisani izvještaj o finansijskom stanju stečajnog dužnika.
(4) Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana nije dozvoljena žalba.
(5) Ako stečajni dužnik, odnosno lica iz stava 1 ovog člana ne postupe po nalogu stečajnog sudije, stečajni sudija može naložiti i sprovesti mjere prinudnog izvršenja u skladu sa ovim zakonom.
(6) Lica iz stava 1 ovog člana odgovorna su povjeriocima za naknadu štete koju su prouzrokovali nedostavljanjem podataka i obavještenja, kao i nesavjesno sastavljenim izvještajem o finansijskom stanju stečajnog dužnika ili nedostavljanjem tog izvještaja.
Mjere obezbjeđenja
Član 64
(1) Stečajni sudija će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev podnosioca predloga za pokretanje stečajnog postupka, rješenjem o pokretanju prethodnog stečajnog postupka odrediti mjere obezbjeđenja radi sprječavanja promjene imovinskog položaja stečajnog dužnika, odnosno uništavanja poslovne dokumentacije, ako postoji opasnost da će stečajni dužnik otuđiti imovinu, odnosno uništiti dokumentaciju do otvaranja stečajnog postupka.
(2) Stečajni sudija može izreći jednu ili više mjera radi sprječavanja radnji iz stava 1 ovog člana, i to:
1) postaviti privremenog stečajnog upravnika koji će preuzeti sva ili dio ovlašćenja organa stečajnog dužnika;
2) zabraniti isplate sa računa stečajnog dužnika bez saglasnosti privremenog stečajnog upravnika;
3) zabraniti raspolaganje imovinom stečajnog dužnika ili odrediti da stečajni dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodno pribavljenu saglasnost stečajnog sudije ili privremenog stečajnog upravnika;
4) zabraniti ili privremeno odložiti sprovođenje izvršenja prema stečajnom dužniku, uključujući i zabranu ili privremeno odlaganje koje se odnosi na ostvarivanje prava razlučnih povjerilaca.
(3) U slučaju povrede zabrane raspolaganja iz stava 2 tačka 3 ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na pravne posljedice poslije otvaranja stečajnog postupka.
(4) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana dozvoljena je žalba, koja ne zadržava njegovo izvršenje.
(5) Mjere iz stava 2 ovog člana mogu se izreći samo do okončanja prethodnog stečajnog postupka i stečajni sudija ih može izmijeniti ili ukinuti.
Ukidanje i izmjena mjera obezbjeđenja i zakonske zabrane izvršenja i namirenja
Član 65
(1) U slučaju zabrane izvršenja i namirenja, koja obuhvata određivanje mjera obezbjeđenja iz člana 64 stav 2 ovog zakona ili u slučaju zakonske zabrane izvršenja i namirenja iz člana 95 ovog zakona, stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik dužan je da obezbijedi adekvatnu zaštitu imovine, na način kojim će osigurati da vrijednost i stanje imovine ostanu nepromijenjeni.
(2) Stečajni sudija, na pisani zahtjev razlučnog povjerioca, može donijeti odluku o ukidanju ili izmjeni mjera obezbjeđenja iz člana 64 stav 2 tačka 4 i mjera iz člana 95 ovog zakona, ako:
1) stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik nije na adekvatan način zaštito obezbijeđenu imovinu;
2) vrijednost imovine opada, a nema druge mogućnosti da se obezbijedi primjerena i efikasna zaštita;
3) je vrijednost predmetne imovine manja od ukupnog iznosa obezbijeđenih potraživanja, a predmetna imovina nije od ključnog značaja za reorganizaciju.
(3) O zahtjevu iz stava 2 ovog člana stečajni sudija odlučuje u roku od 20 dana od dana prijema zahtjeva.
(4) Ako stečajni sudija u roku iz stava 3 ovog člana ne odluči po zahtjevu, smatra se da je zabrana izvršenja privremeno ukinuta u odnosu na podnosioca zahtjeva u onoj mjeri u kojoj je ukidanje neophodno za ostvarivanje prava razlučnog povjerioca na imovini koja je predmet obezbjeđenja njegove imovine u skladu sa zakonom.
(5) Na predlog razlučnog povjerioca stečajni sudija može da donese odluku o adekvatnoj zaštiti imovine koja je predmet obezbjeđenja njegovog potraživanja određivanjem sljedećih mjera:
1) isplatom redovnih novčanih nadoknada razlučnom povjeriocu, čiji je iznos jednak iznosu za koji se umanjuje vrijednost imovine ili nadoknada za stvarne ili predviđene gubitke;
2) zamjenom imovine ili određivanjem dodatne obezbijeđene imovine dovoljne da nadoknadi smanjenje vrijednosti ili gubitak;
3) podjelom prihoda dobijenih prodajom, korišćenjem ili otuđenjem imovine koja je predmet obezbijeđenog potraživanja razlučnom povjeriocu, do visine njegovog obezbijeđenog potraživanja;
4) popravkom, održavanjem, osiguranjem ili mjerama posebnog obezbjeđivanja i čuvanja imovine;
5) drugim zaštitnim mjerama ili drugim vrstama nadoknada za koje stečajni sudija smatra da će zaštititi vrijednost imovine razlučnog povjerioca.
Javnost mjera obezbjeđenja
Član 66
(1) Rješenje kojim se određuju mjere obezbjeđenja iz člana 64 stav 2 ovog zakona objavljuje se na oglasnoj tabli i dostavlja se nadležnom organu koji vodi registar pravnih lica.
(2) Organ iz stava 1 ovog člana dužan je da, bez odlaganja, upiše izrečene mjere iz ovog rješenja.
(3) Ako se rješenjem iz stava 1 ovog člana određuje mjera zabrane isplate sa računa, rješenje se dostavlja i finansijskoj organizaciji ili banci koja vrši platni promet za stečajnog dužnika i nadležnom sudu koji sprovodi izvršenje.
Pružanje usluga od opšteg interesa
Član 67
(1) Pravna lica koja stečajnom dužniku pružaju komunalne, telekomunikacione i usluge isporuke električne energije, gasa ili drugog energenta (u daljem tekstu: usluge od opšteg interesa) ne mogu obustaviti vršenje tih usluga po osnovu neplaćenih računa nastalih prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(2) Stečajni dužnik je dužan da redovno vrši plaćanja za tekuće obaveze po osnovu usluga iz stava 1 ovog člana, od dana podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(3) Na pisani zahtjev pravnog lica iz stava 1 ovog člana stečajni sudija može da naloži stečajnom dužniku da kod suda deponuje dio svojih sredstava u cilju obezbjeđenja plaćanja usluga tog pravnog lica za tekuće obaveze nastale nakon otvaranja stečajnog postupka.
(4) Iznos deponovanih sredstava iz stava 3 ovog člana ne može biti veći od jednomjesečne uplate za usluge od opšteg interesa koje se dužniku pružaju u toku kalendarskog mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem je otvoren stečajni postupak.
Privremeni stečajni upravnik u prethodnom stečajnom postupku
Član 68
(1) Za privremenog stečajnog upravnika u prethodnom stečajnom postupku može se imenovati lice koje ispunjava uslove propisane za imenovanje stečajnog upravnika.
(2) Ako je izrečena mjera obezbjeđenja zabrane raspolaganja imovinom, ovlašćenje raspolaganja imovinom stečajnog dužnika prelazi na privremenog stečajnog upravnika, koji je dužan da zaštiti i održava imovinu i da nastavi sa vođenjem poslova stečajnog dužnika, osim ako stečajni sudija ne odredi prekid poslova.
(3) Ovlašćenja privremenog stečajnog upravnika određuju se rješenjem o njegovom imenovanju.
(4) Ovlašćenja privremenog stečajnog upravnika prestaju donošenjem rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(5) Stečajni upravnik koji je imenovan u prethodnom stečajnom postupku stečajnom sudiji podnosi izvještaj o svom radu sa podacima o finansijskom stanju stečajnog dužnika i rezultatima rada u prethodnom stečajnom postupku.
Trajanje prethodnog stečajnog postupka
Član 69
Prethodni stečajni postupak po pravilu traje 30 dana od dana podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
Rasprava o otvaranju stečajnog postupka
Član 70
(1) Ako je pokrenut prethodni stečajni postupak, stečajni sudija zakazuje ročište radi raspravljanja o postojanju stečajnog razloga za otvaranje stečajnog postupka, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(2) Na ročište iz stava 1 ovog člana pozivaju se predlagač, stečajni dužnik i stečajni upravnik imenovan u prethodnom stečajnom postupku.
Rješenje o otvaranju stečajnog postupka
Član 71
(1) O predlogu za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija odlučuje rješenjem
(2) Rješenje iz stav 1 ovog člana donosi se najkasnije u roku od tri dana od dana zaključenja ročišta iz člana 70 ovog zakona.
(3) Rješenjem kojim se odbija predlog za otvaranje stečajnog postupka određuje se ko snosi troškove prethodnog stečajnog postupka.
(4) Rješenjem kojim se usvaja predlog iz stava 1 ovog člana stečajni sudija otvara stečajni postupak.
Sadržina rješenja o otvaranju stečajnog postupka
Član 72
(1) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:
1) naziv i sjedište suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnog postupka;
2) naziv, odnosno ime i sjedište, odnosno adresu stečajnog dužnika;
3) stečajne razloge;
4) ime, prezime i adresu imenovanog stečajnog upravnika;
5) poziv povjeriocima da u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka prijave svoja obezbijeđena i neobezbijeđena potraživanja;
6) poziv dužnicima stečajnog dužnika da ispune svoje obaveze prema stečajnoj masi;
7) datum, vrijeme i mjesto održavanja ročišta za ispitivanje potraživanja;
8) datum, vrijeme i mjesto održavanja prvog sastanka povjerilaca;
9) datum objavljivanja oglasa na oglasnoj tabli suda.
(2) Podaci o otvaranju stečajnog postupka upisuju se u registar suda na osnovu rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
Dostavljanje rješenja i objavljivanje oglasa
Član 73
(1) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka se istog dana kada je donijeto dostavlja stečajnom dužniku, podnosiocu predloga za otvaranje stečajnog postupka, banci kod koje stečajni dužnik ima račun, registru privrednih subjekata, organu uprave nadležnom za evidenciju nepokretnosti, registru zaloga nad pokretnim stvarima i nadležnim poreskim organima.
(2) Oglas o otvaranju stečajnog postupka sačinjava stečajni sudija odmah po donošenju rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(3) Oglas iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u "Službenom listu Crne Gore", a može se objaviti i u drugim domaćim i međunarodnim sredstvima javnog informisanja.
(4) Oglas o otvaranju stečajnog postupka sadrži sve podatke iz rješenja o otvaranju stečajnog postupka i druge podatke od značaja za povjerioce.
(5) Sud je dužan da oglase, rješenja i ostale akte koji se objavljuju na oglasnoj tabli suda objavi i na internet stranici suda, u roku od 24 časa od trenutka njihovog isticanja na oglasnoj tabli suda.
Zakazivanje ispitnog ročišta
Član 74
(1) Rješenjem o otvaranju stečajnog postupka stečajni sudija zakazuje ročište za ispitivanje potraživanja (u daljem tekstu: ispitno ročište).
(2) Ispitno ročište će se održati u roku koji nije duži od 60 dana od dana isteka roka određenog rješenjem za prijavljivanje potraživanja.
Vrijeme nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka
Član 75
Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju danom objavljivanja oglasa o otvaranju postupka na oglasnoj tabli suda, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Prelazak prava i obaveza na stečajnog upravnika
Član 76
(1) Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju zastupnička i upravljačka prava izvršnog direktora, zastupnika i punomoćnika, kao i organa upravljanja stečajnog dužnika i ta prava prelaze na stečajnog upravnika, osim prava na podnošenje žalbe na rješenje o otvaranju stečajnog postupka kao i pravo na podnošenje izjave o reorganizaciji.
(2) Pravni posao raspolaganja stvarima i pravima koja ulaze u stečajnu masu, koji je stečajni dužnik zaključio poslije otvaranja stečajnog postupka, ne proizvodi pravno dejstvo, osim u slučaju raspolaganja za koja važe opšta pravila pouzdanja u javne knjige, a druga strana ima pravo da zahtijeva vraćanje protivčinidbe iz stečajne mase kao stečajni povjerilac.
(3) Punomoćja koja je dao stečajni dužnik, a koja se odnose na imovinu koja ulazi u stečajnu masu, prestaju otvaranjem stečajnog postupka.
Pravo preče kupovine
Član 77
Otvaranjem stečajnog postupka prestaju ranije stečena prava preče kupovine u pogledu imovine stečajnog dužnika.
Nasljednička izjava
Član 78
Ako je stečajni dužnik stekao nasljedstvo poslije otvaranja stečajnog postupka, nasljedničku izjavu daje stečajni upravnik.
Prestanak radnog odnosa
Član 79
(1) Otvaranjem stečajnog postupka otkazuju se ugovori o radu koje je stečajni dužnik zaključio sa zaposlenima.
(2) Odluku o otkazu ugovora o radu iz stava 1 ovog člana donosi stečajni upravnik .
(3) Stečajni upravnik, uz saglasnost stečajnog sudije, može da angažuje potreban broj lica radi okončanja započetih poslova ili radi vođenja stečajnog postupka.
(4) Visinu zarade i druga prava po osnovu radnog angažovanja lica iz stava 3 ovog člana utvrđuje stečajni upravnik u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz rada i po osnovu rada.
(5) Zarade i primanja iz stava 4 ovog člana namiruju se iz stečajne mase i predstavljaju trošak stečajnog postupka.
Naziv stečajnog dužnika
Član 80
Uz naziv stečajnog dužnika dodaje se oznaka "u stečaju".
Računi stečajnog dužnika
Član 81
(1) Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlašćena da raspolažu sredstvima sa računa stečajnog dužnika.
(2) Na zahtjev stečajnog upravnika banka će otvoriti novi račun preko kojeg će se vršiti poslovanje stečajnog dužnika.
(3) Novčana sredstva sa ugašenih računa stečajnog dužnika prenose se na novi račun.
Potraživanja povjerilaca
Član 82
(1) Stečajni povjerioci svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvaruju samo u stečajnom postupku.
(2) Otvaranjem stečajnog postupka razlučno pravo se ostvaruje isključivo u stečajnom postupku, osim u slučaju iz člana 65 ovog zakona.
(3) Izlučni povjerioci mogu svoje potraživanje ostvarivati u svim sudskim i drugim postupcima.
Dospjelost potraživanja prema stečajnom dužniku
Član 83
(1) Danom otvaranja stečajnog postupka potraživanja povjerilaca prema stečajnom dužniku koja nijesu dospjela smatraju se dospjelim.
(2) Novčana i nenovčana potraživanja prema stečajnom dužniku koja imaju za predmet povremena davanja postaju jednokratna potraživanja danom otvaranja stečajnog postupka i izračunavaju se u novčanoj vrijednosti.
(3) Potraživanja u stranoj valuti obračunavaju se u eurima prema srednjem kursu na dan otvaranja stečajnog postupka.
Pravo na prebijanje potraživanja u stečajnom postupku
Član 84
(1) Ako je stečajni povjerilac prije podnošenja predloga za pokretanja stečajnog postupka stekao pravo na prebijanje svog potraživanja sa potraživanjem stečajnog dužnika prema njemu, otvaranje stečajnog postupka nema uticaja na postojanje prava na prebijanje.
(2) Stečajni povjerilac je dužan da, do isteka roka za prijavu potraživanja, sudu dostavi prijavu na cjelokupan iznos potraživanja i izjavu o prebijanju. U suprotnom, stečajni povjerilac gubi pravo na prebijanje.
(3) Prebijanje je dopušteno u toku stečajnog postupka, ako je u toku postupka namirenja došlo do uslova za prebijanje između iznosa utvrđenog za namirenje i iznosa, koji je u međuvremenu nastao kao obaveza povjerioca prema dužniku i stečajnoj masi.
Slučajevi kad prebijanje nije dopušteno
Član 85
(1) Prebijanje nije dopušteno, ako:
1) je stečajni povjerilac stekao pravo na prebijanje nakon podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka;
2) je stečajni povjerilac potraživanje stekao u posljednjih šest mjeseci prije dana podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, a stečajni povjerilac je znao ili je morao znati da je dužnik nesposoban za plaćanje ili je prezadužen;
3) su se uslovi za prebijanje stekli pravnim poslom ili drugom pravnom radnjom koja se može pobijati.
(2) Izuzetno, prebijanje potraživanja iz stava 1 tačka 2 ovog člana dopušteno je ako je u pitanju potraživanje koje je stečeno u vezi sa ispunjenjem neizvršenih ugovora ili potraživanje kome je vraćeno pravno dejstvo u postupku pobijanja pravnog posla ili druge pravne radnje stečajnog dužnika.
Konverzija potraživanja stečajnog dužnika
Član 86
(1) Nenovčana potraživanja stečajnog dužnika unose se u stečajnu masu i izražavaju se u novčanoj vrijednosti.
(2) Potraživanja u stranoj valuti unose se u stečajnu masu u toj valuti, ali se obračunavaju u eurima prema srednjem kursu na dan otvaranja stečajnog postupka.
Kamate
Član 87
(1) Za neobezbijeđena potraživanja u stečajnom postupku obračunavanje ugovorenih i zateznih kamata prestaje danom otvaranja stečajnog postupka.
(2) Za obezbijeđena potraživanja u stečajnom postupku obračunavanje ugovorenih i zateznih kamata prestaje danom otvaranja stečajnog postupka.
(3) Ako poslije izmirenja svih potraživanja postoje raspoloživa sredstva za isplatu, stečajni upravnik može da izvrši diobu preostalih sredstava u pogledu obračunavanja i isplate kamata za period poslije otvaranja stečajnog postupka.
(4) Kamata iz stava 3 ovog člana obračunava se po propisima kojima se reguliše stopa zakonske zatezne kamate iz obligacionih odnosa, pri čemu se kamata svim stečajnim povjeriocima isplaćuje srazmjerno, nezavisno od isplatnih redova.
(5) Odredbe ugovora kojima se u slučaju neispunjavanja ugovornih obaveza stečajnog dužnika, odnosno nesposobnosti plaćanja ili pokretanja stečajnog postupka predviđa ugovorna kazna, povećana kamatna stopa ili druga kaznena mjera, smatraju se ništavim u postupku utvrđivanja visine potraživanja u stečajnom postupku.
Zastarjelost potraživanja
Član 88
(1) Prijavljivanjem potraživanja prekida se zastarjelost potraživanja koje postoji prema stečajnom dužniku.
(2) Zastarjelost potraživanja stečajnog dužnika prema njegovim dužnicima zastaje danom pokretanja stečajnog postupka i ne teče godinu dana od dana otvaranja stečajnog postupka.
Uslovna potraživanja
Član 89
(1) Povjeriocu čije je potraživanje vezano za odložni uslov rezervišu se odgovarajuća sredstva iz stečajne mase.
(2) Ako odložni uslov ne nastupi do pravosnažnosti rješenja o glavnoj diobi stečajne mase, potraživanje vezano za odložni uslov se gasi, a sredstva se raspoređuju na ostale povjerioce, srazmjerno visini njihovih potraživanja.
(3) Potraživanja vezana za raskidni uslov uzimaju se u obzir prilikom diobe stečajne mase ako povjerilac pruži obezbjeđenje da će vratiti ono što je primio iz stečajne mase kada nastupi raskidni uslov. Ako raskidni uslov ne nastupi do pravosnažnosti rješenja o konačnoj diobi stečajne mase, smatra se da taj uslov nije ni postojao.
Procesnopravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
Član 90
U trenutku nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka prekidaju se svi sudski i upravni postupci u odnosu na stečajnog dužnika i njegovu imovinu.
Nastavak postupka
Član 91
(1) Parnični postupak u kojem je stečajni dužnik tužilac nastavlja se kada stečajni upravnik obavijesti sud pred kojim se vodi parnični postupak da je preuzeo postupak.
(2) Upravni postupak pokrenut na zahtjev stečajnog dužnika nastavlja se kada stečajni upravnik obavijesti nadležni organ da je preuzeo postupak.
Nastavak parničnog postupka
Član 92
Parnični postupak u kojem je stečajni dužnik tuženi nastavlja se, ako je:
1) tužilac kao stečajni i razlučni povjerilac podnio blagovremenu i urednu prijavu potraživanja;
2) na ispitnom ročištu stečajni upravnik osporio prijavu potraživanja;
3) tužilac kao stečajni ili razlučni povjerilac zaključkom stečajnog sudije upućen na nastavak prekinutog parničnog postupka radi utvrđivanja osnovanosti potraživanja;
4) tužilac kao stečajni ili razlučni povjerilac predložio nastavak prekinutog postupka u roku od osam dana od dana prijema zaključka stečajnog sudije iz tačke 3 ovog člana.
Način odlučivanja po predlogu za nastavak parničnog postupka
Član 93
(1) Ako nijesu ispunjeni procesni uslovi iz člana 92 ovog zakona, parnični sud će rješenjem odbaciti predlog za nastavak prekinutog postupka.
(2) Ako su ispunjeni uslovi iz člana 92 ovog zakona sud će rješenjem, protiv kojeg nije dozvoljena žalba, odrediti nastavak postupka.
(3) Ako se prekinuti parnični postupak vodio pred sudom opšte nadležnosti, taj sud će se, ukoliko nastavi postupak, rješenjem oglasiti nenadležnim i predmet ustupiti sudu nadležnom.
Postupanje u slučaju nepreinačenja tužbenog zahtjeva
Član 94
Ukoliko u predlogu za nastavak postupka tužilac ne preinači tužbu postavljanjem utvrđujućeg, umjesto obavezujućeg tužbenog zahtjeva, nadležni sud će nastaviti postupak i odbaciti tužbu kao nedozvoljenu.
Zabrana izvršenja i namirenja
Član 95
(1) Od dana otvaranja stečajnog postupka ne može se protiv stečajnog dužnika, odnosno nad njegovom imovinom odrediti i sprovesti prinudno izvršenje, niti bilo koja mjera postupka izvršenja u cilju namirenja potraživanja, osim izvršenja koja se odnose na obaveze stečajne mase.
(2) Postupci iz stava 1 ovog člana, koji su u toku, obustavljaju se.
(3) Zabrana izvršenja i namirenja iz stava 1 ovog člana može biti ukinuta ili izmijenjena pod uslovima i na način propisan članom 65 ovog zakona.
Pravo na izbor u slučaju dvostranoteretnog ugovora
Član 96
(1) Ako stečajni dužnik i njegov saugovarač do pokretanja stečajnog postupka nijesu u cjelosti ili delimično izvršili obaveze iz dvostranoteretnog ugovora koji su zaključili, stečajni upravnik može, umjesto stečajnog dužnika, ispuniti obaveze iz ugovora i tražiti ispunjenje obaveza od druge ugovorne strane.
(2) Ako stečajni upravnik odbije ispunjenje obaveza iz stava 1 ovog člana, saugovarač stečajnog dužnika može ostvariti svoje potraživanje kao stečajni povjerilac.
(3) Ako saugovarač stečajnog dužnika pozove stečajnog upravnika da se izjasni o ispunjavanju obaveza iz ugovora, stečajni upravnik je dužan da saugovarača stečajnog dužnika, u roku od 15 dana od dana prijema poziva, pisano obavijesti o tome da li namjerava da ispuni te obaveze.
(4) Ako se stečajni upravnik izjasni da će izvršiti obaveze iz ugovora, pa u toku stečajnog postupka prestane da ih izvršava, potraživanje po osnovu tog ugovora spada u prvi isplatni red, kao trošak stečajnog postupka.
Finansijski lizing
Član 97
(1) Ako se stečajni postupak pokrene nad primaocem lizinga, davalac lizinga ima pravo na odvojeno namirenje i pravo prioriteta na predmetu lizinga.
(2) Zabrana izvršenja i namirenja iz člana 95 ovog zakona shodno se primjenjuje i na ostvarivanje prava iz stava 1 ovog člana.
(3) Davalac lizinga može zahtijevati ukidanje ili izmjenu mjera obezbjeđenja, odnosno primjenu mjera zaštite iz člana 65 st. 3 i 4 ovog zakona.
(4) U slučaju bankrotstva stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik je dužan da preda predmet lizinga davaocu lizinga, u roku od 30 dana od dana prijema pisanog zahtjeva, koji može biti upućen poslije odluke o bankrotstvu i prodaji imovine, osim u slučaju da se davalac lizinga saglasi sa drukčijom odlukom ili da se iz sredstava ostvarenih prodajom namiruje obaveza prema davaocu lizinga, kao obaveza stečajne mase.
(5) Ako stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik ne preda predmet lizinga u roku iz stava 4 ovog člana, davalac lizinga ima pravo da zahtijeva povraćaj državine i izvršenje na predmetu lizinga, u skladu sa ugovorom, odnosno zakonom.
(6) U slučaju reorganizacije stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik je dužan da, u roku od osam dana od dana prijema pisanog zahtjeva, pisano obavijesti davaoca lizinga o namjeri da nastavi sa korišćenjem imovine koja je predmet lizinga.
(7) Ako stečajni dužnik, odnosno stečajni upravnik ne obavijesti davaoca lizinga o namjeri da nastavi sa korišćenjem predmeta lizinga u roku iz stava 6 ovog člana, odnosno ne plati u ugovorenom roku, davalac lizinga ima pravo da zahtijeva povraćaj državine i izvršenje na predmetu lizinga, u skladu sa ugovorom, odnosno zakonom.
(8) Na slučajeve pokretanja stečajnog postupka protiv davaoca lizinga, kao i na ugovore o operativnom lizingu shodno se primenjuju odredbe člana 96 ovog zakona.
Fiksni poslovi
Član 98
(1) Ako je vrijeme ispunjenja obaveze iz fiksnog ugovora nastupilo poslije pokretanja stečajnog postupka, saugovarač stečajnog dužnika ne može tražiti ispunjenje tih obaveza, ali može tražiti naknadu zbog neispunjenja, kao stečajni povjerilac.
(2) Naknada zbog neispunjenja obaveza iz stava 1 ovog člana određuje se u visini razlike između ugovorene i tržišne cijene koja u mjestu ispunjenja važi za fiksne ugovore na dan otvaranja stečajnog postupka.
Primjena pravila na druge poslove sa ugovorenim rokom
Član 99
Odredbe čl. 96 i 98 ovog zakona shodno se primjenjuju i na pravne poslove koji su predmet ugovora činidbe, kao što su: predaja hartija od vrijednosti, isporuka plemenitih metala, novčane činidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti i dr., a ugovoreno vrijeme ili rok ispunjenja su nastupili poslije otvaranja stečajnog postupka.
Nalozi i ponude
Član 100
(1) Nalog koji je izdao stečajni dužnik gubi dejstvo danom otvaranja stečajnog postupka, ako stečajni upravnik ne odluči drukčije.
(2) Ponude učinjene stečajnom dužniku ili ponude koje je učinio stečajni dužnik koje nijesu prihvaćene do dana otvaranja stečajnog postupka prestaju da važe danom otvaranja stečajnog postupka, ako stečajni upravnik ne odluči drukčije.
Zakup
Član 101
(1) Zakup nepokretnosti ne prestaje otvaranjem stečajnog postupka.
(2) Prava koja su nastala u vrijeme prije pokretanja stečajnog postupka prema stečajnom dužniku saugovarač stečajnog dužnika može ostvariti samo kao stečajni povjerilac.
(3) Ugovore o zakupu stečajni upravnik može otkazati nezavisno od zakonskih i ugovorenih rokova, sa otkaznim rokom od 30 dana.
(4) Pravo na naknadu štete zbog otkaza zakupa zakupodavac ili zakupac ostvaruje u iznosu koji ne može biti viši od iznosa polugodišnje zakupnine.
(5) Saugovarač stečajnog dužnika ne može otkazati zakup zbog kašnjenja zakupnine ili zbog pogoršanja imovinskog stanja stečajnog dužnika poslije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(6) Ako ugovor o zakupu ostane na snazi, stečajni dužnik je u obavezi da uredno plaća ugovorenu zakupninu, a potraživanje po osnovu tog ugovora smatra se obavezom stečajne mase.
(7) Ako je stečajni postupak otvoren prije nego što je stečajni dužnik otpočeo sa korišćenjem nepokretnosti kao zakupac, stečajni upravnik i saugovarač stečajnog dužnika mogu odustati od ugovora o zakupu.
Roba u prevozu
Član 102
(1) Saugovarač stečajnog dužnika, odnosno prodavac ili njegov komisionar, kome cijena nije isplaćena u cjelosti, može tražiti da mu se vrati roba koja je poslata stečajnom dužniku, koja do dana otvaranja stečajnog postupka nije prispjela u mjesto opredjeljenja, odnosno nije preuzeta od stečajnog dužnika - pravo na potragu.
(2) Ako je stečajni dužnik preuzeo robu koja je stigla u mjesto opredjeljenja prije otvaranja stečajnog postupka samo na čuvanje, prodavac nema pravo na potragu, ali može ostvariti svoja prava kao izlučni povjerilac po opštim pravilima.
IV. STEČAJNA MASA
Pojam
Član 103
(1) Stečajna masa je cjelokupna imovina stečajnog dužnika u zemlji i inostranstvu na dan otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tokom stečajnog postupka.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, u stečajnu masu ne ulazi imovina, odnosno sredstva obezbjeđenja koje je dužnik kao učesnik u platnom sistemu založio radi obezbjeđenja kredita koji je dobio od drugog učesnika platnog sistema radi ispunjenja obaveza iz platnog sistema.
(3) Sud koji vodi stečajni postupak je dužan da, bez odlaganja, obavijesti Centralnu banku Crne Gore i druge operatere platnog sistema o datumu otvaranja stečajnog postupka nad učesnikom u platnom sistemu.
(4) Centralna banka Crne Gore i drugi operateri platnog sistema dužni su da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri radna dana od dana dobijanja obavještenja iz stava 3 ovog člana, obavijeste sud o postojanju obezbjeđenja kredita iz stava 2 ovog člana, radi donošenja odluke o izuzeću tog obezbjeđenja iz stečajne mase.
(5) Na imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u inostranstvu primjenjuju se odredbe ovog zakona kojima se uređuje međunarodni (prekogranični) stečaj.
Izlučna prava, naknada za izlučna prava
Član 104
(1) Ako je izlučno pravo upisano u zemljišnu ili u drugu javnu knjigu ili registar, teret dokazivanja da stvar na kojoj postoji takvo pravo ulazi u stečajnu masu pada na stečajnog dužnika.
(2) Ako je stvar na kojoj postoji izlučno pravo stečajni dužnik neovlašćeno otuđio prije otvaranja stečajnog postupka, izlučni povjerilac može zahtijevati da se na njega prenese pravo na protivčinidbu ako ona još nije izvršena, a ako je izvršena, može tražiti naknadu štete kao stečajni povjerilac.
Troškovi stečajnog postupka
Član 105
Troškovi stečajnog postupka obuhvataju:
1) sudske troškove stečajnog postupka;
2) nagrade i naknade stečajnom upravniku ili privremenom stečajnom upravniku;
3) druge izdatke za koje je ovim zakonom predviđeno da se namiruju kao troškovi stečajnog postupka.
Obaveze stečajne mase
Član 106
(1) U obaveze stečajne mase spadaju obaveze:
1) prouzrokovane radnjama stečajnog upravnika ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove postupka;
2) iz dvostranoteretnog ugovora, ako se njegovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnog postupka;
3) nastale neosnovanim uvećanjem stečajne mase;
4) prema zaposlenima stečajnog dužnika nastale nakon otvaranja stečajnog postupka.
(2) U obaveze stečajne mase spadaju i obaveze iz stava 1 ovog člana nastale tokom prethodnog stečajnog postupka u slučaju otvaranja stečajnog postupka.
(3) U obaveze stečajne mase spadaju i druge obaveze koje su ovim zakonom propisane kao obaveze stečajne mase.
Preuzimanje stečajne mase
Član 107
(1) Otvaranjem stečajnog postupka stečajni upravnik preuzima cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu i njome upravlja.
(2) Ako stečajni dužnik ili treće lice odbije da izvrši predaju stvari koje ulaze u imovinu stečajnog dužnika, stečajni upravnik će od stečajnog sudije zatražiti da hitno naloži i sprovede prinudno izvršenje.
(3) Stečajni sudija će dostaviti zahtjev protivniku predlagača i može zakazati ročište o odlučivanju po predlogu.
(4) Uz nalog za predaju stvari stečajni sudija može prema stečajnom dužniku ili trećem licu odrediti i mjere prinude, radi sprovođenja izvršenja.
(5) Ako se u imovini stečajnog dužnika nađu gotov novac, hartije od vrijednosti ili dragocjenosti, stečajni upravnik određuje način njihovog čuvanja ili ulaganja uz obavještenje odbora povjerilaca.
Popis i pečaćenje
Član 108
(1) Stečajni upravnik je dužan da popiše stvari koje ulaze u stečajnu masu uz naznačenje njihove procijenjene vrijednosti. Ako je potrebno, stečajni upravnik će procjenu vrijednosti stvari povjeriti vještaku ili ovlašćenom procjenitelju.
(2) Stečajni upravnik može, pošto je preuzeo stečajnu masu, prije ili poslije popisa stvari, prema okolnostima, zatražiti da službeno lice stečajnog suda zapečati prostorije u kojima se nalaze stvari stečajnog dužnika.
(3) Stečajni dužnik je dužan da, bez odlaganja, obavijesti stečajnog sudiju i odbor povjerilaca o pečaćenju, odnosno skidanju pečata sa službenih prostorija iz stava 2 ovog člana.
Lista povjerilaca
Član 109
(1) Stečajni upravnik je dužan da u roku od 30 dana od dana otvaranja stečajnog postupka sačini listu povjerilaca prema podacima iz poslovnih knjiga i ostale dokumentacije stečajnog dužnika kojima u ovom periodu raspolaže.
(2) U listi iz stava 1 ovog člana posebno se evidentiraju razlučni i izlučni povjerioci i zaposleni kod stečajnog dužnika za iznose neisplaćenih zarada.
(3) Lista povjerilaca, za svakog povjerioca, sadrži:
1) naziv, odnosno ime i sjedište, odnosno prebivalište sa kontakt adresom;
2) iznos potraživanja, sa određivanjem glavnog duga i obračunom kamata;
3) pravni osnov potraživanja;
4) popis stvari na kojima postoji razlučno ili izlučno potraživanje.
Lista dužnika stečajnog dužnika
Član 110
(1) Stečajni upravnik je dužan da u roku od 30 dana od dana otvaranja stečajnog postupka sačini listu dužnika stečajnog dužnika prema podacima iz poslovnih knjiga i ostale dokumentacije stečajnog dužnika kojima u tom periodu raspolaže.
(2) Na sadržaj liste dužnika iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe člana 109 stav 3 ovog zakona.
Početni izvještaj o ekonomsko-finansijskom položaju dužnika
Član 111
(1) Stečajni upravnik je dužan da u roku od 30 dana od dana preuzimanja imovine i prava stečajnog dužnika sačini izvještaj o ekonomsko-finansijskom položaju dužnika.
(2) Stečajni sudija može, na predlog stečajnog upravnika, rok iz stava 1 ovog člana produžiti ako postoje opravdani razlozi.
(3) Stečajni upravnik je dužan da podnese stečajnom sudiji izvještaj o ekonomsko-finansijskom položaju dužnika sa procjenom mogućnosti reorganizacije, najkasnije do dana prvog sastanka povjerilaca.
V. UTVRĐIVANjE POTRAŽIVANjA
Prijavljivanje potraživanja
Član 112
(1) Prijavljivanje potraživanja vrši se podnošenjem pisane prijave stečajnom sudu, koja sadrži sljedeće podatke:
1) naziv, odnosno ime i sjedište, odnosno prebivalište povjerioca sa kontakt adresom;
2) matični broj pravnog lica, odnosno JMBG za fizička lica:
3) broj poslovnog ili tekućeg računa;
4) pravni osnov potraživanja;
5) iznos potraživanja, a posebno iznos glavnog potraživanja sa obračunom kamate;
6) stvar na kojoj je povjerilac stekao razlučno pravo, ukoliko se radi o obezbijeđenom potraživanju i iznos njegovog potraživanja koji nije obezbijeđen, ako njegovo potraživanje nije u cjelini obezbijeđeno;
7) određeni zahtjev povjerilaca u pogledu glavne stvari i sporednih zahtjeva, činjenica na kojima se zahtjev zasniva, dokaze kojima se utvrđuju ove činjenice, kao i druge podatke shodno zakonu kojim se uređuje parnični postupak u pogledu podnošenja i sadržine tužbe.
(2) Prijavu iz stava 1 ovog člana, povjerilac je dužan da podnese u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka u „Službenom listu Crne Gore“.
(3) Povjerioci koji imaju potraživanja u stranoj valuti prijavljuju ih u valuti potraživanja.
(4) Ako se prijavljuju potraživanja o kojima se vodi parnica, u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi postupak sa oznakom spisa.
(5) Solidarni dužnici i jemci stečajnog dužnika mogu, kao stečajni povjerioci, tražiti da im se vrate sredstva koja su za stečajnog dužnika platili poslije dana otvaranja stečajnog postupka, ako prema stečajnom dužniku imaju pravo regresa.
(6) Prijave potraživanja se mogu podnijeti i po isteku roka od 30 dana od dana otvaranja stečajnog postupka, ali najkasnije do početka ispitnog ročišta, ako povjerilac dokaže da su postojali opravdani razlozi za propuštanje roka koji se nijesu mogli predvidjeti ili otkloniti.
(7) Prijave podnijete po isteku roka iz stava 6 ovog člana odbacuju se kao neblagovremene.
Prijavljivanje potraživanja razlučnih povjerilaca
Član 112a
Razlučni povjerioci podnose prijavu potraživanja na način i u skladu sa uslovima iz člana 112 ovog zakona.
Izlučno potraživanje
Član 113
(1) Izlučni povjerilac podnosi zahtjev da mu se izluči stvar koja ne ulazi u stečajnu masu.
(2) Stečajni upravnik je dužan da, u roku od 20 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1 ovog člana, obavijesti povjerioca da li prihvata ili odbija zahtjev za izlučenje, odnosno da odredi rok u kojem će omogućiti povraćaj stvari izlučnom povjeriocu.
(3) Rok iz stava 2 ovog člana ne može biti duži od 10 dana od dana prihvatanja zahtjeva izlučnog povjerioca, osim u slučaju da stečajni sudija, iz opravdanih razloga, odobri produženje ovog roka.
(4) Ako stečajni upravnik odbije da izluči stvar iz stečajne mase, protiv te odluke povjerilac ima pravo na prigovor stečajnom sudiji, u roku od pet dana od dana prijema odluke.
(5) Ako stečajni sudija ospori pravo na izlučenje stvari, povjerilac svoje pravo može ostvarivati u drugim sudskim postupcima u skladu sa zakonom.
(6) Izlučni povjerilac je dužan je da o namjeri da pravo na izlučenje stvari ostvari u drugom sudskom postupku obavijesti stečajnog sudiju i stečajnog upravnika.
Postupak utvrđivanja potraživanja i lista potraživanja
Član 114
(1) Poslije isteka roka za prijavljivanje potraživanja stečajni sudija dostavlja sve prijave potraživanja stečajnom upravniku.
(2) Stečajni upravnik utvrđuje osnovanost, obim i isplatni red svakog potraživanja i o tome sačinjava listu priznatih i osporenih potraživanja.
(3) Lista iz stava 2 ovog člana sačinjava se u roku od 40 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava potraživanja određenog rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
(4) U slučaju osporavanja potraživanja stečajni upravnik je dužan da uz listu iz stava 2 ovog člana sudu dostavi i obrazloženje o razlozima osporavanja potraživanja.
Potraživanje po osnovu izvršne isprave
Član 115
Potraživanje prijavljeno na osnovu izvršne isprave može se osporiti, ako:
1) je izvršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili stavljena van snage;
2) je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila nakon izvršnosti;
3) je protekao rok u kome se po zakonu može tražiti izvršenje;
4) potraživanje nije prešlo na stečajnog povjerioca, odnosno ako obaveza nije prešla na stečajnog dužnika;
5) je izvršna isprava stečena na osnovu priznanja ili propusta stečajnog dužnika i ako bi, da je izvršena, radnja njenog izvršenja bila predmet pobijanja, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Obavještavanje i isticanje liste potraživanja
Član 116
(1) Stečajni upravnik je dužan da, u roku od pet dana od dana isteka roka iz člana 114 stav 3 ovog zakona, listu potraživanja dostavi sudu radi isticanja na oglasnoj tabli suda ili, ukoliko je lista nesrazmjerno velika, da na oglasnoj tabli istakne obavještenje o mjestu gdje se lista nalazi.
(2) Stečajni upravnik je dužan da obavijesti povjerioca, čija su potraživanja osporena dostavljanjem obavještenja na adresu označenu u prijavi potraživanja. Na zahtjev povjerioca čije je potraživanje osporeno stečajni upravnik je dužan da, zajedno sa povjeriocem, pregleda ponovo njegovu prijavu sa dodatnim dokazima i da poslije toga odluči konačno da li će priznati ili osporiti potraživanje.
(3) Ako stečajni upravnik ne postupi u skladu sa stavom 2 ovog člana, povjerilac čije potraživanje je osporeno može uložiti prigovor, o kome odlučuje stečajni sudija.
(4) Ako stečajni upravnik poslije ponovnog pregleda prijave promijeni svoju odluku, dužan je da ispravi listu iz stava 2 ovog člana.
Ispitno ročište
Član 117
(1) Lista priznatih i osporenih potraživanja usvaja se na ispitnom ročištu kao konačna lista.
(2) Na ispitno ročište se poziva stečajni upravnik, a mogu se pozvati stečajni dužnik i povjerioci, kao i lica koja su obavljala poslove kod stečajnog dužnika, a mogu da pruže podatke o postojanju i visini potraživanja, kao i revizori koji su vršili pregled poslovanja stečajnog dužnika.
(3) Ispitno ročište će se održati i ako mu ne prisustvuju svi povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja.
(4) Povjerioci mogu osporavati prijavljena potraživanja drugih povjerilaca nakon isticanja liste potraživanja, a najkasnije na ispitnom ročištu.
Posredovanje
Član 118
(1) Sud može, nakon prihvatanja predloga za pokretanje stečajnog postupka, uputiti predlagača na postupak posredovanja prije donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(2) Povjerioci osporenog potraživanja, odnosno stečajni upravnik mogu predložiti rješavanje spornog odnosa putem posredovanja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupak posredovanja.
Utvrđena potraživanja
Član 119
(1) Potraživanje se smatra utvrđenim ako nije osporeno od stečajnog upravnika ili od stečajnih povjerilaca do zaključenja ispitnog ročišta.
(2) Stečajni sudija će usvojiti konačnu listu na osnovu liste potraživanja koju je sačinio stečajni upravnik i na osnovu izmjena unijetih na ispitnom ročištu.
(3) Na osnovu konačne liste iz stava 2 ovog člana, stečajni sudija donosi zaključak o listi utvrđenih i osporenih potraživanja, koji sadrži podatke o prijavljenim potraživanjima o tome ko ih je osporio i u kom iznosu su utvrđena, odnosno osporena.
(4) Zaključak o listi iz stava 3 ovog člana dostavlja se stečajnom upravniku, stečajnim povjeriocima čija su potraživanja osporena i upućena na parnicu.
(5) Zaključak iz stava 4 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda.
(6) Konačna lista kojom se utvrđuju potraživanja i isplatni redovi obavezujuća je za stečajnog dužnika i stečajne povjerioce.
(7) Stečajni povjerilac koji dokaže svoje potraživanje u parnici na koju je upućen ima pravo da traži ispravku konačne liste utvrđenih potraživanja.
Osporena potraživanja
Član 120
(1) Povjerilac čije je potraživanje osporeno upućuje se na parnicu radi utvrđivanja osporenog potraživanja, koju može da pokrene u roku od osam dana od dana prijema zaključka iz člana 119 ovog zakona, odnosno od dana isteka roka za posredovanje.
(2) Povjerilac koji je osporio potraživanje drugog povjerioca priznato od stečajnog upravnika upućuje se na parnicu, u skladu sa stavom 1 ovog člana. Osporeno potraživanje smatra se priznatim ako povjerilac koji je osporio potraživanje drugog povjerioca ne pokrene parnicu u zakonom propisanom roku.
(3) Povjerilac koji je upućen na parnicu dužan je da o pokretanju parnice obavijesti stečajnog sudiju bez odlaganja i dostavi mu primjerak tužbe kojom pokreće parnicu.
(4) Ako povjerilac iz stava 3 ovog člana ne obavijesti stečajnog sudiju o pokretanju parnice, odgovoran je za troškove i štetu prouzrokovanu propuštanjem obavještavanja.
(5) U slučaju osporavanja potraživanja prijavljenih na osnovu izvršne isprave stečajni sudija zaključkom upućuje stečajnog upravnika ili povjerioca koji je osporio potraživanje na parnicu u roku iz stava 1 ovog člana.
Postupak po osporenom potraživanju
Član 121
(1) Ako u trenutku otvaranja stečajnog postupka teče parnica o potraživanju, stečajni upravnik će preuzeti parnicu u stanju u kom se ona nalazi u trenutku otvaranja stečajnog postupka.
(2) Ako se parnica iz stava 1 ovog člana ne vodi pred sudom koji vodi stečajni postupak, sud pred kojim se vodi parnica će prekinuti postupak, a po podnošenju predloga za nastavak postupka oglasiće se nenadležnim i predmet ustupiti sudu koji vodi stečajni postupak. Protiv rješenja o ustupanju predmeta nije dopuštena žalba.
(3) Ako o potraživanju koje je osporeno u stečajnom postupku, u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, nije tekla parnica, taj spor je predmet posebnog parničnog postupka, koji može, ukoliko je to cijelishodno, da vodi stečajni sudija.
(4) Pravosnažna odluka o osporenom potraživanju ima dejstvo prema stečajnom dužniku i prema povjeriocima stečajnog dužnika.
VI. POBIJANjE PRAVNIH RADNjI STEČAJNOG DUŽNIKA
Opšti uslovi
Član 122
(1) Pravne poslove i druge pravne radnje zaključene, odnosno preduzete prije otvaranja stečajnog postupka, kojima se narušava ravnomjerno namirenje stečajnih povjerilaca ili oštećuju povjerioci, kao i pravne poslove i druge pravne radnje kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj, mogu pobijati stečajni upravnik, u ime stečajnog dužnika, i povjerioci, u skladu sa odredbama ovog zakona.
(2) Propuštanje zaključenja pravnog posla, odnosno propuštanje preduzimanja radnje, u pogledu pobijanja, izjednačava se sa pravnim poslom, odnosno sa pravnom radnjom.
(3) Pobijati se mogu i pravni poslovi, pravne i procesne radnje na osnovu kojih je donijeta izvršna isprava ili koje su preduzete po osnovu izvršne isprave ili u postupku prinudnog izvršenja, ako ispunjavaju uslov iz stava 1 ovog člana. Ako zahtjev za pobijanje bude usvojen, prestaje dejstvo izvršne isprave prema stečajnoj masi.
(4) Pobijanje se može vršiti od dana otvaranja stečajnog postupka do dana održavanja ročišta za glavnu diobu, odnosno do pravosnažnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka.
Uobičajeno namirenje
Član 123
(1) Pravni posao ili druga pravna radnja preduzeti u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, kojima se jednom povjeriocu pruža obezbjeđenje ili daje namirenje na način i u vrijeme koji su u skladu sa sadržinom njegovog prava (u daljem tekstu: uobičajeno namirenje) mogu se pobijati ako je u vrijeme kada su preduzeti stečajni dužnik bio nesposoban za plaćanje, a povjerilac je znao ili morao znati za njegovu nesposobnost plaćanja.
(2) Pravni posao ili druga pravna radnja uobičajenog namirenja mogu se pobijati i kada su preduzeti poslije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, ako je povjerilac znao ili je morao znati da je stečajni dužnik nesposoban za plaćanje ili je znao da je podnijet predlog za pokretanje stečajnog postupka.
(3) Smatraće se da je povjerilac znao ili morao znati za nesposobnost plaćanja stečajnog dužnika ili za predlog za pokretanje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se na nesumnjiv način može zaključiti da postoji nesposobnost plaćanja, odnosno da je stavljen predlog za pokretanje stečajnog postupka.
(4) Smatra se da je lice koje je bilo povezano sa stečajnim dužnikom u vrijeme zaključenja pravnog posla ili preduzimanja druge pravne radnje znalo ili je moralo znati za nesposobnost za plaćanje ili za predlog za pokretanje stečajnog postupka.
Neuobičajeno namirenje
Član 124
Pravni posao ili pravna radnja kojima se povjeriocu pruža obezbjeđenje ili daje namirenje koje on nije imao pravo da traži ili je imao pravo da traži, ali ne na način i u vrijeme kada je traženo (u daljem tekstu: neuobičajeno namirenje) mogu se pobijati ako su preduzeti u posljednjih 12 mjeseci prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
Neposredno oštećenje povjerilaca
Član 125
(1) Pravni posao ili pravna radnja stečajnog dužnika kojom se povjerioci neposredno oštećuju može se pobijati, ako:
1) je preduzet u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, a u vrijeme zaključenja posla stečajni dužnik je bio nesposoban za plaćanje i ako je saugovarač stečajnog dužnika znao za njegovu nesposobnost plaćanja;
2) je posao zaključen poslije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, a saugovarač stečajnog dužnika je znao ili je morao znati da je stečajni dužnik nesposoban za plaćanje ili da je stavljen predlog za pokretanje stečajnog postupka;
3) je u pitanju preduzimanje ili propuštanje preduzimanja pravne radnje stečajnog dužnika kojom on gubi neko svoje pravo ili zbog koje on to pravo više ne može ostvariti, a radnja je preduzeta ili propuštena u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(2) Smatraće se da je saugovarač znao ili je morao znati za nesposobnost plaćanja stečajnog dužnika ili za predlog za pokretanje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se na nesumnjiv način može zaključiti da postoji nesposobnost plaćanja, odnosno da je podnijet predlog za pokretanje stečajnog postupka.
(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe člana 123 st. 3 i 4 ovog zakona.
Namjerno oštećenje povjerilaca
Član 126
Pravni posao, odnosno pravna radnja zaključeni, odnosno preduzeti u posljednjih pet godina prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka ili zaključeni, odnosno preduzeti poslije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, sa namjerom oštećenja jednog ili više povjerilaca, mogu se pobijati ako je saugovarač stečajnog dužnika znao za namjeru stečajnog dužnika. Postojanje namjere se pretpostavlja ako je saugovarač stečajnog dužnika znao da stečajnom dužniku prijeti nesposobnost plaćanja i da se radnjom oštećuju povjerioci.
Poslovi i radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu
Član 127
(1) Pravni posao i pravna radnja stečajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu mogu se pobijati ako su zaključeni, odnosno preduzeti u posljednjih pet godina prije podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
(2) Ne mogu se pobijati uobičajeni prigodni darovi, nagradni darovi, kao ni darovi učinjeni iz zahvalnosti niti izdvajanja u humanitarne svrhe, pod uslovom da su u vrijeme kada su učinjeni bili srazmjerni finansijskim mogućnostima stečajnog dužnika i uobičajeni za privrednu granu kojoj stečajni dužnik pripada.
(3) Odricanje od nasljedstva smatra se pravnom radnjom stečajnog dužnika bez naknade.
Povezana lica
Član 128
Povezanim licima stečajnog dužnika, u smislu ovog zakona, smatraju se:
1) izvršni direktor i član odbora direktora stečajnog dužnika;
2) lice koje za obaveze stečajnog dužnika odgovara cjelokupnom svojom imovinom;
3) akcionar sa najmanje 20% učešća u kapitalu stečajnog dužnika;
4) pravno lice koje stečajni dužnik kontroliše u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva;
5) lica koja imaju pristup povjerljivim informacijama ili imaju mogućnost da se upoznaju sa finansijskim stanjem stečajnog dužnika;
6) lice koje je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva ili bračni drug fizičkih lica iz tač. 1, 2, 3 i 5 ovog člana.
Nemogućnost pobijanja
Član 129
(1) Ne mogu se pobijati pravni poslovi zaključeni, odnosno pravne radnje preduzete radi:
1) izvršenja potvrđenog plana reorganizacije stečajnog dužnika preduzeti poslije otvaranja stečajnog postupka;
2) nastavljanja poslova poslije otvaranja stečajnog postupka.
(2) Pravna radnja, odnosno pravni posao koji se smatra uobičajenim, odnosno neuobičajenim namirenjem u smislu ovog zakona ne može se pobijati ako je stečajni dužnik istovremeno ili u kratkom periodu prije ili poslije izvršenog pravnog posla, odnosno pravne radnje primio jednaku vrijednost u vidu protivnaknade od povjerioca ili drugog lica za čiji račun je izvršen pravni posao, odnosno pravna radnja.
Radnje pobijanja
Član 130
(1) Pravni posao ili pravna radnja stečajnog dužnika pobijaju se tužbom.
(2) Pravni posao ili pravna radnja stečajnog dužnika mogu se pobijati i podnošenjem protivtužbe ili prigovora u parnici, bez obzira na rok iz člana 122 stav 4 ovog zakona.
Stranke u postupku pobijanja
Član 131
(1) U postupku pobijanja tužioci mogu biti povjerilac i stečajni upravnik u ime stečajnog dužnika, ili kao zastupnik stečajne mase.
(2) Tužba se podnosi protiv lica sa kojim je pravni posao zaključen (u daljem tekstu: protivnik pobijanja).
(3) Tužba za pobijanje pravnog posla ili pravne radnje može se podnijeti i protiv nasljednika ili univerzalnog pravnog sljedbenika protivnika pobijanja.
(4) Tužba se može podnijeti i protiv ostalih pravnih sljedbenika protivnika pobijanja, ako je:
1) pravni sljedbenik znao za činjenice koje predstavljaju razlog za pobijanje pravnih poslova ili radnji njegovog prethodnika;
2) ono što je stečeno pravnim poslom ili pravnom radnjom koji se pobijaju pravnom sljedbeniku ustupljeno bez naknade ili uz neznatnu naknadu.
Dejstva pobijanja
Član 132
(1) Ako je po tužbi za pobijanje pravnog posla ili druge pravne radnje donijeta pravosnažna odluka o usvajanju tužbenog zahtjeva, pobijeni pravni posao, odnosno pravna radnja nemaju dejstva prema stečajnoj masi, a protivnik pobijanja je dužan da u stečajnu masu vrati imovinsku korist stečenu na osnovu pobijenog pravnog posla ili pravne radnje.
(2) Protivnik pobijanja, nakon što vrati imovinsku korist iz stava 1 ovog člana, ima pravo da ostvaruje svoje protivpotraživanje kao stečajni povjerilac, podnošenjem naknadne prijave potraživanja.
VII. UNOVČENjE I DIOBA STEČAJNE MASE, NAMIRENjE I ZAKLjUČENjE STEČAJNOG POSTUPKA
Rješenje o bankrotstvu i unovčenju imovine
Član 133
(1) Stečajni sudija donosi rješenje o bankrotstvu, ako:
1) u roku od 30 dana od dana otvaranja stečajnog postupka stečajni dužnik ne podnese izjavu o namjeri da izvrši reorganizaciju;
2) nijedan plan reorganizacije nije podnijet u propisanom roku;
3) nijedan plan reorganizacije nije usvojen na ročištu za razmatranje plana reorganizacije;
4) dužnik zatraži da sud donese rješenje o bankrotstvu ako nije podnijet plan reorganizacije koji predlaže neko drugo lice.
(2) U slučaju iz stava 1 tač. 2 i 3 ovog člana stečajni sudija je dužan da rješenje o bankrotstvu stečajnog dužnika donese narednog dana po isteku propisanog roka za podnošenje plana reorganizacije, odnosno na ročištu na kome plan nije usvojen ili najkasnije u roku od dva dana od dana održavanja tog ročišta.
(3) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana žalbu mogu izjaviti stečajni upravnik i odbor povjerilaca.
Način unovčenja
Član 134
(1) Po donošenju rješenja o bankrotstvu stečajni upravnik javno oglašava i sprovodi prodaju cjelokupne imovine ili dijela imovine stečajnog dužnika.
(2) Stečajni upravnik dužan je da izvrši procjenu cjelishodnosti prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, odnosno cjelokupne imovine stečajnog dužnika u odnosu na prodaju imovine stečajnog dužnika u djelovima i da o tome obavijesti odbor povjerilaca.
(3) Prodaja imovine vrši se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom, u skladu sa ovim zakonom.
(4) Uz saglasnost odbora povjerilaca stečajni upravnik može angažovati domaća ili strana lica stručna za vršenje prodaje javnim nadmetanjem kada smatra da će se takvim angažovanjem ostvariti veća javnost prodaje i povoljnije unovčenje.
(5) Predlog prodaje iz stava 4 ovog člana mora da sadrži sve uslove takve prodaje, uključujući i troškove angažovanja stručnih lica.
(6) Ako se prodaja vrši javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda, stečajni upravnik je dužan da oglasi prodaju u najmanje dva visokotiražna dnevna štampana medija koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Crne Gore i to najmanje 20 dana prije dana određenog za javno nadmetanje ili dostavljanje ponuda.
(7) Izuzetno od stava 6 ovog člana, ako su troškovi oglašavanja nesrazmjerno visoki u odnosu na vrijednost predmeta prodaje, stečajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca, može oglasiti prodaju na drugi odgovarajući način.
(8) Javni oglas iz stava 1 ovog člana naročito sadrži uslove i rokove prodaje, kao i podatke o vremenu i mjestu uvida u imovinu koja je predmet oglasa.
(9) Stečajni upravnik je dužan da prvu javnu prodaju sprovede sa najnižom prodajnom cijenom najmanje u visini procijenjene vrijednosti imovine koja se prodaje.
(10) Svaku sljedeću javnu prodaju stečajni upravnik može da sprovede sa umanjenjem najniže prodajne cijene za petinu od procijenjene vrijednosti, odnosno svaka naredna prodaja može biti umanjena za petinu ukupno procijenjene vrijednosti imovine.
(11) U slučaju da javna prodaja nije uspjela ni za petinu ukupno procjenjene vrijednosti imovine stečajni upravnik može da sprovede sljedeću javnu prodaju po principu najveće ponuđene cijene.
(12) Prodaja neposrednom pogodbom može se izvršiti isključivo ako je takav način prodaje unaprijed odobren od strane odbora povjerilaca.
Obavještenje o namjeri prodaje
Član 135
(1) Prije prodaje imovine stečajni upravnik dužan je da o namjeri prodaje imovine obavijesti stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce ako je moguće, kao i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo.
(2) Stečajni upravnik je dužan da obavještenje o namjeri prodaje licima iz stava 1 ovog člana dostavi najmanje 20 dana prije predloženog datuma javnog nadmetanja ili neposredne pogodbe.
(3) Ukoliko se radi o većem broju lica iz stava 1 ovog člana, stečajni upravnik je ovlašćen da o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika izvrši obavještavanje putem oglašavanja u najmanje dva visokotiražna dnevna štampana medija koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Crne Gore.
(4) Obavještenje o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika smatra se da je dostavljeno licima iz stava 1 ovog člana, danom oglašavanja u skladu sa stavom 3 ovog člana.
Sadržaj obavještenja o namjeravanoj prodaji
Član 136
(1) Ako se prodaja imovine vrši javnim nadmetanjem, obavještenje stečajnog upravnika mora da sadrži:
1) mjesto i adresu na kojoj se nalazi imovina koja se prodaje;
2) detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine;
3) početnu cijenu i uslove pod kojima će se izvršiti javno nadmetanje.
(2) U slučaju prodaje imovine javnim prikupljanjem ponuda, obavještenje mora da sadrži:
1) mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi;
2) detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine;
3) procjenu vrijednosti imovine;
4) postupak i uslove za izbor ponuda.
(3) U slučaju prodaje imovine neposrednom pogodbom, obavještenje mora da sadrži:
1) mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi;
2) detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine;
3) procjenu vrijednosti imovine;
4) podatke o predloženom kupcu;
5) sve uslove prodaje imovine koja se predlaže, uključujući i cijenu i način plaćanja.
Prodaja imovine koja je predmet obezbjeđenja
Član 137
(1) Kada je imovina koja se prodaje predmet obezbjeđenja potraživanja jednog ili više razlučnih povjerilaca, razlučni povjerilac može, u roku od deset dana od dana prijema obavještenja o predloženoj prodaji, da predloži povoljniji način unovčenja imovine, uključujući i preuzimanje imovine sa obezbijeđenim potraživanjem uz obavezu naknade troškova u skladu sa članom 139 stav 2 ovog zakona.
(2) Prenos vlasništva, na ustupljenoj imovini, na razlučnog povjerioca će se izvršiti nakon pravosnažnosti odluke o ustupanju i izmirenja troškova, nagrada i naknada iz člana 139 stav 2 ovog zakona na račun stečajnog dužnika.
Prigovor na predloženu prodaju
Član 138
(1) Stečajni dužnik i povjerioci mogu podnijeti prigovor na predloženu prodaju najkasnije u roku od 10 dana prije predloženog datuma prodaje. O prigovoru odlučuje stečajni sudija. Prigovor ne zadržava prodaju, osim ako stečajni sudija drukčije odluči.
(2) Poslije izvršene prodaje stečajni upravnik je dužan da o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijesti stečajnog sudiju i odbor povjerilaca u roku od deset dana od dana izvršene prodaje.
(3) Povjerioci mogu podnijeti prigovor na izvršenu prodaju. Prigovor ne utiče na izvršenu prodaju, već može da predstavlja osnov za utvrđivanje odgovornosti stečajnog upravnika, ako je šteta nastala radnjom stečajnog upravnika u postupku prodaje. Osnov za podnošenje prigovora može biti prevara, pristrasno ponašanje stečajnog upravnika, nepotpuno dato obavještenje ili bilo koji drugi razlog iz kojeg se može zaključiti da je stečajni upravnik vodio postupak prodaje na štetu stečajne mase. Samo tvrdnja da je postignuta cijena preniska nije dovoljan osnov za podnošenje prigovora.
Namjena sredstava ostvarenih prodajom
Član 139
(1) Sredstva ostvarena prodajom imovine na kojoj nijesu postojala opterećenja ulaze u stečajnu masu, a njihova dioba vrši se u skladu sa postupkom diobe propisanim ovim zakonom.
(2) Ako je imovina bila predmet obezbjeđenja potraživanja jednog ili više razlučnih povjerilaca iz ostvarene cijene prvenstveno se namiruju troškovi održavanja i čuvanja imovine i drugih obaveza i radnji vezanih za imovinu u svrhu prodaje, troškovi prodaje koji uključuju i nagradu stečajnog upravnika, a iz preostalog iznosa isplaćuju se razlučni povjerioci čije je potraživanje bilo obezbijeđeno prodatom imovinom u skladu sa njihovim pravom prioriteta.
(3) Namirenje razlučnih povjerilaca po pravilu vrši se u roku od pet dana od dana pravosnažnosti odluke stečajnog upravnika o namirenju razlučnog povjerioca kojom su utvrđeni troškovi prodaje, koji uključuju i nagradu stečajnom upravniku.
Pravo svojine na kupljenoj imovini
Član 140
(1) Kada kupac isplati cijenu, na kupca se prenosi pravo svojine na kupljenoj imovini bez tereta, kao i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje, uključujući i poreske obaveze i obaveze prema privrednim subjektima pružaocima usluga od opšteg interesa koje se odnose na kupljenu imovinu. Stečajni sudija će rješenjem konstatovati da je prodaja izvršena i naložiti odgovarajućem registru da izvrši upis prava svojine i brisanje tereta nastalih prije izvršene prodaje, odnosno upis drugih prava stečenih prodajom.
(2) Dragocjeni metali, minerali, hartije od vrijednosti i druge stvari koje imaju berzansku, odnosno tržišnu cijenu prodaju se po toj cijeni na odgovarajućoj berzi ili tržištu. Ako dragocjeni metali, minerali, hartije od vrijednosti i druge slične stvari koje se uobičajeno prodaju na berzi ili imaju tržišnu cijenu, u vrijeme prodaje nemaju berzansku, odnosno tržišnu cijenu, prodaju se neposrednom pogodbom uz saglasnost odbora povjerilaca.
Tržišna naknada
Član 140a
(1) Pod tržišnom naknadom u smislu ovog zakona, smatra se cijena koja je ostvarena prilikom prodaje imovine stečajnog dužnika u stečajnom postupku.
(2) Na zahtjev lica koje je u stečajnom postupku kupilo imovinu u postupku prodaje stečajni sudija daje mišljenje da li je tržišna naknada plaćena, u skladu sa ovim zakonom.
Podjela imovine pravne zajednice
Član 141
(1) Pravna zajednica, u smislu ovog zakona, jeste susvojina, ortakluk i slični oblici pravne ili imovinske zajednice stečajnog dužnika sa trećim licem.
(2) Ako je stečajni dužnik u pravnoj zajednici, razvrgnuće zajednice sprovodi se shodnom primjenom pravila vanparničnog i izvršnog postupka. Zajedničar ima pravo na odvojeno namirenje za obaveze nastale u pravnoj zajednici.
(3) Ako je privremeno ili trajno bilo zabranjeno razvrgnuće zajednice iz stava 1 ovog člana, danom otvaranja stečajnog postupka zabrana prestaje da važi.
Prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica
Član 142
(1) Predmet prodaje može biti stečajni dužnik kao pravno lice, po pribavljenom mišljenju odbora povjerilaca.
(2) Prije prodaje stečajnog dužnika iz stava 1 ovog člana stečajni upravnik je dužan da izvrši procjenu njegove vrijednosti.
Posljedice prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica
Član 143
(1) Poslije prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, stečajni postupak se u odnosu na stečajnog dužnika obustavlja.
(2) Novac dobijen prodajom stečajnog dužnika ulazi u stečajnu masu i stečajni postupak se nastavlja namirenjem stečajnih povjerilaca.
(3) Stečajnu masu zastupa stečajni upravnik.
(4) U slučaju kada je stečajni dužnik prodat kao pravno lice, razlučni povjerioci koji su imali razlučno pravo na bilo kom dijelu imovine stečajnog dužnika imaju pravo prioriteta u diobi sredstava ostvarenih prodajom, prema rangu prioriteta koji su stekli u skladu sa zakonom, a srazmjerno procijenjenom učešću vrijednosti imovine koja je predmet razlučnog prava u odnosu na procijenjenu vrijednost pravnog lica.
(5) Za potraživanja prema stečajnom dužniku koja su nastala do obustave stečajnog postupka ni stečajni dužnik ni njegov kupac ne odgovaraju povjeriocima, a pravna lica koja su stečajnom dužniku pružala usluge od opšteg interesa ne mogu obustaviti vršenje tih usluga po osnovu neplaćenih računa nastalih prije otvaranja stečajnog postupka.
(6) U registru privrednih subjekata, Komisiji za hartije od vrijednosti, Centralnoj depozitarnoj agenciji, organu uprave nadležnom za poslove katastra i drugim odgovarajućim registrima registruju se promjene nastale po osnovu ugovora o prodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica.
(7) Stečajni sudija će zaključkom utvrditi da je izvršena prodaja pravnog lica.
Vanredna prodaja imovine
Član 144
(1) Stečajni upravnik je dužan da obavijesti stečajnog sudiju o namjeri prodaje kvarljive robe ili imovine koja zahtijeva značajne izdatke za održavanje ili je opterećena iz drugih razloga.
(2) Ukoliko stečajni sudija, u roku od 24 časa od prijema obavještenja iz stava 1 ovog člana, ne obavijesti stečajnog upravnika o donošenju zaključka o prodaji kvarljive robe, stečajni upravnik može da pristupi prodaji te robe.
(3) Ukoliko stečajni sudija, u roku od pet dana od prijema obavještenja iz stava 1 ovog člana, ne obavijesti stečajnog upravnika o donošenju zaključka o vanrednoj prodaji imovine koja zahtijeva značajne izdatke za održavanje ili je opterećena iz drugih razloga stečajni upravnik može da pristupi prodaji.
(4) Na postupak prodaje robe iz st. 2 i 3 ovog člana ne primjenjuju se odredbe čl. 136 i 137 ovog zakona.
Dioba
Član 145
(1) Stečajnu masu za podjelu stečajnim povjeriocima (diobnu masu), čine novčana sredstva stečajnog dužnika na dan otvaranja stečajnog postupka, novčana sredstva dobijena nastavljanjem započetih poslova i novčana sredstva ostvarena unovčenjem stvari i prava stečajnog dužnika, kao i potraživanja stečajnog dužnika naplaćena u toku stečajnog postupka.
(2) Dioba sredstava radi namirenja stečajnih povjerilaca vrši se prije ili poslije glavne diobe, a prema dinamici priliva gotovinskih sredstava stečajnog dužnika.
(3) Na osnovu predloga stečajnog upravnika, a u zavisnosti od priliva gotovinskih sredstava stečajnog dužnika, stečajni sudija odlučuje da li će odobriti djelimičnu diobu, koja se sprovodi na način i pod uslovima sprovođenja glavne diobe.
Nacrt rješenja za glavnu diobu
Član 146
(1) Prije glavne diobe stečajne mase stečajni upravnik je dužan da sačini nacrt rješenja za glavnu diobu diobne mase (u daljem tekstu: nacrt za glavnu diobu).
(2) Stečajni upravnik nacrt rješenja za glavnu diobu dostavlja odboru povjerilaca i stečajnom sudiji radi objavljivanja na oglasnoj tabli suda.
(3) Nacrt za glavnu diobu sadrži sljedeće podatke:
1) konačnu listu svih potraživanja iz člana 116 ovog zakona, uključujući i potraživanja koja su utvrđena nakon ispitnog ročišta u postupku posredovanja ili parničnom postupku;
2) iznos svakog potraživanja;
3) isplatni red potraživanja;
4) iznos stečajne mase koji će se raspodijeliti stečajnim povjeriocima, kao i procenat namirenja stečajnih povjerilaca;
5) Iznos potraživanja stečajnog dužnika koja dospijevaju nakon završne diobe, a ustupaju se povjeriocima za izmirenje utvrđenih potraživanja;
6) način raspodjele viška diobne mase ako je očigledno da postoji takav višak.
(4) Dospjelo potraživanje iz stava 3 tačka 5 ovog člana povjerioci mogu naplatiti putem prinudnog izvršenja na osnovu pravosnažnog rješenja o završnoj diobi.
Rješenje o glavnoj diobi
Član 147
(1) Stečajni sudija van ročišta donosi rješenje o glavnoj diobi po isteku roka od osam dana od dana dostavljanja nacrta za glavnu diobu, ako nije podnijet prigovor povjerilaca, na nacrt diobe.
(2) Prigovor koji je podnijet po isteku roka od osam dana iz stava 1 ovog člana neće se uzeti u razmatranje.
(3) Ako povjerilac podnese prigovor na nacrt za glavnu diobu stečajni sudija će održati ročište i na njemu donijeti rješenje o glavnoj diobi.
(4) Rješenje o glavnoj diobi objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja se povjeriocu koji je izjavio prigovor i stečajnom upravniku.
(5) Smatra se da je dostava svim povjeriocima uredno izvršena po isteku osam dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj tabli suda.
(6) Žalbu protiv rješenja o glavnoj diobi mogu da izjave stečajni upravnik i povjerioci čiji su prigovori odbijeni, uz navođenje razloga za izjavljivanje žalbe i podnošenje dokaza o njihovoj osnovanosti.
(7) Žalba iz stava 6 ovog člana može se izjaviti samo zbog pogrešne ocjene osnovanosti prigovora na nacrt za glavnu diobu.
(8) Izuzetno od stava 6 ovog člana, žalbu protiv rješenja o glavnoj diobi mogu izjaviti stečajni upravnik i povjerioci i u slučaju da rješenje o glavnoj diobi odstupa od objavljenog nacrta za glavnu diobu, kao i zbog povrede ranije stečenog prava ili pogrešnog obračuna.
Osporena potraživanja
Član 148
U slučaju da je povjerilac čije je potraživanje osporeno u zakonskom roku podnio tužbu, odnosno predlog za nastavak ranije pokrenute parnice, iznos koji bi povjerilac dobio da njegovo potraživanje nije osporeno izdvaja se u srazmjeri određenoj rješenjem o glavnoj diobi do pravosnažnog okončanja parnice.
Potraživanja vezana za uslov
Član 149
(1) Ako je stečajnom povjeriocu utvrđeno potraživanje sa raskidnim uslovom, potraživanje će se uzeti u obzir ako stečajni povjerilac položi obezbjeđenje da će sredstva koja je primio vratiti, ako se ispuni raskidni uslov.
(2) Ako je stečajnom povjeriocu utvrđeno potraživanje sa odložnim uslovom, isplatiće mu se srazmjerni dio potraživanja ako odložni uslov nastupi do ročišta za glavnu diobu.
Glavna dioba
Član 150
(1) Diobi stečajne mase, odnosno namirenju stečajnih povjerilaca pristupa se po pravosnažnosti rješenja o glavnoj diobi.
(2) Diobi stečajne mase pristupa se i u slučaju djelimične pravosnažnosti rješenja o glavnoj diobi, u dijelu u kome je to rješenje postalo pravosnažno.
(3) Diobi se, na predlog stečajnog upravnika, može pristupiti i prije pravosnažnosti rješenja, uz prethodnu rezervaciju sredstava potrebnih za ostvarenje prava podnosioca žalbe.
(4) O predlogu iz stava 3 ovog člana odlučuje stečajni sudija zaključkom.
Završna dioba
Član 151
(1) Završnoj diobi stečajne mase pristupa se poslije završetka unovčenja cjelokupne stečajne mase, odnosno pretežnog dijela stečajne mase, ako glavnom diobom nije obuhvaćena cjelokupna diobna masa.
(2) Završna dioba se sprovodi na način i pod uslovima sprovođenja glavne diobe.
Završno ročište
Član 152
(1) Stečajni sudija rješenjem određuje završno ročište na kojem se:
1) raspravlja o konačnom izvještaju stečajnog upravnika;
2) raspravlja o konačnim zahtjevima za isplatu nagrade stečajnog upravnika;
3) podnose prigovori na konačni izvještaj ili na podnijete zahtjeve za isplatu naknada i nagrada;
4) odlučuje o neraspodijeljenim djelovima stečajne mase;
5) odlučuje o drugim pitanjima od značaja za bankrotstvo stečajnog dužnika.
(2) Rješenje o određivanju završnog ročišta objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u "Službenom listu Crne Gore ".
(3) Rok za održavanje završnog ročišta ne može biti kraći od osam dana, odnosno duži od 30 dana od dana objavljivanja poziva za njegovo održavanje.
Polaganje zadržanih iznosa
Član 153
Stečajni upravnik će, za račun zainteresovanih lica, položiti kod suda ili na poseban namjenski račun iznose koji su na ime osporenih potraživanja izdvojeni prilikom završne diobe stečajne mase.
Postupanje sa viškom diobne mase
Član 154
(1) U slučaju da se u postupku diobe, prije završne diobe ili u završnoj diobi mogu u punom iznosu namiriti potraživanja stečajnih povjerilaca, stečajni upravnik je dužan da preostali višak diobne mase raspodijeli imaocima udjela ili akcija u privrednom društvu, srazmjerno vlasničkom udjelu.
(2) Na obrazloženi predlog stečajnog upravnika stečajni sudija može donijeti rješenje o raspodjeli sredstava iz stava 1 ovog člana i prije isplate stečajnih povjerilaca ako se nesumnjivo utvrdi da se iz raspoloživih novčanih sredstava (postojeće diobne mase) svi stečajni povjerioci mogu namiriti u cjelosti, sa pripadajućim kamatama u skladu sa ovim zakonom.
Rješenje o zaključenju stečajnog postupka
Član 155
(1) Stečajni sudija donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka na završnom ročištu.
(2) Ako je unovčena sva ili najveći dio imovine stečajnog dužnika, a postoje sporovi koji su u toku, stečajni sudija, na predlog stečajnog upravnika, može da donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana stečajni upravnik se imenuje za zastupnika stečajne mase stečajnog dužnika koju čine sredstva izdvojena po osnovu osporenih potraživanja i sredstva koja se ostvare okončanjem parnica u korist stečajnog dužnika.
(4) Stečajnu masu zastupa stečajni upravnik.
(5) U slučaju da se parnica okonča u korist povjerioca osporenog potraživanja, stečajni upravnik će po pravosnažnosti sudske odluke izvršiti isplatu osporenog potraživanja povjeriocu u skladu sa rješenjem o glavnoj diobi.
(6) U slučaju da se parnica okonča u korist stečajne mase, stečajni upravnik će postupati u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuje sprovođenje naknadne diobe.
(7) Rješenje iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u "Službenom listu Crne Gore", a po pravosnažnosti, dostavlja se registru privrednih subjekata ili drugom odgovarajućem registru radi brisanja stečajnog dužnika iz tog registra.
(8) Nakon odobravanja konačnog izvještaja koji podnosi upravnik, sud donosi rješenje o oslobađanju upravnika svih daljih dužnosti u vezi sa predmetnim slučajem, osim dužnosti da izvrši svaku dalju diobu koja još nije izvršena.
Registar stečajnih masa
Član 155a
(1) Registar stečajnih masa vodi organ uprave nadležan za registraciju privrednih subjekata.
(2) U Registar stečajne mase, upisuju se podaci o stečajnoj masi, evidentiraju se promjene registrovanih podataka, kao i brisanje podataka o stečajnoj masi dužnika.
(3) Registar iz stava 1 ovog člana se vodi kao jedinstvena, centralna, javna elektronska baza podataka o stečajnoj masi.
(4) Rješenje iz člana 155 stav 2 ovog zakona, stečajni sudija dostavlja organu uprave nadležnom za registraciju privrednih subjekata, radi registracije stečajne mase stečajnog dužnika u Registar stečajnih masa.
(5) Nakon registracije stečajne mase u skladu sa stavom 4 ovog člana, organ uprave nadležan za registraciju privrednih subjekata vodi i redovno ažurira Registar stečajne mase na osnovu izvještaja koje dostavlja stečajni upravnik koji zastupa stečajnu masu.
(6) Bliži način upisa i vođenja Registra stečajnih masa propisuje organ državne uprave nadležan za poslove ekonomije.
Posebni slučajevi u kojima se stečajni postupak obustavlja ili zaključuje
Član 156
(1) Stečajni postupak se obustavlja odmah po utvrđivanju da stečajni dužnik ima samo jednog povjerioca.
(2) Stečajni postupak se zaključuje po utvrđivanju da je imovina stečajnog dužnika manja od visine troškova stečajnog postupka ili da je imovina stečajnog dužnika neznatne vrijednosti.
(3) Ako je u slučaju iz stava 2 ovog člana preostala imovina stečajnog dužnika, stečajni sudija će rješenjem o zaključenju stečajnog postupka naložiti stečajnom upravniku da unovči takvu imovinu i ostvarenim sredstvima pokrije troškove nastale do zaključenja, a eventualni višak sredstava uplati u budžet Crne Gore.
(4) Na zahtjev povjerioca ili stečajnog dužnika nastaviće se sprovođenje stečajnog postupka u slučajevima iz stava 2 ovog člana, ako podnosilac zahtjeva položi sredstva neophodna za pokriće troškova stečajnog postupka.
(5) Na obrazloženi zahtjev vlasnika kapitala, ukoliko su izmireni svi povjerioci u stečajnom postupku, kao i sve obaveze stečajne mase i troškova postupka, a po pribavljenom mišljenju stečajnog upravnika, sud može da obustavi stečajni postupak.
Sprovođenje naknadne diobe
Član 157
(1) Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu, stečajni sudija, na predlog stečajnog upravnika ili drugog zainteresovanog lica, donosi rješenje o sprovođenju postupka naknadne diobe unovčenjem i raspodjelom sredstava ostvarenih prodajom te imovine.
(2) U slučaju naknadno pronađene imovine stečajnog dužnika, prodaja i dioba imovine vrši se u skladu sa ovim zakonom, osim u dijelu koji se odnosi na prava i obaveze odbora povjerilaca.
(3) Protiv rješenja o sprovođenju postupka naknadne diobe nije dozvoljena žalba.
(4) Rješenje o sprovođenju naknadne diobe dostavlja se stečajnom upravniku, koji naknadno pronađenu imovinu unovčava i dijeli na osnovu rješenja o glavnoj diobi.
(5) O unovčenju i diobi naknadno pronađene imovine stečajni upravnik dostavlja izvještaj stečajnom sudiji.
(6) Stečajni upravnik ima pravo na nagradu za rad i naknadu troškova u slučaju prodaje naknadno pronađene imovine i namirenja povjerilaca iz ostvarenih sredstava.
Sudska likvidacija
Član 158
U slučajevima kada sud naloži likvidaciju na osnovu drugih propisa, likvidacija će se sprovesti u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na stečaj.
VIII. REORGANIZACIJA
Sprovođenje reorganizacije
Član 159
(1) Reorganizacija se sprovodi ako se time obezbjeđuje povoljnije namirenje povjerilaca u odnosu na bankrotstvo, a posebno ako postoje ekonomski opravdani uslovi za nastavak dužnikovog poslovanja.
(2) Reorganizacija se sprovodi prema planu reorganizacije koji se sačinjava u pisanoj formi.
(3) Plan reorganizacije može se podnijeti istovremeno sa predlogom za pokretanje stečajnog postupka ili nakon otvaranja stečajnog postupka u skladu sa ovim zakonom.
Sadržaj plana reorganizacije
Član 160
(1) Plan reorganizacije sadrži:
1) kratak uvod o djelatnosti koju stečajni dužnik obavlja i okolnosti koje su dovele do finansijskih teškoća;
2) popis mjera i sredstava za realizaciju plana, kao i detaljan opis mjera koje je potrebno preduzeti i način na koji će se reorganizacija sprovesti;
3) detaljnu listu povjerilaca sa podjelom na klase povjerilaca i kriterijume na osnovu kojih su klase formirane;
4) visinu novčanih iznosa ili imovinu koja će služiti za potpuno ili djelimično namirenje prema klasi povjerilaca, uključujući i razlučne i neobezbijeđene povjerioce, kao i sredstva rezervisana za povjerioce osporenih potraživanja, postupak za izmirenje potraživanja i vremensku dinamiku plaćanja;
5) opis postupka prodaje imovine, uz navođenje imovine koja će se prodavati sa ili bez založnog prava i namjenu prihoda od takve prodaje;
6) rokove za izvršenje plana reorganizacije i rokove za realizaciju glavnih elemenata plana reorganizacije, ako ih je moguće odrediti;
7) jasno naznačenje da se usvajanjem plana reorganizacije sva prava i obaveze povjerilaca iz plana definišu isključivo u skladu sa odredbama usvojenog plana, uključujući i situaciju u kojoj plan nije u potpunosti izvršen, odnosno u kojoj se izvršenje plana obustavlja;
8) spisak članova organa upravljanja i iznos njihovih naknada;
9) spisak stručnjaka koji će biti angažovani i iznos naknada za njihov rad;
10) ime nezavisnog stručnog lica koje će pratiti sprovođenje plana u interesu svih povjerilaca obuhvaćenih planom i način na koji će to lice obavještavati povjerioce o sprovođenju plana reorganizacije, kao i iznos i dinamiku isplate nagrade za njegov rad;
11) godišnje finansijske izvještaje za prethodne tri godine, sa mišljenjem nezavisnog revizora ako su bili predmet revizije;
12) finansijske projekcije, uključujući projektovani bilans uspjeha, bilans stanja i izvještaj o novčanim tokovima za period izvršenja plana reorganizacije;
13) procjenu novčanog iznosa koji bi se dobio unovčenjem imovine sprovođenjem bankrotstva;
14) datum početka primjene plana reorganizacije;
15) rok sprovođenja plana koji ne može biti duži od pet godina;
(2) Rok iz stava 1 tačka 15 ovog člana ne odnosi se na mjere za realizaciju plana reorganizacije koje se odnose na predviđanje otplate potraživanja u ratama, izmjene rokova dospjelosti, kamatnih stopa ili drugih uslova zajma, kredita ili drugog potraživanja ili instrumenta obezbjeđenja, period otplate kredita ili zajma uzetog u toku stečajnog postupka ili u skladu sa planom reorganizacije, kao ni na rokove dospjelosti dužničkih hartija od vrijednosti.
Mjere za realizaciju plana reorganizacije
Član 161
(1) Mjere za realizaciju plana reorganizacije su:
1) predviđanje otplate u ratama, izmjena rokova dospjelosti, kamatnih stopa ili drugih uslova zajma, kredita ili drugog potraživanja ili instrumenta obezbjeđenja;
2) namirenje potraživanja;
3) unovčenje imovine sa ili bez tereta ili prenos takve imovine na ime namirenja potraživanja;
4) zatvaranje pogona ili promjena djelatnosti;
5) raskid ili izmjena ugovora;
6) otpust duga;
7) izvršenje, izmjena ili odricanje od založnog prava;
8) davanje u zalog opterećene ili neopterećene imovine;
9) pretvaranje potraživanja u kapital;
10) zaključivanje ugovora o kreditu, odnosno zajmu;
11) osporavanje i pobijanje potraživanja koja nisu pravno valjana;
12) otpuštanje zaposlenih ili angažovanje drugih lica;
13) ustupanje neopterećene imovine na ime namirenja potraživanja;
14) izmjene i dopune opštih akata stečajnog dužnika i drugih dokumenata o osnivanju ili upravljanju;
15) statusne promjene;
16) promjene pravne forme;
17) prenos dijela ili cjelokupne imovine na jednog ili više postojećih ili novoosnovanih subjekata;
18) poništavanje izdatih ili izdavanje novih hartija od vrijednosti od strane stečajnog dužnika ili bilo kog novoformiranog subjekta;
19) druge mjere od značaja za realizaciju plana reorganizacije.
(2) U slučaju da je planom reorganizacije predviđena mjera pretvaranja potraživanja u kapital stečajnog dužnika, stečajni sudija može, po službenoj dužnosti ili na predlog stečajnog upravnika, angažovati nezavisno stručno lice da izvrši procjenu kapitala stečajnog dužnika, o trošku podnosioca plana.
Podnosilac plana i troškovi podnošenja plana reorganizacije
Član 162
(1) Plan reorganizacije mogu podnijeti stečajni dužnik, stečajni upravnik, razlučni povjerioci koji imaju najmanje 30% obezbijeđenih potraživanja u odnosu na ukupna potraživanja prema stečajnom dužniku, stečajni povjerioci koji imaju najmanje 30% neobezbijeđenih potraživanja u odnosu na ukupna potraživanja prema stečajnom dužniku, kao i lica koja su vlasnici najmanje 30% kapitala stečajnog dužnika.
(2) Troškove sačinjavanja i podnošenja plana reorganizacije snosi predlagač plana reorganizacije.
(3) Troškovi u vezi sa sačinjavanjem i podnošenjem plana reorganizacije koji predlože stečajni upravnik ili stečajni dužnik predstavljaju trošak stečajnog postupka.
Rok za podnošenje plana
Član 163
(1) Plan reorganizacije podnosi se stečajnom sudiji najkasnije 60 dana od dana otvaranja stečajnog postupka.
(2) Ako je u roku iz stava 1 ovog člana podnijet obrazloženi predlog za produženje tog roka, stečajni sudija može odlučiti da taj rok produži za najduže 15 dana.
Odbacivanje predloga plana reorganizacije
Član 164
(1) Stečajni sudija može, po službenoj dužnosti ili na predlog zainteresovanog lica, da naloži stečajnom upravniku ili drugim stručnim licima koje je angažovao da utvrde tačnost podataka iz predloga plana reorganizacije, kao i da naloži podnosiocu predloga plana da otkloni nedostatke koji se odnose na sadržinu i mjere iz plana i odredi primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka. Troškove nastale po tom osnovu snosi podnosilac predloga plana reorganizacije.
(2) Stečajni sudija će, po službenoj dužnosti ili na predlog zainteresovanog lica, odbaciti predlog plana reorganizacije, ako:
1) nijesu poštovane odredbe ovog zakona o ovlašćenim podnosiocima, sadržini i roku za podnošenje plana reorganizacije, a nedostaci se ne mogu otkloniti ili nijesu otklonjeni u primjerenom roku koji je odredio stečajni sudija;
2) ako plan nije u skladu sa drugim propisima kojim se uređuju pitanja iz oblasti djelatnosti stečajnog dužnika.
3) predlagač plana ne postupi po nalogu suda u ostavljenom roku, u skladu sa stavom 1 ovog člana.
(3) Protiv rješenja kojim se odbacuje plan reorganizacije žalbu može izjaviti samo podnosilac plana.
Rasprava o planu reorganizacije
Član 165
(1) Stečajni sudija održava ročište za razmatranje predloga plana reorganizacije i glasanje povjerilaca, u roku od 20 dana od dana podnošenja predloga plana reorganizacije.
(2) Obavještenje o zakazivanju ročišta iz stava 1 ovog člana dostavlja sud ili predlagač plana, na način koji odobri sud, stečajnom dužniku, stečajnom upravniku, svim povjeriocima i svim drugim oštećenim licima, ako je to moguće najkasnije 10 dana prije ročišta. Plan reorganizacije dostavlja se stečajnom upravniku, stečajnom dužniku, svim povjeriocima koji su poznati sudu i svim vlasnicima ili im se omogućava dostupnost planu najkasnije 10 dana prije ročišta.
(3) Obavještenje o održavanju ročišta za razmatranje plana reorganizacije i glasanju povjerilaca objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore" i u dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Crne Gore.
(4) U obaveštenju iz stava 3 ovog člana navodi se ime stečajnog dužnika, ime lica koje predlaže plan, dan i mjesto održavanja ročišta i postupak glasanja, kao i način na koji se sva lica mogu upoznati sa sadržinom plana.
(5) Izuzetno od stava 1 ovog člana, u slučaju kada je predlog plana reorganizacije podnijet istovremeno sa predlogom za pokretanje stečajnog postupka ili prije utvrđivanja liste potraživanja, ročište za razmatranje predloga plana reorganizacije se održava u roku od 20 dana od dana utvrđivanja liste potraživanja.
Glasanje i usvajanje
Član 166
(1) Pravo glasa imaju svi povjerioci srazmjerno visini njihovih potraživanja. U slučaju kada je potraživanje osporeno ili neispitano stečajni sudija će izvršiti procjenu osnovanosti i visine potraživanja u svrhu glasanja.
(2) Kada se glasanje obavlja pisanim putem sudu se moraju podnijeti glasački listići sa ovjerenim potpisom ovlašćenog lica.
Klase za glasanje
Član 167
(1) Glasanje se vrši u okviru klasa povjerilaca.
(2) Ustanovljavaju se i odvojeno glasaju sljedeće klase povjerilaca:
1) razlučni povjerioci;
2) povjerioci prvog isplatnog reda;
3) povjerioci drugog isplatnog reda;
4) povjerioci trećeg isplatnog reda.
(3) Stečajni sudija može, na predlog stečajnog upravnika, odobriti formiranje jedne ili više dodatnih klasa u sljedećim slučajevima:
1) da su stvarne i suštinske karakteristike potraživanja takve da je opravdano formiranje posebne klase;
2) da su sva potraživanja u okviru predložene posebne klase u značajnoj mjeri slična, izuzimajući klase formirane iz administrativnih razloga u skladu sa stavom 3 ovog člana.
(4) Posebna klasa potraživanja može biti formirana iz administrativnih razloga ako postoji veliki broj potraživanja (više od 100) čiji su iznosi mali (ne prelaze 500 eura) i ukoliko sud odobri formiranje takve klase. Po dobijanju sudskog odobrenja, takva potraživanja iz administrativne klase mogu biti izmirena po hitnom postupku, ako je potrebno umanjiti administrativno opterećenje koje je svojstveno velikom broju malih potraživanja. Ova potraživanja mogu biti plaćena samo ako je očigledno da će biti dovoljno raspoloživih sredstava za isplatu svih prioritetnih i glavnih potraživanja.
(5) Prije početka glasanja sud obavještava sve prisutne na ročištu o rezultatima glasanja putem pisma (u odsustvu).
Izglasavanje plana
Član 168
(1) Plan reorganizacije se smatra usvojenim u jednoj klasi povjerilaca ako su za plan reorganizacije glasali povjerioci koji imaju prostu većinu potraživanja od ukupnih potraživanja povjerilaca u toj klasi.
(2) Klasa povjerilaca čija potraživanja prema planu reorganizacije treba da budu u potpunosti izmirena prije početka primjene plana reorganizacije ne glasa za plan reorganizacije, odnosno smatra se da je plan reorganizacije u toj klasi usvojen.
(3) Plan reorganizacije se smatra usvojenim ako ga na propisani način prihvati većina formiranih klasa i ako je plan sačinjen u skladu sa odredbama ovog zakona.
(4) Ako se podnese više od jednog plana reorganizacije, o njima se glasa po redosljedu podnošenja, a usvojenim se smatra plan reorganizacije koji je prvi izglasan.
(5) Ako plan reorganizacije ne dobije potreban broj glasova, stečajni sudija može odobriti predlagaču plana reorganizacije da, najduže u daljem roku od 15 dana, podnese izmijenjeni plan reorganizacije i zakazati ročište u skladu sa ovim zakonom. Ako se ne usvoji ni tako izmijenjeni plan reorganizacije, nad stečajnim dužnikom se sprovodi bankrotstvo.
(6) Danom početka primjene plana reorganizacije smatra se dan pravosnažnosti rješenja kojim se stečajni postupak obustavlja.
Minimalna zaštita
Član 169
Povjerioci koji nijesu glasali za plan reorganizacije imaju pravo na isplatu iznosa koji bi primili u slučaju bankrotstva u skladu sa nivoom prioriteta njihovog potraživanja.
Rješenje o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije
Član 170
(1) Na ročištu za razmatranje predloga plana reorganizacije i glasanje povjerilaca stečajni sudija donosi rješenje kojim potvrđuje usvajanje plana reorganizacije ili konstatuje da plan nije usvojen.
(2) Rješenje o potvrđivanju plana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u "Službenom listu Crne Gore".
(3) Rok za žalbu teče osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
(4) Po pravosnažnosti rješenja o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije stečajni postupak se obustavlja.
(5) Podnosilac plana je dužan da izmiri troškove stečajnog postupka i obaveze stečajne mase u roku od 60 dana od dana, pravosnažnosti rješenja o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije.
(6) Ako podnosilac plana ne postupi u skladu sa stavom 5 ovog člana, smatra se da plan reorganizacije nije usvojen, a stečajni postupak prema stečajnom dužniku nastavlja se bankrotstvom.
(7) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana žalbu mogu izjaviti stečajni dužnik, stečajni upravnik, stečajni povjerioci i razlučni povjerioci.
(8) Po pravosnažnosti rješenja o potvrđivanju plana, primjerak potvrđenog plana reorganizacije stečajni sudija dostavlja Centralnom registru privrednih subjekata, odnosno drugom odgovarajućem registru, radi objavljivanja na internet strani tog registra ili na drugi odgovarajući način, ukoliko takav registar nema svoju internet stranu. Organ koji vodi registar dužan je da obezbijedi da potvrđeni plan reorganizacije ostane trajno dostupan svim trećim licima.
Pravne posljedice potvrđivanja plana
Član 171
(1) Po donošenju rješenja o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije sva potraživanja i prava povjerilaca i drugih lica i obaveze stečajnog dužnika određene planom reorganizacije uređuju se isključivo prema uslovima iz plana reorganizacije.
(2) Povjerioci čija su potraživanja nastala prije usvajanja Plana reorganizacije, a nijesu obuhvaćena planom, i koji nijesu prijavili svoja potraživanja u stečajnom postupku, ne mogu namiriti to potraživanje prinudnim putem u toku sprovođenja reorganizacije.
(3) Rješenjem suda potvrđeni usvojeni plan reorganizacije je izvršna isprava i smatra se novim ugovorom za izmirenje potraživanja koja su u njemu navedena.
(4) Poslovi i radnje koje preduzima stečajni dužnik moraju biti u skladu sa usvojenim planom reorganizacije.
(5) Stečajni dužnik je dužan da preduzme sve mjere propisane usvojenim planom reorganizacije.
(6) Donošenjem rješenja o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije prestaju sve posljedice otvaranja stečajnog postupka, a u nazivu stečajnog dužnika briše se oznaka "u stečaju".
Prioritet klasa povjerilaca
Član 172
Po svakom planu reorganizacije povjerioci iz klase nižeg isplatnog reda mogu primiti sredstva iz diobne mase, odnosno zadržati određena prava, samo ako su sva potraživanja povjerilaca iz višeg isplatnog reda u potpunosti izmirena ili ako su ti povjerioci glasali, u skladu sa planom reorganizacije, da se smatraju povjeriocima nižeg isplatnog reda.
Namirenje preko nominalnog iznosa potraživanja
Član 173
(1) Planom reorganizacije može se predvidjeti namirenje u iznosu većem od nominalnog iznosa prvobitnog potraživanja, kao naknada za produženje rokova isplate.
(2) Povjerioci klase višeg isplatnog reda mogu biti isplaćeni u iznosu koji premašuje iznos kojim se u potpunosti namiruju njihova potraživanja ako su sva potraživanja povjerilaca klase nižeg isplatnog reda u potpunosti namirena ili ako su ti povjerioci glasali za drugačiji tretman, u skladu sa planom reorganizacije.
Izuzetak od primjene propisa o hartijama od vrijednosti
Član 174
Na hartije od vrijednosti koje se učesnicima u reorganizaciji izdaju ili poništavaju u skladu sa usvojenim planom reorganizacije ne primjenjuju se propisi o hartijama od vrijednosti i propisi o preuzimanju akcionarskih društava u dijelu koji se odnosi na izdavanje hartija od vrijednosti.
Pravo povjerilaca na informisanje
Član 175
Tokom sprovođenja usvojenog plana reorganizacije svi povjerioci na koje se plan odnosi imaju pravo na informisanje i pristup aktima subjekta reorganizacije u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju privredna društva koje se odnose na pravo akcionara na informisanje.
Izvršenje plana reorganizacije
Član 176
Izvršenjem plana reorganizacije kojim je stečajni dužnik ispunio sve obaveze predviđene planom reorganizacije prestaju potraživanja povjerilaca utvrđena planom reorganizacije.
Nepostupanje po usvojenom planu i prevaran i nezakonit plan kao stečajni razlog
Član 177
(1) Povjerioci obuhvaćeni usvojenim planom, kao i povjerioci čija su potraživanja nastala prije usvajanja plana, a nijesu obuhvaćeni planom mogu podnijeti predlog za pokretanje stečajnog postupka u slučaju da:
1) je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit način;
2) stečajni dužnik ne postupa po planu ili postupa suprotno planu reorganizacije ako se time bitno ugrožava sprovođenje plana reorganizacije.
(2) Smatra se da je sprovođenje plana bitno ugroženo u smislu stava 1 tačka 2 ovog člana ako je usljed nepostupanja po planu ili postupanja suprotno usvojenom planu došlo do:
1) negativnog odražavanja na novčane tokove subjekta reorganizacije;
2) onemogućavanja subjekta reorganizacije da obavlja poslovnu djelatnost;
3) značajnog ugrožavanja interesa jedne ili više klasa povjerilaca.
(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana stečajni sudija može angažovati stručno lice ili imenovati privremenog stečajnog upravnika radi utvrđivanja činjenica od značaja za ocjenu postojanja stečajnog razloga tokom prethodnog stečajnog postupka.
IX. MEĐUNARODNI STEČAJ
Primjena odredaba o međunarodnom stečaju
Član 178
(1) Odredbe o međunarodnom stečaju primjenjuju se, ako:
1) strani sud ili drugi strani organ koji sprovodi kontrolu ili nadzor nad imovinom ili poslovanjem dužnika ili strani predstavnik zatraži pomoć u vezi sa stranim postupkom;
2) sud ili stečajni upravnik zatraži pomoć u stranoj državi u vezi sa stečajnim postupkom koji se u Crnoj Gori vodi u skladu sa ovim zakonom;
3) se strani postupak vodi istovremeno sa stečajnim postupkom koji se u Crnoj Gori vodi u skladu sa ovim zakonom.
(2) Pod stranim postupkom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se sudski ili upravni postupak, uključujući i prethodni postupak, koji se sa ciljem kolektivnog namirenja povjerilaca putem reorganizacije, bankrotstva ili likvidacije sprovodi u stranoj državi u skladu sa propisom kojim se uređuje insolventnost, a u kojem su imovina i poslovanje dužnika pod kontrolom ili nadzorom stranog suda ili drugog nadležnog organa.
(3) Dužnik u smislu stava 2 ovog člana može biti:
1) privredno društvo, odnosno pravno lice koje nema registrovano sjedište u Crnoj Gori;
2) fizičko lice koje nije rezident Crne Gore.
(4) Strani predstavnik, u smislu stava 1 ovog člana, jeste lice ili organ, uključujući i lica i organe koji su privremeno imenovani, koji su u stranom postupku ovlašćeni da vode reorganizaciju, bankrotstvo ili likvidaciju nad imovinom ili poslovima dužnika ili da preduzimaju radnje kao predstavnik stranog postupka.
Mjerodavno pravo
Član 179
(1) Na stečajni postupak i njegova dejstva primjenjuje se pravo države u kojoj je stečajni postupak pokrenut, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.
(2) U slučaju priznanja stranog postupka u skladu sa ovim zakonom, na izlučna ili razlučna prava na stvarima ili pravima koja se nalaze na teritoriji Crne Gore primjenjuju se propisi Crne Gore.
(3) Za dejstvo stečajnog postupka na ugovore o radu primjenjuje se pravo koje je mjerodavno za ugovor o radu.
Stvarna nadležnost za priznavanje stranog postupka i saradnju
Član 180
Priznavanje stranog postupka i saradnju sa stranim sudovima i drugim nadležnim organima sprovodi nadležni privredni sud.
Mjesna nadležnost za priznavanje stranog postupka i saradnju
Član 181
Priznavanje stranog postupka i saradnju sa stranim sudovima i drugim nadležnim organima sprovodi sud na čijem području se nalazi pretežni dio imovine dužnika u Crnoj Gori u slučaju iz člana 178 stav 1 tačka 1 ovog zakona, odnosno sud koji sprovodi stečajni postupak u Crnoj Gori u slučajevima iz člana 178 stav 1 tač. 2 i 3 ovog zakona.
Ovlašćenje stečajnog upravnika da preduzima radnje u stranoj državi
Član 182
Stečajni upravnik imenovan u skladu sa ovim zakonom ovlašćen je da preduzima radnje u stranoj državi u ime i za račun stečajnog dužnika, odnosno stečajne mase ako je to dopušteno zakonom te države.
Izuzetak u slučajevima suprotnim javnom poretku
Član 183
Nadležni sud može da odbije da preduzme radnju u vezi sa međunarodnim stečajem ako bi takva radnja bila u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore.
Pomoć stranom predstavniku
Član 184
Nadležni sud ili stečajni upravnik mogu da pruže i drugu pomoć stranom predstavniku, u skladu sa zakonom.
Tumačenje
Član 185
Prilikom primjene odredbi o međunarodnom stečaju nadležni sud će posebno imati u vidu njihov međunarodni karakter i potrebu poboljšanja njihove jednoobrazne primjene u dobroj vjeri.
Pravo neposrednog pristupa
Član 186
(1) Strani predstavnik ima pravo neposrednog postupanja pred sudovima u Crnoj Gori.
(2) Strani predstavnik je, prilikom preduzimanja radnji iz stava 1 ovog člana putem podnošenja odgovarajućeg zahtjeva ili na drugi način, dužan da u cilju dokazivanja svoga svojstva podnese:
1) odluku o pokretanju stranog postupka i imenovanju stranog predstavnika u originalu ili ovjerenoj kopiji ili ovjerenom prepisu, prevedenu na jezik koji je u službenoj upotrebi u nadležnom sudu u Crnoj Gori, zajedno sa dokazom o njenoj izvršnosti po pravu strane države;
2) potvrdu stranog suda ili drugog nadležnog organa o postojanju stranog postupka i imenovanju stranog predstavnika;
3) drugi dokaz o postojanju stranog postupka i imenovanju stranog predstavnika za koji nadležni sud u Crnoj Gori smatra da je prihvatljiv, a u odsustvu dokaza iz tač. 1 i 2 ovog stava.
Nadležnost u slučaju podnošenja zahtjeva od strane stranog predstavnika
Član 187
Podnošenjem zahtjeva nadležnom sudu u Crnoj Gori od strane stranog predstavnika, u skladu sa ovim zakonom, uspostavlja se nadležnost tog suda samo za odlučivanje po predmetnom zahtjevu.
Predlog stranog predstavnika za pokretanje postupka
Član 188
Strani predstavnik ima pravo da podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka ako su ispunjeni uslovi za pokretanje takvog postupka u skladu sa ovim zakonom.
Učestvovanje stranog predstavnika u postupku
Član 189
Poslije priznanja stranog postupka strani predstavnik ima pravo da učestvuje u postupku koji se prema dužniku vodi u skladu sa ovim zakonom.
Zahtjev za priznanje stranog postupka
Član 190
(1) Strani predstavnik može nadležnom sudu u Crnoj Gori da podnese zahtjev za priznanje stranog postupka u kojem je imenovan, pri čemu svoje svojstvo dokazuje na način predviđen članom 186 stav 2 ovog zakona.
(2) Uz zahtjev za priznanje prilaže se izjava stranog predstavnika u kojoj se navode svi strani postupci u vezi sa dužnikom koji su poznati stranom predstavniku, prevedena na jezik koji je u službenoj upotrebi u nadležnom sudu u Crnoj Gori.
Pretpostavke u vezi sa priznanjem
Član 191
(1) Ako odluka, odnosno potvrda iz člana 186 stav 2 ovog zakona pruža dokaz da strani postupak ima obilježja postupka iz člana 178 stav 2 ovog zakona i da je strani predstavnik lice ili organ iz člana 178 stav 4 ovog zakona, sud može te činjenice smatrati utvrđenim.
(2) Sud može dokumenta koja su podnijeta uz zahtjev za priznanje da smatra autentičnim, bez obzira na to da li su legalizovana u smislu zakona kojim se uređuje legalizacija isprava u međunarodnom saobraćaju.
(3) Ako se ne dokaže suprotno, smatra se da je registrovano sjedište dužnika, odnosno njegovo prebivalište ako se radi o fizičkom licu, središte njegovih glavnih interesa.
Odluka o priznanju stranog postupka
Član 192
(1) Osim u slučaju iz člana 183 ovog zakona, strani postupak se priznaje, ako:
1) ima obilježja postupka iz člana 178 stav 2 ovog zakona;
2) je strani predstavnik koji podnosi zahtjev za priznanje lice ili organ iz člana 178 stav 4 ovog zakona;
3) zahtjev ispunjava uslove iz člana 186 stav 2 ovog zakona;
4) je zahtjev podnijet nadležnom sudu u skladu sa čl. 179 i 180 ovog zakona.
(2) Strani postupak se priznaje kao:
1) glavni strani postupak, ako se vodi u državi u kojoj je središte glavnih interesa dužnika;
2) sporedni strani postupak, ako dužnik ima stalnu poslovnu jedinicu u toj stranoj državi.
(3) Pod glavnim stranim postupkom, u smislu stava 2 tačka 1 ovog člana, podrazumijeva se strani postupak koji se vodi u državi u kojoj je središte glavnih interesa dužnika koji nema registrovano sjedište u Crnoj Gori. Izuzetno, pod glavnim stranim postupkom podrazumijeva se strani postupak koji se vodi u državi u kojoj je registrovano sjedište dužnika, ako se prema pravu države u kojoj se nalazi središte glavnih interesa dužnika glavni strani postupak ne može voditi po tom osnovu.
(4) Pod sporednim stranim postupkom, u smislu stava 2 tačka 2 ovog člana, podrazumijeva se strani postupak koji se vodi u državi u kojoj dužnik ima stalnu poslovnu jedinicu.
(5) Pod stalnom poslovnom jedinicom, u smislu stava 4 ovog člana, podrazumijeva se bilo koje mjesto poslovanja u kojem dužnik obavlja ekonomsku aktivnost, koja nije tranzitornog karaktera, upotrebom ljudske radne snage i dobara ili usluga.
(6) O zahtjevu za priznanje stranog postupka sud odlučuje rješenjem u hitnom postupku.
(7) Rješenje o priznanju stranog postupka prvostepeni sud će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresovanog lica, izmijeniti ili ukinuti ako se utvrdi da uslovi za njegovo donošenje nijesu bili ispunjeni ili da su nakon priznanja stranog postupka prestali da postoje.
(8) Poslije otvaranja stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom čije je registrovano sjedište u Crnoj Gori, odnosno čije je središte glavih interesa u Crnoj Gori strani postupak se može priznati samo kao sporedni strani postupak.
Obaveza obavještavanja
Član 193
Poslije podnošenja zahtjeva za priznanje stranog postupka strani predstavnik je dužan da, bez odlaganja, obavijesti sud kojem je zahtjev podnijet o:
1) svakoj bitnoj promjeni statusa stranog postupka ili statusa stranog predstavnika;
2) svakom drugom stranom postupku u vezi sa istim dužnikom za koji strani predstavnik sazna.
Pomoć koja se pruža poslije podnošenja zahtjeva za priznanje stranog postupka
Član 194
(1) Sud može, od momenta podnošenja zahtjeva za priznanje stranog postupka pa do odlučivanja o tom zahtjevu, na zahtjev stranog predstavnika, pružiti potrebnu pomoć privremene prirode u slučaju da je ta pomoć hitno potrebna radi zaštite imovine stečajnog dužnika ili interesa povjerilaca.
(2) Pomoć iz stava 1 ovog člana obuhvata izricanje sljedećih mjera:
1) zabranu prinudnog izvršenja nad imovinom dužnika;
2) povjeravanje upravljanja ili prodaje imovine ili dijela imovine dužnika koja se nalazi u Crnoj Gori stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi sud, radi zaštite i očuvanja vrijednosti imovine kojoj, zbog njene prirode ili drugih okolnosti, prijeti opasnost od nestanka, gubljenja vrijednosti ili je ugrožena na drugi način;
3) druge mjere koje se u skladu sa ovim zakonom mogu odrediti poslije priznanja stranog postupka.
(3) Na određivanje, važnost, ukidanje i izmjenu mjera iz stava 2 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje regulišu mjere obezbjeđenja u prethodnom stečajnom postupku.
(4) Mjere iz stava 2 ovog člana koje je sud odredio prestaju da važe donošenjem odluke o zahtjevu za priznanje, osim ako njihovo dejstvo nije produženo u skladu sa ovim zakonom u okviru pomoći koja se pruža poslije priznanja stranog postupka.
(5) Sud može odbiti da pruži zatraženu pomoć ako bi takva pomoć ometala vođenje glavnog stranog postupka.
Pravno dejstvo priznanja glavnog stranog postupka
Član 195
(1) Posljedice priznanja glavnog stranog postupka su zabrana:
1) pokretanja novih i prekid započetih postupaka u vezi sa imovinom, pravima, obavezama ili odgovornostima dužnika;
2) prinudnog izvršenja na imovini dužnika;
3) prenosa, opterećivanja i drugog raspolaganja imovinom dužnika.
(2) Sud može odrediti izuzeća od primjene posljedica iz stava 1 ovog člana samo u slučajevima predviđenim ovim zakonom za izuzeća od primjene posljedica otvaranja stečajnog postupka, kao i u slučaju kada utvrdi da glavni strani postupak ne obezbjeđuje odgovarajuću zaštitu interesa povjerilaca u Crnoj Gori.
(3) Zabrana iz stava 1 tačka 1 ovog člana ne predstavlja smetnju za podnošenje tužbi, odnosno za pokretanje postupka, ako je to neophodno radi očuvanja potraživanja povjerioca prema dužniku.
(4) Zabrana iz stava 1 ovog člana ne predstavlja smetnju za podnošenje predloga za pokretanje stečajnog postupka u Crnoj Gori ili za prijavljivanje potraživanja u takvom postupku.
Pomoć koja se pruža poslije priznanja stranog postupka
Član 196
(1) Poslije priznanja stranog postupka, bilo glavnog ili sporednog, ako je to neophodno radi zaštite imovine stečajnog dužnika ili interesa povjerilaca, sud može, na zahtjev stranog predstavnika, pružiti odgovarajuću pomoć putem određivanja sljedećih mjera:
1) zabrane pokretanja novih, odnosno prekid započetih postupaka u vezi sa imovinom, pravima, obavezama ili odgovornostima dužnika, ako nijesu prekinuti u skladu sa članom 195 stav 1 tačka 1 ovog zakona;
2) zabrane izvršenja na imovini stečajnog dužnika, ako izvršenje nije prekinuto u skladu sa članom 195 stav 1 tačka 2 ovog zakona;
3) zabrane prenosa, opterećivanja ili drugog raspolaganja imovinom stečajnog dužnika, ako takva zabrana nije posljedica primjene odredbe člana 195 stav 1 tačka 3 ovog zakona;
4) izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka ili na drugi način, kao i pružanje podataka u vezi sa imovinom, poslovanjem, pravima, obavezama ili odgovornostima dužnika;
5) povjeravanja stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi sud upravljanja ili prodaje imovine ili dijela imovine dužnika koja se nalazi u Crnoj Gori;
6) produženja važenja mjera iz člana 194 stav 1 i 2 ovog zakona;
7) davanja drugih ovlašćenja koja ima stečajni upravnik po osnovu ovog zakona ili određivanje drugih zabrana u skladu sa ovim zakonom.
(2) Poslije priznanja stranog postupka, bilo glavnog ili sporednog, sud može, na zahtjev stranog predstavnika, povjeriti sprovođenje diobe imovine ili dijela imovine dužnika koja se nalazi u Crnoj Gori stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi sud, pod uslovom da sud utvrdi da je obezbijeđena odgovarajuća zaštita interesa povjerilaca u Crnoj Gori.
(3) Prilikom pružanja pomoći stranom predstavniku u slučaju sporednog stranog postupka u skladu sa ovim članom sud je dužan da utvrdi da se takva pomoć odnosi na imovinu kojom bi, po odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u okviru tog sporednog stranog postupka ili da se odnosi na podatke koji su potrebni u tom postupku.
Zaštita povjerilaca i drugih zainteresovanih lica
Član 197
(1) Prilikom donošenja odluke o pružanju ili odbijanju pružanja pomoći u skladu sa čl. 194 i 196 ovog zakona ili odluke o izmjeni ili stavljanju van snage takvih mjera u skladu sa stavom 3 ovog člana, sud je dužan da utvrdi da je obezbijeđena odgovarajuća zaštita interesa povjerilaca i drugih zainteresovanih lica, uključujući i dužnika.
(2) Sud može usloviti dejstvo određenih mjera na način koji smatra odgovarajućim.
(3) Sud može, na zahtjev stranog predstavnika ili lica na koje utiču mjere određene u okviru pružanja pomoći na osnovu čl. 194 i 196 ovog zakona ili po službenoj dužnosti, izmijeniti ili staviti van snage određene mjere.
Pobijanje pravnih radnji dužnika
Član 198
(1) Poslije priznanja stranog postupka strani predstavnik može pobijati pravne radnje dužnika u skladu sa pravilima o pobijanju pravnih radnji stečajnog dužnika.
(2) U slučaju sporednog stranog postupka sud je dužan da utvrdi da se pobijanje odnosi na imovinu kojom bi, po odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u okviru tog sporednog stranog postupka.
Učešće stranog predstavnika u postupku koji se vodi u Crnoj Gori
Član 199
(1) Poslije priznanja stranog postupka strani predstavnik može, u skladu sa zakonom, biti učesnik u svakom postupku u kojem je dužnik stranka.
(2) Postojanje ovlašćenja stranog predstavnika predstavlja prethodno pitanje u postupku iz stava 1 ovog člana.
Saradnja i neposredno obraćanje između sudova u Crnoj Gori i stranih sudovai drugih nadležnih organa ili stranih predstavnika
Član 200
(1) U slučajevima iz člana 178 ovog zakona sud je dužan da u najvećoj mogućoj mjeri sarađuje sa stranim sudovima i drugim nadležnim organima ili stranim predstavnicima, neposredno ili preko stečajnog upravnika.
(2) Sud ima pravo da se neposredno obraća, odnosno da neposredno zatraži podatke ili pomoć od stranih sudova i drugih nadležnih organa ili od stranih predstavnika.
Saradnja i neposredno obraćanje između stečajnog upravnika i stranih sudova i drugih nadležnih organa ili stranih predstavnika
Član 201
(1) U slučajevima iz člana 178 ovog zakona stečajni upravnik je dužan da, u vršenju svojih dužnosti i pod nadzorom suda, u najvećoj mogućoj mjeri sarađuje sa stranim sudovima i drugim nadležnim organima ili stranim predstavnicima.
(2) Stečajni upravnik ima pravo da se, u vršenju svojih dužnosti i pod nadzorom suda, neposredno obraća stranim sudovima i drugim nadležnim organima ili stranim predstavnicima.
Oblici saradnje
Član 202
Saradnja iz čl. 200 i 201 ovog zakona može se sprovoditi na bilo koji odgovarajući način, a naročito:
1) imenovanjem lica ili organa koji preduzima radnje po nalogu suda;
2) razmjenom podataka na način za koji sud smatra da je odgovarajući;
3) koordinacijom upravljanja i nadzora nad imovinom i poslovima dužnika;
4) odobravanjem ili primjenom od strane sudova sporazuma o koordinaciji postupaka;
5) koordinacijom istovremenih postupaka koji se vode prema istom dužniku.
Otvaranje stečajnog postupka poslije priznanja glavnog stranog postupka
Član 203
(1) Poslije priznanja glavnog stranog postupka stečajni postupak se može otvoriti samo u slučaju da stečajni dužnik ima imovinu u Crnoj Gori.
(2) Stečajni postupak iz stava 1 ovog člana vodi se samo u odnosu na imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Crnoj Gori, u mjeri koja je neophodna za ostvarivanje saradnje u skladu sa čl. 200, 201 i 202 ovog zakona, kao i u odnosu i na drugu imovinu stečajnog dužnika kojom bi, u skladu sa ovim zakonom, trebalo da se upravlja u okviru stečajnog postupka.
Koordinacija stečajnog postupka i stranog postupka
Član 204
(1) Kada se strani postupak i stečajni postupak vode istovremeno prema istom dužniku, sud će zatražiti saradnju i koordinaciju u skladu sa čl. 200, 201 i 202 ovog zakona.
(2) Kada je u vrijeme podnošenja zahtjeva za priznanje stranog postupka već podnijet predlog za pokretanje stečajnog postupka:
1) svaka pomoć koja se pruža u skladu sa čl. 194 ili 196 ovog zakona mora biti u skladu sa pravilima i potrebama prethodnog stečajnog postupka, odnosno stečajnog postupka;
2) član 195 ovog zakona se neće primjenjivati ako je strani postupak priznat kao glavni strani postupak.
(3) Kada je predlog za pokretanje stečajnog postupka podnijet poslije priznanja ili poslije podnošenja zahtjeva za priznanje stranog postupka:
1) sud će po službenoj dužnosti preispitati svaku pomoć koja je pružena u skladu sa čl. 194 ili 196 ovog zakona i izmijeniće, odnosno staviti van snage sve takve mjere ukoliko su u suprotnosti sa pravilima ili potrebama prethodnog stečajnog postupka, odnosno stečajnog postupka;
2) ako se radi o glavnom stranom postupku, izmjena ili stavljanje van snage zabrana iz člana 195 stav 1 ovog zakona izvršiće se u skladu sa članom 195 stav 2 ovog zakona, ako su takve zabrane u suprotnosti sa pravilima ili potrebama prethodnog stečajnog postupka, odnosno stečajnog postupka.
(4) Kod određivanja ili izmjene mjera pomoći koja se pruža predstavniku sporednog stranog postupka sud je dužan da utvrdi da se takva pomoć odnosi na imovinu kojom bi, u skladu sa odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u tom sporednom stranom postupku, odnosno da je u vezi sa podacima koji su potrebni u okviru tog postupka.
Postupanje u slučaju postojanja više stranih postupaka
Član 205
U slučajevima iz člana 178 ovog zakona, kada se prema istom dužniku vodi više od jednog stranog postupka, sud će zatražiti saradnju i koordinaciju u skladu sa čl. 200, 201 i 202 ovog zakona, pri čemu:
1) svaka pomoć koja se pruža u skladu sa čl. 194 ili 196 ovog zakona predstavniku sporednog stranog postupka, poslije priznanja glavnog stranog postupka, mora biti u skladu sa pravilima i potrebama glavnog stranog postupka;
2) ako je odluka o priznanju glavnog stranog postupka donijeta poslije priznanja sporednog stranog postupka ili poslije podnošenja zahtjeva za priznanje sporednog stranog postupka, sud će po službenoj dužnosti preispitati svaku pomoć koja je pružena u skladu sa čl. 194 ili 196 ovog zakona i izmijeniće, odnosno staviće van snage sve takve mjere ukoliko su u suprotnosti sa pravilima ili potrebama glavnog stranog postupka;
3) ako, poslije priznanja sporednog stranog postupka, bude donijeta odluka o priznanju drugog sporednog stranog postupka, sud će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranog predstavnika, odrediti, izmijeniti ili staviti van snage mjere pomoći u cilju obezbjeđivanja koordinacije postupaka.
Pretpostavka postojanja stečajnog razloga na osnovu priznanja glavnog stranog postupka
Član 206
Ako se ne dokaže suprotno, postojanje stečajnog razloga se pretpostavlja u slučaju postojanja pravosnažne odluke o priznanju glavnog stranog postupka koji se vodi prema stečajnom dužniku. Sud neće otvoriti stečajni postupak ako stečajni dužnik dokaže da ne postoji nijedan od stečajnih razloga iz člana 12 ovog zakona.
Namirenje povjerilaca u postupcima koji se vode istovremeno
Član 207
Osim u slučaju postojanja razlučnog ili izlučnog prava, povjerilac čije je potraživanje djelimično isplaćeno u postupku koji je sproveden u skladu sa zakonom kojim se uređuje insolventnost u stranoj državi ne može da primi isplatu na ime istog potraživanja u stečajnom postupku koji se vodi prema istom dužniku sve dok su isplate prema ostalim povjeriocima istog isplatnog reda ili klase u reorganizaciji proporcionalno manje od iznosa koji je taj povjerilac već primio.
X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Prelazne odredbe
Član 208
(1) Stečajni postupci pokrenuti po Zakonu o insolventnosti privrednih društava ("Službeni list RCG", br. 6/02, 1/06, 2/07 i "Službeni list CG" broj 62/08), u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona nije donijeto rješenje o otvaranju stečajnog postupka, okončaće se po odredbama ovog zakona.
(2) Stečajni postupci u kojima je, do dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeto rješenje o otvaranju stečajnog postupka nastaviće se po odredbama Zakona o insolventnosti privrednih društava ("Službeni list RCG", br. 6/02, 1/06, 2/07 i "Službeni list CG" broj 62/08).
Član 208a
(1) Stečajni postupci pokrenuti po Zakonu o stečaju ("Službeni list CG", broj 1/11), u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona nije donijeto rješenje o otvaranju stečajnog postupka, okončaće se po odredbama ovog zakona.
(2) Stečajni postupci u kojima je, do dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeto rješenje o otvaranju stečajnog postupka nastaviće se po odredbama Zakona o stečaju ("Službeni list CG", broj 1/11).
Započeti postupci
Član 208b
(1) Stečajni postupci pokrenuti po Zakonu o stečaju („Službeni list CG“, br. 1/11, 53/16, 32/18 i 62/18), u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona nije donijeto rješenje o glavnoj diobi okončaće se po odredbama ovog zakona.
(2) Stečajni upravnici imenovani u postupcima pokrenutim po Zakonu o stečaju („Službeni list CG“, br. 1/11, 53/16, 32/18 i 62/18), nastaviće rad u tim postupcima do njihovog okončanja, pod uslovom da u skladu sa članom 208c st. 1 i 2 ovog zakona podnesu prijavu i polože ispit provjere znanja.
Rok za podnošenje prijave i polaganje ispita
Član 208c
(1) Stečajni upravnik koji je na dan stupanja na snagu ovog zakona upisan na listu stečajnih upravnika, dužan je da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese Ministarstvu prijavu za polaganje ispita provjere znanja iz člana 25d ovog zakona.
(2) Stečajni upravnik iz stava 1 ovog člana dužan je da položi ispit provjere znanja stečajnog upravnika u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijave za polaganje ispita provjere znanja stečajnog upravnika.
(3) Ministarstvo će sa liste stečajnih upravnika brisati stečajnog upravnika koji:
1) nije podnio Ministarstvu prijavu za polaganje ispita provjere znanja stečajnog upravnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, ili
2) nije položio ispit provjere znanja u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijave za polaganje ispita za provjeru znanja stečajnog upravnika.
Uspostavljanje registra licenciranih stečajnih upravnika
Član 208č
(1) Registar licenciranih stečajnih upravnika uspostaviće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do uspostavljanja registra iz stava 1 ovog člana, stečajni upravnici će se imenovati sa liste stečajnih upravnika koja je utvrđena u skladu sa Zakonom o stečaju („Službeni list CG“, br. 1/11, 53/16, 32/18 i 62/18).
Obaveza podnošenja zahtjeva za izdavanje licence
Član 208ć
Stečajni upravnik koji je upisan u listu stečajnih upravnika i koji je položio ispit provjere znanja stečajnog upravnika je dužan da Ministarstvu podnese zahtjev za izdavanje licence za rad stečajnih upravnika u roku od 15 dana od dana uspostavljanja registra licenciranih stečajnih upravnika.
Uspostavljanje registra stečajnih masa
Član 208d
Registar stečajnih masa uspostaviće se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Podzakonski akti
Član 209
(1) Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do donošenja podzakonskih akata iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se propisi donijeti na osnovu Zakona o insolventnosti privrednih društava ("Službeni list RCG", br. 6/02, 1/06, 2/07 i "Službeni list CG" broj 62/08).
Rok za usklađivanje podzakonskih akata
Član 209a
(1) Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se propisi donijeti na osnovu Zakona o stečaju („Službeni list CG“, br. 1/11, 53/16, 32/18 i 62/18).
Primjena
Član 209b
(1) Odredbe čl. 25a do 25ć, čl. 25đ do 25h, čl. 29a, 29b, 29c i člana 30 stav 2 ovog zakona, primjenjivaće se nakon godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Danom početka primjene odredbi iz stava 1 ovog člana, prestaju da važe odredbe čl. 25, 27, 28 i 29 Zakona o stečaju („Službeni list CG“, br. 1/11, 53/16, 32/18 i 62/18).
Prestanak važenja zakona
Član 210
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o insolventnosti privrednih društava ("Službeni list RCG", br. 6/02, 1/06, 2/07 i "Službeni list CG", broj 62/08).
Stupanje na snagu
Član 211
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".