Zakon o Sudskom savjetu i sudijama

Zakon o Sudskom savjetu i sudijama

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br.​​ 11/2015,​​ 28/2015,​​ 42/2018​​ i​​ 60/2024.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1 

Ovim zakonom uređuju se način izbora i prestanak mandata članova i predsjednika Sudskog savjeta, organizacija i način rada Sudskog savjeta, postupak izbora sudija i sudija - porotnika, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i sudija-porotnika i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlučuje.

Nezavisnost i samostalnost

Član 2

Sudija sudi i odlučuje samostalno i nezavisno.

Sudijska funkcija ne smije se vršiti ni pod čijim uticajem.

Niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije.

Nezavisnost, samostalnost, odgovornost i profesionalnost sudova i sudija, obezbjeđuje Sudski savjet.

Materijalna nezavisnost

Član 2a

Sudija ima pravo na zaradu i penziju u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije.

Iznos zarade i penzije sudije garantuje njegovu nezavisnost i materijalnu sigurnost.

Članovi Sudskog savjeta

Član 3

Članovi Sudskog savjeta moraju biti lica visokih moralnih i profesionalnih kvaliteta.

U obavljanju svojih dužnosti članovi Sudskog savjeta postupaju nezavisno i nepristrasno.

Prilikom predlaganja i izbora članova Sudskog savjeta vodi se računa o nacionalnoj i rodno balansiranoj zastupljenosti.

Javnost rada

Član 4

Rad Sudskog savjeta je javan, ukoliko ovim zakonom nije drukčije propisano.

Prava i obaveze sudija ​​ 

Član 5 

Sudije ostvaruju pravo na zaradu, naknadu zarade, druga primanja i prava u vezi sa vršenjem sudijske funkcije u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade nosilaca pravosudnih funkcija.

Sudije ostvaruju prava iz rada i po osnovu rada u skladu sa opštim propisima o radu.

Sudije imaju pravo i obavezu da se stručno usavršavaju.

Sudije imaju pravo na profesionalno udruživanje.

Sredstva za rad

Član 6

Sredstva za rad Sudskog savjeta obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.

Sudski savjet samostalno raspolaže sredstvima iz stava 1 ovog člana.

Sjedište

Član 7

Sjedište Sudskog savjeta je u Podgorici.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 8

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II. SUDSKI SAVJET

1. Način izbora i prestanak mandata članova Sudskog savjeta

Nadležnost Konferencije sudija

Član 9 

Članove Sudskog savjeta iz reda sudija bira i razrješava Konferencija sudija, tajnim glasanjem.

Konferenciju sudija čine sve sudije i predsjednici sudova.

Konferencija sudija donosi Etički kodeks sudija, bira i razrješava predsjednika i članove komisije za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija (u daljem tekstu: Komisija za Etički kodeks sudija) i njihove zamjenike.

Odlučivanje Konferencije sudija

Član 10

Konferencija sudija radi i odlučuje na sjednicama.

Predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore saziva sjednicu Konferencije sudija i rukovodi njenim radom.

Sjednica Konferencije sudija može se održati ako je prisutno najmanje dvije trećine članova, a odluke se donose većinom glasova prisutnih članova Konferencije sudija.

Administrativno-tehničke poslove za rad Konferencije sudija vrši Sekretarijat Sudskog savjeta.

Konferencija sudija donosi poslovnik o svom radu kojim se bliže uređuje način rada i odlučivanja.

Komisija za Etički kodeks sudija

Član 11 

- brisan -

Sastav Sudskog savjeta iz reda sudija

Član 12 

Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija su:

1) tri člana iz reda sudija Vrhovnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni sud), Apelacionog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Apelacioni sud), Upravnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Upravni sud), Višeg suda za prekršaje Crne Gore (u daljem tekstu: Viši sud za prekršaje), Privrednog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Privredni sud) i viših sudova;

2) jedan član iz reda sudija osnovnih sudova i sudova za prekršaje.

Član Sudskog savjeta iz reda sudija ne može biti:

1) bračni ili vanbračni supružnik, odnosno partner u zajednici života lica istog pola ili srodnik poslanika, člana Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) i predsjednika Crne Gore ili lica koje bira, imenuje ili postavlja Predsjednik Crne Gore, Skupština Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština) ili Vlada u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, a u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva ili srodnik po tazbini do prvog stepena;

2) lice koje je u posljednjih pet godina bilo funkcioner političke partije visokog nivoa (predsjednik partije, član predsjedništva, zamjenik predsjednika partije, odnosno člana predsjedništva, član izvršnog ili glavnog odbora, član savjeta partije i drugi funkcioner partije) ili neposredno birano na izborima ili obavljalo funkciju člana Vlade.

Za člana Sudskog savjeta iz reda sudija ne može biti izabran sudija koji je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava ili kome je izrečena disciplinska sankcija za teže i najteže disciplinske prekršaje.

Komisija za izbor

Član 13 

Postupak pripreme lista kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz reda sudija i postupak izbora članova Sudskog savjeta iz reda sudija na Konferenciji sudija sprovodi Komisija za izbor.

Komisija za izbor ima predsjednika i dva člana, koji imaju zamjenike.

Predsjednika, članove Komisije za izbor i njihove zamjenike iz reda sudija bira proširena sjednica Vrhovnog suda, na predlog sjednica sudija svih sudova.

Komisija za izbor bira se najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata Sudskog savjeta, na vrijeme od četiri godine.

Članovi Komisije ne mogu biti kandidati za članove Sudskog savjeta.

Predlog za izbor članova Sudskog savjeta iz reda sudija

Član 14

Predlog kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz člana 12 stav 1 tačka 1 ovog zakona utvrđuje se:

1 ) na posebnoj sjednici sudija Vrhovnog suda na kojoj se predlažu dva kandidata iz tog suda;

2) na posebnim sjednicama sudija Apelacionog suda, Upravnog suda, Višeg suda za prekršaje, Privrednog suda i viših sudova i na kojima se predlaže po jedan kandidat iz tih sudova.

Listu od osam kandidata iz stava 1 ovog člana, po azbučnom redu, sačinjava Komisija za izbor, na osnovu obavještenja o predloženim kandidatima.

Radi utvrđivanja predloga kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz člana 12 stav 1 tačka 2 ovog zakona, Komisija za izbor pribavlja od svakog predsjednika i sudije suda za prekršaje i osnovnog suda inicijalni predlog koji sadrži predlog dva kandidata, na način kojim se obezbjeđuje tajnost inicijalnog predloga.

Listu od četiri kandidata za koje je dat najveći broj inicijalnih predloga iz stava 3 ovog člana, sačinjava Komisija za izbor, po azbučnom redu.

Ukoliko, nakon pribavljanja inicijalnih predloga iz stava 3 ovog člana, ima više od četiri kandidata sa istim brojem inicijalnih predloga, Komisija za izbor sačinjava listu koju čine svi kandidati sa najvećim, odnosno istim brojem inicijalnih predloga.

Obrazac inicijalnog predloga iz stava 3 ovog člana, utvrđuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

Kandidat za člana Sudskog savjeta mora dati pisani pristanak na kandidaturu.

Izbor člana Sudskog savjeta iz reda sudija

Član 15

Liste kandidata za izbor članova Sudskog savjeta sačinjene u skladu sa članom 14 ovog zakona dostavljaju se svim sudovima radi isticanja na oglasnoj tabli suda, najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata članova Sudskog savjeta.

Konferenciju sudija saziva predsjednik Vrhovnog suda, najkasnije 30 dana prije isteka mandata članova Sudskog savjeta.

Za članove Sudskog savjeta biraju se tri kandidata sa liste iz člana 14 stav 2 ovog zakona pri čemu iz jednog suda može biti izabran samo jedan kandidat i jedan kandidat sa liste iz člana 14 stav 4, odnosno stav 5 ovog zakona, koji dobiju najveći broj glasova.

Ako nijedan od kandidata sa lista ne dobije potrebnu većinu glasova, glasanje će se ponoviti između pet kandidata sa liste iz člana 14 stav 2 ovog zakona, odnosno između dva kandidata sa liste iz člana 14 stav 4, odnosno stav 5 ovog zakona, koji dobiju najveći broj glasova.

Ako ima više kandidata sa istim brojem glasova, po osnovu kojih mogu da idu u drugi krug glasanja, sačinjava se lista od tih kandidata, pri čemu se glasanje ponavlja, a iz jednog suda može biti izabran samo jedan kandidat.

Uslovi za izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika ​​ 

Član 16 

Za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika može biti birano lice koje ima najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva kao advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima i uživa lični i profesionalni ugled, koje nije osuđivano za krivična djela koja čine sudije nedostojnim za vršenje sudijske funkcije u skladu sa ovim zakonom.

Član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika ne može biti lice koje je:

1) bračni ili vanbračni supružnik, odnosno partner u zajednici života lica istog pola ili srodnik poslanika, člana Vlade i predsjednika Crne Gore ili lica koje bira, imenuje ili postavlja Predsjednik Crne Gore, Skupština ili Vlada u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, a u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva ili srodnik po tazbini do prvog stepena;

2) lice koje je u posljednjih pet godina bilo funkcioner političke partije visokog nivoa (predsjednik partije, član predsjedništva, zamjenik predsjednika partije, odnosno člana predsjedništva, član izvršnog ili glavnog odbora, član savjeta partije i drugi funkcioner partije) ili neposredno birano na izborima ili obavljalo funkciju člana Vlade;

3) vršilo sudijsku ili tužilačku funkciju u posljednjih osam godina.

Izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika

Član 16a 

Nadležno radno tijelo Skupštine objavljuje javni poziv za izbor člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u "Službenom listu Crne Gore" i u najmanje jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori, najmanje četiri mjeseca prije isteka mandata članovima Sudskog savjeta.

Javni poziv iz stava 1 ovog člana nadležno radno tijelo Skupštine objavljuje i na internet stranici Skupštine.

Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva iz stava 1 ovog člana.

Nadležno radno tijelo Skupštine na internet stranici Skupštine objavljuje listu prijavljenih kandidata koja mora biti dostupna javnosti, najmanje deset dana od dana objavljivanja.

Predlog za izbor člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika Skupštini podnosi nadležno radno tijelo Skupštine.

Predlog iz stava 5 ovog člana sadrži onoliko kandidata koliko se bira članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Ako predlog iz stava 5 ovog člana sadrži manje kandidata od broja koji se bira, postupak izbora se ponavlja za onaj broj članova koji nije predložen.

U slučaju iz stava 7 ovog člana, nadležno radno tijelo Skupštine bez odlaganja objavljuje novi javni poziv, sve do izbora članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u punom sastavu.

Određivanje članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika žrijebom

Član 16b 

Ako Skupština izabere manje od četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, koji će biti zamijenjeni novim članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, određuju se žrijebom.

Način žrijebanja bliže se uređuje poslovnikom Sudskog savjeta.

Izbor predsjednika Sudskog savjeta

Član 16c

Izbor predsjednika Sudskog savjeta vrši se na konstitutivnoj sjednici, nakon proglašenja sastava Sudskog savjeta.

Ako je predsjedniku Sudskog savjeta prestala funkcija prije isteka mandata Sudskog savjeta, predsjednik Sudskog savjeta se bira na prvoj narednoj sjednici.

Sudski savjet može donijeti odluku da predsjednik Sudskog savjeta obavlja funkciju profesionalno.

Nastavak vršenja dužnosti člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika

Član 16č

Predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani, nastavljaju da vrše dužnost do izbora i proglašenja novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, a najduže do dvije godine.

Vršenje dužnosti iz stava 1 ovog člana ne predstavlja ponovni izbor članova Sudskog savjeta.

Zabrana izbora na sudijsku funkciju

Član 17 

Za vrijeme trajanja mandata Sudskog savjeta član Sudskog savjeta iz reda sudija ne može biti biran ili premješten u drugi sud ili biran za predsjednika suda, a član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika ne može biti biran za sudiju ili predsjednika suda.

Ponovni izbor

Član 18 

Član Sudskog savjeta iz reda sudija, odnosno uglednih pravnika, može biti ponovo biran za člana Sudskog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Sudskom savjetu.

Isto lice može biti birano za člana Sudskog savjeta najviše dva puta.

Prestanak mandata

Član 19

Članu Sudskog savjeta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran, ako:

1) mu prestane funkcija na osnovu koje je izabran u Sudski savjet;

2) podnese ostavku;

3) bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat danom prestanka funkcije na osnovu koje je izabran u Sudski savjet.

U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat kad Sudski savjet konstatuje pisanu ostavku.

U slučaju iz stava 1 tačka 3 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat danom pravosnažnosti osuđujuće presude.

Sudski savjet konstatuje prestanak mandata člana Sudskog savjeta i o tome obavještava organ koji ga je izabrao.

Razrješenje

Član 20 

Član Sudskog savjeta razrješava se, ako:

1) vrši svoju dužnost nesavjesno i neprofesionalno;

2) je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u Sudskom savjetu.

Nesavjesnim i neprofesionalnim vršenjem dužnosti iz stava 1 tačka 1 ovog člana, smatra se postupanje člana Sudskog savjeta koje je suprotno zakonom propisanim ovlašćenjima, kao i neispunjavanje zakonom propisanih obaveza.

Djelo iz stava 1 tačka 2 ovog člana je krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, za koje je propisana kazna zatvora.

Član Sudskog savjeta iz reda sudija razrješava se i u slučaju kad mu je izrečena disciplinska sankcija za teže i najteže disciplinske prekršaje.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana, predlog za razrješenje člana Sudskog savjeta podnosi Sudski savjet organu koji ga je izabrao.

Mandat člana Sudskog savjeta prestaje na dan kad ga organ koji ga je izabrao razriješi.

Na postupak razrješenja člana Sudskog savjeta, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija.

Prestanak funkcije predsjednika Sudskog savjeta

Član 20a

Predsjedniku Sudskog savjeta prestaje funkcija prije isteka mandata Sudskog savjeta kad mu prestane svojstvo člana Sudskog savjeta ili kad podnese ostavku.

Mandat u slučaju prestanka i razrješenja

Član 21 

U slučaju prestanka mandata člana Sudskog savjeta iz reda sudija prije isteka vremena na koje je izabran, postupak predlaganja kandidata na upražnjeno mjesto člana Sudskog savjeta sprovodi se u skladu sa čl. 14 i 15 ovog zakona.

U slučaju prestanka mandata člana Sudskog savjeta koga je izabrala Skupština, prije isteka vremena na koje je izabran, Skupština će izabrati novog člana Sudskog savjeta, u skladu sa čl. 16 i 16a ovog zakona.

Mandat člana Sudskog savjeta koji je izabran u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana prestaje danom prestanka mandata Sudskog savjeta.

Privremeno udaljenje

Član 22 

Član Sudskog savjeta će biti privremeno udaljen od dužnosti ako se:

1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;

2) privremeno udalji od vršenja dužnosti, odnosno poslova na osnovu kojih je izabran u Sudski savjet;

3) protiv njega potvrdi optužnica za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u Sudskom savjetu, do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka;

4) podnese predlog za njegovo razrješenje, do okončanja postupka za razrješenje.

Član Sudskog savjeta iz reda sudija će biti privremeno udaljen od dužnosti ako je protiv njega pokrenut postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti za najteži disciplinski prekršaj, do pravosnažnog okončanja disciplinskog postupka.

O privremenom udaljenju od dužnosti, Sudski savjet donosi odluku koju dostavlja članu Sudskog savjeta koji je privremeno udaljen i organu koji ga je izabrao.

Odsustvo sa rada i naknade

Član 23 

Članovi Sudskog savjeta koji su u radnom odnosu imaju pravo da odsustvuju sa rada radi obavljanja dužnosti u Sudskom savjetu.

Članovi Sudskog savjeta čija se zarada obezbjeđuje iz sredstava budžeta, za vrijeme odsustva iz stava 1 ovog člana, ostvaruju zaradu i druge naknade po osnovu radnog odnosa kod organa u kojem su zaposleni.

Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija mogu, zbog vršenja poslova u Sudskom savjetu, na osnovu odluke Sudskog savjeta, raditi do 70% svog radnog vremena u toku godine u Sudskom savjetu. U odluci Sudskog savjeta utvrđuju se poslovi koje članovi vrše u Sudskom savjetu.

U slučaju iz stava 3 ovog člana, obim poslova sudije u sudu u kojem radi može biti smanjen u odgovarajućoj mjeri.

Članovi Sudskog savjeta imaju pravo na naknadu za rad u Sudskom savjetu u neto iznosu u visini od 80% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, a predsjednik Sudskog savjeta u neto iznosu u visini od 120% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

Predsjedniku Sudskog savjeta ne pripada naknada iz stava 5 ovog člana ako zaradu ostvaruje kao predsjednik Sudskog savjeta u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

2. Organizacija i način rada

Sjednica Sudskog savjeta

Član 24

Sudski savjet radi i odlučuje na sjednicama.

Sjednica Sudskog savjeta može se održati ako je prisutna većina ukupnog broja članova Sudskog savjeta.

Predsjednik Sudskog savjeta

Član 25 

Predsjednik Sudskog savjeta saziva i predsjedava sjednicama i odgovoran je za efikasan i blagovremen rad Sudskog savjeta.

Na zahtjev najmanje tri člana Sudskog savjeta predsjednik Sudskog savjeta je dužan da sazove sjednicu sa predloženim dnevnim redom, najkasnije u roku od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva.

Sudski savjet, na predlog predsjednika Sudskog savjeta, određuje člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika koji zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti za rad i obavlja druge poslove utvrđene poslovnikom Sudskog savjeta, radi obezbjeđivanja efikasnosti rada.

Komisije

Član 26 

Radi efikasnijeg obavljanja poslova iz svoje nadležnosti Sudski savjet može obrazovati komisije.

Predsjednik Sudskog savjeta ne može biti predsjednik niti član komisija iz stava 1 ovog člana.

Članovi komisija i Komisije za Etički kodeks sudija imaju pravo na neto naknadu za rad u visini koju utvrdi Sudski savjet do 40% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, za mjesece u kojima su te komisije radile.

Način rada komisija iz stava 1 ovog člana, uređuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

Nadležnosti Sudskog savjeta

Član 27 

Sudski savjet, pored nadležnosti utvrđenih Ustavom:

1) odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudija i predsjednika sudova;

2) obezbjeđuje korišćenje, funkcionalnost i jednoobraznost pravosudnog informacionog sistema, u dijelu koji se odnosi na sudove;

3) ostvaruje međunarodnu saradnju u poslovima iz svoje nadležnosti;

4) vodi evidenciju podataka o sudijama i predsjednicima sudova;

5) razmatra pritužbe na rad sudija i predsjednika sudova;

6) razmatra pritužbe sudija i zauzima stavove u vezi ugrožavanja njihove nezavisnosti i samostalnosti;

7) predlaže okvirna mjerila o potrebnom broju sudija i ostalih državnih službenika i namještenika u sudovima;

8) daje mišljenje o nespojivosti obavljanja određenih poslova sa vršenjem sudijske funkcije;

9) obrazuje Komisiju za ocjenjivanje sudija;

10) bira disciplinskog tužioca;

11) donosi poslovnik Sudskog savjeta i druge akte iz svoje nadležnosti;

12) utvrđuje metodologiju za izradu izvještaja o radu sudova i godišnjeg rasporeda poslova u sudu;

13) izdaje službene legitimacije sudija i predsjednika sudova i vodi evidenciju službenih legitimacija;

14) daje mišljenja na nacrte propisa iz oblasti pravosuđa, kao i na nacrte propisa koji se odnose na zarade i ostvarivanje drugih prava i obaveza sudija;

15) vrši i druge poslove utvrđene zakonom.

Odluka o broju sudija

Član 28

Broj sudija, odnosno sudija - porotnika utvrđuje se na osnovu okvirnih mjerila rada utvrđenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje organizacija sudova.

Broj sudija, odnosno sudija - porotnika za svaki sud utvrđuje Sudski savjet.

Predlog za utvrđivanje broja sudija iz stava 2 ovog člana daje predsjednik suda.

Odluka o broju sudija i sudija-porotnika objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Poslovnik Sudskog savjeta

Član 29

Sudski savjet donosi poslovnik kojim se uređuju pitanja propisana ovim zakonom i druga pitanja od značaja za organizovanje rada Sudskog savjeta.

Poslovnik Sudskog savjeta objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Odluka

Član 30 

Odluke Sudskog savjeta su konačne i protiv njih se može voditi upravni spor, ako zakonom nije drukčije propisano.

Prilikom donošenja odluke o izboru sudija i predsjednika sudova, Sudski savjet je dužan da vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti.

Protiv odluka Sudskog savjeta o izboru kandidata za sudiju, sudija i predsjednika sudova, prestanku sudijske funkcije i o drugim pravima i obavezama sudija upravni spor se može pokrenuti u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

U upravnom sporu iz stava 3 ovog člana sud je dužan da donese odluku u roku od 30 dana od dana dostavljanja spisa predmeta.

Godišnji izvještaj

Član 31

Sudski savjet sačinjava godišnji izvještaj o radu koji sadrži podatke o radu Sudskog savjeta, opis i analizu stanja u sudstvu, detaljne podatke za svaki sud koji se odnose na broj primljenih i riješenih predmeta u toku godine za koju se izvještaj sačinjava, probleme i nedostatke u njihovom radu, kao i mjere koje treba preduzeti da bi se otklonili uočeni nedostaci.

Nacrt godišnjeg izvještaja o radu, Sudski savjet dostavlja svim sudovima radi davanja mišljenja.

Godišnji izvještaj o radu dostavlja se Skupštini, najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

Godišnji izvještaj o radu u Skupštini obrazlaže predsjednik Sudskog savjeta.

Godišnji izvještaj o radu objavljuje se na internet stranici Sudskog savjeta.

Odnos Sudskog savjeta i suda

Član 32

Sudovi su dužni da Sudskom savjetu, na njegov zahtjev, dostave sve podatke i obavještenja iz okvira svoje nadležnosti, u roku koji odredi Sudski savjet.

Ako ne postupi po zahtjevu Sudskog savjeta iz stava 1 ovog člana, sud je dužan da bez odlaganja da razloge zbog kojih nije postupio po zahtjevu.

Predsjednici sudova, sudije i zaposleni u sudovima dužni su da, u skladu sa zahtjevima Sudskog savjeta, prisustvuju sjednicama Sudskog savjeta.

Isključenje javnosti

Član 32a

Prilikom glasanja o donošenju odluka Sudskog savjeta i komisija, disciplinskog tužioca i disciplinskog vijeća koje imenuje Sudski savjet, kao i u postupku ocjenjivanja rada sudija i utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudija javnost je isključena.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti rasprava može biti javna ako to zahtijeva sudija o čijoj se odgovornosti odlučuje.

Način ostvarivanja javnosti rada Sudskog savjeta bliže se uređuje poslovnikom Sudskog savjeta.

III. IZBOR SUDIJA I PREDSJEDNIKA SUDOVA

1. Izbor predsjednika Vrhovnog suda

Uslovi za izbor predsjednika Vrhovnog suda

Član 33 

Za predsjednika Vrhovnog suda može biti birano lice koje:

1) ispunjava opšte uslove za sudiju;

2) ima radno iskustvo od najmanje:

- 15 godina kao sudija ili državni tužilac; ili

- 20 godina kao advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima;

3) se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.

Javno oglašavanje

Član 34

Dva mjeseca prije isteka mandata predsjednika Vrhovnog suda, odnosno odmah nakon prestanka funkcije ili razrješenja predsjednika Vrhovnog suda, Sudski savjet oglašava slobodno mjesto predsjednika Vrhovnog suda u "Službenom listu Crne Gore" i jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Na postupak prijavljivanja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, primjenjuju se odredbe člana 46 ovog zakona.

Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda

Član 35 

Sudski savjet sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor predsjednika Vrhovnog suda.

Lista kandidata iz stava 1 ovog člana, dostavlja se Opštoj sjednici Vrhovnog suda radi obavljanja razgovora sa prijavljenim kandidatima.

Nakon obavljenog razgovora iz stava 2 ovog člana, Opšta sjednica Vrhovnog suda tajnim glasanjem utvrđuje predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda, na način da svaki od sudija Vrhovnog suda može zaokružiti najviše tri kandidata sa liste kandidata iz stava 1 ovog člana.

Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda iz stava 3 ovog člana sadrži sve kandidate koji su dobili više od polovine glasova ukupnog broja sudija Vrhovnog suda i mora biti obrazložen.

Ako niko od prijavljenih kandidata ne dobije potrebnu većinu u prvom krugu glasanja, glasanje će se ponoviti između kandidata koji su dobili više od četvrtine glasova ukupnog broja sudija Vrhovnog suda.

Ako u ponovljenom glasanju niko od kandidata ne dobije potrebnu većinu, Opšta sjednica Vrhovnog suda će konstatovati da predlog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda nije utvrđen i o tome će obavijestiti Sudski savjet.

U obrazloženju predloga iz stava 4 ovog člana navodi se broj glasova koji je dobio svaki od kandidata pojedinačno i u kom krugu glasanja.

Izbor predsjednika Vrhovnog suda

Član 36 

Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda iz člana 35 stav 4 ovog zakona, Opšta sjednica Vrhovnog suda dostavlja Sudskom savjetu.

Sa predloženim kandidatima Sudski savjet obavlja intervju.

Sudski savjet, na osnovu obavljenog intervjua i predloga iz stava 1 ovog člana, donosi odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda.

Po isteku vremena na koje je izabran i prestankom funkcije predsjednika Vrhovnog suda kad to sam zatraži, predsjednik Vrhovnog suda nastavlja da vrši funkciju sudije u Vrhovnom sudu.

Vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog suda

Član 36a

Sudski savjet određuje vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda u slučajevima:

1) razrješenja dužnosti predsjednika suda iz člana 126 ovog zakona;

2) prestanka funkcije predsjednika suda zbog smrti ili podnošenja ostavke na funkciju predsjednika Vrhovnog suda;

3) osude na bezuslovnu kaznu zatvora;

4) razrješenja dužnosti sudije.

Vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog suda određuje se iz reda sudija Vrhovnog suda, do izbora predsjednika Vrhovnog suda, a najduže šest mjeseci.

2. Uslovi za izbor sudija i predsjednika sudova

Opšti uslovi

Član 37

Za sudiju i predsjednika suda može biti birano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnom organu i koje je:

1) završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja;

2) položilo pravosudsni ispit.

Posebni uslovi za sudiju

Član 38 

Za sudiju suda za prekršaje može biti birano lice koje je četiri godine radilo na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine poslije položenog pravosudnog ispita.

Za sudiju osnovnog suda može biti birano lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje dvije godine kao savjetnik u sudu ili državnom tužilaštvu, kao advokat, notar ili profesor pravnih nauka, ili najmanje četiri godine na drugim pravnim poslovima.

Za sudiju Privrednog suda može biti birano lice koje radi kao sudija najmanje tri godine, lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje pet godina kao savjetnik u sudu ili državnom tužilaštvu, odnosno najmanje pet godina kao advokat, notar ili profesor pravnih nauka ili najmanje šest godina na drugim pravnim poslovima.

Za sudiju Upravnog suda može biti birano lice koje radi kao sudija najmanje šest godina, lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje osam godina kao savjetnik u sudu ili državnom tužilaštvu, odnosno najmanje osam godina kao advokat, notar ili profesor pravnih nauka ili najmanje deset godina na drugim pravnim poslovima.

Za sudiju Višeg suda za prekršaje može biti birano lice koje radi kao sudija ili sudija za prekršaje, odnosno kao državni tužilac, najmanje četiri godine.

Za sudiju višeg suda može biti birano lice koje radi kao sudija, odnosno državni tužilac, najmanje šest godina.

Za sudiju Apelacionog suda može biti birano lice koje radi kao sudija, odnosno državni tužilac, najmanje deset godina.

Za sudiju Vrhovnog suda može biti birano lice koje radi kao sudija, odnosno državni tužilac, najmanje 15 godina.

Izuzetno od stava 8 ovog člana, za jednog sudiju Vrhovnog suda može biti birano lice koje je radilo 20 godina kao sudija, državni tužilac, advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima.

Posebni uslovi za predsjednika suda

Član 39 

Za predsjednika suda može biti biran sudija, odnosno državni tužilac koji, pored opštih uslova iz člana 37 ovog zakona, ima radno iskustvo, i to ukupno:

1) šest godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje tri godine na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji ili kao sudija za prekršaje - za predsjednika suda za prekršaje;

2) osam godina na pravnim poslovima, od čega najmanje četiri godine na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika osnovnog suda;

3) osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje četiri godine na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji ili kao sudija za prekršaje - za predsjednika Višeg suda za prekršaje.

4) deset godina na pravnim poslovima, od čega najmanje pet godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika Privrednog suda;

5) 12 godina na pravnim poslovima, od čega najmanje osam godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika višeg suda;

6) 12 godina na pravnim poslovima, od čega najmanje osam godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika Upravnog suda;

7) 16 godina na pravnim poslovima, od čega najmanje dvanaest godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika Apelacionog suda.

Za predsjednika suda može biti izabran sudija, odnosno predsjednik suda ili državni tužilac koji je dobio ocjenu rada dobar ili odličan u postupku ocjenjivanja rada, u skladu sa ovim zakonom.

 

3. Postupak izbora predsjednika suda

Javno oglašavanje i prijava na javni oglas ​​ 

Član 40 

Dva mjeseca prije isteka mandata predsjednika suda, odnosno odmah nakon prestanka funkcije ili razrješenja predsjednika suda, Sudski savjet oglašava slobodno mjesto predsjednika suda u "Službenom listu Crne Gore" i u jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Kandidati za predsjednika suda dužni su da, uz prijavu na javni oglas, podnesu program rada koji sadrži predlog organizacije posla u sudu sa indikatorima za unapređenje rada za vrijeme od pet godina.

Sadržaj programa rada iz stava 2 ovog člana utvrđuje Sudski savjet.

Kriterijumi za izbor predsjednika suda

Član 41 

Kriterijumi za izbor predsjednika suda su:

1) ocjena programa rada;

2) ocjena rada kao sudije, državnog tužioca, odnosno predsjednika suda;

3) ocjena intervjua sa kandidatom.

Po osnovu programa rada kandidat za predsjednika suda može ostvariti do 40 bodova, na osnovu ocjene predložene vizije organizacije posla u sudu.

Po osnovu ocjene rada dobar kandidat za predsjednika suda može ostvariti 30 bodova, a po osnovu ocjene rada odličan 40 bodova.

Po osnovu intervjua kandidat za predsjednika suda može ostvariti do 20 bodova, u skladu sa članom 49 ovog zakona.

Ako dva kandidata imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji je ostvario veći broj bodova po osnovu ocjene rada.

Ako se na način iz stava 5 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, prednost ima kandidat sa dužim stažom u sudu ili državnom tužilaštvu.

Izbor predsjednika suda

Član 42 

Isto lice može biti birano za predsjednika suda iste nadležnosti najviše dva puta.

Po isteku vremena na koje je izabran, prestankom funkcije predsjednika suda kad to sam zatraži, kao i u slučaju razrješenja predsjednika suda, predsjednik suda ostaje u tom sudu kao sudija.

Shodna primjena

Član 43 

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja kandidata, obavljanja intervjua, utvrđivanja liste kandidata i donošenja odluke o izboru predsjednika suda shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak izbora sudija.

4. Plan slobodnih sudijskih mjesta

Sadržaj i način donošenja

Član 44 

Slobodna mjesta sudija u sudovima popunjavaju se u skladu sa Planom slobodnih mjesta sudija na nivou Crne Gore (u daljem tekstu: Plan slobodnih mjesta).

Plan slobodnih mjesta sadrži mjesta sudija u svim sudovima koja će biti slobodna u naredne dvije godine.

Plan slobodnih mjesta sačinjava se na osnovu procjene potrebe za popunom mjesta sudija dobrovoljnim premještanjem, napredovanjem i javnim oglašavanjem za prvi izbor sudija u sudovima za prekršaje, osnovnim sudovima, Privrednom sudu i Upravnom sudu, kao i za jedno mjesto sudije Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona.

Prilikom procjene iz stava 3 ovog člana, Sudski savjet će naročito uzeti u obzir očekivana slobodna mjesta koja se mogu predvidjeti na osnovu opterećenja sudova i priliva broja predmeta u prethodne tri godine, proširenja nadležnosti sudova, očekivanog prestanka sudijske funkcije, odluke o broju sudija, kao i na osnovu broja slobodnih mjesta sudija u prethodne tri godine.

Plan slobodnih mjesta donosi Sudski savjet, najkasnije do kraja tekuće godine za naredne dvije godine.

Plan slobodnih mjesta može se izmijeniti ako se tokom godine izmijene okolnosti na osnovu kojih je izvršena procjena za popunu slobodnih mjesta sudija iz stava 2 ovog člana.

5. Postupak izbora sudija osnovnog suda

Javno oglašavanje slobodnih mjesta

Član 45 

Slobodna mjesta sudija u osnovnim sudovima popunjavaju se putem oglasa za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog u drugi osnovni sud, odnosno iz sudova višeg stepena, koji Sudski savjet objavljuje na svojoj internet stranici.

Slobodna mjesta sudija koja nijesu popunjena u skladu sa stavom 1 ovog člana, popunjavaju se iz reda kandidata za sudije, u skladu sa članom 55 ovog zakona.

Ako se slobodna mjesta sudija ne popune u skladu sa stavom 2 ovog člana, Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za izbor sudija u osnovnim sudovima.

Javni oglas za izbor sudija u osnovnim sudovima na nivou Crne Gore Sudski savjet objavljuje u "Službenom listu Crne Gore" i u jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Prijava na javni oglas

Član 46

Prijava na javni oglas, sa dokazima o ispunjavanju uslova za izbor sudija u osnovnim sudovima, podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa za popunu slobodnih mjesta sudija u osnovnim sudovima, na obrascu koji utvrđuje Sudski savjet.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Protiv odluke o odbacivanju neblagovremene ili nepotpune prijave podnosilac prijave može pokrenuti upravni spor.

Kriterijumi za izbor sudije koji se prvi put bira

Član 47

Kriterijumi za izbor sudije koji se prvi put bira su:

1) ocjena na pisanom testu iz člana 48 ovog zakona, odnosno ocjena na pravosudnom ispitu u skladu sa zakonom kojim se uređuje polaganje pravosudnog ispita;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Pisano testiranje

Član 48 

Sudski savjet sprovodi pisano testiranje lica koja se prvi put biraju za sudiju osnovnog suda, koja ispunjavaju zakonom propisane uslove i čije su prijave blagovremene i potpune, preko komisije koju čine tri člana Sudskog savjeta, od kojih su dva iz reda sudija i jedan iz reda uglednih pravnika.

Pisano testiranje ne sprovodi se za lica iz stava 1 ovog člana koja su ocijenjena na pravosudnom ispitu, osim ako to lice zahtijeva da bude testirano.

U slučaju sprovođenja pisanog testiranja u skladu sa stavom 2 ovog člana, kao kriterijum za izbor sudije uzima se ocjena na pisanom testu.

Pisani test priprema komisija iz stava 1 ovog člana, i obuhvata izradu odluke iz krivične i građanske oblasti.

Pisani test izrađuje se pod šifrom.

Ocjenjivanje pisanog testa vrši se određenim brojem bodova kojima se boduje forma odluke, primjena prava i obrazloženje razloga za odluku, tako da se može ostvariti najviše 80 bodova i to za izradu odluke iz krivične oblasti do 40 bodova, a za izradu odluke iz građanske oblasti do 40 bodova.

Pisani test pregleda komisija iz stava 1 ovog člana, i sa predlogom ocjene dostavlja ga svim članovima Sudskog savjeta.

Sudski savjet utvrđuje ocjenu pisanog testa.

Sprovođenje pisanog testiranja uređuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

Udaljenje sa pisanog testiranja

Član 48a

Ako se kandidat na pisanom testiranju služi nedozvoljenim sredstvima, odnosno pisanim ili tehničkim pomagalima, biće udaljen sa testiranja, a Sudski savjet na predlog komisije iz člana 48 stav 1 ovog zakona donosi odluku kojom se tom kandidatu zabranjuje pristup pisanom testiranju u periodu od dvije godine od dana učinjene povrede.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, smatraće se da kandidat nije položio pisani test, što Sudski savjet konstatuje na predlog komisije iz člana 48 stav 1 ovog zakona.

Intervju

Član 49 

Sudski savjet obavlja intervju sa licima koja su ostvarila više od 55 bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu.

Na intervjuu se ocjenjuje:

- motivisanost za rad u sudu;

- komunikativnost;

- sposobnost za donošenje odluka i rješavanje sukoba;

- razumijevanje uloge sudije u društvu.

Ocjenjivanje po osnovu kriterijuma iz stava 2 ovog člana, vrši se tako što svaki član Sudskog savjeta utvrđuje broj bodova za svako lice, pri čemu lice na intervjuu može ostvariti najviše 20 bodova.

Konačna ocjena na intervjuu predstavlja prosječan broj bodova, koji se utvrđuje na osnovu broja bodova svakog člana Sudskog savjeta.

Lice koje na osnovu ocjene intervjua ostvari manje od 15 bodova ne može biti na rang listi kandidata za sudiju.

Sudski savjet može prilikom obavljanja intervjua koristiti stručnu pomoć psihologa.

Rang lista kandidata za sudiju

Član 50 

Na osnovu ocjene na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu i ocjene intervjua utvrđuje se rang lista kandidata za sudiju (u daljem tekstu: rang lista) prema ostvarenom broju bodova.

Ako dva kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu, a ako kandidati imaju isti broj bodova na pisanom testu odnosno pravosudnom ispitu, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ako se na način iz stava 2 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, Sudski savjet vrši izbor tajnim glasanjem.

Izbor i raspoređivanje kandidata za sudiju

Član 51 

Sudski savjet donosi odluku o izboru onolikog broja kandidata za sudiju koliko je oglašenih slobodnih mjesta sudija, prema redosljedu sa rang liste, kao i o​​ raspoređivanju kandidata za sudiju na inicijalnu obuku u osnovni sud prema prebivalištu, odnosno boravištu kandidata za sudiju.

Prava prijavljenih lica

Član 52 

Lice koje se prijavilo na javni oglas za izbor sudije u osnovnom sudu ima pravo da izvrši uvid u dokumentaciju, pisani test i ocjenu lica koja su se prijavila na taj javni oglas, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o raspoređivanju kandidata za sudiju.

Lica iz stava 1 ovog člana, mogu pokrenuti upravni spor protiv odluke Sudskog savjeta iz člana 51 stav 1 ovog zakona.

Sudski savjet će rasporediti kandidate za sudije na inicijalnu obuku, odnosno izabrati za sudije kad odluka o raspoređivanju postane pravosnažna.

Prava i obaveze kandidata za sudiju

Član 53 

Kandidat za sudiju za vrijeme trajanja inicijalne obuke zasniva radni odnos u osnovnom sudu prema prebivalištu, odnosno boravištu tog kandidata do donošenja odluke o izboru.

Kandidat za sudiju ima pravo na zaradu u iznosu od 70% zarade sudije u osnovnom sudu.

Na kandidata za sudiju u pogledu prava i obaveza iz rada i po osnovu rada koja nijesu uređena ovim zakonom primjenjuju se propisi kojima se uređuju prava i obaveze državnih službenika.

Inicijalna obuka

Član 54 

Kandidati za sudiju obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje 12 mjeseci.

Teorijski dio inicijalne obuke sprovodi pravno lice za obuku sudija,osnovano posebnim zakonom (u daljem tekstu: pravno lice za obuku sudija), a praktični dio inicijalne obuke sprovodi se u osnovnom sudu prema prebivalištu, odnosno boravištu kandidata za sudiju.

Inicijalna obuka sprovodi se po programu inicijalne obuke.

Praktični dio inicijalne obuke sprovodi se pod nadzorom mentora koga određuje Sudski savjet.

Ocjenu kandidata za sudiju za vrijeme inicijalne obuke utvrđuje Sudski savjet, na osnovu izvještaja pravnog lica ovlašćenog za obuku sudija i mentora o sprovedenoj obuci.

Ocjena iz stava 5 ovog člana, može biti zadovoljava ili ne zadovoljava i mora biti obrazložena.

Program inicijalne obuke i način ocjenjivanja kandidata za sudiju sprovodi se, a uslovi za izbor mentora propisuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka sudija.

Prestanak radnog odnosa kandidata za sudiju

Član 54a

Kandidatu za sudiju koji dobije ocjenu ne zadovoljava na inicijalnoj obuci prestaje radni odnos, po sili zakona, kad odluka o ocjenjivanju postane izvršna.

Odluka o izboru

Član 55 

Sudski savjet donosi odluku o izboru sudija iz reda kandidata za sudiju koji su dobili ocjenu zadovoljava na inicijalnoj obuci.

Pravo na izbor osnovnog suda u koji će biti izabran, kandidat za sudiju ostvaruje prema redosljedu na rang listi iz člana 50 ovog zakona.

Kandidat za sudiju koji je na inicijalnoj obuci dobio ocjenu zadovoljava, a nije izabran za sudiju ostaje u osnovnom sudu prema prebivalištu, odnosno boravištu tog kandidata do izbora za sudiju i ima pravo na zaradu iz člana 53 stav 2 ovog zakona.

Kandidat za sudiju iz stava 3 ovog člana ima prednost prilikom izbora za sudiju u odnosu na kandidate za sudiju koji su inicijalnu obuku završili poslije njega.

Kandidatu za sudiju koji odbije izbor za sudiju ili prekine inicijalnu obuku prije odluke o izboru prestaje radni odnos po sili zakona i taj kandidat je dužan da snosi troškove inicijalne obuke.

Prava izabranog sudije

Član 55a

Sudija koji je, u skladu sa članom 55 ovog zakona, izabran u sud van mjesta svog prebivališta, odnosno boravišta koji je udaljen manje od 50 km od mjesta njegovog prebivališta, odnosno boravišta ima pravo na troškove prevoza.

Ako je sud u kojem je sudija izabran u skladu sa članom 55 ovog zakona udaljen 50 km i više od mjesta njegovog prebivališta, odnosno boravišta, sudija ima pravo na službeni stan ili naknadu stanarine, troškove prevoza za posjetu porodici dva puta mjesečno i za vrijeme praznika, kao i pravo na naknadu troškova za odvojeni život od porodice, ako sudija, kao ni član njegovog porodičnog domaćinstva nema stan, odnosno stambeni objekat u svojini, susvojini ili zajedničkoj svojini na području suda u koji je sudija izabran.

Članovima porodičnog domaćinstva iz stava 2 ovog člana smatraju se lica koja sa sudijom žive u zajedničkom domaćinstvu, i to:

- bračni ili vanbračni supružnik, odnosno partner u zajednici života lica istog pola;

- djeca rođena u braku ili van braka, usvojena i pastorčad;

- druga lica koja je sudija, njegov bračni ili vanbračni supružnik, odnosno partner u zajednici života lica istog pola dužan po zakonu da izdržava, a koja sa njim stanuju u istom stanu, odnosno porodičnom stambenom objektu.

O pravu iz st. 1 i 2 ovog člana odlučuje Sudski savjet, a sredstva za ostvarivanje tog prava obezbjeđuju se u budžetu suda u koji je sudija izabran.

Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 1.1.2025. godine.

6. Izbor sudija suda za prekršaje

Javno oglašavanje

Član 56 

Slobodna sudijska mjesta u sudovima za prekršaje popunjavaju se putem oglasa za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog u drugi sud za prekršaje, koji Sudski savjet objavljuje na svojoj internet stranici.

Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za mjesta sudija u sudovima za prekršaje.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Pisano testiranje

Član 57 

Pisano testiranje lica čije su prijave za sudiju suda za prekršaje blagovremene i potpune obuhvata izradu odluke iz nadležnosti suda za prekršaje.

Ocjenjivanje pisanog testa vrši se određenim brojem bodova kojima se boduje forma odluke, primjena prava i obrazloženje odluke, tako da se može ostvariti najviše 80 bodova.

Na postupak sprovođenja pisanog testa, obavljanje intervjua i postupak ocjenjivanja lica iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe čl. 48 i 49 ovog zakona.

Odluka o izboru kandidata za sudiju

Član 58 

Na osnovu ocjene pisanog testa, odnosno pravosudnog ispita i intervjua, prema kriterijumima iz člana 47 ovog zakona, utvrđuje se rang lista kandidata za sudiju suda za prekršaje.

Kandidat za sudiju suda za prekršaje ima ista prava i obaveze kao kandidat za sudiju osnovnog suda.

Na postupak utvrđivanja rang liste iz stava 1 ovog člana, donošenje odluke o izboru i raspoređivanju kandidata za sudiju suda za prekršaje, shodno se primjenjuju odredbe čl. 50 i 55 ovog zakona.

Inicijalna obuka

Član 59 

Kandidati za sudiju suda za prekršaje obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje šest mjeseci.

Na program i sprovođenje inicijalne obuke, kao i ocjenjivanja inicijalne obuke shodno se primjenjuju odredbe člana 54 ovog zakona.

Odluka o izboru

Član 60 

Na donošenje odluke o izboru sudija suda za prekršaje i na njihova prava shodno se primjenjuju odredbe čl. 55 i 55a ovog zakona.

7. Izbor sudija Upravnog suda i Privrednog suda

Javno oglašavanje

Član 61 

Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za mjesto sudije u Upravnom sudu, odnosno Privrednom sudu.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe člana 45 stav 4 i čl. 46 i 52 ovog zakona.

Kriterijumi za izbor sudija Upravnog suda i Privrednog suda

Član 61a

Kriterijumi za izbor sudija Upravnog suda, odnosno Privrednog suda su:

1) ocjena na pisanom testu ili ocjena na pravosudnom ispitu za kandidate koji nijesu iz reda sudija, a za kandidate iz reda sudija ocjena rada sudije ili ocjena na pisanom testu ako taj kandidat zahtijeva da bude testiran;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Ocjena rada sudije može se uzeti kao kriterijum za izbor sudija Upravnog suda, odnosno Privrednog suda samo ako je ta ocjena odličan ili dobar.

U slučaju sprovođenja pisanog testiranja kandidata iz reda sudija, na njegov zahtjev u skladu sa stavom 1 tačka 1 ovog člana, kao kriterijum za izbor sudije Upravnog suda, odnosno Privrednog suda uzima se samo ocjena na pisanom testu.

Pisano testiranje, ocjena rada sudije i intervju ​​ 

Član 62 

Pisano testiranje lica čije su prijave za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda blagovremene i potpune obuhvata izradu odluke iz nadležnosti Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Ocjenjivanje pisanog testa vrši se određenim brojem bodova kojima se boduju forma odluke, primjena prava i obrazloženje odluke, tako da se može ostvariti najviše 80 bodova.

U slučaju da se kao kriterijum za izbor sudije Upravnog suda, odnosno Privrednog suda uzima ocjena rada sudije, ta ocjena boduje se na način što se za ocjenu odličan dodjeljuje 80 bodova, a za ocjenu dobar 60 bodova.

Na postupak sprovođenja pisanog testa, obavljanje intervjua i postupak ocjenjivanja shodno se primjenjuju odredbe čl. 48, 48a i 49 ovog zakona.

Rang lista kandidata za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda ​​ 

Član 63 

Na osnovu ocjene pisanog testa, odnosno pravosudnog ispita ili ocjene rada sudije i intervjua, utvrđuje se rang lista kandidata za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Ako dva kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu ili po osnovu ocjene rada sudije, a ako kandidati imaju isti broj bodova na pisanom testu odnosno pravosudnom​​ ispitu ili po osnovu ocjene rada sudije, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ako se na način iz stava 2 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, Sudski savjet vrši izbor tajnim glasanjem.

Odluke o izboru

Član 63a

Sudski savjet donosi odluku o izboru onolikog broja kandidata za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda koliko je oglašenih slobodnih mjesta sudija u Upravnom sudu, odnosno Privrednom sudu, prema redosljedu sa rang liste.

Ako se među kandidatima iz stava 1 ovog člana nalazi kandidat iz reda sudija, Sudski savjet donosi odluku o njegovom izboru za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda, odmah po utvrđivanju rang liste.

Ako se među kandidatima iz stava 1 ovog člana nalazi kandidat koji nije iz reda sudija, Sudski savjet donosi odluku o izboru za kandidata za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Kandidat za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda ima ista prava i obaveze kao kandidat za sudiju osnovnog suda iz člana 46 stav 3 i člana 52 ovog zakona.

Inicijalna obuka

Član 64 

Kandidati za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda koji nijesu iz reda sudija, obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje šest mjeseci.

Na program i sprovođenje inicijalne obuke kandidata iz stava 1 ovog člana, kao i ocjenjivanje u toku inicijalne obuke, shodno se primjenjuje član 54 ovog zakona.

Kandidata za sudiju koji je dobio ocjenu zadovoljava na inicijalnoj obuci Sudski savjet bira za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Kandidatu za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda koji dobije ocjenu ne zadovoljava na inicijalnoj obuci prestaje radni odnos, po sili zakona, danom izvršnosti odluke o ocjenjivanju.

Odluka o izboru

Član 65 

- brisan -

8. Izbor sudija Vrhovnog suda

Javno oglašavanje

Član 66

Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za mjesto sudije u Vrhovnom sudu iz člana 38 stav 9 ovog zakona.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Kriterijumi

Član 67 

Kriterijumi za izbor sudije Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona su stručno znanje i sposobnost za vršenje sudijske funkcije.

Stručno znanje cijeni se na osnovu podkriterijuma:

1) stručno usavršavanje;

2) objavljeni naučni i stručni radovi i druge aktivnosti u struci.

Sposobnost za vršenje sudijske funkcije cijeni se na osnovu podkriterijuma:

1) radno iskustvo;

2) kvantitet i kvalitet rada;

3) motivisanost za rad u Vrhovnom sudu;

4) komunikativnost;

5) sposobnost za donošenje odluka;

6) razumijevanje uloge sudije u društvu.

Ocjena kriterijuma

Član 68

Stručno znanje kandidata za sudiju Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona, cijeni se na osnovu dokaza priloženih uz prijavu kandidata, a sposobnost za vršenje sudijske funkcije cijeni se na osnovu mišljenja i intervjua.

Mišljenje

Član 69

Sudski savjet pribavlja mišljenje o stručnim sposobnostima za vršenje sudijske funkcije za prijavljena lica, i to:

- od proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, ako je obavljao tužilačku funkciju;

- od proširene sjednice Vrhovnog suda ako je obavljao sudijsku funkciju;

- od Upravnog odbora Advokatske komore Crne Gore ako je radio kao advokat;

- od stručnog organa fakulteta, na kojem je obavljao nastavnu djelatnost;

- od nadležnih organa drugih subjekata kod kojih je obavljao pravne poslove.

Mišljenje iz stava 1 ovog člana, sadrži podatke o radnom iskustvu, kvantitetu i kvalitetu rada kandidata za sudiju Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona.

Intervju

Član 70

Sudski savjet obavlja intervju sa kandidatima za sudiju Vrhovnog suda koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, na kojem se ocjenjuje:

1) motivisanost za rad u Vrhovnom sudu;

2) komunikativnost;

3) sposobnost za donošenje odluka;

4) razumijevanje uloge sudije u društvu.

Odluka

Član 71 

Na osnovu dokaza priloženih uz prijavu kandidata, mišljenja iz člana 69 ovog zakona i obavljenog intervjua iz člana 70 ovog zakona, Sudski savjet utvrđuje rang listu.

Na utvrđivanje rang liste iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe člana 50 ovog zakona.

Sudski savjet vrši izbor sudije Vrhovnog suda prema redosljedu sa rang liste iz stava 1 ovog člana.

9. Napredovanje sudija

Uslovi za napredovanje

Član 72

Sudija ima pravo da napreduje izborom u sud višeg stepena, odnosno državni tužilac ima pravo da napreduje izborom u sud, ako je njegov rad ocijenjen ocjenom odličan ili dobar u skladu sa zakonom i ukoliko ispunjava posebne uslove propisane za izbor u taj sud.

Sudija, odnosno državni tužilac može da napreduje u Vrhovni sud ako je ocijenjen ocjenom odličan i ukoliko ispunjava posebni uslov za izbor u Vrhovni sud iz člana 38 stav 8 ovog zakona.

Javno oglašavanje

Član 73

U postupku napredovanja oglašavaju se slobodna mjesta sudija u višem sudu, Višem sudu za prekršaje, Apelacionom sudu i Vrhovnom sudu u skladu sa Planom slobodnih mjesta.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Kriterijumi za sudiju koji napreduje

Član 74

Kriterijumi za izbor sudije koji napreduje su:

1) ocjena rada sudije, odnosno državnog tužioca;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Po osnovu kriterijuma iz stava 1 tačka 1 ovog člana kandidatu pripada 60 bodova za ocjenu dobar i 80 bodova za ocjenu odličan, a po osnovu intervjua do 20 bodova.

Odluka o izboru

Član 75 

Sudski savjet sa prijavljenim kandidatima obavlja intervju.

Na osnovu ocjene rada i ocjene intervjua iz člana 74 ovog zakona, sačinjava se rang lista.

Ako dva kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova po osnovu ocjene rada, a ako kandidati imaju isti broj bodova po ovom osnovu, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ako se na način iz stava 3 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, Sudski savjet vrši žrijebanje.

Sudski savjet donosi odluku o izboru sudije u sud višeg stepena na osnovu redosljeda na rang listi, utvrđenoj u skladu sa st. 3 i 4 ovog člana, a pravo izbora višeg suda u koji će biti raspoređen, sudija koji je izabran ostvaruje prema redosljedu na rang listi.

Na postupak sprovođenja intervjua shodno se primjenjuje član 49 ovog zakona.

10. Izbor sudija-porotnika

Uslovi za sudije-porotnike

Član 76

Za sudiju-porotnika može biti birano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, ima visoku školsku spremu, poslovnu sposobnost i navršenih 30 godina života.

Postupak izbora sudija-porotnika

Član 77

Predsjednik suda oglašava slobodna mjesta sudija-porotnika u sudu u jednom od štampanih medija.

Predsjednik suda obavlja razgovor sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uslove iz člana 76 ovog zakona i na osnovu obavljenog razgovora, sačinjava listu kandidata, koju dostavlja Sudskom savjetu sa mišljenjem sjednice sudija o svakom kandidatu.

Sudski savjet bira sudije-porotnike na osnovu liste i mišljenja iz stava 2 ovog člana.

Objavljivanje odluke o izboru

Član 78

O izboru sudije-porotnika Sudski savjet obavještava izabranog kandidata, druge kandidate sa liste za izbor i sud u koji se bira sudija-porotnik.

Odluka o izboru sudije-porotnika objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

11. Zakletva i stupanje na dužnost

Zakletva i stupanje na dužnost sudije

Član 79 

Sudija stupa na dužnost danom polaganja zakletve.

Sudije polažu zakletvu pred Sudskim savjetom, najkasnije u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke o izboru.

Sudija-porotnik polaže zakletvu pred predsjednikom Sudskog savjeta ili članom Sudskog savjeta.

Tekst zakletve

Član 80

Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se da ću sudijsku funkciju vršiti savjesno, samostalno, nepristrasno, pošteno, pravično i odgovorno po Ustavu i zakonu".

Zakletva se polaže izgovaranjem i potpisivanjem teksta zakletve.

Ako sudija ili sudija porotnik ne položi, odnosno odbije da položi zakletvu, smatra se da nije izabran.

Sudija koji je izabran u postupku napredovanja u sud višeg stepena ne izgovara tekst zakletve iz stava 1 ovog člana, već simbolično potpisuje tekst zakletve.

Službena legitimacija

Član 81

Sudija i predsjednik suda imaju službenu legitimaciju.

Službenu legitimaciju izdaje Sudski savjet na propisanom obrascu i vodi evidenciju izdatih službenih legitimacija.

Obrazac i način izdavanja službenih legitimacija sudija i predsjednika sudova i način vođenja evidencija izdatih službenih legitimacija propisuje organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo).

IV. UPUĆIVANjE I PREMJEŠTAJ SUDIJA

Upućivanje u drugi sud uz pristanak sudije

Član 82

Sudija vrši sudijsku funkciju u sudu u koji je izabran.

Sudski savjet može sudiju, uz njegov pristanak, na vrijeme do jedne godine uputiti u drugi sud istog ili nižeg stepena, ako zbog izuzeća ili spriječenosti sudije tog suda da obavlja sudijsku funkciju ili zbog postojanja velikog broja neriješenih predmeta koji se sa postojećim brojem sudija ne može riješiti ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u sudu u koji se sudija upućuje.

U slučajevima iz stava 2 ovog člana, sudija ostvaruje zaradu u sudu u koji je upućen.

Naknadu troškova nastalih usljed upućivanja sudije u drugi sud snosi sud u koji je sudija upućen, u skladu sa propisima kojima se uređuje naknada troškova državnim službenicima i namještenicima.

Postupak za privremeno upućivanje u drugi sud

Član 83

Sudski savjet donosi odluku o privremenom upućivanju sudije iz člana 82 ovog zakona, na zahtjev predsjednika suda u koji se sudija upućuje.

Prije donošenja odluke o privremenom upućivanju sudije iz člana 82 ovog zakona, Sudski savjet obavlja konsultacije sa predsjednikom suda koji je podnio zahtjev,​​ sudijom koji se privremeno upućuje i predsjednikom suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju.

Troškove nastale usljed upućivanja sudije u skladu sa stavom 1 ovog člana, snosi sud u koji se sudija privremeno upućuje.

Upućivanje u drugi organ

Član 84

Sudski savjet može sudiju, uz njegov pristanak, na vrijeme do tri godine, uputiti u Ministarstvo, pravno lice ovlašćeno za obuku sudija ili Sekretarijat Sudskog savjeta radi učešća u poslovima tih organa koji se odnose na unaprjeđenje rada sudova, a naročito na uvođenje međunarodnih standarda u rad sudova.

Upućivanje iz stava 1 ovog člana, vrši se na predlog starješine organa u koji se sudija upućuje, po prethodno pribavljenom mišljenju predsjednika suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju i saglasnosti sudije.

Za vrijeme rada u organu u koji je upućen sudija ne vrši sudijsku funkciju.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, sudija zadržava svoju zaradu, a troškove nastale usljed upućivanja sudije snosi organ u koji se sudija upućuje.

Premještanje na rad u drugi sud bez pristanka sudije

Član 85 

U slučaju reorganizacije sudova kojom se smanjuje broj sudova, Sudski savjet može sudiju premjestiti na rad u drugi sud iste nadležnosti i istog stepena bez njegovog pristanka.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, sudija zadržava zaradu koju je ostvarivao u sudu u kojem je radio prije reorganizacije.

Trajno dobrovoljno premještanje sudija ​​ 

Član 86 

Sudski savjet objavljuje oglas za trajno dobrovoljno premještanje sudija na svojoj internet stranici.

Pravo da se prijave na oglas za trajno dobrovoljno premještanje imaju sudije koje žele da se trajno premjeste u drugi sud iste nadležnosti i istog ili nižeg stepena i koji imaju ocjenu rada odličan ili dobar u skladu sa ovim zakonom.

Sudski savjet utvrđuje listu prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove iz stava 2 ovog člana, naročito vodeći računa o ocjeni rada koju je sudija ostvario u skladu sa ovim zakonom, dužini sudijskog staža, prebivalištu i porodičnim prilikama sudija, kao i potrebama suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju i suda u koji se premješta.

Sudski Savjet, na osnovu liste iz stava 3 ovog člana, donosi odluku o trajnom dobrovoljnom premještanju sudije u drugi sud.

Protiv odluke iz stava 4 ovog člana prijavljeni kandidati mogu pokrenuti upravni spor.

Ako se protiv odluke o trajnom dobrovoljnom premještanju sudije pokrene upravni spor, Sudski savjet može premjestiti sudiju kad odluka o trajnom dobrovoljnom premještanju postane pravosnažna.

Prava sudije koji je premješten

Član 86a

Sudija koji je, u skladu sa čl. 85 i 86 ovog zakona, premješten u sud van mjesta svog prebivališta, odnosno boravišta koji je udaljen manje od 50​​ km​​ od njegovog mjesta prebivališta, odnosno boravišta ima pravo na troškove prevoza.

Ako je sud u kojem je sudija premješten u skladu sa čl. 85 i 86 ovog zakona udaljen 50 km i više od mjesta njegovog prebivališta, odnosno boravišta, sudija ima pravo na službeni stan ili naknadu stanarine, troškove prevoza za posjetu porodici dva puta mjesečno i za vrijeme praznika, kao i pravo na naknadu troškova za odvojeni život od porodice, ako sudija, kao ni član njegovog porodičnog domaćinstva nema stan, odnosno stambeni objekat u svojini, susvojini ili zajedničkoj svojini na području suda u koji je sudija premješten.

Članovima porodičnog domaćinstva iz stava 2 ovog člana smatraju se lica koja sa sudijom žive u zajedničkom domaćinstvu, i to:

- bračni ili vanbračni supružnik, odnosno partner u zajednici života lica istog pola;

- djeca rođena u braku ili van braka, usvojena i pastorčad;

- druga lica koja je sudija, njegov bračni ili vanbračni supružnik, odnosno partner u zajednici života lica istog pola dužan po zakonu da izdržava, a koja sa njim stanuju u istom stanu, odnosno porodičnom stambenom objektu.

O pravu iz st. 1 i 2 ovog člana odlučuje Sudski savjet, a sredstva za ostvarivanje tog prava obezbjeđuju se u budžetu suda u koji je sudija premješten.

Napomena Redakcije: ovaj član se primenjuje od 1.1.2025. godine.

V. OCJENjIVANjE SUDIJA

Cilj ocjenjivanja sudija ​​ 

Član 87 

Rad sudija ocjenjuje se svakih pet godina, u skladu sa Planom za ocjenjivanje sudija radi procjene njihove stručnosti, kvantiteta i kvaliteta rada, etičnosti i potrebe za stručnim usavršavanjem, kao i u svrhu napredovanja.

Plan iz stava 1 ovog člana donosi Sudski savjet.

Izuzetno, ocjenjivanje rada sprovodi se prije isteka roka iz stava 1 ovog člana, i to sudije koji:

1) je prvi put biran - nakon tri godine od stupanja na funkciju;

2) je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava - po isteku roka od jedne godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđena ta ocjena;

3) se prijavio na oglas za napredovanje, odnosno za predsjednika suda, a nema ocjenu ili je od prethodne ocjene proteklo više od tri godine;

4) se prijavio na oglas za izbor za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda, a nema ocjenu ili je od prethodne ocjene proteklo više od tri godine.

U slučaju iz stava 3 tačka 2 ovog člana, rad sudije ocjenjuje se u periodu od posljednje ocjene.

U slučaju iz stava 3 tač. 3 i 4 ovog člana, za ocjenjivanje rada sudije uzeće će u obzir ukupan period od tri godine koji je prethodio ocjenjivanju sudije.

Ocjene rada sudije su odličan, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava.

Komisija i vijeće za ocjenjivanje sudija ​​ 

Član 88 

Ocjenjivanje sudija vrši Komisija za ocjenjivanje rada sudija koju obrazuje Sudski savjet (u daljem tekstu: Komisija za ocjenjivanje).

Komisiju za ocjenjivanje čine predsjednik Vrhovnog suda i četiri člana Sudskog savjeta, od kojih su tri iz reda sudija i jedan iz reda uglednih pravnika.

Odluku o ocjeni rada sudije Komisija za ocjenjivanje donosi, na predlog vijeća sudija za ocjenjivanje rada sudija koje čine predsjednik suda u kojem se sudija ocjenjuje i četiri sudije iz sudova višeg stepena.

Vijeća iz stava 3 ovog člana obrazuje Sudski savjet.

Sudski savjet može donijeti odluku o izuzeću člana Komisije za ocjenjivanje, odnosno vijeća iz stava 3 ovog člana.

Način rada Komisije za ocjenjivanje i vijeća iz stava 3 ovog člana, kao i slučajevi i način izuzeća članova Komisije za ocjenjivanje i vijeća iz stava 3 ovog člana, uređuju se poslovnikom Sudskog savjeta.

Kriterijumi za ocjenjivanje rada sudija ​​ 

Član 89 

Kriterijumi za ocjenjivanje rada sudija su:

1) djelotvornost rada;

2) opšte sposobnosti i stručne aktivnosti.

 

Djelotvornost rada sudije ​​ 

Član 90 

Djelotvornost rada sudije ocjenjuje se na osnovu sljedećih potkriterijuma:

1) kvantitet rada;

2) kvalitet rada;

3) kvalitet obrazloženja odluka;

4) priprema za suđenje, sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji i vještine vođenja ročišta.

Kvantitet rada ocjenjuje se na osnovu broja završenih predmeta.

Po osnovu kvantiteta rada, sudija će biti ocijenjen ocjenom ne zadovoljava ako mu rezultati rada budu ispod 70% od broja završenih predmeta predviđenih okvirnim mjerilima za određivanje potrebnog broja sudija, osim ako sudija za to da opravdane razloge (privremena spriječenost za rad, nemogućnost dobijanja blagovremenog odgovora od strane nadležnih organa na zahtjev sudije i dr.).

Kvalitet rada ocjenjuje se na osnovu odnosa ukinutih odluka sudije koji se ocjenjuje i ukupnog broja odluka koje je sudija donio u toku ocjenjivanog perioda i broja ispitanih odluka od strane neposredno višeg suda, kao i na osnovu broja otvorenih pretresa ili rasprava od strane drugostepenog suda.

Ocjenjivanje kvaliteta rada bliže se uređuje pravilima iz člana 101 ovog zakona.

Kvalitet obrazloženja odluka ocjenjuje se na osnovu jasnoće, konciznosti i potpunosti datih razloga.

Priprema za suđenje i sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji ocjenjuje se na osnovu tačno definisanih radnji koje treba sprovesti na pripremnom ročištu i dokaza koje treba izvesti uz njihovu koncentraciju, na osnovu sposobnosti sudije da organizuje i djelotvorno izvršava procesne i druge radnje u skladu sa načelom efikasnosti i ekonomičnosti postupka, a vještina vođenja ročišta na osnovu sposobnosti sudije da na jasan i razumljiv način rukovodi ročištem uz poštovanje procesne uloge stranaka u postupku.

Opšte sposobnosti i stručne aktivnosti sudije ​​ 

Član 91 

Opšte sposobnosti i stručne aktivnosti sudije ocjenjuju se na osnovu sljedećih potkriterijuma:

1) vještina komunikacije;

2) sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima;

3) učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima.

Vještina komunikacije ocjenjuje se na osnovu iskazivanja poštovanja prema strankama, kolegama i zaposlenima u sudu u vršenju sudijske funkcije.

Sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima ocjenjuje se na osnovu sposobnosti prilagođavanja sudije strukturalnim i organizacionim promjenama u sudu u kojem vrši sudijsku funkciju, promjenama zakona i procesnih pravila, kao i novim tehnologijama i pravilima rada.

Učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima ocjenjuje se na osnovu učešća sudije u obukama i drugim stručnim aktivnostima.

Izvori ocjenjivanja sudija ​​ 

Član 92 

Ocjenjivanje rada sudije po kriterijumima iz člana 89 ovog zakona vrši se uvidom u:

1) pet pravosnažno završenih predmeta koji se biraju metodom slučajnog uzorka;

2) pet pravosnažno završenih predmeta koje sam sudija izabere;

3) pet pravosnažno završenih predmeta u kojima su odluke ukinute, koje se biraju metodom slučajnog uzorka;

4) statistički izvještaj o radu sudije, koji sadrži podatke o radu sudije, podatke iz evidencije o sudijama i podatke o kršenju Etičkog kodeksa sudija i disciplinskoj odgovornosti sudije;

5) podatke o obukama i drugim stručnim aktivnostima sudije; i

6) izvještaj sudije.

Pravila o odabiru predmeta

Član 93 

Predmeti iz člana 92 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona, biraju se između pravosnažno završenih predmeta u periodu za koji se vrši ocjenjivanje, a u kojima je sudija postupao kao sudija pojedinac, sudija izvjestilac ili predsjednik vijeća pri čemu se, pored predmeta u kojima je sudija postupao u sudu u kojem vrši sudijsku funkciju, uzimaju u obzir i predmeti po kojima je sudija postupao u sudovima u koje je bio upućen, u skladu sa zakonom.

Odabir predmeta iz stava 1 ovog člana, vrši se nakon početka ocjenjivanja sudije, pri čemu je prisustvo sudije obavezno.

Vrsta, način i postupak odabira metodom slučajnog uzorka predmeta iz stava 1 ovog člana bliže se uređuje pravilima iz člana 101 ovog zakona.

Izvještaj sudije

Član 94 

Sudija čiji se rad ocjenjuje, na propisanom obrascu, sačinjava izvještaj koji sadrži opis njegovih sudijskih aktivnosti prema kriterijumima i podkriterijumima propisanim ovim zakonom, ocjenu sopstvenog rada, uz navođenje predmeta koje je sam odabrao za ocjenjivanje.

Izvještaj iz stava 1 ovog člana sudija dostavlja predsjedniku suda u kojem vrši sudijsku funkciju, u roku od osam dana od dana kad je započelo ocjenjivanje.

Predsjednik suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju dostavlja izvještaj iz stava 1 ovog člana i dokumentaciju potrebnu za ocjenjivanje sudije iz člana 92 ovog zakona vijeću iz člana 88 stav 3 ovog zakona, u roku od pet dana od dana prijema izvještaja sudije.

Izvještaj i predlog vijeća ​​ 

Član 95 

Vijeće iz člana 88 stav 3 ovog zakona sačinjava izvještaj o ocjenjivanju sudije po kriterijumima i podkriterijumima propisanim ovim zakonom, u roku od 30 dana od dostavljanja dokumentacije iz člana 92 ovog zakona.

Na osnovu izvještaja iz stava 1 ovog člana i izvještaja sudije iz člana 94 ovog zakona, vijeće iz člana 88 stav 3 ovog zakona sačinjava predlog ocjene sudije koji se ocjenjuje i upućuje ga Komisiji za ocjenjivanje.

Izjašnjenje sudije na predlog ocjene ​​ 

Član 96 

Komisija za ocjenjivanje dostavlja predlog ocjene iz člana 95 ovog zakona sudiji čiji se rad ocjenjuje, koji ima pravo da se o tom predlogu izjasni, u roku od pet dana od dana dostavljanja predloga ocjene.

Komisija za ocjenjivanje može tražiti dodatne podatke i objašnjenja od vijeća iz člana 88 stav 3 ovog zakona.

Komisija za ocjenjivanje može pozvati na razgovor sudiju prije utvrđivanja konačne ocjene radi razjašnjenja određenih pitanja.

Utvrđivanje ocjene sudija ​​ 

Član 97 

Sudija se ocjenjuje ocjenom rada odličan ako je njegov rad po svim potkriterijumima ocijenjen ocjenom odličan, odnosno po potkriterijumima kvantitet rada, kvalitet rada, kvalitet obrazloženja odluka, priprema za suđenje, sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji i vještine vođenja ročišta i vještina komunikacije ocijenjen ocjenom odličan, a po ostalim potkriterijumima najmanje ocjenom dobar.

Sudija se ocjenjuje ocjenom rada dobar ako je njegov rad po potkriterijumima kvantitet rada, kvalitet rada, kvalitet obrazloženja odluka, priprema za suđenje, sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji i vještine vođenja ročišta i vještina komunikacije ocijenjen najmanje ocjenom dobar, a po ostalim potkriterijumima najmanje ocjenom zadovoljava.

Sudija se ocjenjuje ocjenom rada zadovoljava ako je njegov rad po potkriterijumima kvantitet rada, kvalitet rada, kvalitet obrazloženja odluka, priprema za suđenje, sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji i vještine vođenja ročišta ocijenjen najmanje ocjenom zadovoljava.

Sudija se ocjenjuje ocjenom rada ne zadovoljava ako je po potkriterijumu kvantitet rada ili kvalitet rada ili kvalitet obrazloženja ili priprema za suđenje, sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji i vještine vođenja ročišta ocijenjen ocjenom ne zadovoljava ili ako je po ta četiri potkriterijuma ocijenjen drugom ocjenom rada, a po dva od potkriterijuma vještina komunikacije, sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima i učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima ocijenjen ocjenom ne zadovoljava.

Ocjena

Član 98

Odluka Komisije za ocjenjivanje je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Pravosnažna odluka o ocjeni sudije upisuje se u evidenciju sudija.

Posljedice ocjene sudije ​​ 

Član 99 

Sudija koji je ocijenjen ocjenom zadovoljava i ocjenom ne zadovoljava upućuje se na program obavezne kontinuirane obuke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka sudija.

Sudija koji je ocijenjen ocjenom odličan ili dobar može da napreduje u sud višeg stepena.

Na zaštitu podataka o postupku i rezultatima ocjenjivanja sudije primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.

Ocjenjivanje predsjednika sudova

Član 100 

Predsjednik suda ocjenjuje se kao sudija i kao predsjednik suda.

Na ocjenjivanje predsjednika suda kao sudije primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na ocjenjivanje rada sudija.

Predsjednik suda ocjenjuje se kao predsjednik suda kad se ponovo prijavi za funkciju predsjednika suda.

Ocjenjivanje predsjednika suda vrši Komisija za ocjenjivanje.

Ocjenjivanje predsjednika suda vrši se na osnovu predloga ocjene vijeća iz člana 88 stav 3 ovog zakona u čijem sastavu je, pored četiri sudije iz sudova višeg stepena, i predsjednik Višeg suda za prekršaje kad se ocjenjuje predsjednik suda za prekršaje, odnosno predsjednik višeg suda kad se ocjenjuje predsjednik osnovnog suda sa područja tog višeg suda, predsjednik Apelacionog suda kad se ocjenjuju predsjednik Privrednog suda i predsjednici viših sudova, odnosno predsjednik Vrhovnog suda kad se ocjenjuju predsjednik Višeg suda za prekršaje, Upravnog suda i Apelacionog suda.

Predlog ocjene iz stava 5 ovog člana sadrži ocjene rada predsjednika suda kao predsjednika i kao sudije.

Predsjednik suda kao predsjednik suda ocjenjuje se ocjenom uspješan i ne zadovoljava na osnovu njegovih organizacionih sposobnosti koje se odnose na raspored poslova i obezbjeđenje uslova za uredno i blagovremeno obavljanje poslova u sudu i na osnovu uspješnosti ostvarivanja programa rada iz člana 40 stav 2 ovog zakona.

Ako predsjednik suda dobije ocjenu ne zadovoljava, razrješava se funkcije predsjednika suda.

 

Posebna pravila za ocjenjivanje

Član 101

Postupak ocjenjivanja i indikatore za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene na osnovu kriterijuma propisanih za sudije, kao i kriterijume za ocjenjivanje i indikatore za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene predsjednika suda, bliže uređuje Sudski savjet posebnim pravilima.

Va. OCJENjIVANjE RADA SUDIJA VRHOVNOG SUDA

Cilj ocjenjivanja rada sudija Vrhovnog suda

Član 101a

Rad sudija Vrhovnog suda ocjenjuje se, svakih pet godina, radi procjene njihove efikasnosti i integriteta.

Izuzetno, ocjenjivanje rada sudije Vrhovnog suda koji je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava sprovodi se prije isteka roka iz stava 1 ovog člana.

Ocjenjivanje iz stava 2 ovog člana sprovodi se po isteku roka od jedne godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđena ocjena ne zadovoljava, za period od posljednje ocjene.

Ocjene rada sudije Vrhovnog suda su odličan, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava.

Komisija i vijeće za ocjenjivanje rada sudija Vrhovnog suda

Član 101b

Ocjenjivanje rada sudija Vrhovnog suda vrši Komisija za ocjenjivanje.

Odluku o ocjeni rada sudije Vrhovnog suda Komisija za ocjenjivanje donosi na predlog Vijeća sudija za ocjenjivanje rada sudija Vrhovnog suda, koje čine zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, predsjednici krivičnog, građanskog i upravnog odjeljenja i predsjednik vijeća za odlučivanje po tužbama za pravično zadovoljenje.

Članovi Vijeća sudija za ocjenjivanje rada sudija Vrhovnog suda imaju zamjenike.

U slučaju kad se ocjenjuje sudija Vrhovnog suda koji je član vijeća iz stava 3 ovog člana, umjesto njega u radu vijeća učestvuje njegov zamjenik.

Vijeće iz stava 3 ovog člana obrazuje Sudski savjet.

Sudski savjet može donijeti odluku o izuzeću člana vijeća iz stava 3 ovog člana.

Način rada vijeća iz stava 3 ovog člana, kao i slučajevi i način izuzeća članova tog vijeća uređuju se poslovnikom Sudskog savjeta.

Kriterijumi za ocjenjivanje rada sudija Vrhovnog suda

Član 101c

Kriterijumi za ocjenjivanje rada sudija Vrhovnog suda su:

1) efikasnost rada sudije;

2) integritet.

Efikasnost rada sudije Vrhovnog suda ocjenjuje se na osnovu broja riješenih predmeta i broja primljenih predmeta u periodu ocjenjivanja, u odnosu na prosječan broj riješenih predmeta po određenoj vrsti i dužini trajanja postupka.

Integritet sudija Vrhovnog suda ocjenjuje se na osnovu podataka o kontrolnim zahtjevima, disciplinskoj odgovornosti sudija i povredi Etičkog kodeksa sudija.

Izvori ocjenjivanja rada sudija Vrhovnog suda

Član 101č

Ocjenjivanje rada sudije Vrhovnog suda po kriterijumima iz člana 101c ovog zakona vrši se uvidom u:

1) izvještaj iz pravosudno-informacionog sistema o ukupnom broju predmeta u radu, broju primljenih predmeta u periodu ocjenjivanja i trajanju postupka i opterećenosti rada sudije;

2) statistički izvještaj o radu sudije Vrhovnog suda, koji sadrži podatke o radu sudije, podatke iz evidencije o sudijama, kao i podatke o disciplinskoj odgovornosti sudija i povredi Etičkog kodeksa sudija.

Predlog Vijeća sudija za ocjenjivanje rada sudija Vrhovnog suda

Član 101ć

Vijeće iz člana 101b stav 3 ovog zakona sačinjava izvještaj o ocjenjivanju rada sudije Vrhovnog suda po kriterijumima iz člana 101c ovog zakona, u roku od 30 dana od dostavljanja dokumentacije iz člana 101č ovog zakona.

Na osnovu izvještaja iz stava 1 ovog člana vijeće iz člana 101b stav 3 ovog zakona sačinjava predlog ocjene sudije Vrhovnog suda koji se ocjenjuje i upućuje ga Komisiji za ocjenjivanje.

Izjašnjenje sudije Vrhovnog suda na predlog ocjene

Član 101d

Komisija za ocjenjivanje dostavlja predlog ocjene iz 101ć stav 2 ovog zakona sudiji Vrhovnog suda čiji se rad ocjenjuje, koji ima pravo da se o tom predlogu izjasni, u roku od pet dana od dana dostavljanja predloga ocjene.

Komisija za ocjenjivanje može tražiti dodatne podatke i objašnjenja od vijeća iz člana 101b stav 3 ovog zakona.

Komisija za ocjenjivanje može pozvati na razgovor sudiju prije utvrđivanja konačne ocjene radi razjašnjenja određenih pitanja.

Utvrđivanje ocjene sudije Vrhovnog suda

Član 101dž

Sudija Vrhovnog suda se ocjenjuje ocjenom rada odličan ako je njegov rad po svim kriterijumima ocijenjen ocjenom odličan.

Sudija Vrhovnog suda se ocjenjuje ocjenom rada dobar ako je njegov rad po svim kriterijumima ocijenjen ocjenom dobar ili ako je po jednom kriterijumu ocijenjen ocjenom odličan, a po drugom dobar ili zadovoljava.

Sudija Vrhovnog suda se ocjenjuje ocjenom rada zadovoljava ako je njegov rad po svim kriterijumima ocijenjen ocjenom zadovoljava ili ako je po jednom kriterijumu ocijenjen ocjenom dobar, a po drugom zadovoljava.

Sudija Vrhovnog suda se ocjenjuje ocjenom rada ne zadovoljava ako je njegov rad po najmanje jednom kriterijumu ocijenjen ocjenom ne zadovoljava.

Ocjena sudije Vrhovnog suda

Član 101đ

Odluka Komisije za ocjenjivanje rada sudije Vrhovnog suda je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Pravosnažna odluka o ocjeni sudije Vrhovnog suda upisuje se u evidenciju sudija.

Posljedice ocjene sudije Vrhovnog suda

Član 101e

Sudija Vrhovnog suda koji je ocijenjen ocjenom zadovoljava, odnosno ocjenom ne zadovoljava upućuje se na program obavezne kontinuirane obuke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka sudija.

Na zaštitu podataka o postupku i rezultatima ocjenjivanja rada sudije Vrhovnog suda primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.

Posebna pravila za ocjenjivanje rada sudija Vrhovnog suda

Član 101f

Postupak ocjenjivanja i indikatori za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene na osnovu kriterijuma propisanih za sudije Vrhovnog suda bliže se uređuju pravilima iz člana 101 ovog zakona.

VI. NESPOJIVOST I PRESTANAK SUDIJSKE FUNKCIJE

Mišljenje o drugim aktivnostima

Član 102

Na zahtjev predsjednika suda, odnosno sudije Sudski savjet daje mišljenje o tome da li se određene aktivnosti smatraju profesionalnim obavljanjem djelatnosti koja je nespojiva sa vršenjem sudijske funkcije.

Sudija koji obavlja naučnu, obrazovnu i umjetničku djelatnost, kao i aktivnosti zaštićene autorskim pravom ne smatra se da profesionalno obavlja drugu djelatnost u smislu Ustava.

Odobrenje za lišenje slobode ​​ 

Član 103 

Kad nadležni sud ili nadležno državno tužilaštvo ocijeni da postoje razlozi da se sudija liši slobode, zbog krivičnog djela učinjenog u vršenju sudijske funkcije, dužan je da od Sudskog savjeta odmah zatraži odobrenje za lišenje slobode.

Odluku po zahtjevu iz stava 1 ovog člana Sudski savjet donosi u roku od 24 časa od časa prijema zahtjeva.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, ako se lišenje slobode sudije traži zbog krivičnog djela organizovanog kriminala, visoke korupcije ili pranja novca iz nadležnosti Specijalnog odjeljenja u Višem sudu u Podgorici ili nadležnosti Specijalnog državnog​​ tužilaštva, učinjenog u vršenju sudijske funkcije, Sudski savjet odluku po zahtjevu iz stava 1 ovog člana donosi u roku od šest časova od časa prijema zahtjeva.

Odgovornost za štetu

Član 104

Za štetu koju stranci u postupku prouzrokuje sudija svojim nezakonitim, nestručnim ili nesavjesnim radom u vršenju sudijske funkcije, odgovara država.

Država ima pravo da zahtijeva od sudije naknadu iznosa koji je isplatila stranci u postupku po osnovu prouzrokovane štete iz stava 1 ovog člana, ako je sudija štetu prouzrokovao namjerno.

Ako je sudija prouzrokovao štetu iz stava 1 ovog člana krajnjom nepažnjom, država ima pravo da zahtijeva naknadu iznosa isplaćenog stranci u postupku najviše do 1/3 godišnje neto zarade sudije.

Prestanak funkcije

Član 105 

Kad nastupi neki od razloga za prestanak sudijske funkcije, o tome će dostaviti obavještenje Sudskom savjetu, i to: predsjednik suda za sudiju, predsjednik neposredno višeg suda za predsjednika suda, a Opšta sjednica Vrhovnog suda za predsjednika Vrhovnog suda.

Odluku o prestanku sudijske funkcije Sudski savjet donosi najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja iz stava 1 ovog člana.

Sudijska funkcija prestaje na dan donošenja odluke iz stava 2 ovog člana, osim u slučaju prestanka funkcije istekom mandata kad funkcija prestaje danom isteka mandata.

Odluku o prestanku funkcije Sudski savjet dostavlja predsjedniku suda, odnosno sudiji čija je funkcija prestala i sudu u kojem je to lice vršilo funkciju i objavljuje je u "Službenom listu Crne Gore".

Protiv odluke iz stava 2 ovog člana sudija, odnosno predsjednik suda, kome je prestala funkcija može pokrenuti upravni spor.

Ako se protiv odluke o prestanku funkcije pokrene upravni spor, Sudski savjet može izabrati novog sudiju, odnosno predsjednika suda, na mjesto sudije, odnosno predsjednika suda kome je funkcija prestala kad odluka o prestanku funkcije postane pravosnažna.

Prestanak funkcije predsjednika suda

Član 106

Predsjedniku suda prestaje funkcija:

1) istekom vremena na koje je izabran;

2) kad mu prestane sudijska funkcija;

3) kad sam to zatraži; ili

4) u slučaju ukidanja ili spajanja sudova.

Vršilac dužnosti predsjednika suda

Član 106a

Sudski savjet određuje vršioca dužnosti predsjednika suda u slučajevima:

1) razrješenja dužnosti predsjednika suda iz člana 126 ovog zakona;

2) prestanka funkcije predsjednika suda zbog smrti ili podnošenja ostavke na funkciju predsjednika suda;

3) osude na bezuslovnu kaznu zatvora;

4) razrješenja dužnosti sudije.

Vršilac dužnosti predsjednika suda određuje se iz reda sudija tog suda, do izbora predsjednika suda, a najduže šest mjeseci.

Poništenje odluke o izboru

Član 107

Sudski savjet će poništiti odluku o izboru sudije ako se dokaže da sudija u vrijeme izbora nije ispunjavao uslove za izbor, odnosno ako dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme kad ga je Sudski savjet izabrao, predstavljali razlog da Sudski savjet ne donese odluku o izboru.

Sudski savjet može odložiti datum početka obavljanja sudijske funkcije radi provjere podataka iz stava 1 ovog člana.

Ako Sudski savjet poništi odluku o izboru sudije, na tu dužnost će izabrati prvog sljedećeg kandidata sa rang liste ili će ponoviti postupak izbora sudije ako nema više kandidata.

VIa. ETIČKI KODEKS I ODLUČIVANjE O PRAVIMA I OBAVEZAMA SUDIJA

Etički kodeks sudija

Član 107a

Etičkim kodeksom sudija utvrđuju se etička načela i pravila ponašanja sudija i bliže uređuje postupak za utvrđivanje povreda Etičkog kodeksa sudija.

Komisija za Etički kodeks sudija

Član 107b

Komisija za Etički kodeks sudija ima predsjednika i dva člana, koji imaju zamjenike.

Predsjednik Komisije za Etički kodeks sudija i njegov zamjenik biraju se iz reda članova Sudskog savjeta koji nijesu iz reda sudija, a dva člana i njihove zamjenike iz reda sudija bira Konferencija sudija na osnovu predloga sjednica sudija svih sudova.

Predlozi iz stava 2 ovog člana sadrže po dva kandidata.

Za člana Komisije za Etički kodeks sudija iz reda sudija i njegovog zamjenika može biti izabran sudija koji:

- je vršio sudijsku funkciju najmanje pet godina;

- nije disciplinski kažnjavan;

- nije povrijedio Etički kodeks sudija;

- nije član Sudskog savjeta.

Komisija za Etički kodeks sudija bira se na vrijeme od četiri godine.

Član Komisije za Etički kodeks sudija i njegov zamjenik razrješava se ako bude disciplinski kažnjen, povrijedi Etički kodeks sudija ili bude izabran za člana Sudskog savjeta.

Komisija za Etički kodeks sudija donosi odluke, daje mišljenja i smjernice, u skladu sa poslovnikom iz stava 10 ovog člana.

Komisija za Etički kodeks sudija sačinjava izvještaj o radu koji dostavlja Sudskom savjetu jednom godišnje, do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.

Administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije za Etički kodeks sudija vrši Sekretarijat Sudskog savjeta.

Bliži način izbora predsjednika i članova Komisije za Etički kodeks sudija i njihovih zamjenika, način rada, slučajevi i način izuzeća predsjednika i članova i druga pitanja od značaja za rad te komisije uređuju se poslovnikom o radu Komisije za Etički kodeks sudija.

Odluke Komisije za Etički kodeks sudija

Član 107c

Svako može podnijeti inicijativu Komisiji za Etički kodeks sudija radi utvrđivanja da li je određeno ponašanje sudija u skladu sa Etičkim kodeksom sudija.

Komisija za Etički kodeks sudija, nakon sprovedenog postupka, donosi odluku kojom se odbija inicijativa iz stava 1 ovog člana ili utvrđuje povreda Etičkog kodeksa sudija.

Ako Komisija za etički kodeks sudija u postupku odlučivanja o povredi Etičkog kodeksa sudija po inicijativi iz stava 1 ovog člana ocijeni da u radnjama sudije postoje elementi disciplinskog prekršaja iz člana 108 ovog zakona, prekinuće postupak za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa sudija i Sudskom savjetu o tome dostaviti pisano obavještenje, a nakon toga i obustaviti postupak ako se utvrdi disciplinska odgovornost sudije.

Ako se ne utvrdi disciplinska odgovornost sudije, Komisija za Etički kodeks sudija će nastaviti postupak i donijeti odluku o postojanju, odnosno nepostojanju povrede Etičkog kodeksa sudija.

Protiv odluke Komisije za Etički kodeks sudija može se izjaviti prigovor Sudskom savjetu, u roku od osam dana od dana prijema odluke.

Po prigovoru iz stava 5 ovog člana Sudski savjet odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema prigovora.

Mišljenje Komisije za Etički kodeks sudija

Član 107č

Sudija, odnosno predsjednik suda može se obratiti Komisiji za Etički kodeks sudija radi davanja mišljenja da li bi određeno ponašanje predstavljalo povredu Etičkog kodeksa sudija.

Odlučivanje o pravima i obavezama sudija

Član 107ć

O pravima i obavezama sudija iz rada i po osnovu rada odlučuje predsjednik suda.

Protiv odluke predsjednika suda može se izjaviti žalba predsjedniku neposredno višeg suda, a protiv odluke predsjednika Vrhovnog suda Opštoj sjednici Vrhovnog suda.

Protiv odluke iz stava 2 ovog člana može se pokrenuti upravni spor.

VII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST I RAZRJEŠENjE

1. Disciplinski postupak

Disciplinski prekršaji

Član 108 

Sudija i predsjednik suda kao sudija disciplinski odgovara za lakše, teže i najteže disciplinske prekršaje.

Lakši disciplinski prekršaj sudije je, ako:

1) bez opravdanog razloga ne uzima predmete u rad redom kojim su primljeni u skladu sa zakonom i Sudskim poslovnikom;

2) neopravdano kasni na zakazane rasprave, pretrese, sjednice vijeća ili sjednice sudija;

3) bez opravdanog razloga u toku jedne godine prekorači zakonom propisani rok za izradu odluke u najmanje deset predmeta, a prekoračenje nije duže od 30 dana;

4) bez opravdanog razloga ne pohađa obavezne programe obuke;

5) ne ispunjava obaveze mentora prilikom inicijalne obuke i obuke pripravnika;

6) ne preduzima zakonom propisane mjere za poštovanje suda i učesnika u postupku.

Teži disciplinski prekršaj sudije je, ako:

1) bez opravdanog razloga ne uzima u rad najmanje dva predmeta ili ne zakazuje ročišta ili pretrese ili na drugi način odugovlači postupak u najmanje dva predmeta;

2) bez opravdanog razloga ne dolazi na zakazane rasprave, pretrese, sjednice vijeća ili sjednice sudija ili Konferenciju sudija;

3) bez opravdanog razloga u toku jedne godine prekorači zakonom propisani rok za izradu odluke u najmanje 20 predmeta, a prekoračenje nije duže od 30 dana ili ako bez opravdanog razloga prekorači trostruki zakonom propisani rok za izradu odluke u najmanje pet predmeta ili prekorači šestostruki zakonom propisani rok za izradu odluke u sudskom predmetu;

4) bez opravdanog razloga propusti da traži izuzeće u predmetu u kojem je znao da postoji očigledan razlog za njegovo obavezno izuzeće;

5) bez opravdanog razloga ne poštuje program za rješavanje zaostalih predmeta ili ne postupi po odluci donijetoj po pravnom sredstvu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku;

6) onemogućava vršenje nadzora u skladu sa zakonom;

7) bez opravdanog razloga ne dostavi izvještaj iz člana 94 stav 1 ovog zakona predsjedniku suda u kojem vrši sudijsku funkciju;

8) u vršenju sudijske funkcije ili na javnom mjestu dovodi sebe u stanje ili se ponaša na način koji nije primjeren vršenju sudijske funkcije;

9) se neprimjereno odnosi prema učesnicima u postupcima i zaposlenima u sudu;

10) iznosi povjerljive informacije koje je saznao postupajući u predmetima ili vršeći sudijsku funkciju;

11) koristi sudijsku funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa i interesa svoje porodice ili sebi bliskih lica;

12) prihvata poklone ili svjesno ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa u namjeri da prikrije imovinu i prihode;

13) neopravdano odsustvuje sa rada pet dana uzastopno;

14) daje komentare o sudskoj odluci, postupku ili predmetu u sredstvu javnog informisanja na način suprotan zakonu i Sudskom poslovniku;

15) mu je u periodu od dvije godine najmanje tri puta izrečena disciplinska sankcija za lakše disciplinske prekršaje;

16) bude ocijenjen dva puta uzastopno ocjenom ne zadovoljava.

Najteži disciplinski prekršaj sudije je, ako:

1) je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije;

2) nestručno ili nesavjesno vrši sudijsku funkciju.

Djelom koje sudiju čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije, u smislu stava 4 tačka 1 ovog člana, smatra se krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti za koje je propisana kazna zatvora preko jedne godine, a koje je izvršeno sa umišljajem.

Nestručnim ili nesavjesnim vršenjem sudijske funkcije, u smislu stava 4 tačka 2 ovog člana, smatra se ako sudija:

1) bez opravdanog razloga ne ostvaruje najmanje 60% rezultata u pogledu kvantiteta rada u odnosu na okvirna mjerila za određivanje potrebnog broja sudija;

2) bez opravdanog razloga ne uzima u rad najmanje pet predmeta ili ne zakazuje ročišta ili pretrese ili na drugi način odugovlači postupak u najmanje pet predmeta;

3) bez opravdanog razloga u toku jedne godine prekorači zakonom propisani rok za izradu odluke u najmanje 30 predmeta, a prekoračenje nije duže od 30 dana ili ako bez opravdanog razloga prekorači trostruki zakonom propisani rok za izradu odluke u najmanje deset predmeta;

4) postane član političke, partije ili započne vršenje poslaničke ili druge javne funkcije ili profesionalno obavlja druge djelatnosti suprotno članu 102 stav 2 ovog zakona;

5) ako mu je u periodu od tri godine najmanje dva puta izrečena disciplinska sankcija za teže disciplinske prekršaje;

6) učini teži disciplinski prekršaj usljed kojeg je nastupila nenadoknadiva šteta po stranku ili je nanijeta značajna šteta po ugled sudstva.

Disciplinske sankcije

Član 109 

Disciplinske sankcije su opomena, novčana kazna, zabrana napredovanja i razrješenje.

Opomena i novčana kazna u visini od 20% od zarade sudije, u trajanju do tri mjeseca, izriču se za lakše disciplinske prekršaje.

Novčana kazna u visini od 20% do 40% od zarade sudije, u trajanju od tri do šest mjeseci, izriče se za teže disciplinske prekršaje.

Za teže disciplinske prekršaje, uz novčanu kaznu, može se izreći i zabrana napredovanja u zavisnosti od težine izvršenog disciplinskog prekršaja.

Ako se postupak vodi za dva ili više disciplinska lakša prekršaja sudiji se može izreći disciplinska sankcija za teži disciplinski prekršaj.

Razrješenje se izriče za najteže disciplinske prekršaje.

Zabrana napredovanja podrazumijeva da sudija ne može biti biran u sud višeg stepena, odnosno za predsjednika suda prije isteka vremena od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom mu je izrečena disciplinska sankcija.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti

Član 110 

Ako postoji osnovana sumnja da je sudija izvršio disciplinski prekršaj, predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije može podnijeti član Sudskog savjeta.

Ako postoji osnovana sumnja da je sudija izvršio disciplinski prekršaj, predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda ili predsjednik Vrhovnog suda će o tome dostaviti pisano obavještenje Sudskom savjetu.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti predsjednika Vrhovnog suda može podnijeti Opšta sjednica Vrhovnog suda.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije i obavještenje iz stava 2 ovog člana moraju se podnijeti, odnosno dostaviti bez odlaganja, odmah po saznanju za izvršeni disciplinski prekršaj.

Sadržina predloga

Član 111

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti podnosi se Sudskom savjetu u pisanom obliku i sadrži lične podatke sudije, činjenični i pravni opis disciplinskog prekršaja, predlog za izricanje određene disciplinske sankcije i obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovana sumnja da je sudija izvršio disciplinski prekršaj.

Sudski savjet dostavlja predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti disciplinskom tužiocu najkasnije u roku od pet dana od dana prijema predloga.

Disciplinski tužilac

Član 112 

Istragu po podnijetom predlogu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sprovodi disciplinski tužilac i zastupa optužni akt u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije.

Disciplinski tužilac ima zamjenika.

Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika bira Sudski savjet, iz reda sudija sa najmanje 15 godina radnog iskustva kao sudija, na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda, na vrijeme od četiri godine.

Okončanje istrage disciplinskog tužioca

Član 113 

Istragu iz člana 112 ovog zakona, disciplinski tužilac mora završiti u roku od 45 dana od dana dostavljanja predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Odbijanje sudije da učestvuje u istrazi ne sprečava sprovođenje i okončanje istrage.

Disciplinski tužilac je vezan činjeničnim opisom disciplinskog prekršaja iz predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Disciplinski tužilac, nakon sprovedene istrage po podnijetom predlogu, može predložiti disciplinskom vijeću, odnosno Sudskom savjetu da:

1) odbaci predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog toga što je:

a) podnijet za radnju koja nije propisana kao disciplinski prekršaj,

b) nastupila zastarjelost, ili

c) podnijet od neovlašćenog lica;

2) odbije predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti kao neosnovan, zbog nepostojanja dokaza da je sudija učinio disciplinski prekršaj;

3) podnese optužni predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije.

Ako se ne složi sa predlogom disciplinskog tužioca iz stava 4 tač. 1 i 2 ovog člana, disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet može obavezati disciplinskog tužioca da sprovede istragu i podnese optužni akt.

Nadležnost za utvrđivanje disciplinske odgovornosti ​​ 

Član 114 

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti za lakše i teže disciplinske prekršaje sprovodi Disciplinsko vijeće po optužnom predlogu disciplinskog tužioca.

Disciplinsko vijeće čine tri člana Sudskog savjeta, i to dva člana iz reda sudija i jedan član iz reda uglednih pravnika koji je predsjednik disciplinskog vijeća.

Članove disciplinskog vijeća i njihove zamjenike imenuje Sudski savjet, na predlog predsjednika Sudskog savjeta, na vrijeme od dvije godine.

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti za najteže disciplinske prekršaje sprovodi Sudski savjet po optužnom predlogu disciplinskog tužioca.

Odbrana

Član 115

Sudija čija se odgovornost ispituje ima pravo na branioca.

Na raspravi sudiji se mora omogućiti da iznese svoju odbranu lično, u pisanom obliku ili preko branioca koga sam izabere.

Rasprava

Član 116

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti, disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet održava raspravu.

Na raspravu će se pozvati disciplinski tužilac, sudija i njegov branilac.

Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet će sprovesti dokaze za koje ocijeni da su neophodni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja.

Ako se sudija čija se disciplinska odgovornost ispituje, bez opravdanog razloga, ne odazove na poziv disciplinskog vijeća, odnosno Sudskog savjeta, sprovešće se postupak u njegovom odsustvu.

Odluka

Član 117

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije, Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet može odlučiti da:

1) odbije optužni predlog kao neosnovan;

2) usvoji optužni predlog i izrekne disciplinsku sankciju.

Prilikom donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske sankcije Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet nije vezan predlogom disciplinskog tužioca.

Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet moraju završiti postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije u roku od 60 dana od dana dostavljanja optužnog predloga disciplinskog tužioca.

Rok za izradu odluke

Član 118 

Odluka kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost sudije i kojom mu se izriče disciplinska sankcija mora biti izrađena i dostavljena sudiji čija se odgovornost utvrđuje i disciplinskom tužiocu, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.

Protiv odluke iz stava 1 ovog člana disciplinski tužilac i sudija čija se odgovornost utvrđuje imaju pravo da podnesu žalbu Vrhovnom sudu koji odlučuje u vijeću od pet sudija.

Žalba iz stava 2 ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana prijema odluke, preko Sudskog savjeta.

Vijeće iz stava 2 ovog člana mora odlučiti po žalbi u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.

Zastarjelost

Član 119 

Vođenje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije zastarijeva kad proteknu dvije godine od dana izvršenog lakšeg disciplinskog prekršaja, odnosno četiri godine od dana izvršenog težeg disciplinskog prekršaja i šest godina od dana izvršenog najtežeg disciplinskog prekršaja.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, rok zastarjelosti za vođenje postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti u slučaju osude za krivično djelo koje je sudiju učinilo nedostojnim za vršenje sudijske funkcije počinje da teče od dana pravosnažnosti presude kojom je sudija osuđen.

Izvršenje disciplinske sankcije zastarijeva u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska sankcija.

Izrečena disciplinska sankcija briše se iz evidencije podataka o sudiji nakon isteka vremena od:

- četiri godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska sankcija za najteže disciplinske prekršaje;

- tri godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska sankcija za teže disciplinske prekršaje;

- dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska sankcija za lakše disciplinske prekršaje.

Sudski savjet po službenoj dužnosti briše podatke o izrečenim disciplinskim sankcijama nakon isteka roka iz stava 4 ovog člana.

Izuzeće

Član 120 

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije ne mogu učestvovati član Sudskog savjeta koji je podnio predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije i predsjednik Komisije za Etički kodeks sudija, ako je dostavljeno obavještenje iz člana 107c stav 3 ovog zakona.

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije ne mogu učestvovati disciplinski tužilac, član disciplinskog vijeća, kao i član Sudskog savjeta kad postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u nepristrasnost tih lica.

Ako je protiv sudije koji je član disciplinskog vijeća pokrenut disciplinski postupak, taj sudija ne može učestvovati u radu disciplinskog vijeća.

O izuzeću iz st. 1, 2 i 3 ovog člana odlučuje predsjednik Sudskog savjeta, a o izuzeću predsjednika Sudskog savjeta odlučuje Sudski savjet.

Privremeno udaljenje

Član 121 

Sudija će biti privremeno udaljen od dužnosti, ako se:

1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje; ili

2) protiv njega potvrdi optužnica za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije, odnosno po optužnom predlogu ili privatnoj tužbi bude zakazan glavni pretres, do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka.

Sudija može biti privremeno udaljen od dužnosti nakon podnošenja predloga za pokretanje disciplinskog postupka zbog najtežeg disciplinskog prekršaja ili u slučaju donošenja naredbe o sprovođenju istrage za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije.

Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti donosi Sudski savjet.

Zahtjev za privremeno udaljenje iz st. 1 i 2 ovog člana, podnosi disciplinski tužilac.

Dejstvo odluke

Član 122

Radnje koje je sudija preduzeo povodom suđenja u pravnim stvarima poslije dana kad je udaljen, razriješen ili mu je prestala sudijska funkcija, ne proizvode pravno dejstvo.

Troškovi postupka

Član 123

Ako je odbijen predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, troškove disciplinskog postupka snosi Sudski savjet.

Disciplinska odgovornost sudije-porotnika

Član 124

Na disciplinsku odgovornost i postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije-porotnika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje disciplinska odgovornost sudija.

Shodna primjena zakona

Član 125

Na disciplinski postupak shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Evidentiranje pismena

Član 125a

Prijem, evidentiranje i postupanje sa pismenima u disciplinskom postupku bliže se uređuje poslovnikom Sudskog savjeta.

2. Razrješenje predsjednika suda

Razlozi za razrješenje

Član 126 

Predsjednik suda razrješava se dužnosti predsjednika suda ako:

1) suprotno zakonu mijenja godišnji raspored poslova u sudu;

2) onemogućava vršenje nadzora u sudu u skladu sa zakonom;

3) se neprimjereno odnosi prema strankama i zaposlenima u sudu;

4) ne dostavlja ili dostavlja nepotpune ili netačne izvještaje o radu i druge podatke, u skladu sa zakonom;

5) ne postupa po pritužbama na rad sudija u skladu sa propisima, kao i po kontrolnim zahtjevima;

6) ne poštuje princip slučajne dodjele predmeta;

7) suprotno zakonu oduzima sudijama dodijeljene predmete;

8) se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova sudske uprave utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju poslova sudske uprave koje štete urednom i blagovremenom obavljanju poslova i funkcija suda;

9) ne dostavi obavještenje o postojanju osnovane sumnje da je sudija izvršio disciplinski prekršaj u slučajevima propisanim ovim zakonom, a zna ili je morao znati da postoje razlozi za disciplinsku odgovornost, u skladu sa članom 110 stav 4 ovog zakona;

9a) bez opravdanog razloga odugovlači postupak izvršenja krivičnih sankcija usljed čega nastupi zastarjelost njihovog izvršenja;

10) je privremeno udaljen od dužnosti sudije; ili

11) bude ocijenjen ocjenom ne zadovoljava.

Predlog za razrješenje

Član 127

Predlog za razrješenje predsjednika suda može podnijeti predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda.

Predlog za razrješenje predsjednika suda mora se podnijeti bez odlaganja, odmah po saznanju za izvršeni disciplinski prekršaj.

Shodna primjena

Član 128

Na postupak razrješenja predsjednika suda, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudija.

3. Razrješenje zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije

Postupak i odlučivanje

Član 129

Predlog za razrješenje sudije u slučaju trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije podnosi se na osnovu pravosnažne odluke suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili odluke nadležnog organa kojom je utvrđeno da su fizička i psihička svojstva sudije takva da onemogućavaju vršenje sudijske funkcije.

Ako iz ponašanja sudije ili njegovog odnosa prema radu proizilazi sumnja da je trajno izgubio sposobnost za vršenje sudijske funkcije, Sudski savjet može samostalno ili na predlog predsjednika suda odrediti da se sudija podvrgne ljekarskom pregledu.

Predlog za razrješenje sudije zbog trajnog gubitka sposobnosti za sudiju podnosi predsjednik suda, a za predsjednika suda predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Opšta sjednica Vrhovnog suda.

U postupku razrješenja zbog trajnog gubitka spsobnosti za vršenje sudijske funkcije, sudija ima pravo izjašnjenja o predlogu za razrješenje.

Odluku o razrješenju zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije donosi Sudski savjet i protiv ove odluke se može pokrenuti upravni spor.

VIII. EVIDENCIJA

Sadržina evidencije

Član 130 

Sekretarijat Sudskog savjeta vodi evidenciju podataka o sudijama koja sadrži, naročito, podatke o:

1) ličnom imenu, nacionalnosti ako se sudija izjasni, adresi, datumu i mjestu rođenja i polu;

2) datumu izbora na funkciju;

3) radnom iskustvu;

4) naučnom zvanju (master, magistar, doktor);

5) stručnom usavršavanju;

6) znanju stranog jezika;

7) objavljenim naučnim i stručnim radovima i drugim aktivnostima u struci;

8) disciplinskoj odgovornosti i razrješenju;

8a) povredi Etičkog kodeksa sudija;

9)izvještaju o radu (broj predmeta, kvanitet i kvalitet rada, prekoračenje zakonskih rokova);

10) ocjeni rada;

11) prestanku funkcije.

Sudija ima pravo da predloži da se unesu i drugi podaci u evidenciju iz stava 1 ovog člana, kao i pravo na uvid u evidenciju i dokumenta na osnovu kojih se vodi evidencija o njemu.

Način vođenja evidencije iz stava 1 ovog člana, utvrđuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

IX. FINANSIJSKA SREDSTVA

Finansijska sredstva za rad Sudskog savjeta

Član 131

Finansijska sredstva za rad Sudskog savjeta obezbjeđuju se u okviru razdjela bužeta Crne Gore za sudstvo kao poseban program.

Sudski savjet predlaže razdio godišnjeg budžeta za rad Sudskog savjeta.

Sudski savjet dostavlja predlog godišnjeg budžeta Vladi Crne Gore.

Predsjednik Sudskog savjeta ima pravo da učestvuje u radu sjednice Skupštine na kojoj se raspravlja o predlogu budžeta Sudskog savjeta.

Finansijski nalogodavac

Član 132

Predsjednik Sudskog savjeta je finansijski nalogodavac u Sudskom savjetu.

Ovlašćenje iz stava 1 ovog člana, predsjednik Sudskog savjeta može prenijeti na sekretara Sekretarijata Sudskog savjeta.

X. SEKRETARIJAT SUDSKOG SAVJETA

Sekretarijat

Član 133

Radi profesionalnog obavljanja stručnih, finansijskih, administrativnih, informatičkih, analitičkih i drugih poslova Sudskog savjeta i poslova od zajedničkog interesa za sudove obrazuje se Sekretarijat Sudskog savjeta (u daljem tekstu: Sekretarijat).

Sekretar Sekretarijata

Član 134

Sekretarijatom rukovodi sekretar.

Sekretara Sekretarijata imenuje i razrješava Sudski savjet, na predlog predsjednika Sudskog savjeta, na osnovu javnog oglasa.

Sekretar Sekretarijata imenuje se na period od pet godina.

Predlog za imenovanje sekretara Sekretarijata sadrži ime i prezime kandidata, kratku biografiju i obrazloženje.

Za sekretara Sekretarijata može biti imenovano lice koje, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ispunjava i sljedeće posebne uslove, i to da:

1) je završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja;

2) ima položen pravosudni ispit;

3) ima najmanje deset godina radnog iskustva;

4) ima organizacione sposobnosti.

Odgovornost

Član 135

Za svoj rad sekretar Sekretarijata odgovoran je Sudskom savjetu.

Sekretaru Sekretarijata prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je imenovan, ostavkom ili razrješenjem.

Sekretar Sekretarijata može biti razriješen na obrazloženi predlog predsjednika, odnosno člana Sudskog savjeta.

Shodna primjena

Član 136

Na zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti sekretara Sekretarijata, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika koje se odnose na visoki rukovodni kadar.

Na zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti ostalih zaposlenih u Sekretarijatu, shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Sekretarijata

Član 137

Unutrašnja organizacija Sekretarijata, broj državnih službenika i namještenika i opis njihovih poslova uređuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, u skladu sa ovim zakonom i propisima o državnoj upravi.

Akt iz stava 1 ovog člana donosi Sudski savjet, na predlog sekretara Sekretarijata, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva i nadležnih organa, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.

XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za donošenje podzakonskih akata

Član 138

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 138a

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Mandat Sudskog savjeta

Član 139

Sudski savjet izabran u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13) nastavlja sa radom do isteka mandata.

Član 139a

Predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani, nastavljaju da vrše dužnost do izbora i proglašenja novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Vršenje dužnosti iz stava 1 ovog člana ne predstavlja ponovni izbor članova Sudskog savjeta.

Član 139b

Ako su ostvareni uslovi iz člana 139a ovog zakona Sudski savjet bira predsjednika Sudskog savjeta na određeno vrijeme, do izbora i proglašenja novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Član 139c

Ako su ostvareni uslovi iz člana 139a ovog zakona sastav Sudskog savjeta, kojeg čine članovi Sudskog savjeta izabrani od strane Konferencije sudija i vršioci dužnosti članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, do izbora i proglašenja novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, proglašava Predsjednik Crne Gore.

Nastavak rada

Član 140

Direktor Sekretarijata koji je imenovan u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13), nastavlja sa radom kao sekretar Sekretarijata do isteka vremena na koje je imenovan.

Član 140a

Započeti postupci izbora sudija i predsjednika sudova, napredovanja sudija, utvrđivanja povrede Etičkog kodeksa sudija i disciplinske odgovornosti sudija i predsjednika sudova koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nijesu pravosnažno okončani, okončaće se po odredbama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama ("Službeni list CG", br. 11/15, 28/15 i 42/18).

U slučaju da je u postupku izbora sudija donijeta odluka o izboru kandidata za sudiju do dana stupanja na snagu ovog zakona, inicijalna obuka za te kandidate sprovešće se u skladu sa ovim zakonom.

Član 140b

Postupci ocjenjivanja sudija i predsjednika sudova započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po odredbama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama ("Službeni list CG", br. 11/15, 28/15 i 42/18).

Član 140c

Inicijalna obuka za kandidate za sudije osnovnog suda započeta do dana stupanja na snagu ovog zakona trajaće 12 mjeseci.

Odlaganje primjene

Član 141 

Odredbe čl. 37 do 75 i čl. 87 do 101 ovog zakona, primjenjivaće se od 1. januara 2016. godine.

Do dana početka primjene odredaba iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se čl. 28 do 41a Zakona o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13).

Član 141a

Odredbe čl. 55a i 86a ovog zakona primjenjivaće se od 1. januara 2025. godine.

Član 141b

Plan za ocjenjivanje sudija iz člana 87 stav 1 ovog zakona donijeće se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Primjena propisa

Član 142

Odredba člana 79 stav 1 Zakona o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13) primjenjivaće se do početka primjene zakona kojim će se urediti zarade u javnom sektoru.

Član 142a

Do donošenja zakona kojim će se urediti zarade nosilaca pravosudnih funkcija sudije ostvaruju pravo na zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

Prestanak važenja

Član 143 

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13), osim odredaba čl. 28 do 41a koje prestaju da važe 1. januara 2016. godine.

Stupanje na snagu

Član 144

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".