Zakon o zašiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br.​​ 56/2013,​​ 13/2018​​ i​​ 67/2019.

I .OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom se uređuju zaštita, upravljanje i posebne mjere očuvanja prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora (u daljem tekstu: Područje Kotora), koje je kao prirodno​​ i kulturno dobro upisano na Listu svjetske baštine UNESCO.

Granice Područja Kotora i zaštićene okoline ​​ 

Član 2 ​​ 

Granice Područja Kotora obuhvataju ukupnu površinu cca 12.000 ha, od čega je cca 9.500 ha kopna i cca 2.500 ha morske površine, na teritorijama opština: Kotor, Herceg Novi, Tivat i Prijestonice Cetinje.

U okviru Opštine Kotor obuhvata prostor: KO Kotor I, KO Kotor II, KO Dobrota I, veliki zapadni dio KO Dobrota II, mali zapadni dio KO Zalazi, KO Orahovac I, južni i jugoistočni dio KO Orahovac​​ II, veliki južni dio KO Perast, KO Risan I, veliki južni dio KO Risan II, južni dio KO Krivošije Donje, veliki dio KO Morinj, veliki sjeverni dio KO Kostanjica, KO Stoliv I, veliki sjeverni dio KO Stoliv II, KO Prčanj I, KO Prčanj II, KO Muo I, veliki sjeverni dio KO Muo II, KO Škaljari I, veliki sjeverni dio KO Škaljari II i KO Špiljari.

U okviru Opštine Herceg Novi obuhvata prostor: KO Ubli i mali jugoistočni dio KO Žlijebi.

U okviru Prijestonice Cetinje obuhvata prostor jugozapadnog dijela KO Njeguši.

U​​ okviru Opštine Tivat obuhvata prostor: sjeverni dio KO Lepetani, sjeverni dio KO Gornja Lastva i mali istočni dio KO Bogdašići.

Područje Kotora obuhvata i morski basen Kotorsko-risanskog zaliva.

Granica iz stava 1 ovog člana opisana je koordinatnim tačkama​​ i granicama katastarskih parcela, a počinje na Trojici i sa južne strane definisana je sljedećim prelomnim koordinatnim tačkama:

878.

6 564 027.27

4 694 676.05

879.

6 563 117.04

4 695 919.03

880.

6 561 821.35

4 698 886.05

881.

6 560 555.26

4 700 744.86

882.

6 559 055.87

4 701 906.78

883.

6 557 162.80

4 703 922.45

884.

6 556 876.23

4 704 041.95

885.

6 554 666.56

4 703 591.26

886.

6 553 851.24

4 704 150.13

887.

6 552 240.48

4 704 232.38

888.

6 549 970.56

4 704 389.92

889.

6 548 250.16

4 704 549.46

890.

6 548 453.12

4 705 157.12

Od tačke 890 se lomi prema sjeveru i izlazi na kolski put Herceg Novi - Crkvice u koordinatnoj tački:

891.

6 548 535.97

4 705 188.32

Od tačke 891 sa zapadne strane granica se kreće ivicom puta Herceg Novi - Crkvice, koji obuhvata katastarsku parcelu 3436 KO Morinj I, Opština Kotor i nastavlja ivicom istog puta kroz Opštinu Herceg Novi, gdje obuhvata katastarsku parcelu 2051 KO Ubli I, sve do Opštine Kotor. Kroz Opštinu Kotor granica se sa sjeverne strane, takođe, kreće ivicom puta Herceg Novi - Crkvice koji obuhvata katastarsku parcelu 1018 KO Krivošije Donje, do koordinatne tačke:

48.

6 551 493.41

4 710 641.90.

Dalje se pruža sjevernom​​ stranom u pravcu istoka ivicama katastarskih parcela 3292, 3293, 3297, 3294, 3277/2, 3276/1, 2836, 2838, 2839, 2840, 2841, 2828, 2792 i 2791 KO Krivošije Donje do koordinatne tačke:

96.

6 552 102.10

4 710 828.43

Dalje se pruža južnim obodom puta, koji je​​ u katastru označen katastarskom parcelom 3350 KO Krivošije Donje, sve do katastarske parcele 3349 KO Krivošije Donje. Od katastarske parcele 3349 KO Krivošije Donje, granica se dalje pruža ka jugu obodom lokalnih puteva koji u okviru KO Krivošije Donje obuhvataju katastarske parcele 3351 i 2203 do koordinatne tačke:

233.

6 553 741.31

4 710 299.15

Sjeverna granica se dalje nastavlja prema istoku kroz KO Krivošije Donje, ivicama katastarskih parcela 2192, 1911, 1910, siječe katastarsku parcelu 1909 i nastavlja ivicama katastarskih parcela 1009, 962, 808, 825, 822, 823, 824, 829, 831, 833, 785, siječe potok Unjerinski koji čine katastarske parcele 766 i 767 do koordinatne tačke:

420.

6 557 090.23

4 709 730.82

Sjeverna granica se dalje pruža kroz sjeverni dio​​ KO Risan II, ivicom puta Krivošije Donje - Risan, koji obuhvata katastarsku parcelu 503, KO Risan II do katastarske parcele 505, KO Risan II i dalje nastavlja putem Risan - Grahovo, koji obuhvata katastarsku parcelu 505, KO Risan II, ispod Ledenica do koordinatne tačke:

542.

6 558 451.92

4 709 345.49

Sjeverna granica se nastavlja prema jugu preko sljedećih tačaka:

543.

6 558 508.98

4 709 339.02

544.

6 559 472.96

4 707 983.54

545.

6 558 503.65

4 706 804.85

546.

6 558 691.74

4 706 269.72

547.

6 560 200.71

4 705 935.98

548.

6 563 417.03

4 707 104.46

Od tačke 458 počinje istočna granica koja je definisana sljedećim koordinatnim tačkama:

549.

6 564 235.41

4 705 336.86

550.

6 564 319.14

4 703 500.26

551.

6 564 896.13

4 699 906.44

552.

6 565 632.35

4 698 885.24

553.

6 566 228,00

4 698 475.00

554.

6 566 239.58

4 698 402.79

Od tačke 554 istočna granica se pruža prema jugu ivicom puta Kotor - Cetinje kroz Prijestonicu Cetinje, a koji obuhvata dio katastarske parcele 2814/1, katastarsku parcelu 569, dio katastarske parcele 4 930 i katastarsku parcelu 4709, KO Njeguši do koordinatne tačke:

876.

6 566 023.96

4 694 931.47

Dalje do koordinatne tačke:

877.

6 565 860.85

4 694 357.11

Granica se vraća na početnu koordinatnu tačku 878 na Trojici.

Opisana granica je preciznije definisana sa 1349 tačaka.

Granice zaštićene okoline obuhvataju ukupnu površinu cca 48.049 ha, od čega je cca 38.058 ha kopna i cca 9.991 ha mora.

Zaštićena okolina​​ Područja Kotora obuhvata prostor koji se prostire na području tri opštine: Kotor, Tivat i Herceg Novi i obuhvata dio akvatorijuma Bokokotorskog zaliva sa: Tivatskim zalivom, Kumborskim zalivom i Hercegnovskim zalivom uključujući i ulaz u Bokokotorski zaliv sa ostrvom Mamula i rtom Arza, kao i poluostrvom Ponta Oštra, južni dio Krivošija i Ledenica, naselja duž obale Tivatskog zaliva, Tivatski arhipelag (poluostrvo Prevlaka, ostrvo Svetog Marka, ostrvo Gospe od Milosti), zapadnu stranu poluostrva Vrmac, naselja duž obale Hercegnovskog zaliva, padine Orjena sa selima (Ratiševina, Trebesin, Kameno, Podi, Sušćepan, Sutorina, Malta, Lučići).

Na području Opštine Kotor obuhvata: Mali južni dio KO Kostanjica, mali južni dio KO Morinj, južni dio KO Krivošije Donje,​​ mali sjeverni dio KO Risan II, južni dio KO Ledenice Gornje, južni dio KO Ledenice Donje, zapadni dio KO Orahovac II, zapadni dio KO Zalazi, mali zapadni dio KO Škaljari II, veliki južni dio KO Mirac, kao i KO Dub, KO Glavati, KO Glavatičići, KO Gorovići,​​ KO Kavač, KO Kovači, KO Krimovice, KO Kubasi, KO Lastva, KO Lješevići, KO Nalježići, KO Pelinovo, KO Pobrđe, KO Prijeradi, KO Privredna zona, KO Sutvara, KO Višnjevo, KO Vranovići, KO Zagora, KO Šišići i KO Špiljari.

Na Području Opštine Tivat obuhvata: Veliki južni dio KO Lepetane, veliki jugozapadni dio KO Gornja Lastva, veliki zapadni dio KO Bogdašići, KO Bogišići, KO Donja Lastva, KO Gošići, KO Krašići, KO Milovići, KO Mrčevac, KO Nikovići, KO Radovići, KO Tivat i KO Đuraševići.

Na Području Opštine Herceg Novi obuhvata: Mali zapadni dio KO Ubli, Veliki zapadni dio KO Žlijebi, KO Babunci, KO Baošići, KO Bijela, KO Bjelske Kruševice, KO Brguli, KO Herceg-Novi, KO Jošica, KO Kameno, KO Kruševice, KO Kumbor, KO Kuti, KO Mojdež,​​ KO Mokrine, KO Mrkovi, KO Podi,​​ KO Radovanići, KO Ratiševina, KO Rose, KO Sasovići, KO Sutorina, KO Topla, KO Trebesin, KO Zabrđe, KO Đenovići i KO Đurići.

Granica zaštićene okoline Područja Kotora kao cjelina opisana je granicama katastarskih parcela i pruža se graničnim katastarskim parcelama katastarske opštine Špiljari, počev od tromeđe katastarskih opština Dobrota II sa KO Špiljari i KO Njeguši i pruža se u pravcu juga i jugoistoka, istočnim i sjeveroistočnim granicama graničnih katastarskih parcela KO Špiljari, KO Škaljari, KO Mirac, KO Šišići, KO Prijeradi, KO Gorovići, KO Glavati, KO Višnjevo do granice sa Jadranskim morem. Granica nastavlja linijom mora do jugozapadne granice sa katastarskom parcelom 5969 KO Sutorina na području opštine Herceg Novi. Na području KO Sutorina, granična linija se dalje pruža u pravcu zapada, dijelom administrativne granice Opštine Herceg Novi, siječe katastarsku parcelu 5762/1, 5977, 3001/1, 5976, prelazeći sa jedne na drugu stranu puta. Granica se dalje pruža u pravcu sjevera i sjeverozapada granicom​​ katastarskih parcela 3051, 3052, 3053, zatim siječe put označen kao katastarska parcela 5970, nastavlja u pravcu sjeveroistoka graničnom linijom katastarskih parcela 4187, 4186, skreće u pravcu zapada graničnom linijom katastarskih parcela 4182, 4163, 4162, 4158, 4150, 4151, 4132, 4131, 4130, 4126, 4125, 4115, 4112, 4109, 4082, 4083, 4063, 4062, 4061. Granica se zatim pruža u pravcu sjeverozapada granicom katastarske parcele 5981, koju siječe i nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicama katastarskih parcela: 3211, 3212, 3213, 3217, skreće u pravcu sjeverozapada granicom katastarske parcele 3216, 3215 gdje siječe put označen kao katastarska parcela 3221 i prelazi sa jedne na drugu stranu puta nastavljajući u pravcu sjevera i sjeveroistoka granicom katastarske parcele 3229. Granica se dalje pruža u pravcu sjeverozapada i ide graničnom linijom katastarskih parcela 2343, 2345/1, 2347, 2348, 2361, 2362, 2075, 2014, 2015, dijelom granicom katastarske parcele 2016 gdje siječe put označen kao katastarska parcela 2021 i prelazi sa jedne na drugu stranu puta nastavljajući granicom katastarskih parcela 2029, 2028, 2027, 2026, 2049, 2050, 2051, 2056, 2057, 2059, 2069, 2071, 2072. Granična linija dalje siječe put označen kao katastarska parcela 2090 prelazeći sa jedne na​​ drugu stranu puta i nastavlja granicom katastarskih parcela 2076, 2302, a zatim siječe katastarsku parcelu označenu kao 2305. Granična linija ide teritorijom KO Bjelske Kruševice nastavljajući u pravcu sjeveroistoka graničnom linijom katastarskih parcela 4770, 3094, 4783, 4784, 4785/2, 3063, 3065, 3059, 2970, 2972, 4815, 4818, 4830, 4832, 4872, 4875, 4879, 4881, 4885, 2091, 4992, 4989, 4996, 5002, 5005, 5009/1, 5010/1, 5016/1, 5017/1, 5017/3, 5017/2, 4966, 4965, 4964, 4963, 4961, 4957, 5065, 5064, 5086/2, 5094, 5088, 5236, 5235, 5283, 5284, 5276, 5275, 5270, 5259, 5260, 5263, 5452/1, 5435/1, 5453, 5447, siječe katastarsku parcelu 4094/1 i nastavlja graničnim linijama katastarskih parcela 4092, 4091, 6234, 3702, 3693, 3691, 3690, 3689, 3687, 1016, 986, 3683,​​ 4098, 4099, 3675, 3670, 3672, 4102, 621, 623/1, 623/2, 617, 618, 636, 616, 615, 614, 613, 612, 611, 391, 390, 387, 386, 382, 379, 376, 375, 367, 366, 363, 362, 359, 358, 357, 356, 355, 354, 353, 3156, 3150, 3157, 3164, 3165, 3166 i 3167 gdje prelazi na područje Opštine Kotor, KO Krivošije Gornje duž katastarske parcele 3095 i KO Krivošije Donje graničnom linijom katastarskih parcela 3099, 3100, 3101, 3102, 3103, 3104, 3105, 3106, 3107, 3110, 3111, 3112, 3114, 3115, dijelom 3201, koju siječe i prelazi sa jedne na drugu stranu puta nastavljajući granicom katastarskih parcela 3202, 3208, 3216, 3217, 3224, 3226, 3227, 3228, zatim nastavlja u pravcu istoka graničnom linijom katastarske parcele označene kao put 1015 kojeg siječe i prostire se dalje u pravcu juga graničnom linijom katastarske parcele 3234, a zatim u pravcu istoka južnom granicom katastarskih parcela 3232, 3233, jugoistočnom stranom katastarskih parcela 3435, 3436. Granična linija nastavlja u pravcu istoka graničnom linijom katastarskih parcela 636,​​ 691, 637, 672, 673, 674, 675, 718, 724.​​ Granična linija se dalje pruža duž teritorije KO Ledenice Gornje siječe katastarsku parcelu 1198, nastavljajući u pravcu jugoistoka i juga graničnom linijom katastarskih parcela 1129, 1186, 1187, 1190, 1192, 1194, 1196, 1197, 1239, 1236, zatim siječe put označen kao katastarska parcela 1716/1 i nastavlja graničnom linijom katastarskih parcela 1266, 1273/1, 1274/2 1277, 1278 siječe put označen kao katastarska parcela 1718 prelazeći sa jedne na drugu stranu puta i dalje​​ se pruža graničnom linijom katastarskih parcela 1596, 1593, 1594, 1610, 1614, 1611, 1618, 1581, nastavlja u pravcu sjeveroistoka i siječe katastarsku parcelu 1664, prelazeći na teritoriju KO Ledenice Donje, gdje se spušta u pravcu jugoistoka do granične linije katastarske parcele 126 i nastavlja graničnim linijama katastarskih parcela 117, 118, 120, 173 i 171, dalje ide duž teritorije KO Orahovac II graničnim linijama katastarskih parcela 1645, dijelom graničnom linijom katastarske parcele 121, a zatim siječe katastarsku parcelu 1684/1, dalje nastavlja u pravcu istoka i jugoistoka na teritoriji KO Zalazi, graničnim linijama katastarskih parcela 1371, 1379, 1376, 1378, 1368, 2094, 1405, 1444, siječe katastarsku parcelu 2094 i spušta se u pravcu juga djelimično obuhvatajući granicu katastarskih parcela 179, 1669 i nastavlja graničnom linijom katastarskih parcela do tromeđe KO Dobrota II, Špiljari i Njeguši.

Opisana granica je preciznije definisana sa 3.712 koordinatne tačke.

Javni interes

Član 3

Zaštita Područja Kotora je od javnog interesa.

Ciljevi zaštite

Član 4

Područje Kotora se posebno štiti, radi:

1) očuvanja izuzetne univerzalne vrijednosti, kao dijela svjetske prirodne i kulturne baštine;

2) trajnog očuvanja autentičnih prirodnih, istorijskih, urbanističko-arhitektonskih, ambijentalnih, umjetničkih, estetskih i pejzažnih vrijednosti;

3) obezbjeđivanja uslova za održivi razvoj i korišćenje;

4) prezentacije i stručne i naučne valorizacije.

Primjena drugih propisa

Član 5

Zaštita Područja Kotora vrši se u skladu sa zakonima kojima se uređuje zaštita kulturnih dobara, zaštita prirode i životne sredine, uređenje prostora i izgradnja objekata, ako ovim zakonom ili međunarodnim propisima nije drukčije određeno.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 6

Svi izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II. ZAŠTITA I UPRAVLjANjE

Subjekti zaštite

Član 7

Poslove zaštite i očuvanja Područja Kotora, u okviru svojih nadležnosti, vrše organi državne uprave, organi Opštine Kotor i javne službe čiji je osnivač država i/ili opština.

Zaštitu i očuvanje zaštićene okoline Područja Kotora, pored subjekata iz stava 1 ovog člana, obezbjeđuju nadležni organi susjednih opština.

Upravljanje Područjem Kotora

Član 8

Područjem Kotora se upravlja u skladu sa menadžment planom Kotora (u daljem tekstu: Menadžment plan).

Menadžment plan donosi Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), u skladu sa zakonom.

Radi koordinacije vršenja poslova zaštite, očuvanja i upravljanja, Vlada obrazuje Savjet za upravljanje Područjem Kotora (u daljem tekstu: Savjet).

Sastav, imenovanje i razrješenje Savjeta ​​ 

Član 9 ​​ 

Savjet ima predsjednika i deset članova.

Savjet imenuje i razrješava Vlada na prijedlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture.

U Savjet se imenuje po jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, organa državne uprave nadležnog za poslove uređenja prostora i zaštite životne sredine, organa uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom i očuvanjem Kotora i pet predstavnika Skupštine Opštine Kotor.

Mandat Savjeta traje četiri godine.

Predsjednik Opštine Kotor je po položaju predsjednik Savjeta.

Predsjednik ili član Savjeta može biti razriješen prije isteka mandata, ako:

1) podnese ostavku;

2) postupa suprotno zakonu;

3) ne prisustvuje sjednicama duže od tri mjeseca;

4) je pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

U slučaju razrješenja predsjednika Savjeta prije isteka mandata poslove predsjednika preuzima potpredsjednik Opštine Kotor, do imenovanja novog.

U slučaju razrješenja člana Savjeta prije isteka mandata,​​ organ odnosno subjekat iz stava 3 ovog člana, koji ga je predložio dužan je da dostavi prijedlog novog kandidata u roku od deset dana od dana razrješenja.

Savjet može biti razriješen prije isteka mandata, ako:

1) Vladi ne dostavi godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana i stanju Područja Kotora u roku utvrđenom u članu 15 stav 1 ovog zakona;

2) organu državne uprave nadležnom za poslove kulture ne dostavi izvještaj o radu u roku utvrđenom u članu 10 stav 1 tačka 8 ovog zakona.

Nadležnost Savjeta

Član 10 ​​ 

Savjet:

1) promoviše značaj univerzalnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Područja Kotora, kao svjetske baštine;

2) koordinira izradu, reviziju i sprovođenje Menadžment plana;

3) inicira i prati realizaciju projekata i aktivnosti koji su predviđeni Menadžment planom;

4) daje saglasnost nakon pribavljanja mišljenja nadležnog organa lokalne uprave za inicijative, programe i urbanističke i druge projekte koji se odnose na Područje Kotora i njegovu zaštićenu okolinu koje donose organi lokalne samouprave, državni organi, javna preduzeća i drugi, radi njihovog usklađivanja sa Menadžment planom i drugim dokumentima od značaja za Područje Kotora;

5) podstiče i usmjerava realizaciju aktivnosti i projekata koji doprinose unapređenju zaštite, očuvanja i razvoja Područja Kotora;

6) vrši monitoring stanja Područja Kotora i zahtijeva od subjekta iz člana 7 ovog zakona preduzimanje odgovarajućih mjera iz njihove nadležnosti;

7) priprema godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana i stanju Područja Kotora;

8) priprema i dostavlja organu državne uprave nadležnom za poslove kulture izvještaj o radu, polugodišnje;

9) pribavlja mišljenje predsjednika Opštine Herceg Novi, Opštine Tivat ili gradonačelnika Prijestonice Cetinje o stanju, zaštiti, očuvanju i upravljanju Područja Kotora i/ili njegove zaštićene okoline, koje zahvata njihove teritorije.

Način rada

Član 11

Savjet radi na sjednicama.

Sjednice Savjeta održavaju se po potrebi, a najmanje jednom mjesečno.

Način rada Savjeta uređuje se poslovnikom Savjeta.

Administrativno-tehnički poslovi

Član 12 ​​ 

Administrativno-tehničke poslove za potrebe Savjeta vrši organ lokalne uprave Opštine Kotor nadležan za poslove zaštite prirodne i kulturne baštine.

Sredstva za obavljanje poslova iz stava 1 ovog člana, obezbjeđuje​​ organ državne uprave nadležan za poslove kulture, u skladu sa godišnjim programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara, u visini od 12.500,00 eura i Opština Kotor po osnovu ostvarenih namjenskih prihoda iz člana 20 ovog zakona, u visini od 12.500,00 eura.

Naknade za rad

Član 13 ​​ 

Predsjednik i članovi Savjeta imaju pravo na naknadu za rad u skladu sa zakonom, i to samo u mjesecima kada Savjet zasijeda.

Predsjedniku i članovima Savjeta naknada se može odrediti u visini do 30% prosječne neto zarade u Crnoj Gori u godini koja prethodi isplati naknada prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Naknadu iz stava 1 ovog člana obezbjeđuje organ, odnosno subjekat iz člana 9 ovog zakona, čiji je predstavnik član Savjeta.

Baza podataka

Član 14

Organ lokalne uprave Opštine Kotor nadležan za poslove zaštite prirodne i kulturne baštine vodi bazu podataka i dokumenata od značaja za zaštitu, očuvanje​​ i razvoj Područja Kotora.

Vlada, na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, propisuje sadržaj i način vođenja baze podataka iz stava 1 ovog člana.

Organi državne uprave, organi lokalne uprave Opštine Kotor i susjednih opština i druga pravna i fizička lica dužni su da organu lokalne uprave iz stava 1 ovog člana dostavljaju podatke i dokumenta koji su potrebni za vođenje baze podataka.

Baza podataka iz stava 1 ovog člana koristi se za rad Savjeta, a dostupna je javnosti.

Godišnji izvještaj​​ o sprovođenju Menadžment plana i stanju Područja

Član 15

Savjet je dužan da, do 1. marta tekuće godine, dostavi Vladi godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana i stanju Područja Kotora.

Izvještaj iz stava 1 ovog člana sadrži, naročito:

1) analizu​​ dinamike i efekata sprovođenja Menadžment plana;

2) ocjenu stanja Područja Kotora;

3) sprovedene aktivnosti na očuvanju, održavanju i monitoringu prirodnih, kulturnih i drugih vrijednosti i segmenata životne sredine;

4) analizu i ocjenu uslova za ostvarivanje ciljeva zaštite, očuvanja i upravljanja;

5) sprovedene mjere zaštite, očuvanja i korišćenja Područja Kotora i načine njihovog sprovođenja;

6) sprovedene aktivnosti na održivom korišćenju prirodnih i kulturnih resursa, razvoju i uređenju prostora;

7) sprovedene aktivnosti na promociji i valorizaciji Područja Kotora;

8) sprovedene oblike saradnje i partnerstva javnog sektora sa lokalnim stanovništvom, vlasnicima, držaocima i korisnicima nepokretnosti;

9) sprovedene oblike saradnje i partnerstva subjekata​​ zaštite sa drugim državama i međunarodnim organizacijama;

10) realizovana finansijska sredstva i način njihovog obezbjeđivanja.

Integralna zaštita

Član 16 ​​ 

Integralna zaštita Područja Kotora, u skladu sa zakonom, uređuje se:

1) Prostornim planom Crne Gore;

2) planom generalne regulacije Crne Gore;

3) Menadžment planom;

4) urbanističkim projektom;

5) studijom zaštite kulturnih dobara;

6) studijom zaštite prirodnih dobara.

Korektivne i sanacione mjere zaštite

Član 17

Pravno i fizičko lice koje izvođenjem radova i drugih aktivnosti devastira kulturni i prirodni pejzaž Područja Kotora dužno je da sprovede korektivne i sanacione mjere koje, radi regeneracije pejzaža, u okviru svojih nadležnosti, utvrde subjekti zaštite iz​​ člana 7 ovog zakona.

Savjet je dužan da vrši monitoring sprovođenja korektivnih i sanacionih mjera iz stava 1 ovog člana.

Izvještaj o sprovođenju korektivnih i sanacionih mjera je sastavni dio izvještaja iz člana 15 ovog zakona.

Mjere zaštite i Procjena uticaja na baštinu ​​ 

Član 18 ​​ 

U kulturno-istorijskoj cjelini Stari grad Kotor, Stari grad Perast i Stari grad Risan sa ulicom Gabela, mogu se graditi, odnosno obnavljati samo objekti koji su u funkciji uspostavljanja i rekonstrukcije oštećenih, odnosno ponovne izgradnje uništenih objekata, na osnovu materijalnih ostataka i/ili autentične dokumentacije o njegovom vizuelnom izgledu.

Planska dokumenta moraju da budu usklađena sa Procjenom uticaja na baštinu (u daljem tekstu: Procjena), za cjelokupno Područje​​ Kotora, kao i za njegove pojedine djelove.

Procjenu donosi Vlada na period od pet godina, na prijedlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture.

U okviru Područja Kotora ne može se mijenjati postojeća linija morske obale i vršiti nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije, u skladu sa zakonom.

Pojedinačna procjena uticaja na baštinu

Član 18a ​​ 

U okviru Područja Kotora i zaštićene okoline, organ nadležan za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, odnosno glavni​​ gradski arhitekta, dužan je da prije izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, odnosno prije izrade projektnog zadatka za planski dokument odnosno urbanistički projekat, organu uprave nadležnom za zaštitu kulturnih dobara (u daljem tekstu: Uprava) podnese​​ zahtjev o potrebi sprovođenja postupka izrade Pojedinačne procjene uticaja na baštinu (u daljem tekstu: Pojedinačna procjena), zasnovane na ICOMOS smjernicama za izradu Procjene uticaja na baštinu za mjesta Svjetske kulturne baštine (u daljem tekstu: ICOMOS smjernice).

Područja i lokaliteti u zahvatu zaštićene okoline Područja Kotora, za koje treba pokrenuti proceduru izrade Pojedinačne procjene određuju se posebnim aktom Uprave.

Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana dostavlja se nacrt urbanističko-tehničkih uslova, odnosno nacrt projektnog zadatka.

Uprava je dužna da u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 1 ovog člana obavijesti podnosioca zahtjeva o potrebi sprovođenja Pojedinačne procjene.

Pojedinačnu procjenu izrađuje stručni tim koji obrazuje​​ Uprava na zahtjev investitora, odnosno organa koji vrši poslove na izradi urbanističkog projekta.

Sastavni dio zahtjeva iz stava 5 ovog člana čini idejno rješenje, odnosno nacrt urbanističkog projekta.

Za izradu Pojedinačne procjene Uprava obrazuje stručni tim u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 5 ovog člana.

Stručni tim je dužan da izradi predlog Pojedinačne procjene, zasnovane na ICOMOS smjernicama i dostavi ga Upravi, u roku od 90 dana od dana imenovanja stručnog tima.

Ukoliko stručni tim ne izvršava obaveze definisane rješenjem o imenovanju, Uprava može imenovati novi stručni tim.

Predlog Pojedinačne procjene izrađene od strane stručnog tima, u okviru Područja Kotora, Uprava po pravilu dostavlja Crnogorskoj nacionalnoj komisiji za UNESCO, radi pribavljanja mišljenja od strane UNESCO-a.

Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO dostavlja Upravi izvještaj - mišljenje UNESCO.

Uprava donosi Pojedinačnu procjenu, u okviru Područja Kotora, ako je postupljeno u skladu sa ICOMOS smjernicama i pozitivnim mišljenjem UNESCO.

Uprava donosi Pojedinačnu procjenu za zaštićenu okolinu, izrađenu od strane stručnog tima u skladu sa ICOMOS smjernicama.

Pojedinačna procjena se primjenjuje u cjelosti.

Uprava može investitoru naložiti mjere za korekciju uočenih nedostataka u svim fazama izrade projekta, kao i mjere za njihovo uklanjanje ili ublažavanje.

Investitor je dužan da primijeni mjere iz stava 15 ovog člana.

Troškovi izrade Pojedinačne procjene

Član 18b

Troškove izrade Pojedinačne procjene i troškove za rad stručnog tima, snosi investitor odnosno država prilikom izrade urbanističkog projekta.

Troškove iz stava 1 ovog člana određuje Uprava u zavisnosti od lokacije, namjene, veličine i troškova izgradnje objekta.

Bliže kriterijume za određivanje troškova iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove kulture.

III. FINANSIRANjE ZAŠTITE PODRUČJA KOTORA

Izvori sredstava

Član 19

Sredstva za zaštitu i očuvanje Područja Kotora obezbjeđuju se iz:

1) budžeta Crne Gore;

2) budžeta Opštine Kotor;

3) međunarodnih i domaćih kredita i pomoći;

4) donacija;

5) programa i fondova Evropske Unije, Ujedinjenih nacija i međunarodnih organizacija;

6) naknade za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih​​ dobara;

7) drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Naknada za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara

Član 20

Skupština Opštine Kotor propisuje obavezu da pravna i fizička lica plaćaju naknadu za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara na Području Kotora​​ (u daljem tekstu: naknada) za:

1) obavljanje privredne ili komercijalne djelatnosti u objektu i/ ili na otvorenom prostoru;

2) korišćenje snimaka Područja Kotora ili pojedinih njegovih djelova u reklamne i komercijalne svrhe (film, spot, plakat, bilbord, kalendar, prospekt itd.) i izradu komercijalne kopije Područja Kotora ili pojedinih njegovih djelova (suvenir, razglednica, fotografija, značka, naljepnica, odjevni predmet, publikacije ili drugog predmeta) namijenjenog prodaji.

Bliže kriterijume i način utvrđivanja naplate i visinu naknade iz stava 1 ovog člana propisuje Skupština Opštine Kotor.

Naknada iz stava 1 ovog člana plaća se u korist budžeta Opštine Kotor.

Kontrolu obračuna i plaćanja naknade iz stava 1 ovog člana vrši poreski organ Opštine Kotor.

Korišćenje sredstava od naknade

Član 21

Sredstva od naknade iz člana 20 ovog zakona koriste se u skladu sa programom zaštite i očuvanja Područja Kotora.

Program iz stava 1 ovog člana donosi Skupština Opštine Kotor, na predlog nadležnog organa lokalne uprave, a mora biti usaglašen sa programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara koji donosi Vlada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita kulturnih dobara.

IV. NADZOR

Inspekcijski nadzor

Član 22

Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši organ državne uprave nadležan za poslove inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite kulturnih dobara,uređenja prostora i izgradnje objekata kao i zaštite prirode i životne sredine.

V. KAZNENE ODREDBE

Prekršaji

Član 23

Novčanom kaznom od 500 do 20.000 eura kazniće se za​​ prekršaj pravno lice ako ne dostavi organu lokalne uprave podatke i dokumenta koji su potrebni za vođenje baze podataka (član 14 stav 3).

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, odgovorno lice u organu državne uprave​​ i lokalne uprave i fizičko lice novčanom kaznom od 200 eura do 2.000 eura.

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i preduzetnik novčanom kaznom od 150 eura do 6.000 eura.

Član 24

Novčanom kaznom od 500 do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne sprovede korektivne i sanacione mjere koje utvrde nadležni subjekti (član 17 stav 1).

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice novčanom kaznom od 200 eura do 2.000 eura.

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i preduzetnik novčanom kaznom od 150 eura do 6.000 eura.

VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Obrazovanje Savjeta

Član 25

Savjet će se obrazovati u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Vršenje funkcije Savjeta

Član 25a

Savjet koji je imenovan do dana stupanja na snagu ovog zakona nastavlja sa radom do isteka mandata.

Integralna zaštita do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore

Član 25b

Do donošenja planskog dokumenta iz člana 16 tačka 2 ovog zakona, integralna zaštita Područja Kotora odnosno procjena uticaja na baštinu uređuje se planskim dokumentima koji se donose u skladu sa zakonom.

Rok za donošenje akata

Član 25c

Akt iz člana 18a stav 2 ovog zakona donijeće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja akta iz stava 1 ovog člana, o potrebi izrade Pojedinačne procjene odlučuje Uprava rješenjem.

Započeti postupci

Član 25d

Proces izrade​​ Pojedinačne procjene započet prije stupanja na snagu ovog zakona, nastaviće se po ovom zakonu.

Rok za donošenje podzakonskog akta

Član 26

Podzakonski akt iz člana 14 ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Rok za donošenje Procjene

Član 26a

Procjena iz člana 18 ovog zakona donijeće se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Prestanak ranijeg zakona

Član 27

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o obnovi spomeničkog područja Kotora ("Službeni list RCG", broj 47/91).

Stupanje na snagu

Član 28

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".