Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim

Ukaz o proglašenju Zakona o zaštiti poslovne tajne

Proglašavam​​ Zakon o zaštiti poslovne tajne, koji je donijela Skupština Crne Gore 27. saziva na Petoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2021. godini, dana 29. decembra 2021. godine.

Broj: 01-1368/2

Podgorica, 30. decembar 2021. godine

Predsjednik Crne Gore,

Milo Đukanović, s.r.

Na osnovu člana 82 tačka 2 i člana 91 stav 1 na Ustav Crne Gore, Skupština Crne Gore 27. saziva, na Petoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2021. godini, dana 29. decembra 2021. godine, donijela je

Zakon o zaštiti poslovne tajne

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 145/2021 od 31.12.2021. godine, stupio je na snagu 8.1.2022, a odredbe člana 4 stav 1 tačka 3 i stava 3 i člana 6 stav 1 tač. 5, 6 i 7 ovog zakona primenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuje se građanskopravna zaštita poslovne tajne od nezakonitog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja.

Poslovna tajna

Član 2

Poslovna tajna je informacija:

- koja u potpunosti ili u precizno definisanoj konfiguraciji ili zbiru njenih komponenti nije opšte poznata ili lako dostupna licima koja u okviru svojih djelatnosti koriste ovu informaciju;

- koja ima komercijalnu vrijednost zbog toga što je tajna, i

- za koju je fizičko ili pravno lice koje zakonito kontroliše poslovnu tajnu (u daljem​​ tekstu: nosilac poslovne tajne) preduzelo odgovarajuće mjere, radi očuvanja njene tajnosti.

Primjena

Član 3

Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom, a odnose se na postupak i troškove vođenja postupka shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje​​ parnični​​ postupak, odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi i postupak izvršenja i obezbjeđenja.

Zakonito pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne

Član 4

Pribavljanje poslovne tajne smatra se zakonitim kada je poslovna tajna pribavljena na jedan od sljedećih načina:

1) nezavisnim otkrićem ili stvaranjem;

2) opažanjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili predmeta koji je učinjen dostupnim javnosti ili je zakonito u posjedu lica koje je pribavilo informacije i koje nije vezano nikakvom pravno valjanom obavezom da ograniči pribavljanje poslovne tajne;

3) ostvarivanjem prava radnika ili predstavnika radnika na​​ informisanje i savjetovanje u skladu sa pravom Evropske unije;

4) u skladu sa dobrim poslovnim običajima.

Pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se zakonitim kada se takvo pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje zahtijeva ili je dopušteno u skladu sa zakonom.

Pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se zakonitim u onoj mjeri u kojoj se takvo pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje zahtijeva ili je dopušteno pravom Evropske unije.

Nezakonito pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje poslovnih tajni

Član 5

Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nosioca poslovne tajne smatra se nezakonitim kada je poslovna tajna pribavljena:

1) neovlašćenim pristupom, prisvajanjem ili umnožavanjem dokumenata, predmeta, materijala, supstanci ili elektronskih spisa, koje zakonito kontroliše nosilac poslovne tajne i koji sadrže poslovnu tajnu ili se poslovna tajna iz njih može izvesti, ili

2) u suprotnosti sa dobrim poslovnim običajima.

Korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se​​ nezakonitim kada ga bez pristanka nosioca poslovne tajne izvrši lice za koje se utvrdi da:

1) je nezakonito pribavilo poslovnu tajnu,

2) ne postupa u skladu sa sporazumom o povjerljivosti,

3) ne postupa u skladu sa ugovornom obavezom kojom se predviđa korišćenje poslovne tajne,

4) postupa u suprotnosti sa obavezom neotkrivanja poslovne tajne.

Nezakonitim korišćenjem poslovne tajne smatraju se i proizvodnja, nuđenje ili stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda u te svrhe, ako je lice koje je preduzelo takve aktivnosti znalo ili je s obzirom na okolnosti moralo da zna da je poslovna tajna korišćena nezakonito.

Roba iz stava 3 ovog člana je roba čijim se dizajnom, karakteristikama, funkcionisanjem, procesom proizvodnje ili stavljanjem na tržište ostvaruje značajna korist od poslovnih tajni koje su nezakonito pribavljene, korišćene ili otkrivene.

Nezakonitim pribavljanjem, korišćenjem ili otkrivanjem poslovne tajne smatra se i kada​​ je lice u trenutku pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja znalo, ili je moralo znati, da​​ je poslovna tajna pribavljena direktno ili indirektno od drugog lica koje je nezakonito pribavilo, koristilo ili otkrilo tu poslovnu tajnu.

Odbijanje zahtjeva

Član 6

Nadležni sud odbiće zahtjev za određivanje mjera iz člana 7 ovog zakona, odnosno odbiće tužbeni zahtjev iz člana 11 ovog zakona, ako je navodno pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno radi:

1) otkrivanja propusta, nepravilnosti ili​​ nezakonitih aktivnosti, pod uslovom da je navodni počinilac povrede postupao radi zaštite opšteg javnog interesa;

2) otkrivanja poslovne tajne od strane zaposlenih svojim predstavnicima u okviru legitimnog izvršavanja funkcija tih predstavnika, u skladu sa​​ zakonom, pod uslovom da je takvo otkrivanje potrebno radi legitimnog izvršavanja funkcija tih predstavnika;

3) zaštite legitimnih interesa u skladu sa zakonom;

4) ostvarivanja prava na pristup informacijama u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama u posjedu organa vlasti i ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informisanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje medijsko izražavanje i informisanje, uključujući poštovanje slobode i pluralizma medija;

5) ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informisanja u skladu sa Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima, uključujući poštovanje slobode i pluralizma medija;

6) otkrivanja poslovne tajne od strane zaposlenih svojim predstavnicima u okviru zakonitog izvršavanja funkcija tih​​ predstavnika, u skladu sa pravom Evropske unije, pod uslovom da je takvo otkrivanje potrebno za to izvršavanje;

7) zaštite legitimnih interesa u skladu sa pravom Evropske unije.

Privremene mjere zbog nezakonitog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne

Član 7

Radi sprječavanja nezakonitog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne nosilac poslovne tajne, odnosno sticalac licence u mjeri u​​ kojoj je na to ovlašćen na osnovu zaključenog ugovora ili zakona (u daljem tekstu: sticalac licence) može tražiti izricanje privremenih mjera i prije podnošenja tužbe.

Nadležni sud može, na zahtjev nosioca poslovne tajne odnosno sticaoca licence, protiv navodnog počinioca odrediti sljedeće privremene mjere:

1) privremenu mjeru prestanak ili zabranu korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne;

2) zabranu proizvodnje, nuđenja ili stavljanja na tržište ili korišćenje robe kojom je počinjena povreda, odnosno zabranu uvoza, izvoza ili skladištenja robe kojom je počinjena povreda;

3) privremeno oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da je sa njom počinjena povreda, uključujući uvezenu robu, radi spriječavanja stavljanja u promet na tržištu ili promet te robe na tržištu.

Nadležni sud može naložiti mjere iz stava 2 ovog člana pod uslovom da podnosilac zahtjeva položi odgovarajuće jemstvo ili obezbjeđenje u istoj vrijednosti, radi osiguranja naknade za štetu koju bi pretrpio navodni počinilac povrede ili treće lice na koje su mjere uticale.

Jemstvo

Član 8

Nadležni sud može, na zahtjev nosioca poslovne tajne odnosno sticaoca licence umjesto mjera iz člana 7 stav 2 ovog zakona, da dozvoli navodnom počiniocu povrede nastavak navodnog nezakonitog korišćenja poslovne tajne polaganjem jemstva namijenjenog za obezbjeđenje naknade štete koju može pretrpjeti nosilac poslovne tajne.

Polaganje jemstva u zamjenu za otkrivanje poslovne tajne nije dozvoljeno.​​ 

Dostavljanje dokaza radi određivanja privremenih mjera

Član 9

Nadležni​​ sud će, radi određivanja mjera iz člana 7 ovog zakona, zahtijevati od podnosioca zahtjeva da dostavi dokaze kako bi učinio vjerovatnim da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korišćena ili otkrivena, ili da prijeti opasnost da se poslovna tajna nezakonito pribavi, a kako bi se uvjerio da:

1) poslovna tajna postoji;

2) je podnosilac zahtjeva nosilac poslovne tajne odnosno sticalac licence, i

3) je poslovna tajna nezakonito pribavljena, da se nezakonito koristi ili je nezakonito otkrivena, odnosno da nezakonito pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne neposredno predstoji.

Nadležni sud je dužan da prilikom odlučivanja o privremenim mjerama uzme u obzir:

1) vrijednost i specifičnost poslovne tajne;

2) mjere preduzete radi zaštite poslovne tajne;

3) ponašanje navodnog počinioca prilikom pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne;

4) uticaj nezakonitog korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne;

5) legitimne interese stranaka i mogući uticaj prihvatanja ili odbijanja mjera na stranke;

6) legitimne interese trećih lica;

7) javni interes, i

8) zaštitu osnovnih ljudskih prava.

Ukidanje privremenih mjera

Član 10

Nadležni sud će ukinuti mjere iz člana 7 ovog zakona ako:

1) podnosilac zahtjeva pred nadležnim sudom ne podnese tužbu u roku koji ne može biti duži od 20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana od dana dostavljanja rješenja o određivanju privremene mjere nosiocu poslovne tajne odnosno sticaocu licence, u zavisnosti od toga koji rok kasnije ističe, ili

2) predmetne informacije nijesu u skladu sa članom 2 ovog zakona zbog razloga za koje navodni počinilac povrede nije odgovoran.

Na zahtjev navodnog počinioca ili oštećenog trećeg lica nadležni sud može da podnosiocu zahtjeva naloži da tim licima obezbijedi​​ odgovarajuću naknadu za štetu prouzrokovanu mjerama iz člana 7 ovog zakona, ako su te mjere:

- ukinute u skladu sa stavom 1 tačka 1 ovog člana; ili

- su prestale da proizvode pravno dejstvo zbog radnje ili propusta podnosioca zahtjeva;​​ ili

- ako se naknadno utvrdi da nije bilo nezakonitog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne, ili opasnosti od nastupanja takvog ponašanja.

Tužba

Član 11

Radi sprječavanja nezakonitog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne nosilac poslovne tajne odnosno sticalac licence, može podnijeti tužbu u roku od tri godine, od dana kada je saznao za povredu i počinioca, a najkasnije u roku od pet godina od dana kad je ta povreda učinjena u skladu sa zakonom.

Protiv počinioca povrede nosilac poslovne tajne​​ odnosno sticalac licence može tužbom kod nadležnog suda zahtijevati:

1) prestanak ili, u zavisnosti od slučaja, zabranu korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne; i/ili

2) zabranu proizvodnje, nuđenja, stavljanja na tržište ili korišćenja robe kojom je počinjena povreda odnosno zabranu uvoza, izvoza ili skladištenja robe kojom je počinjena povreda u te svrhe; i/ili

3) preduzimanje određenih radnji u odnosu na robu kojom je počinjena povreda; i/ili

4) uništenje u cjelini ili djelimično svih dokumenata, predmeta, materijala, supstanci ili elektronskih spisa koji sadrže poslovnu tajnu ili koji su sami po sebi poslovna tajna ili se, prema potrebi, predaju podnosiocu zahtjeva tih dokumenata, predmeta, materijala, supstanci ili elektronskih spisa u cjelini ili djelimično.

Radnje iz stava 2 tačka 3 ovog člana su:​​ 

1) opoziv sa tržišta robe kojom je počinjena povreda;

2) uklanjanje sa robe kojom je počinjena povreda svojstva kojim je povreda počinjena;

3) uništenje robe kojom je počinjena povreda ili, po potrebi, njeno povlačenje sa tržišta, pod uslovom da se povlačenjem ne ugrožava zaštita predmetne poslovne tajne.

Nadležni sud može, u slučaju povlačenja sa tržišta robe kojom je počinjena povreda, na zahtjev nosioca poslovne tajne odnosno sticaoca licence, da naloži​​ da se ta roba preda nosiocu poslovne tajne odnosno sticaocu licence ili dobrotvornim organizacijama.

Nadležni sud će naložiti da se radnje iz stava 2 tač. 3 i 4 ovog člana sprovedu o trošku počinioca povrede, osim ako postoje opravdani razlozi da se to ne​​ učini.

Nadležni sud je dužan da, prilikom razmatranja zahtjeva iz st. 2, 3 i 4 ovog člana i procjene da li su oni srazmjerni prirodi i intenzitetu povrede, uzme u obzir posebne okolnosti slučaja uključujući, prema potrebi:

1) vrijednost i druga posebna svojstva poslovne tajne;

2) mjere preduzete radi zaštite poslovne tajne;

3) ponašanje počinioca povrede prilikom pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne;

4) uticaj nezakonitog korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne;

5) legitimne interese stranaka i mogući uticaj prihvatanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke;

6) legitimne interese trećih lica;

7) javni interes, i

8) zaštitu osnovnih prava.

Ograničavanje i ukidanje radnji

Član 12

Ako nadležni sud ograniči trajanje radnji iz člana 11 ovog zakona, to trajanje mora biti dovoljno za uklanjanje svake komercijalne ili ekonomske prednosti koju bi počinilac povrede mogao ostvariti nezakonitim pribavljanjem, korišćenjem ili otkrivanjem poslovne tajne.

Radnje iz člana 11 ovog zakona nadležni sud će ukinuti na zahtjev počinioca povrede ako predmetne informacije nisu u skladu sa članom 2 ovog zakona, zbog razloga za koje počinilac povrede nije direktno ili indirektno odgovoran.

Nadležni sud može, na zahtjev počinioca povrede kojem prijeti izricanje radnji iz člana 11 ovog zakona, umjesto tih radnji naložiti plaćanje novčane naknade ako:

1) to lice u trenutku korišćenja ili otkrivanja nije znalo niti je u tim okolnostima trebalo da zna da je poslovna tajna pribavljena od drugog lica koje je poslovnu tajnu nezakonito koristilo ili otkrilo;

2) bi se sprovođenjem tih radnji nanijela nesrazmjerna šteta tom licu, i

3) se naknada prema procjeni nadležnog suda čini primjerenom.

Novčana naknada iz stava 3​​ ovog člana ne može biti veća od iznosa naknade koju bi trebao da plati počinilac povrede u slučaju da je tražio odobrenje za korišćenje poslovne tajne, tokom perioda u kojem se to korišćenje poslovne tajne moglo zabraniti.

Naknada štete

Član 13

Nadležni sud može, na zahtjev lica iz člana 11 stav 1 ovog zakona, počiniocu povrede koji je znao ili je trebao da zna da učestvuje u nezakonitom pribavljanju, korišćenju ili otkrivanju poslovne tajne, da naloži da nosiocu poslovne tajne odnosno sticaocu licence naknadi štetu koja odgovara šteti nastaloj zbog nezakonitog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne.

Prilikom određivanja naknade štete iz stava 1 ovog člana, nadležni sud je dužan da uzme u obzir:

- negativne ekonomske posljedice, uključujući​​ izgubljenu dobit, koju je pretrpjelo lice iz člana 11 stav 1 ovog zakona;

- nepoštenu dobit koju je ostvario počinilac povrede;

- nematerijalnu štetu koja je nosiocu poslovne tajne nanijeta nezakonitim pribavljanjem, korišćenjem ili otkrivanjem poslovne tajne.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, nadležni sud može da odredi visinu naknade štete kao paušalni iznos na osnovu najmanje iznosa naknada koje bi se trebale platiti da je počinilac povrede tražio odobrenje za korišćenje predmetne poslovne tajne.

Nadležni​​ sud može da odredi naknadu štete koju bi nosiocu poslovne tajne trebalo naknaditi, zbog nezakonitog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne, iako je donio odluku o sprovođenju radnji iz člana 11 stav 2 tač. 3 i 4 ovog zakona.

Objavljivanje sudskih odluka u sredstvima javnog informisanja

Član 14

Nosilac poslovne tajne odnosno sticalac licence može tražiti da pravosnažna presuda kojom je, u cjelini ili djelimično, usvojen zahtjev za zaštitu poslovne tajne u slučaju nezakonitog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne, bude objavljena u štampanom ili elektronskom mediju o trošku počinioca povrede.

Prilikom odlučivanja o određivanju radnje iz stava 1 ovog člana i procjenjivanja njene srazmjernosti, nadležni sud uzima u obzir, prema potrebi, vrijednost poslovne tajne, ponašanje počinioca povrede prilikom pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne​​ tajne, uticaj nezakonitog korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne i vjerovatnoću da će počinilac povrede ponovo nezakonito koristiti ili otkriti poslovnu tajnu, kao i da li su informacije o počiniocu povrede takve da bi mogle dovesti do identifikovanja određenog fizičkog lica i, ako je tako, da li bi objava takvih informacija bila opravdana, naročito s obzirom na moguću štetu koju bi takva mjera mogla prouzrokovati za privatnost i ugled počinioca povrede.

Čuvanje povjerljivosti poslovnih tajni tokom sudskog postupka

Član 15

Lica koja učestvuju u sudskom postupku koji se vodi u vezi sa nezakonitim pribavljanjem, korišćenjem ili otkrivanjem​​ poslovne tajne, ili koja imaju pristup dokumentima koji su sastavni dio tog sudskog postupka, ne mogu koristiti ili otkriti poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu koju je nadležni sud, na odgovarajuće obrazložen zahtjev zainteresovane stranke, utvrdio​​ kao povjerljivu i za koju su saznala učestvovanjem u postupku ili pristupom dokumentima.

Lica iz stava 1 ovog člana su dužna da čuvaju poslovnu tajnu za koju su saznala učestvovanjem u postupku ili pristupom dokumentima i nakon završetka sudskog postupka.

Obaveza čuvanja poslovne tajne prestaje ako:

1) nadležni sud pravosnažnom odlukom utvrdi da navodna poslovna tajna nije u skladu sa članom 2 ovog zakona, ili

2) predmetne informacije tokom vremena postanu opšte poznate licima koja u okviru svojih djelatnosti koriste ovu informaciju.

Nadležni sud je dužan da na obrazloženi zahtjev stranke, preduzme posebne mjere potrebne za očuvanje povjerljivosti poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koja se koristi ili na koju se stranka poziva tokom sudskog postupka koji se odnosi na nezakonito pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne.

Mjere iz stava 4 ovog člana su:

1) ograničavanje pristupa dokumentima koje su dostavila lica​​ iz stava 1 ovog člana, koji sadrže poslovne tajne ili navodne poslovne tajne, u cjelini ili djelimično, na ograničeni broj lica;

2) ograničavanje pristupa ročištima na kojima bi se poslovne tajne ili navodne poslovne tajne mogle otkriti, kao i pristupa zapisniku ili transkriptu sa tih ročišta, na ograničeni broj lica;

3) stavljanje na raspolaganje sudske odluke koja je povjerljiva samo ograničenom broju lica iz tač. 1 i 2 ovog stava, a svim drugim licima samo sudske odluke koja nije povjerljiva, u kojoj su​​ pasusi koji sadrže poslovne tajne uklonjeni ili prerađeni;

4) isključivanje javnosti iz cijelog postupka ili dijela postupka.

Broj lica iz stava 5 tač. 1 i 2 ovog člana ne može biti veći od broja koji je potreban kako bi se osiguralo poštovanje prava stranaka u sudskom postupku na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje i uključuje najmanje tužioca i tuženog i njihove punomoćnike ili druge zastupnike tih stranaka u sudskom postupku.

Prilikom odlučivanja o mjerama iz st. 1 do 6 ovog člana i procjene njihove srazmjernosti, nadležni sud uzima u obzir pravo stranaka na pravni lijek i pošteno suđenje, legitimne interese stranaka i, s obzirom na okolnosti slučaja, trećih lica, i štetu koja prihvatanjem ili odbijanjem tih mjera može nastati za bilo koju od stranaka ili za treća lica.

Postupanje sa ličnim podacima iz st. 1 do 7 ovog člana vrši se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.

Odložena primjena

Član 16

Odredbe člana 4 stav 1 tačka 3 i stava 3 i člana 6 stav 1 tač. 5, 6 i​​ 7 ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Započeti postupci

Član 17

Postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nijesu pravosnažno okončani, okončaće se po odredbama Zakona o zaštiti neobjavljenih podataka („Službeni list CG”, br. 16/07 i 73/08).

Prestanak važenja

Član 18

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti neobjavljenih podataka („Službeni list CG”, br. 16/07 i 73/08).

Stupanje na snagu

Član 19

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore".

Broj: 07-3/21-3/8

EPA 368 XXVII

Podgorica, 29. decembar 2021. godine

Skupština Crne Gore 27. saziva

Predsjednik,

Aleksa Bečić, s.r.