Zakon o medijima

Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim

Ukaz o proglašenju Zakona o medijima

Proglašavam​​ Zakon o medijima, koji je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Sedmoj​​ sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2024. godini, dana 7. juna 2024. godine.

Broj: 011/24-882/2-01

Podgorica, 08. jun 2024. godine

Predsjednik Crne Gore,

Jakov Milatović, s.r.

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 Ustava Crne Gore i Amandmana​​ IV​​ stav 1 na Ustav Crne​​ Gore, Skupština Crne Gore 28. saziva, na Sedmoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja​​ u 2024. godini, dana 7. juna 2024. godine, donijela je

Zakon o medijima

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 54/2024 od 11.6.2024. godine, a stupio je na snagu 19.6.2024.

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuju se osnovni principi slobode medija, slobode izražavanja, slobodnog​​ osnivanja medija, transparentnosti vlasničke strukture medija, transparentnosti oglašavanja u​​ medijima, zaštite medijskog pluralizma, prava, obaveze i odgovornosti u informisanju, posebna​​ zaštita prava, pravo na odgovor i ispravku, čuvanje i pravo uvida u medijski zapis i druga pitanja od​​ značaja za rad medija.

Član 2

Ovaj zakon primjenjuje se na medije koji su osnovani u Crnoj Gori.

Član 3

Mediji podrazumijevaju pružaoce usluga proizvodnje i širenja medijskog sadržaja namijenjenog​​ neodređenom broju ljudi, koji imaju uređivačku kontrolu ili nadzor nad tim sadržajem i prate​​ profesionalne i etičke standarde.

Širenje medijskog sadržaja iz stava 1 ovog člana predstavlja svaki oblik njegovog emitovanja,​​ objavljivanja ili distribucije, bez obzira na tehnološku platformu.

Medijskim sadržajem iz stava 1 ovog člana smatra se sadržaj koji je objavljen u mediju u obliku​​ informacije, analize, komentara, mišljenja, kao i autorskog rada u tekstualnom, audio,​​ audiovizuelnom ili drugom obliku, sa ciljem informisanja i zadovoljavanja kulturnih, obrazovnih i​​ drugih potreba javnosti.

Novinarem se smatra fizičko lice koje se bavi prikupljanjem, obradom, oblikovanjem,​​ razvrstavanjem, uređivanjem ili drugom vrstom intervencije na informacijama koje se objavljuju u​​ medijima, a koje novinarsku djelatnost obavlja kao zaposleni ili na drugi​​ način angažovani u mediju​​ ili kod osnivača medija u Crnoj Gori ili inostranstvu ili koje tu djelatnost obavlja kao slobodno​​ zanimanje.

Član 4

Država obezbjeđuje i jamči slobodu medija, izražavanja i informisanja na nivou standarda koji​​ su sadržani u međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i slobodama (dokumenti Evropske​​ unije, Savjeta Evrope, Organizacije ujedinjenih nacija, Organizacije za evropsku bezbjednost i​​ saradnju).

Ovaj zakon tumači se i primjenjuje u smislu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i​​ osnovnih sloboda i u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Postupak izvršavanja odluka suda iz stava 2 ovog člana koje se odnose na pravo na slobodu​​ izražavanja je hitan.

Član 5

Država garantuje pravo na slobodno osnivanje medija, nesmetan rad novinara i njihovu​​ bezbjednost kako bi se omogućila sloboda izražavanja mišljenja, pluralizam medija, nezavisnost​​ medija, sloboda istraživanja, prikupljanja, objavljivanja, širenja i primanja informacija, kao i zaštita​​ dostojanstva i ličnosti.

Mediji slobodno objavljuju informacije i mišljenja o pojavama, događajima i ličnostima​​ poštujući Ustav, zakon i kodeks novinara Crne Gore (u daljem tekstu: Kodeks), kao i druge opšte​​ akte kojima je propisana zaštita profesionalnih standarda.

Sloboda medija može se ograničiti samo kad je to neophodno u interesu zaštite nacionalne​​ bezbjednosti i teritorijalnog integriteta Crne Gore, radi sprečavanja nereda ili vršenja krivičnih​​ djela, zaštite zdravlja i morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprečavanja odavanja povjerljivih​​ informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

Član 6

Mediji su dužni da u svom radu koriste rodno osjetljivi jezik, u skladu sa zakonom.

Član 7

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze​​ u ženskom rodu.

II. OSNIVANjE I EVIDENCIJA MEDIJA, OBJAVLjIVANjE IMPRESUMA I VLASNIČKE​​ STRUKTURE

Član 8

Mediji mogu biti štampani, linearna audiovizuelna medijska usluga (u daljem tekstu: AVM​​ usluga) i internetska publikacija.

Štampani mediji mogu biti dnevni, nedjeljni ili periodični.

Linearna AVM usluga može biti u obliku radijskog ili televizijskog programa, u skladu sa​​ zakonom kojim se uređuje oblast AVM usluga.

Internetska publikacija je medij čiji se sadržaj širi putem interneta.

Na medijski sadržaj internetske publikacije koji se može smatrati AVM uslugom, primjenjuje se​​ zakon kojim se uređuje oblast AVM usluga.

Član 9

Mediji se osnivaju aktom o osnivanju, slobodno i bez odobrenja, u skladu sa ovim zakonom.

Na osnivanje i rad medija primjenjuju se i odredbe zakona kojima se uređuju oblast AVM​​ usluga i nacionalni javni emiter.

Član 10

Osnivač medija može biti svako domaće i strano, pravno i fizičko lice.

Lice iz stava 1 ovog člana (privredno društvo, preduzetnik, nevladina, sportska, vjerska ili​​ sindikalna organizacija i sl.) mora biti registrovano kod organa nadležnog za registraciju tog lica, u​​ skladu sa posebnim zakonom.

Unutrašnja organizacija medija uređuje se aktom o osnivanju medija i statutom osnivača medija.

Mediji nemaju svojstvo pravnog lica.

Država, jedinica lokalne samouprave i pravno lice koje je u državnoj svojini ili koje se, u cjelini​​ ili većinski, finansira iz javnih prihoda ne može biti osnivač medija, osim pod uslovima propisanim​​ zakonima kojima se uređuju oblast AVM usluga i nacionalni javni emiter.

Član 11

Osnivač medija ili lice koje on ovlasti dužan je da, u roku od 30 dana od dana osnivanja medija,​​ podnese prijavu za upis medija u evidenciju medija (u daljem tekstu: Evidencija), koju vodi organ​​ državne uprave nadležan za poslove medija (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Uz prijavu iz stava 1 ovog člana podnosi se akt o osnivanju medija, rješenje organa nadležnog​​ za registraciju osnivača medija i statut osnivača medija.

Evidencija je javno dostupna na internet stranici Ministarstva, blagovremeno se ažurira i sadrži​​ pregled podataka iz člana 12 ovog zakona, sa svim promjenama.

Bliži način vođenja Evidencije propisuje Ministarstvo.

Član 12

U Evidenciju se upisuju:

1) naziv medija;

2) ime i prezime, odnosno naziv osnivača medija;

3) sjedište osnivača medija;

4) ime i prezime glavnog urednika medija;

5) ovlašćeno lice osnivača medija;

6) članovi organa upravljanja osnivača medija;

7) podatak o jeziku na kojem će se objavljivati medijski sadržaj;

8) podatak o vrsti medija;

9) adresa za prijem elektronske pošte medija;

10) PIB osnivača medija;

11) podatak o vrsti pružaoca linearne AVM usluge (javni, komercijalni ili neprofitni emiter);

12) broj odobrenja za pružanje linearne AVM usluge (u daljem tekstu: odobrenje za​​ emitovanje), za pružaoce linearne AVM usluge;

13) promjene evidentiranih podataka i datum promjene podataka.

Podatke o broju odobrenja za emitovanje, promjeni, odnosno prestanku važenja odobrenja za​​ emitovanje, Ministarstvu dostavlja regulatorni organ za oblast AVM usluga (u daljem tekstu:​​ regulatorni organ), u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast AVM usluga.

Član 13

Impresum medija obavezno sadrži:

1) naziv medija;

2) adresu za prijem elektronske pošte medija ili internet stranice medija;

3) ime i prezime glavnog urednika medija;

4) ime i prezime, odnosno naziv osnivača medija;

5) sjedište osnivača medija;

6) PIB osnivača medija.

Pored podataka iz stava 1 ovog člana, impresum štampanog medija obavezno sadrži i datum​​ izdavanja i broj štampanih primjeraka (tiraž).

Impresum medija mora biti vidljiv, lako prepoznatljiv i uvijek dostupan i objavljen u skladu sa​​ st. 1 i 2 ovog člana.

Član 14

Osnivač medija dužan je da na jednostavan, neposredan i stalan način objavi podatke o​​ vlasničkoj strukturi, na način da se omogući pristup podacima o:

1) pravnim i fizičkim licima koja neposredno ili posredno imaju više od 5% udjela u njegovom​​ osnivačkom kapitalu, ako se radi o privrednom društvu, odnosno o članovima organa rukovođenja i​​ upravljanja, ako se radi o drugim oblicima osnivača medija (nevladina udruženja, vjerske, sportske,​​ sindikalne i druge organizacije);

2) povezanim licima, u smislu zakona kojim se uređuje oblast AVM usluga, sa licima iz tačke 1​​ ovog stava;

3) drugim osnivačima medija u kojima lica iz tač. 1 i 2 ovog stava imaju više od 5% udjela u​​ osnivačkom kapitalu;

4) sopstvenom ili učešću njegovih vlasnika većem od 5% u vlasništvu pravnih lica čija​​ djelatnost uključuje prikupljanje, oblikovanje i posredovanje u prodaji komercijalnih audiovizuelnih​​ komunikacija; i

5) sopstvenom ili učešću njegovih vlasnika većem od 5% u vlasništvu pravnih lica čija​​ djelatnost uključuje prikupljanje, analizu i objavljivanje informacija o gledanosti, slušanosti ili​​ posjećenosti AVM usluga.

Podaci iz stava 1 ovog člana su: naziv, sjedište i PIB pravnog lica, ime i prezime fizičkog lica,​​ kao i njihovo pojedinačno procentualno učešće u upravljačkim pravima.

Bliži način objavljivanja podataka o vlasničkoj strukturi medija propisuje regulatorni organ.

III. SAMOREGULATORNA TIJELA

Član 15

Osnivači medija mogu osnovati ili pristupiti eksternom samoregulatornom tijelu, a svaki osnivač​​ medija može obrazovati interno samoregulatorno tijelo.

Eksterno samoregulatorno tijelo osniva se kao nevladino udruženje, u skladu sa zakonom.

Član 16

Samoregulatorna tijela prate poštovanje profesionalnih i etičkih standarda sadržanih u Kodeksu,​​ promovišu te standarde i postupaju po žalbama gledalaca, slušalaca ili čitalaca koje se odnose na​​ poštovanje tih standarda.

U vršenju svojih poslova, samoregulatorna tijela daju medijima preporuke u cilju poštovanja i​​ promocije standarda iz stava 1 ovog člana.

Samoregulatorna tijela su u svom radu nezavisna od interesa uredničke, upravljačke ili vlasničke​​ strukture medija.

IV. TRANSPARENTNOST FINANSIRANjA MEDIJA IZ JAVNIH PRIHODA I​​ VLASNIČKE STRUKTURE MEDIJA

Član 17

Osnivačima medija se iz javnih prihoda mogu dodjeljivati finansijska sredstva za finansiranje​​ javnih usluga.

Javnom uslugom, u smislu ovog zakona, smatra se proizvodnja i širenje medijskog sadržaja​​ informativnog, kulturnog, umjetničkog, obrazovnog, naučnog, dječjeg, zabavnog, sportskog i​​ drugog karaktera, kojim se obezbjeđuje ostvarivanje prava i interesa građana i drugih subjekata u​​ oblasti informisanja i kojim se obrađuju teme iz člana 28 stav 1 ovog zakona.

Na pitanja dodjele sredstava iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona​​ kojima se uređuje dodjela sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.

Član 18

Osnivač medija može se iz javnih prihoda finansirati za sponzorisanje medijskih sadržaja,​​ oglašavanje i pružanje drugih ugovorenih usluga.

Državni organi, organi državne uprave, organi uprave, jedinice lokalne samouprave, javne​​ ustanove, nezavisna regulatorna tijela, privredna društva i druga pravna lica u kojima država ili​​ jedinica lokalne samouprave ima većinski vlasnički udio (u daljem tekstu: subjekti javnog sektora)​​ ne mogu finansirati osnivača medija koji nije upisan u Evidenciju i koji nije objavio impresum i​​ podatke o vlasničkoj strukturi u skladu sa ovim zakonom.

Na finansiranje osnivača medija iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe zakona​​ kojim se uređuje oblast javnih nabavki.

Član 19

Subjekti javnog sektora dostavljaju Ministarstvu podatke o sredstvima koja su dodijeljena​​ osnivačima medija, za finansiranje javnih usluga, u roku od 30 dana od dana dodjele tih sredstava.

Jedinice lokalne samouprave i pravna lica u kojima jedinice lokalne samouprave imaju većinski​​ vlasnički udio, dužni su da Ministarstvu dostave podatke iz stava 1 ovog člana posredstvom organa​​ lokalne uprave nadležnog za poslove finansija.

Član 20

O finansiranju osnivača medija po osnovu sponzorisanja medijskih sadržaja, oglašavanja i​​ pružanja drugih ugovorenih usluga, subjekti javnog sektora vode evidenciju u kojoj su osnovi za​​ dodjelu sredstava jasno razdvojeni.

U evidenciju iz stava 1 ovog člana unose se i podaci o sredstvima uplaćenim osnivaču medija​​ preko posrednika - agencija.

Evidenciju iz stava 1 ovog člana subjekti javnog sektora objavljuju na internet stranici do 31.​​ marta tekuće za prethodnu godinu i dostavljaju Ministarstvu u roku od 15 dana od dana​​ objavljivanja.

Izuzetno od stava 3 ovog člana, jedinice lokalne samouprave i pravna lica u kojima jedinice​​ lokalne samouprave imaju većinski vlasnički udio, dužni su da Ministarstvu dostave evidenciju iz​​ stava 3 ovog člana posredstvom organa lokalne uprave nadležnog za poslove finansija do 31. marta​​ tekuće za prethodnu godinu.

Član 21

Subjekti javnog sektora dužni su da vode odvojeno računovodstvo za finansiranje javnih usluga​​ od finansiranja po osnovu sponzorisanja medijskih sadržaja, oglašavanja i pružanja drugih​​ ugovorenih usluga, u skladu sa zakonom.

Član 22

Osnivač medija dužan je da Ministarstvu dostavi podatke o sredstvima koja su mu dodijeljena​​ od strane subjekata javnog sektora po osnovu pružanja javnih usluga, u roku od 30 dana od dana​​ uplate tih sredstava.

O finansiranju od strane subjekata javnog sektora za sponzorisanje medijskih sadržaja,​​ oglašavanje i pružanje drugih ugovorenih usluga, osnivač medija dužan je da vodi evidenciju u​​ kojoj su osnovi dodjele sredstava jasno razdvojeni i da je dostavi Ministarstvu do 31. marta tekuće​​ za prethodnu godinu.

U evidenciju iz stava 2 ovog člana unose se i podaci o sredstvima koja su osnivaču medija​​ uplaćena preko posrednika - agencija.

Član 23

Osnivač medija dužan je da vodi odvojeno računovodstvo za sredstva koja su mu dodijeljena od​​ strane subjekata javnog sektora po osnovu pružanja javnih usluga od sredstava po osnovu​​ finansiranja sponzorisanja medijskih sadržaja, oglašavanja i pružanja drugih ugovorenih usluga, u​​ skladu sa zakonom.

Član 24

Podaci iz člana 19 stav 1, člana 20 stav 1 i člana 22 st. 1 i 2 ovog zakona dostavljaju se na​​ obrascima i u skladu sa uputstvom koji se objavljuju na internet stranici Ministarstva.

Član 25

O podacima iz čl. 19, 20 i 22 ovog zakona Ministarstvo vodi evidenciju.

Na osnovu podataka iz stava 1 ovog člana Ministarstvo sačinjava godišnji izvještaj o sredstvima​​ dodijeljenim osnivačima medija iz javnih prihoda, do 1. juna tekuće za prethodnu godinu i​​ objavljuje ga na svojoj internet stranici.

V. PODSTICANjE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI MEDIJA

Član 26

Država iz budžeta Crne Gore finansira projekte u oblasti informisanja, obezbjeđivanjem​​ finansijskih sredstava za pružanje javnih usluga preko Fonda za podsticanje pluralizma i​​ raznovrsnosti medija (u daljem tekstu: Fond).

Sredstva za rad Fonda obezbjeđuju se u iznosu od najmanje 0,20% tekućeg budžeta Crne Gore​​ utvrđenog godišnjim zakonom o budžetu, od kojih se:

1) 60% sredstava usmjerava u podfond za linearne AVM usluge (za komercijalne i neprofitne​​ emitere);

2) 40% sredstava usmjerava u podfond za dnevne, nedjeljne i periodične štampane medije i​​ internetske publikacije.

Raspodjelu sredstava iz stava 2 tačka 1 ovog člana vrši savjet regulatornog organa, a raspodjelu​​ sredstava iz stava 2 tačka 2 ovog člana vrši nezavisna komisija koju obrazuje Ministarstvo.

Sredstva namijenjena podfondovima iz stava 2 ovog člana raspodjeljuju se na sljedeći način:

1) 95% tih sredstava - osnivačima medija za pružanje javnih usluga;

2) 5% tih sredstava - za operativne troškove (evaluacija projekata, naknada članovima komisije​​ i sl.) organa iz stava 3 ovog člana.

Član 27

Za operativne troškove samoregulatornih tijela iz svakog od podfondova iz člana 26 stav 2 ovog​​ zakona izdvaja se po 5% sredstava na godišnjem nivou.

Pravo na dodjelu sredstava iz stava 1 ovog člana ima samoregulatorno tijelo koje je najmanje​​ godinu dana prije podnošenja zahtjeva za dodjelu sredstava rješavalo po žalbama čitalaca, gledalaca​​ ili slušalaca i davalo preporuke medijima.

Samoregulatorno tijelo javnog emitera nema pravo na dodjelu sredstava iz stava 1 ovog člana.

Zahtjev za dodjelu sredstava iz stava 1 ovog člana samoregulatorno tijelo podnosi jednom​​ godišnje organu nadležnom za raspodjelu sredstava iz podfonda iz člana 26 stav 2 ovog zakona, kad​​ taj organ raspiše javni konkurs za raspodjelu sredstava.

Bliži način podnošenja zahtjeva za dodjelu sredstava, dokumentaciju koja se podnosi uz zahtjev​​ i obrazac zahtjeva propisuje Ministarstvo i regulatorni organ.

Član 28

Sredstva iz Fonda koriste se za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, a posebno za​​ proizvodnju i objavljivanje sadržaja koji su značajni za:

1) promociju kulturne raznolikosti, očuvanje tradicije i identiteta Crne Gore;

2) evropske integracije Crne Gore;

3) nauku, kulturu, umjetnost i obrazovanje;

4) zaštitu prava i dostojanstva manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica od​​ diskriminacije, stereotipa i predrasuda;

5) djecu, sport i mlade;

6) zaštitu životne sredine, održivi razvoj i turizam;

7) promociju zdravlja i zdravih stilova života;

8) promociju poljoprivrede i turizma;

9) afirmaciju preduzetništva;

10) zaštitu potrošača;

11) borbu protiv korupcije;

12) borbu protiv bolesti zavisnosti;

13) društvenu integraciju ranjivih kategorija društva (lica sa invaliditetom, nezaposlena lica,​​ stara lica, samohrani roditelji, žrtve porodičnog nasilja i dr.);

14) razvoj civilnog društva i volonterizma;

15) promociju medijske pismenosti i medijskog profesionalizma;

16) edukaciju o radnim pravima i promociju njihove zaštite;

17) zaštitu dostojanstva i promociju prava ugroženih grupa lica (LGBTQ+, rasa, pol i drugi​​ osnovi);

18) zaštitu i promociju prava lica sa invaliditetom;

19) promociju borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja​​ dezinformacija;

20) promociju zaštite prava žena, promociju i unapređenje rodne ravnopravnosti i borbu protiv​​ seksizma i

21) promociju tema od značaja za lokalnu samoupravu i vrijednosti lokalnih zajednica.

Savjet regulatornog organa i nezavisna komisija iz člana 26 stav 3 ovog zakona u javnom​​ konkursu određuju koje su teme iz stava 1 ovog člana prioritetne za finansiranje u tekućoj godini.

Osnivač medija može konkurisati za dodjelu sredstava iz Fonda za najviše jedan projekat iste​​ vrste medija.

Sredstva iz Fonda ne mogu se dodjeljivati za projekte koji su već finansirani iz stranih ili​​ domaćih donacija, sponzorstava ili grantova.

Projekat koji je finansiran u skladu sa ovim zakonom ne može biti finansiran po drugom osnovu​​ iz sredstava budžeta Crne Gore.

Član 29

Savjet regulatornog organa i nezavisna komisija iz člana 26 stav 3 stav ovog zakona vrše​​ raspodjelu sredstava iz Fonda jednom godišnje, na osnovu javnog konkursa.

Na javni konkurs iz stava 1 ovog člana može se prijaviti osnivač komercijalnog ili neprofitnog​​ štampanog medija, linearne AVM usluge (komercijalni i neprofitni emiter) i internetske publikacije​​ koji ispunjava sljedeće uslove:

1) medij je upisan u Evidenciju najmanje godinu dana prije raspisivanja javnog konkursa;

2) osnivač medija je objavio impresum i podatke o vlasničkoj strukturi u skladu sa ovim​​ zakonom;

3) osnivač medija je dostavio podatke iz člana 22 ovog zakona za godinu koja prethodi godini u​​ kojoj se raspisuje javni konkurs;

4) osnivač medija je do dana raspisivanja javnog konkursa izmirio dospjele finansijske obaveze​​ po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kao i po​​ osnovu naknada za emitovanje radijskog ili televizijskog programa;

5) osnivač medija nije u postupku stečaja ili likvidacije;

6) osnivaču medija nije blokiran račun u postupku prinudne naplate;

7) osnivaču medija nije privremeno oduzeto odobrenje za emitovanje;

8) osnivač medija nije nenamjenski koristio sredstva dodijeljena iz Fonda u prethodne dvije​​ godine prije raspisivanja javnog konkursa;

9) osnivač medija je član eksternog ili ima uspostavljeno interno samoregulatorno tijelo;

10) medij emituje radijski, odnosno televizijski program najmanje godinu dana prije raspisivanja​​ javnog konkursa;

11) osnivaču medija nije pravosnažnom sudskom presudom ograničeno dalje širenje medijskog​​ sadržaja u skladu sa članom 54 ovog zakona i nije mu izrečena upravno-nadzorna mjera zbog​​ objavljivanja zabranjenih sadržaja u smislu zakona kojim se uređuje oblast AVM usluga, šest​​ mjeseci prije raspisivanja javnog konkursa;

12) osnivaču medija nije zabranjeno dalje širenje medijskog sadržaja u skladu sa članom 54​​ ovog zakona, godinu dana prije raspisivanja javnog konkursa.

Član 30

Predloženim projektom može se za pružanje javnih usluga tražiti dodjela sredstava u iznosu koji​​ ne smije biti viši od neto troškova neophodnih za pružanje tih javnih usluga, uzimajući u obzir neto​​ vrijednost direktnih ili indirektnih komercijalnih usluga vezanih za pružanje tih javnih usluga.

Član 31

Sredstva iz Fonda dodjeljuju se za jasno utvrđenu namjenu, bez diskriminacije i na osnovu​​ unaprijed definisanih, jasnih, objektivnih i transparentnih kriterijuma i metodologije bodovanja.

Bliže kriterijume, metodologiju bodovanja projekata, način raspodjele sredstava, maksimalni​​ iznos sredstava koja mogu biti dodijeljena jednom mediju u toku godine, način korišćenja sredstava,​​ kao i sadržinu ugovora o dodjeli sredstava propisuju Ministarstvo i regulatorni organ.

Član 32

Ministarstvo i regulatorni organ vode evidenciju i objavljuju izvještaj o raspodjeli sredstava iz​​ Fonda na svojoj internet stranici, u roku od 30 dana od dana raspodjele tih sredstava.

Sredstva iz Fonda koja nisu raspodijeljena u okviru javnog konkursa vraćaju se u budžet Crne​​ Gore.

Član 33

Privremeni izvještaj o realizaciji projekta osnivač medija dostavlja po isteku polovine roka za​​ realizaciju projekta, a završni u roku od 30 dana od dana isteka roka za realizaciju projekta.

Izvještaj iz stava 1 ovog člana dostavlja se Ministarstvu, odnosno regulatornom organu.

Ako se sredstva iz Fonda koriste suprotno namjeni za koju su dodijeljena ili visina dodijeljenih​​ sredstava prevazilazi visinu sredstava neophodnih za pružanje javnih usluga, organi nadležni za​​ raspodjelu sredstava će naložiti povraćaj nenamjenski utrošenih sredstava, odnosno viška sredstava​​ za pružanje javnih usluga.

Povraćaj sredstava iz stava 3 ovog člana vrši se uplatom na račun organa nadležnih za​​ raspodjelu sredstava.

Član 34

Osnivač medija, dužan je da vodi odvojeno računovodstvo za pružanje javnih usluga koje se​​ finansiraju iz sredstava Fonda od pružanja komercijalnih usluga, u skladu sa zakonom.

Član 35

Pored sredstava iz Fonda, u cilju ostvarivanja Ustavom i zakonom zajamčenih prava pripadnika​​ manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica na informisanje na svom jeziku, iz​​ javnih prihoda se mogu izdvajati i posebna sredstva za finansiranje osnivača medija.

Sredstva iz stava 1 ovog člana raspodjeljuju se na nezavisan i transparentan način, uz garancije​​ uređivačke, programske i institucionalne autonomije osnivača medija.

VI. PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI U INFORMISANjU

Član 36

Novinar ili autor koji nije novinar ima pravo da odbije da pripremi, napiše ili učestvuje u​​ oblikovanju medijskog sadržaja koji je suprotan zakonu i Kodeksu, uz pisano objašnjenje glavnom​​ uredniku.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, novinaru ili autoru koji nije novinar ne može prestati radni​​ odnos, ne može mu biti umanjena zarada ili naknada za rad, niti se može na drugi način staviti u​​ nepovoljan položaj.

Član 37

Novinar nije dužan da otkrije izvor informacije ako se, u toku prikupljanja, uredničke obrade ili​​ objavljivanja medijskog sadržaja, upozna sa informacijama koje bi mogle da ukažu na identitet​​ izvora informacije.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, novinar je dužan da, na osnovu odluke nadležnog suda, a na​​ zahtjev državnog tužioca, otkrije izvor informacije kad je to neophodno radi zaštite interesa​​ nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite javnog zdravlja.

Prilikom donošenja odluke iz stava 2 ovog člana, sud će posebno voditi računa o tome da li je​​ utvrđena informacija u neposrednoj vezi sa konkretnim slučajem, da li se informacija može pribaviti​​ iz drugih izvora i da li na zakonu zasnovan legitiman interes za otkrivanje podataka o izvoru​​ informacije iz stava 1 ovog člana preteže u odnosu na zaštitu identiteta izvora informacije.

Sud može, cijeneći okolnosti slučaja, isključiti javnost u toku iznošenja podataka o identitetu​​ izvora informacije, u skladu sa zakonom.

Član 38

Novinaru se ne može odbiti akreditacija za bilo koji događaj koji organizuju subjekti javnog​​ sektora ili događaj koji organizuju drugi subjekti, a koji podrazumijeva učešće medija.

Novinar je dužan da prije objavljivanja informacija o određenom događaju, pojavi ili ličnosti, sa​​ dužnom novinarskom pažnjom, provjeri porijeklo, istinitost i potpunost tih informacija.

Član 39

Predstavnik inostranog medija (urednik, novinar, foto-reporter, snimatelj i drugi saradnici), u​​ obavljanju svoje djelatnosti, ima prava i obaveze kao i predstavnik domaćeg medija.

Član 40

Zaposlenom u mediju ne može prestati radni odnos, ne može mu se umanjiti zarada, promijeniti​​ status u redakciji ili utvrditi odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izrazio u skladu sa​​ profesionalnim standardima i programskim pravilima.

Član 41

Na prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u mediju primjenjuju se opšti propisi o radu.

Član 42

Medij ima glavnog urednika, koji slobodno i samostalno uređuje medijski sadržaj i odgovara za​​ objavljeni medijski sadržaj.

Za glavnog urednika medija može biti imenovano lice koje ispunjava uslove propisane statutom​​ osnivača medija ili aktom o osnivanju medija.

Glavnog urednika medija imenuje i razrješava osnivač medija, u skladu sa statutom osnivača​​ medija ili aktom o osnivanju medija.

Pitanja učešća novinara u postupku imenovanja i razrješenja glavnog urednika, kao i položaja​​ glavnog urednika u slučaju promjene u vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi medija koja dovodi do​​ bitne promjene u programskoj osnovi ili programskom sadržaju tog medija, uređuju se statutom​​ osnivača medija.

Izmjena statuta osnivača medija, u vezi sa pitanjima iz stava 4 ovog člana vrši se uz obaveznu​​ prethodnu konsultaciju novinara tog medija.

Član 43

Medijski sadržaj kojem je promijenjen smisao u postupku uredničke obrade ne smije se objaviti​​ pod imenom i prezimenom novinara ili autora koji nije novinar bez njegovog pristanka.

Za medijski sadržaj iz stava 1 ovog člana, a koji je objavljen bez pristanka novinara ili autora​​ koji nije novinar, odgovara samo glavni urednik.

Ako je medijskim sadržajem iz stava 2 ovog člana povrijeđen ugled novinara, novinar ili autor​​ koji nije novinar može zahtijevati naknadu štete.

Član 44

Osnivač internetske publikacije dužan je da utvrdi i učini dostupnim javnosti pravila za​​ objavljivanje komentara na internetskoj publikaciji.

Pravila iz stava 1 ovog člana sadrže opis očigledno nezakonitog sadržaja i sadržaja kojim se krše​​ zakonom zaštićena prava.

Komentar iz stava 1 ovog člana je sadržaj objavljen u internetskoj publikaciji, koji je kreirao​​ korisnik povodom objavljenog medijskog sadržaja na toj internetskoj publikaciji.

Očigledno nezakonit sadržaj iz stava 2 ovog člana je sadržaj kojim se:

1) podstiče ili omogućava podsticanje nasilnog ugrožavanja ili nezakonite promjene ustavnog​​ uređenja,

2) može ugroziti javno zdravlje ili koji predstavlja ozbiljan rizik po javno zdravlje;

3) može ugroziti ili dovesti u pitanje javna bezbjednost ili koji predstavlja ozbiljan rizik po​​ javnu bezbjednost, nacionalnu bezbjednost i odbranu;

4) javno podstiče izvršenje krivičnog djela terorizma;

5) omogućava ili vrši ratna propaganda; i

6) čije je objavljivanje u mediju zabranjeno u skladu sa čl. 47 do 52 ovog zakona.

Osnivač internetske publikacije dužan je da ukloni komentar koji predstavlja očigledno​​ nezakonit sadržaj ili kojim se krše zakonom zaštićena prava, bez odlaganja, a najkasnije u roku od​​ 60 minuta od saznanja ili od dobijanja prijave drugog lica da taj komentar predstavlja očigledno​​ nezakonit sadržaj ili da se tim komentarom krše zakonom zaštićena prava.

Ako osnivač internetske publikacije ne ukloni komentar iz stava 5 ovog člana, lice na koje se​​ odnosi taj komentar može tražiti uklanjanje komentara od nadležnog suda.

Član 45

Osnivač medija, odgovoran je za objavljeni medijski sadržaj, ako je bio uključen u uređivački​​ postupak koji je doveo do objavljivanja tog medijskog sadržaja.

Za štetu pričinjenu objavljivanjem neistinitog, nepotpunog ili drugog medijskog sadržaja​​ solidarno odgovaraju osnivač medija, glavni urednik, urednik za pojedina izdanja ili rubrike i​​ novinar ili autor koji nije novinar, ako se dokaže da su postupali suprotno dužnoj novinarskoj​​ pažnji.

U pogledu utvrđivanja odgovornosti za naknadu štete iz stava 2 ovog člana, shodno se​​ primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Prilikom utvrđivanja visine naknade štete potrebno je poštovati načelo proporcionalnosti kako se​​ ne bi ugrozio rad ili opstanak medija.

Član 46

Osnivač medija, glavni urednik i novinar ili autor koji nije novinar neće odgovarati za štetu iz​​ člana 45 stav 2 ovog zakona ako su postupali u skladu sa dužnom novinarskom pažnjom, odnosno​​ ako je medijski sadržaj kojim je šteta pričinjena:

1) vjerno prenijet iz rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti, organa​​ državne uprave i organa lokalne samouprave, sa javnog skupa ili je prenijet iz akata organa državne​​ uprave, odnosno organa lokalne samouprave, javnih ustanova i drugih pravnih lica kojima su​​ povjerena javna ovlašćenja;

2) od javnog interesa i prenijet kao citat iz drugog medija ili objavljen unutar intervjua, osim ako​​ pojedini djelovi citata ili intervjua sadrže očigledne uvrede ili klevete; i

3) zasnovan na informacijama za koje su novinar i glavni urednik imali osnovani razlog da​​ vjeruju da su potpune ili istinite, a postojao je opravdani interes javnosti da bude upoznata.

Prilikom utvrđivanja odgovornosti lica iz stava 1 ovog člana, sud će uzeti u obzir sve okolnosti​​ slučaja, a naročito način, oblik i vrijeme iznošenja medijskog sadržaja, razloge za hitnost​​ objavljivanja, kao i da li bi šteta nastala i u slučaju da medijski sadržaj nije objavljen.

VII. POSEBNA ZAŠTITA PRAVA

Član 47

U cilju zaštite ljudskog dostojanstva, niko se u medijskom sadržaju ne smije označiti​​ počiniocem krivičnog djela, odnosno proglasiti krivim prije pravosnažne odluke suda.

Stav 1 ovog člana ne treba tumačiti tako da se neopravdano ograničava pravo novinara da traži i​​ saopštava informacije o pitanjima od javnog interesa.

Član 48

Mediji su dužni da objektivno i tačno izvještavaju o sudskim postupcima.

Ako je medij objavio da je protiv određenog lica pokrenut krivični postupak, to lice ima pravo,​​ kad se postupak okonča, da zahtijeva objavljivanje informacije o pravosnažnom obustavljanju​​ postupka, odbijanju optužbe, odnosno oslobađanju od optužbe.

Zahtjev iz stava 2 ovog člana podnosi se mediju najkasnije 30 dana od dana pravosnažnog​​ obustavljanja, odnosno okončanja krivičnog postupka.

Medij nije dužan da objavi informaciju iz stava 2 ovog člana, ako uz zahtjev za objavljivanje​​ informacije nije priloženo pravosnažno rješenje o obustavljanju krivičnog postupka, odnosno​​ pravosnažna presuda kojom se optužba odbija, a podnosilac zahtjeva ih ne dostavi prije isteka roka​​ za podnošenje zahtjeva.

Na ostala pitanja vezana za objavljivanje informacije iz stava 2 ovog člana, shodno se​​ primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo na odgovor i ispravku.

Član 49

Medij ne smije širiti, podsticati ili pravdati nasilje, mržnju ili diskriminaciju po osnovu rase,​​ etničke pripadnosti, veze sa nekim narodom ili nacionalnom zajednicom, pripadnosti grupi ili​​ pretpostavci o pripadnosti grupi, boje kože, pola, roda, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja,​​ nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikalnoj organizaciji,​​ obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog​​ stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, seksualne orijentacije i/ili interseksualnih​​ karakteristika, kao i po osnovu stvarnih ili pretpostavljenih ličnih svojstava.

Član 50

Mediji su dužni da štite integritet maloljetnika.

Medijski sadržaj koji može ugroziti zdravstveni, moralni, intelektualni, emotivni i socijalni​​ razvoj maloljetnika mora biti unaprijed jasno i vidno označen kao takav i distribuiran na način za​​ koji je najmanje vjerovatno da će ga maloljetnik čuti ili vidjeti.

Nije dozvoljeno na način dostupan maloljetnicima javno izlagati pornografski sadržaj u​​ medijima.

Mediji ne smiju objavljivati informacije kojima se posredno ili neposredno otkriva identitet​​ maloljetnika uključenog u slučajeve bilo kog oblika nasilja ili krivičnog djela, bez obzira da li je​​ svjedok, žrtva ili izvršilac i, u tom kontekstu, iznositi pojedinosti iz porodičnih odnosa i privatnog​​ života maloljetnika.

Član 51

Zabranjeno je oglašavanje prodaje i kupovine ljudskih organa, tkiva, ćelija i krvi za​​ presađivanje, odnosno transfuziju.

Mediji ne smiju oglašavati oružje, opojne droge, duvanske proizvode, elektronske cigarete i​​ posude za ponovno punjenje, promet roba i pružanje usluga zabranjenih​​ zakonom, ljekove i​​ medicinska sredstva koji se izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno​​ na recept, kao ni metode i postupke liječenja.

Ljekovi i medicinska sredstva koji se ne izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog​​ osiguranja, odnosno na recept, mogu se oglašavati u skladu sa propisima kojima se uređuju ljekovi i​​ medicinska sredstva.

Sadržaji koji imaju za cilj oglašavanje proizvoda i usluga u medijima moraju biti jasno označeni​​ kao takvi.

Alkoholna pića se mogu oglašavati u skladu sa posebnim propisima.

U alkoholna pića, u smislu ovog zakona, ubrajaju se i piva i mješavine piva sa voćnim​​ sokovima, voćnim nektarima, osvježavajućim bezalkoholnim pićima ili voćnim vinima.

Zabranjeno je prikriveno oglašavanje.

Prikriveno oglašavanje, u smislu ovog zakona, je predstavljanje riječima ili slikama robe,​​ usluga, imena, zaštitnog znaka ili aktivnosti proizvođača roba ili pružaoca usluga u medijima, kada​​ je cilj takvog predstavljanja oglašavanje i moglo bi dovesti javnost u zabludu u vezi sa njegovom​​ prirodom, a izvršeno je u zamjenu za plaćanje ili drugu naknadu.

Zabranjeno je oglašavanje kojim se, neposredno ili posredno, širi, podstiče ili pravda nasilje,​​ govor mržnje i diskriminacija po bilo kom osnovu, a posebno po osnovu pola, rodnog identiteta,​​ seksualne orijentacije i/ili interseksualnih karakteristika, političkog, vjerskog i drugog uvjerenja.

Član 52

Nije dozvoljeno objavljivanje informacije kojom se vrši povreda časti i ugleda.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, dozvoljeno je objavljivanje informacije koja može štetiti časti i​​ ugledu ako je ta informacija tačna, izvještava o stvarima od javnog interesa i doprinosi pravu na​​ informisanje.

Prikazom ili opisom scene nasilja u medijskom sadržaju ne smije se povrijediti dostojanstvo​​ žrtve nasilja.

Mediji su dužni da u medijskim sadržajima koji sadrže scene nasilja, posljedice nasilja ili​​ prirodnih katastrofa, poštovanjem standarda Kodeksa, na primjeren način informišu javnost uz​​ eliminisanje senzacionalizma.

Karikaturalno i satirično prikazivanje lica ne smatra se povredom dostojanstva ličnosti.

Član 53

Zaštita prava iz čl. 47 do 52 ovog zakona obezbjeđuje se pred nadležnim sudom.

Član 54

Nadležni sud može, na predlog državnog tužioca ili lica koje traži zaštitu prava iz člana 44 stav​​ 4 ovog zakona, zabraniti dalje širenje medijskog sadržaja samo u slučajevima iz člana 5 stav 3 ovog​​ zakona.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, sud će zabraniti dalje širenje medijskog sadržaja i naložiti​​ njegovo uklanjanje ili ograničavanje dostupnosti.

Član 55

Postupak po predlogu iz člana 54 stav 1 ovog zakona je hitan.

Pretres se mora održati u roku od 24 časa od prijema predloga.

Pretres iz stava 2 ovog člana može se održati bez prisustva uredno pozvanih stranaka, na šta se​​ stranke u pozivu na pretres izričito upozoravaju.

Rješenje o zabrani daljeg širenja medijskog sadržaja sud donosi odmah po završenom pretresu,​​ objavljuje ga bez odlaganja i dostavlja strankama u roku od 48 časova.

Član 56

Nadležni sud može, na predlog državnog tužioca ili lica koje traži zaštitu prava iz čl. 47 do 52​​ ovog zakona, donijeti rješenje o privremenom ograničavanju daljeg širenja medijskog sadržaja do​​ pravosnažnosti rješenja o zabrani daljeg širenja tog sadržaja.

Podnosilac predloga iz stava 1 ovog člana dužan je da obrazloži razloge za privremeno​​ ograničavanje daljeg širenja medijskog sadržaja.

O predlogu iz stava 1 ovog člana sud odlučuje u roku od šest časova od njegovog podnošenja.

Nadležni sud je dužan da rješenje o privremenom ograničavanju daljeg širenja medijskog​​ sadržaja odmah dostavi osnivaču medija, glavnom uredniku, štampariji, distributeru i operatoru koji​​ pruža uslugu pristupa internetu, kao i autoru medijskog sadržaja ako je poznat.

Član 57

Ako sud ukine rješenje o privremenom ograničavanju daljeg širenja medijskog sadržaja,​​ rješenjem će odrediti da se sve preduzete mjere ukinu u roku od šest časova.

Žalba podnosioca predloga protiv rješenja iz stava 1 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 58

Ako sud odbije predlog za zabranu daljeg širenja medijskog sadržaja, strana koja je pretrpjela​​ štetu zbog privremenog ograničavanja daljeg širenja medijskog sadržaja ima pravo na naknadu te​​ štete.

Član 59

Protiv rješenja o zabrani daljeg širenja medijskog sadržaja može se izjaviti žalba u roku od 48​​ časova od dostavljanja rješenja.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, žalba se ne dostavlja protivnoj stranci na odgovor.

Blagovremenu i dozvoljenu žalbu, zajedno sa svim spisima, prvostepeni sud dostavlja​​ drugostepenom sudu u roku od 48 časova od prijema žalbe.

Drugostepeni sud može pozvati i saslušati stranke.

Drugostepeni sud odlučuje po žalbi u roku od tri dana od dana prijema žalbe sa spisima.

Član 60

Prilikom donošenja rješenja o zabrani daljeg širenja medijskog sadržaja, sud će posebno voditi​​ računa o tome da li zaštita na zakonu zasnovanog legitimnog interesa preteže u odnosu na zaštitu​​ slobode izražavanja.

U postupku za zabranu daljeg širenja medijskog sadržaja shodno se primjenjuju odredbe zakona​​ kojim se uređuje krivični postupak.

VIII. PRAVO NA ODGOVOR I ISPRAVKU

Član 61

Lice na koje se odnosi informacija koja može da povrijedi njegovo pravo ili interes, ima pravo​​ da od glavnog urednika medija zahtijeva da objavi odgovor kojim se pobija, dopunjuje ili ispravlja​​ neistinita, nepotpuna ili netačno prenijeta informacija (u daljem tekstu: odgovor), bez naknade.

Ako glavni urednik ne objavi odgovor, a za to ne postoji neki od razloga iz člana 65 ovog​​ zakona ili ako odgovor ne objavi na propisan način, lice iz stava 1 ovog člana može protiv njega​​ podnijeti tužbu za objavljivanje odgovora.

Član 62

Pored prava na odgovor, lice iz člana 61 stav 1 ovog zakona ima pravo da od glavnog urednika​​ medija, bez naknade, zahtijeva i ispravku neistinite, nepotpune ili netačno prenijete informacije (u​​ daljem tekstu: ispravka), kojom mu je povrijeđeno pravo ili interes.

Ako je glavni urednik medija do dana podnošenja zahtjeva za ispravku već objavio ispravku,​​ ispravka se ne može zahtijevati, osim ako lice iz stava 1 ovog člana smatra da nije objavljena na​​ propisan način.

Ako glavni urednik medija ne objavi ispravku, lice iz stava 1 ovog člana može protiv njega​​ podnijeti tužbu za objavljivanje ispravke.

Član 63

Zahtjev za objavljivanje odgovora ili ispravke može se podnijeti u roku od 30 dana od dana​​ objavljivanja medijskog sadržaja, odnosno od dana kad je lice koje podnosi zahtjev za odgovor ili​​ ispravku saznalo za objavljivanje tog medijskog sadržaja, ako iz objektivnih razloga nije moglo​​ saznati u naznačenom roku.

U zahtjevu iz stava 1 ovog člana navodi se medijski sadržaj na koji se odgovor ili ispravka​​ odnose, kao i datum objavljivanja tog medijskog sadržaja.

Član 64

Odgovor, odnosno ispravka mora se objaviti bez izmjena i dopuna, osim pravopisnih ispravki​​ koje ne mijenjaju smisao, na istoj strani štampe, sa istom opremom, odnosno u istoj emisiji​​ audiovizuelnog medija u kojem je objavljen medijski sadržaj, tako da plasman u mediju odgovara​​ plasmanu medijskog sadržaja na koji se odnosi, uz napomenu da se radi o odgovoru, odnosno​​ ispravki.

Odgovor, odnosno ispravka mora se objaviti u prvom, a najkasnije u drugom izdanju medija,​​ odnosno medijskog sadržaja nakon prijema odgovora, odnosno ispravke.

U internetskim publikacijama, odgovor, odnosno ispravka objavljuje se najkasnije 12 časova po​​ prijemu i mora biti povezana linkom sa medijskim sadržajem na koji se odnosi.

Odgovor, odnosno ispravka ne smije biti nesrazmjerno duža od medijskog sadržaja, odnosno​​ dijela medijskog sadržaja na koji se odnosi.

Odgovor, odnosno ispravka objavljuje se na jeziku na kojem je objavljen medijski sadržaj na​​ koji se odgovor, odnosno ispravka odnosi.

Nije dozvoljeno u istom izdanju, odnosno medijskom sadržaju, zajedno sa odgovorom, odnosno​​ ispravkom na ranije objavljeni medijski sadržaj, objaviti i komentar tog odgovora, odnosno​​ ispravke.

Na komentar odgovora, odnosno ispravke primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose​​ na odgovor, odnosno ispravku.

Objavljivanje odgovora, odnosno ispravke može se tražiti i ako je medijski sadržaj bio objavljen​​ posredstvom medija koji je prestao da radi.

U slučaju iz stava 8 ovog člana, podnosilac odgovora, odnosno ispravke može od osnivača​​ medija koji je prestao da radi ili njegovog pravnog sljedbenika o svom trošku tražiti da obezbijedi​​ objavljivanje odgovora, odnosno ispravke u drugom mediju koji, po obimu i kvalitetu distribucije​​ medijskih sadržaja, odgovara mediju koji je prestao da radi.

Član 65

Glavni urednik medija dužan je da objavi odgovor, odnosno ispravku na objavljeni medijski​​ sadržaj, osim ako:

1) se odgovor, odnosno ispravka ne odnose na medijski sadržaj zbog kojeg se zahtijeva njihovo​​ objavljivanje ili ne sadrže podatke u vezi sa navodima iznesenim u medijskom sadržaju;

2) se odgovorom, odnosno ispravkom pobijaju činjenice iz objavljenog medijskog sadržaja čija​​ je istinitost već utvrđena pravosnažnom odlukom nadležnog organa;

3) je zahtjev za odgovor, odnosno ispravku podnijelo lice kojem nije povrijeđeno pravo ili​​ interes u skladu sa ovim zakonom;

4) je već objavljen odgovor, odnosno ispravka na isti medijski sadržaj ili je u istom mediju, u​​ drugom medijskom sadržaju (intervju, izjava i dr.), po zahtjevu istog lica već objavljena reakcija​​ iste sadržine kao podneseni odgovor, odnosno ispravka;

5) je sadržina odgovora, odnosno ispravke takva da bi njihovo objavljivanje izazvalo zabranu​​ širenja medijskog sadržaja, krivičnu ili prekršajnu odgovornost ili građanskopravnu odgovornost​​ prema trećim licima;

6) lice koje podnosi zahtjev za objavljivanje odgovora, odnosno ispravke nije navelo ime,​​ prezime, adresu ili broj lične karte, odnosno naziv ili sjedište pravnog lica;

7) su odgovor, odnosno ispravka nesrazmjerno duži od medijskog sadržaja na koji se odnose, a​​ podnosilac zahtjeva odbije pisani zahtjev glavnog urednika medija da odgovor, odnosno ispravku​​ skrati;

8) su odgovor, odnosno ispravka napisani na jeziku različitom od jezika na kojem je objavljen​​ medijski sadržaj na koji se odnose, a nijesu naknadno, na zahtjev glavnog urednika, prevedene na​​ taj jezik i

9) odgovor, odnosno ispravka osporavaju informaciju koja je vjerodostojno prenijeta sa javnog​​ događaja.

Glavni urednik medija dužan je da, u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva za​​ objavljivanje odgovora, odnosno ispravke, obavijesti podnosioca zahtjeva o razlogu zbog kojeg​​ odbija da objavi odgovor, odnosno ispravku.

Član 66

Postupak po tužbi za objavljivanje odgovora, odnosno ispravke je hitan.

Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana isteka roka za objavljivanje odgovora ili ispravke.

Uz tužbu za objavljivanje odgovora, odnosno ispravke prilaže se primjerak ili kopija štampanog​​ teksta odnosno, po mogućnosti, tonski ili video zapis emisije u kojoj je objavljen medijski sadržaj.

U postupku po tužbi za objavljivanje odgovora, odnosno ispravke, tuženom se tužba ne​​ dostavlja na odgovor i ne održava se pripremno ročište.

U postupku po tužbi za objavljivanje odgovora ili ispravke prvo ročište za glavnu raspravu će se​​ održati u roku od osam dana od dana podnošenja tužbe, a svako naredno ročište u roku od osam​​ dana od dana održavanja prethodnog ročišta.

Glavni urednik medija u kojem je objavljen medijski sadržaj dužan je da po dostavljanju tužbe​​ za objavljivanje odgovora, odnosno ispravke, na zahtjev suda, neodložno dostavi osporeni medijski​​ sadržaj, pod prijetnjom odlučivanja na njegovu štetu ako to, bez opravdanih razloga, ne učini.

U postupku po tužbi za objavljivanje odgovora, odnosno ispravke utvrđuju se samo činjenice od​​ kojih zavisi obaveza medija da objavi odgovor, odnosno ispravku.

Član 67

Protiv odluke suda donijete u prvom stepenu stranke mogu izjaviti žalbu u roku od pet dana od​​ dana donošenja, odnosno dostavljanja prepisa presude.

Prvostepeni sud će blagovremenu, potpunu i dozvoljenu žalbu sa svim spisima predmeta​​ dostaviti drugostepenom sudu najkasnije u roku od dva dana.

Drugostepeni sud je dužan da donese odluku u roku od pet dana od dana kad mu je dostavljena​​ žalba.

Član 68

U postupku za objavljivanje odgovora, odnosno ispravke shodno se primjenjuju odredbe zakona​​ kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

IX. ČUVANjE I PRAVO UVIDA U MEDIJSKI ZAPIS

Član 69

Osnivač medija dužan je da čuva jedan primjerak medijskog sadržaja (novine, snimci,​​ informacije i dr.) 30 dana od dana objavljivanja.

Osnivač medija dužan je da sadržaje iz stava 1 ovog člana da na uvid ili dostavi njihovu kopiju​​ na zahtjev nadležnog suda, regulatornog organa ili drugog zainteresovanog lica, bez odlaganja, a​​ najkasnije u roku od tri dana od dana prijema pisanog zahtjeva.

Za izradu kopije medijskog sadržaja može se zahtijevati naknada nužnih troškova kopiranja.

Na zahtjev nadležnog suda i regulatornog organa, kopija medijskog sadržaja izrađuje se i​​ dostavlja bez naknade.

X. NADZOR

Član 70

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrše Ministarstvo i regulatorni organ.

Nadzor nad radom pružalaca linearnih AVM usluga vrši regulatorni organ, u skladu sa zakonom​​ kojim se uređuje oblast AVM usluga.

Član 71

Inspekcijski nadzor nad štampanim medijima i internetskim publikacijama i linearnim AVM​​ uslugama u vezi sa čl. 13 i 22 ovog zakona vrši Ministarstvo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje​​ inspekcijski nadzor.

Inspekcijski nadzor u vezi sa članom 14 ovog zakona vrši regulatorni organ, u skladu sa​​ zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor.

XI. KAZNENE ODREDBE

Član 72

Novčanom kaznom od 1.000 eura do 8.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice - osnivač​​ medija, ako:

1) medij ne objavi sadržaj impresuma medija u skladu sa članom 13 ovog zakona;

2) ne omogući jednostavan, neposredan i stalan pristup podacima o pravnim i fizičkim licima​​ koja neposredno ili posredno imaju više od 5% udjela u njegovom osnivačkom kapitalu, ako se radi​​ o privrednom društvu, odnosno o članovima organa rukovođenja i upravljanja, ako se radi o drugim​​ oblicima osnivača medija (nevladina udruženja, vjerske, sportske, sindikalne i druge organizacije)​​ (član 14 stav 1 tačka 1);

3) ne omogući jednostavan, neposredan i stalan pristup podacima o povezanim licima, u smislu​​ zakona kojim se uređuje oblast AVM usluga, sa licima iz člana 14 stav 1 tačka 1 ovog zakona (član​​ 14 stav 1 tačka 2);

4) ne omogući jednostavan, neposredan i stalan pristup podacima o drugim osnivačima medija u​​ kojima lica iz člana 14 stav 1 tač. 1 i 2 ovog zakona imaju više od 5% udjela u osnivačkom kapitalu​​ (član 14 stav 1 tačka 3);

5) ne omogući jednostavan, neposredan i stalan pristup podacima o sopstvenom ili učešću​​ njegovih vlasnika većem od 5% u vlasništvu pravnih lica čija djelatnost uključuje prikupljanje,​​ oblikovanje i posredovanje u prodaji komercijalnih audiovizuelnih komunikacija (član 14 stav 1​​ tačka 4);

6) ne omogući jednostavan, neposredan i stalan pristup podacima o sopstvenom ili učešću​​ njegovih vlasnika većem od 5% u vlasništvu pravnih lica čija djelatnost uključuje prikupljanje,​​ analizu i objavljivanje informacija o gledanosti, slušanosti ili posjećenosti AVM usluga (član 14​​ stav 1 tačka 5);

7) ne dostavi Ministarstvu podatke o sredstvima koja su mu dodijeljena od strane subjekata​​ javnog sektora po osnovu pružanja javnih usluga, u roku od 30 dana od dana uplate tih sredstava​​ (član 22 stav 1);

8) o finansiranju od strane subjekata javnog sektora za sponzorisanje medijskih sadržaja,​​ oglašavanje i pružanje drugih ugovorenih usluga, ne vodi evidenciju u kojoj su osnovi dodjele​​ sredstava jasno razdvojeni i ne dostavi je Ministarstvu do 31. marta tekuće za prethodnu godinu​​ (član 22 stav 2);

9) ne utvrdi i učini dostupnim javnosti pravila za objavljivanje komentara na internetskoj​​ publikaciji (član 44 stav 1);

10) ne ukloni komentar koji predstavlja očigledno nezakonit sadržaj ili kojim se krše zakonom​​ zaštićena prava, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 60 minuta od saznanja ili od dobijanja prijave​​ drugog lica da taj komentar predstavlja očigledno nezakonit sadržaj ili da se tim komentarom krše​​ zakonom zaštićena prava (član 44 stav 5);

11) ne postupi u skladu sa članom 50 stav 2 ovog zakona;

12) medij prilikom postupka oglašavanja ne postupi u skladu sa članom 51 ovog zakona; i

13) sadržinu odgovora, odnosno ispravke medij ne objavi u skladu sa članom 64 ovog zakona.

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom​​ kaznom od 300 eura do 1.000 eura.

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 500 eura do​​ 2.000 eura.

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom od 300 eura do​​ 1.000 eura.

Član 73

Novčanom kaznom od 500 eura do 5.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice - osnivač​​ medija, ako:

1) ne podnese prijavu za upis medija u Evidenciju u roku od 30 dana od dana osnivanja medija​​ (član 11 stav 1);

2) glavni urednik u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva za objavljivanje odgovora ili​​ ispravke ne obavijesti podnosioca o razlogu zbog kojeg odbija da objavi odgovor odnosno ispravku​​ (član 65 stav 2);

3) ne čuva jedan primjerak medijskog sadržaja (novine, snimci, informacije i dr) 30 dana od​​ dana objavljivanja (član 69 stav 1);

4) sadržaje iz člana 69 stav 1 ovog zakona ne da na uvid ili ne dostavi njihovu kopiju na zahtjev​​ nadležnog suda, regulatornog organa ili drugog zainteresovanog lica, bez odlaganja, a najkasnije u​​ roku od tri dana od dana prijema pisanog zahtjeva (član 69 stav 2).

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom​​ kaznom od 100 eura do 500 eura.

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 300 eura do​​ 1.000 eura.

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom od 100 eura do​​ 500 eura.

Član 74

Novčanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura kazniće se za prekršaj odgovorno lice u​​ državnom organu i jedinici lokalne samouprave, ako državni organ i jedinica lokalne samouprave:

1) se finansira osnivač medija koji nije upisan u Evidenciju medija i koji nije objavio impresum​​ i podatke o vlasničkoj strukturi, u skladu sa ovim zakonom (član 18 stav 2);

2) za sredstva dodijeljena osnivačima medija za finansiranje javnih usluga, ne dostavi podatke​​ Ministarstvu u roku od 30 dana od dana dodjele tih sredstava (član 19 stav 1);

3) evidenciju iz člana 20 stav 1 ovog zakona ne objavi na internet stranici do 31. marta tekuće​​ godine za prethodnu godinu i ne dostavi je Ministarstvu u roku od 15 dana od dana objavljivanja​​ (član 20 stav 3);

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana, kazniće se pravno lice, novčanom kaznom od 300 eura do​​ 2.000 eura.

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom​​ kaznom od 100 do 500 eura.

Član 75

Novčanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu​​ lokalne uprave nadležnom za poslove finansija, ako:

1) ne dostavi Ministarstvu podatke iz člana 19 stav 1 ovog zakona posredstvom organa lokalne​​ uprave nadležnog za poslove finansija (član 19 stav 2); i

2) ne dostavi Ministarstvu evidenciju iz člana 20 stav 3 ovog zakona posredstvom organa​​ lokalne uprave nadležnog za poslove finansija do 31. marta tekuće za prethodnu godinu (član 20​​ stav 4).

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana, kazniće se pravno lice, novčanom kaznom od 300 eura do​​ 2.000 eura.

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom​​ kaznom od 100 do 500 eura.

XII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 76

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana​​ stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja akata iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se propisi donijeti na osnovu Zakona o​​ medijima ("Službeni list CG", broj 82/20), ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 77

Osnivači medija osnovanih do dana stupanja na snagu ovog zakona, dužni su da podnesu prijavu​​ za upis u Evidenciju u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 78

Odredba člana 26 stav 2 ovog zakona primjenjivaće se od 1. januara 2025. godine.

Član 79

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o medijima ("Službeni list CG",​​ broj 82/20).

Član 80

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 10-3/24-2/5

EPA 257 XXVIII

Podgorica, 7. jun 2024. godine

Skupština Crne Gore 28. saziva

Predsjednik,

Andrija Mandić, s.r.