Zakon o divljači i lovstvu

Zakon o divljači i lovstvu

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br.​​ 52/2008,​​ 40/2011​​ -​​ drugi zakon,​​ 48/2015​​ (čl. 23.​​ i​​ 24.​​ nisu u prečišćenom tekstu),​​ 84/2024​​ i​​ 51/2025.

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuje se gazdovanje sa divljači i lovstvo u Crnoj Gori.

Član 2

Gazdovanje sa divljači obuhvata uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači i njenih djelova.

Lovstvo kao djelatnost organizovanog gazdovanja sa divljači u javnom je interesu.

Član 3 

Divljač, kao prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa, su zakonom određene životinjske vrste sisara i ptica koje slobodno žive u prirodi ili se uzgajaju u prostoru namijenjenom za uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korišćenja.

Divljač, u smislu ovoga zakona, su životinjske vrste:

1) krupna dlakava divljač:

- jelen obični (Cervus elephus​​ L.);

- jelen lopatar (Dama dama​​ L.);

- srna obična (Capreolus capreolus​​ L.);

- divokoza (Rupicapra rupicapra​​ L.);

- muflon (Ovis musimon Pall.);

- svinja divlja (Sus scrofa​​ L.);

- mrki medvjed (Ursus arctos​​ L.);

- vuk (Canis lupus​​ L.);

2) sitna divljač:

a) sitna dlakava divljač:

- jazavac (Meles meles​​ L.);

- mačka divlja (Felis silvestris​​ Schr.);

- kuna bjelica (Martes foina​​ Ehr.);

- kuna zlatica (Martes martes​​ L.);

- lasica mala (Mustela nivalis​​ L.);

- lasica velika, hermelin (Mustela erminea​​ L.);

- tvor (Putorius putorius​​ L.);

- zec obični (Lepus europaeus​​ Pall.);

- puh veliki (Glis glis​​ L.);

- vjeverica (Sciurus vulgaris L);

- lisica (Vulpes vulpes​​ L.);

- šakal (Canis aureus​​ L.);

b) pernata divljač:

- veliki tetrijeb, gluhan (Tetrao urogallus​​ L.);

- lještarka (Tetrastes bonasia L.);

- fazan (Phasianus sp. L.);

- jarebica kamenjarka (Alectoris graeca​​ Meissn.);

- prepelica pućpura (Coturnix coturnix​​ L.);

- šumska šljuka - bena (Scolopax rusticola​​ L.);

- bekasina (kokošica) (Gallinago gallinago​​ L.);

- golub grivnjaš (Columba palumbus​​ L.);

- golub pećinar (Columba livia Gmelin.);

- grlica (Streptopelia turtur L.);

- gugutka (Streptopelia decaocto Friv.);

- guska divlja (Anser anser​​ L.);

- patka divlja - gluvara (Anas platyrhynchos​​ L.);

- patka zviždara (Anas penelope​​ L);

- patka čegrtaljka (Anas strepera​​ L);

- patka glavata (siva plovka) (Aythya ferina​​ L.);

- ćubasta (krunasta) patka (Aythya fuligula​​ L.);

- patka krža kržulja (Anas crecca​​ L.);

- liska crna - baljoška (Fulica atra​​ L.);

- vrana siva (Corvus corone cornix​​ L.);

- svraka (Pica pica​​ L.);

- sojka (Garrulus glandarius​​ L.).

Ako se na teritoriji Crne Gore pojavi strana životinjska vrsta sisara ili ptica, organ državne uprave nadležan za lovstvo (u daljem tekstu: Ministarstvo), o tome obavještava organ državne uprave nadležan za zaštitu prirode, radi preduzimanja mjera u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Ako se određena strana životinjska vrsta sisara ili ptica pojavi, unese ili ponovo unese u Crnu Goru, Ministarstvo, uz prethodno mišljenje organa državne uprave nadležnog za zaštitu prirode i u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i propisima, odlučuje da li se ta divljač smatra za divljač u smislu ovog zakona.

Član 4

Divljač je u državnoj svojini.

Divljač u Crnoj Gori uživa posebnu zaštitu.

Crna Gora materijalno pomaže zaštitu i uzgoj divljači i unaprjeđivanje lovstva.

Član 5

Pravo lova imaju pravna lica na osnovu prava korišćenja lovišta, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Pravo lova ne može se ustupiti drugom pravnom licu niti prenositi putem potkorišćenja lovišta.

Fizička lica se mogu baviti lovom divljači i koristiti je pod uslovima i na način predviđen ovim zakonom.

Stranci, koji nemaju prebivalište u Crnoj Gori, mogu loviti pod uslovima predviđenim ovim zakonom.

Lov divljači ograničava se preduzimanjem mjera predviđenim ovim zakonom, kad to zahtijevaju interesi zaštite i uzgoja divljači.

Član 6 

Mjere uzgoja, zaštite, lova i racionalnog korišćenja divljači utvrđuju se Strategijom razvoja lovstva, lovnom osnovom i drugim planskim dokumentima, koji se donose u skladu sa ovim zakonom.

Član 7 

Lovište se dodjeljuje na korišćenje pravnom licu, na način i pod uslovima određenim ovim zakonom.

Pravna lica kojima je lovište dodijeljeno na korišćenje obezbjeđuju sredstava za uzgoj i zaštitu divljači iz sredstava ostvarenih korišćenjem lovišta i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Član 8

Lovački savez Crne Gore (u daljem tekstu: Lovački savez) je nacionalna asocijacija lovaca u koju su uključene lovačke organizacije, korisnici lovišta, privredna društva i druga pravna lica koja se bave lovstvom, kao i druge organizacije zainteresovane za razvoj lovstva.

Lovački savez može osnovati najmanje pet korisnika lovišta.

Lovački savez osniva se osnivačkim aktom koji, naročito, sadrži: naziv i sjedište Lovačkog saveza; djelatnost Lovačkog saveza; ciljeve radi čijih ostvarivanja je osnovan; podatke o osnivaču; određivanje organa, njihov sastav, način izbora i nadležnost; način obezbjeđenja sredstava za rad; predstavljanje i zastupanje i druge podatke od značaja za Lovački savez i ostvarivanje njegove djelatnosti.

U Crnoj Gori se može osnovati samo jedna nacionalna asocijacija lovaca.

Lovački savez, u promociji lovstva u Crnoj Gori, predstavlja svoje članove u zemlji i inostranstvu i vrši druge poslove od javnog interesa u skladu sa zakonom.

Član 9

Ovaj zakon primjenjuje se i na zaštićena područja, ako zakonom nije drukčije određeno.

Član 10 

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

1) zaštitom divljači​​ smatra se preduzimanje mjera koje obezbjeđuju uslove za opstanak i razvoj određene vrste divljači, kao i njenu zaštitu od protivzakonitog korišćenja;

2) uzgojem divljači​​ smatra se preduzimanje mjera koje obezbjeđuju održavanje, obnavljanje i povećanje broja divljači, prema prirodnim i drugim mogućnostima lovišta;

3) korišćenje divljači​​ je korišćenje trofeja, djelova divljači ili korišćenje divljači u turističke svrhe ili prezentacijske djelatnosti;

4) vještačkim prirastom​​ smatra se unošenje divljači uzgojene u posebnim objektima - uzgajalištima;

5) lovni rezervat​​ je nelovna površina i dio lovišta u kojem se preduzimaju posebne mjere uzgoja i zaštite, radi obnavljanja (reprodukcije) divljači;

6) lovnim zabranom​​ se smatra izdvojena površina u lovištu na kojoj je zabranjen lov;

7) organizovano gazdovanje sa divljači​​ (u daljem tekstu: gazdovanje) obuhvata: preduzimanje mjera u životnoj sredini divljači na uzgoju i zaštiti divljači; organizovanje lova i racionalnog korišćenja divljači i intervencije u populaciji divljači zbog privrednih, veterinarsko-sanitarnih, zdravstvenih i drugih opravdanih razloga;

8) pravo lova​​ je ovlašćenje da se na određenoj površini zemljišta (lovištu) mogu sprovoditi radnje uzgoja, zaštite, lova i korišćenja divljači i njenih djelova, u skladu sa ovim zakonom;

9) korišćenje lovišta​​ je pravo lova stečeno na osnovu dobijenog prava korišćenja lovišta u skladu sa ovim zakonom;

10) korisnik lovišta​​ je pravno lice koje je steklo pravo lova na osnovu korišćenja lovišta;

11) lovište​​ je određena površina zemljišta koje je zaokružena prostorna cjelina u kojoj postoje prirodni i drugi uslovi za uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači i njenih djelova;

12) lovna osnova​​ je planski akt kojim se detaljno uređuje gazdovanje određenom divljači i lovištem za određeno vremensko razdoblje u skladu s mogućnosti staništa, brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja i prisutnosti zaštićenih vrsta;

13) trofej divljači​​ je divljač ili njeni djelovi obrađeni u skladu sa propisima C.I.C.-a za čuvanje ili ocjenjivanje;

14) vrhunski trofej divljači​​ je trofej ocijenjen po pravilima C.I.C.-a s većim brojem bodova od vrijednosti trofeja divljači, koje je zabranjeno iznositi iz zemlje;

15) lovočuvar​​ je lice koje ima lovački i lovočuvarski ispit, koje čuva lovište i obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korišćenju divljači i njenih djelova;

16) lovac​​ je lice koje ima položeni lovački ispit, lovnu dozvolu i lovnu kartu i obavlja osnovne zadatke lova: uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači i njenih djelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike;

17) ocjenjivač trofeja divljači​​ je lice koje ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači;

18) lovna godina​​ je period od 1. aprila tekuće do 31. marta naredne godine;

19) C.I.C.​​ je Međunarodni savjet za lov i očuvanje divljači.

20) lovostaj​​ je period u kome je, u skladu sa zakonom, zabranjeno loviti, progoniti ili uznemiravati divljač;

21) lovna karta i lovna dozvola​​ su javne isprave kojom se lovcu utvrđuje pravo na lov;

22) sokolarenje​​ je način lova pomoću posebno uvježbanih ptica grabljivica, koji se bliže propisuje posebnim pravilnikom Ministarstva;

23) sanitarni odstrijel​​ divljači je odstrijel bolesne ili ranjene divljači, koji može da se vrši i u vrijeme lovostaja.

II. PROSTORNE JEDINICE ZA PLANIRANjE I UPRAVLjANjE

1. Lovno područje

Član 11

Lovno područje je šira prirodna, geografska i ekološka cjelina u kojoj, zbog specifičnih životnih uslova, žive jedna ili više vrsta divljači tokom cijele godine i ostvaruju najveći uticaj na sredinu.

Radi racionalne zaštite, uzgoja i korišćenja divljači, teritorija Crne Gore dijeli se na lovna područja, koja se za izvođenje planiranih mjera dijele na lovišta, kao njihove djelove.

Lovna područja utvrđuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), na predlog Ministarstva.

2. Lovište

Član 12 

Lovišta su prostorne cjeline koje se ustanovljavaju na poljoprivrednim i vodnim površinama, površinama obraslim šumama i šumskom zemljištu, po pravilu, ne​​ manjem od 3000 hektara, koje predstavljaju prirodnu i zaokruženu lovno-privrednu cjelinu i u kojima postoje prirodni i drugi uslovi za uspješan razvoj lovstva.

Prema namjeni lovišta se dijele na lovišta i lovišta sa posebnom namjenom.

Nelovne površine su: površine na kojima je zbog zaštite biodiverziteta trajno zabranjen lov na sve vrste divljači (zaštićena prirodna dobra ili pojedini njihovi djelovi, lovni rezervati i sl.); naselja i zaseoci; javni parkovi i groblja, površine svih javnih puteva, pruga i druge slične površine; objekti za liječenje, sport, turizam i rekreaciju; objekti i proizvodne i skladišne površine industrijskih objekata, rudnika, solana i dr.;​​ dvorišta seoskih domaćinstava i industrijskih i neindustrijskih objekata; površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe; ograđeni prostori u kojima nije dozvoljen pristup ili u kojima se divljač vještački uzgaja; vrtovi, višegodišnji zasadi i rasadi ograđeni ogradom koja ne dozvoljava prolaz zecu ili papkastoj divljači, kao i površine mora, morskog dobra i ribnjaka.

U lovne površine, izuzev površina iz stava 3 ovog člana, ubrajaju se sve površine, uključujući i one na kojima je, zbog očuvanja određene vrste divljači, privremeno zabranjen lov.

Lovne i nelovne površine određuju se u katastru lovišta.

Član 13

Vlada, na predlog Ministarstva:

- ustanovljava lovišta;

- osniva lovišta sa posebnom namjenom.

Akt o ustanovljavanju, odnosno osnivanju lovišta sadrži: naziv, granice i površinu lovišta, vrste i fond divljači, lovne objekte u lovištu i druge neophodne podatke.

Lovišta se daju na korišćenje, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Lovišta sa posebnom namjenom osnivaju se radi očuvanja i usmjeravanja razvoja populacije divljači i njene životne sredine u najočuvanijim i najkarakterističnijim prirodnim područjima Crne Gore.

Stručne podloge za osnivanje lovišta sa posebnom namjenom pripremaju se u saradnji sa Lovačkim savezom, institucijama iz oblasti zaštite prirode i nadležnim organom lokalne samouprave.

Lovišta posebne namjene koristi organ državne uprave nadležan za gazdovanje šumama.

Vlada pri osnivanju lovišta sa posebnom namjenom određuje:

- obaveze korisnika lovišta,

- režim gazdovanja sa divljači u lovištu.

III. DODJELA LOVIŠTA NA KORIŠĆENjE

Član 14

Lovišta se dodjeljuju na korišćenje pravnim licima koja ispunjavaju uslove iz čl. 46 i 47 ovog zakona, na period do 10 godina.

Član 15

Postupak dodjele lovišta na korišćenje pokreće se na osnovu javnog konkursa koji na osnovu odluke Vlade raspisuje Ministarstvo.

Konkurs iz stava 1 ovog člana, u skladu sa odlukom Vlade, sadrži bliže uslove o dodjeli lovišta na korišćenje, i to: naziv i površinu lovišta, podatke o divljači i lovnim​​ objektima, vrijeme na koje se lovište dodjeljuje na korišćenje; kadrovske, tehničke i organizacione uslove koje mora da ispunjava učesnik na konkursu; uslove obavljanja poslova koji su predmet konkursa; početnu visinu i način plaćanja naknade iz člana 20 ovog zakona i druge uslove od značaja za dodjelu lovišta na korišćenje.

Član 16

Zahtjev za dodjelu lovišta na korišćenje podnosi se Ministarstvu.

Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana podnose se dokazi o ispunjenosti uslova predviđenih zakonom i konkursom.

Uz zahtjev za dodjelu lovišta na korišćenje dostavlja se i mišljenje Lovačkog saveza i nadležnog organa lokalne samouprave.

Član 17 

Akt o dodjeli lovišta na korišćenje donosi Vlada, na predlog Ministarstva.

Prednost u dodjeli lovišta na korišćenje, pod istim uslovima, ima raniji korisnik lovišta, ako je:

- prema propisima i lovnoj osnovi, u lovištu izgradio lovnotehničke i lovnoprivredne objekte koji se nijesu mogli amortizovati tokom njihovog korišćenja u proteklom periodu;

- u proteklom periodu izvršavao sve ugovorne obaveze i poštovao propise;

- u proteklom periodu sarađivao sa nadležnim inspekcijama pa mu nijesu izricane kazne koje se odnose na korišćenje lovišta;

- uspješno sprovodio mjere zaštite divljači od krivolova i bolesti;

- uspješno sprječavao štete i otklanjao štetne posljedice od divljači na poljoprivrednim i šumskim površinama;

- doprinosio unaprjeđenju i promociji lovstva, lovnih običaja i etike.

Član 18

Ako se ni na ponovljeni konkurs ne javi zainteresovani subjekat, odnosno ako niko od prijavljenih ne ispunjava uslove konkursa, lovište preuzima na korišćenje organ državne uprave nadležan za gazdovanje šumama, najduže na period do tri godine.

Član 19

Odnosi u korišćenju lovišta uređuju se ugovorom koji, na osnovu akta iz člana 17 ovog zakona, zaključuje Ministarstvo i korisnik lovišta, odnosno u skladu sa članom 18 ovog zakona Ministarstvo i organ državne uprave nadležan za gazdovanje šumama.

Ugovor iz stava 1 ovog člana naročito sadrži: položaj i veličinu lovišta na kojem se ugovara korišćenje; trajanje i druge uslove korišćenja lovišta; mjere koje je korisnik dužan da preduzme u cilju unaprjeđenja lovišta; procjenu brojnog stanja divljači koja se uzgaja u lovištu po vrstama; uslove raskida ugovora prije isteka vremena korišćenja i druge elemente od značaja za ugovorne strane.

Član 20

Za korišćenje lovišta korisnik lovišta plaća godišnju naknadu.

Sredstva od naknade iz stava 1 ovog člana raspoređuju se:

- 30% sredstva jedinici lokalne samouprave na čijoj se teritoriji lovište nalazi;

- 35% Lovačkom savezu za obavljanje poslova od javnog interesa;

- 35% vlasnicima zemljišta bez prava lova, srazmjerno površini i bonitetu zemljišta obuhvaćenog lovnim površinama lovišta.

Visina i način plaćanja naknade iz stava 1 ovog člana utvrđuje se ugovorom iz člana 19 ovog zakona. Sredstva iz stava 2 alineja 3 ovog člana korisnik lovišta za utvrđenu namjenu uplaćuje u budžet Crne Gore.

Vlasnici zemljišta, kao korisnici sredstava iz stava 2 alineja 3 ovog člana, podnose zahtjev sa potrebnom dokumentacijom Lovačkom savezu do kraja godine za tekuću godinu, koji u njihovo ime podnosi jedinstven zahtjev Ministarstvu za isplatu tih sredstava do 20. januara tekuće za prethodnu godinu.

Obrazac zahtjeva iz stava 4 ovog člana, kao i način i bliže uslove za vođenja evidencije zahtjeva i isplatu sredstava iz stava 2 alineja 3 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Član 21

Korisnik lovišta je dužan da, po potpisivanju ugovora iz člana 19 ovog zakona, u roku od tri mjeseca, vidno obilježi granice lovišta, zabrana i rezervata i da ih održava za vrijeme korišćenja i da po isteku korišćenja lovište vrati sa obilježenim granicama.

Član 22 

Pravo korišćenja lovišta Vlada će, na predlog Ministarstva, oduzeti, ako korisnik lovišta:

1) prestane da izvršava prava i obaveze utvrđene ugovorom o korišćenju lovišta i ovim zakonom;

2) ne donese lovnu osnovu ili godišnji lovni plan, u skladu sa zakonom;

3) ne sprovodi mjere predviđene lovnom osnovom, godišnjim lovnim planom ili drugim planskim aktom koji se donosi po ovom zakonu;

4) sredstva ostvarena korišćenjem lovišta ne koristi u svrhe određene ovim zakonom;

5) u toku korišćenja lovišta, prestane da ispunjava uslove na osnovu kojih je stekao pravo na korišćenje lovišta;

6) nije zainteresovan za korišćenje lovišta zbog promjene ustanovljenih granica lovišta ili promjene statusa lovišta;

7) prestane sa radom.

Postupak oduzimanja prava korišćenja lovišta, po osnovu stava 1 ovog člana, može pokrenuti Ministarstvo.

Inicijativu za pokretanje postupka za oduzimanje prava korišćenja lovišta može dati nadležna inspekcija, Lovački savez i nadležni organ jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji nalazi lovište.

U slučaju oduzimanja prava korišćenja lovišta, korisnik lovišta je dužan da naknadi nastalu štetu​​ osim u slučaju iz stava 1 tačka 6 ovog člana.

IV. PLANSKI DOKUMENTI ZA GAZDOVANjE SA DIVLjAČI

1. Strategija razvoja lovstva ​​ 

Član 23 

U cilju planiranja gazdovanja, razvoja i unaprjeđivanja lovstva u Crnoj Gori, Vlada, na predlog Ministarstva, donosi Strategiju razvoja lovstva za period od najmanje deset godina.

Na nacrt Strategije razvoja lovstva Ministarstvo pribavlja mišljenje organa državne uprave nadležnog za zaštitu životne sredine, Lovačkog saveza, nadležnog organa jedinice lokalne samouprave i institucija iz oblasti zaštite prirode.

Prilikom pripreme nacrta Strategije razvoja lovstva, Ministarstvo je dužno da obezbijedi sprovođenje postupka ocjene prihvatljivosti za područja ekološke mreže u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Strategija razvoja lovstva sadrži: uvod, analizu postojećeg stanja lovstva, prirodne i druge uslove za razvoj lovstva, stanje fonda divljači, ciljeve gazdovanja, ključne aktivnosti i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, mjere zaštite divljači, mjere za sprječavanje šteta od divljači, lov divljači, opis aktivnosti nadležnih organa i tijela za praćenje njenog sprovođenja, način izvještavanja i evaluacije, ekonomsko-finansijske osnove gazdovanja i druge elemente od značaja za divljač i lovstvo.

Strategija razvoja lovstva i planski akti iz oblasti šumarstva i poljoprivrede međusobno se usklađuju.

Strategija razvoja lovstva mora da sadrži smjernice i uslove zaštite prirode u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Napomena Redakcije: odredbe stavova 3 i 6 ove verzije člana se primjenjuju od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

2. Lovna osnova

Član 24

Za svako lovište donosi se lovna osnova za period od 10 godina.

Lovnom osnovom definišu se osnovni ciljevi, smjernice i mjere za očuvanje i razvoj pojedinačnih vrsta divljači u lovištu, načela za intervencije u pojedinačnim vrstama divljači putem lova i druga pitanja od značaja za divljač i lovstvo.

Član 25 

Lovnu osnovu donosi korisnik lovišta, uz prethodno mišljenje nadležnog organa jedinice lokalne samouprave i uz saglasnost Ministarstva, u roku od šest mjeseci od dana zaključivanja ugovora o korišćenju lovišta, odnosno najkasnije tri mjeseca prije isteka važnosti prethodne osnove.

Lovna osnova usklađuje se sa Strategijom razvoja lovstva, osnovama gazdovanja šumama i prostornim planovima i potvrđenim međunarodnim ugovorima.

Lovna osnova mora da sadrži smjernice i uslove zaštite prirode u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Prije donošenja lovne osnove mora se obezbijediti sprovođenje postupka ocjene prihvatljivosti za područja ekološke mreže u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Napomena Redakcije: odredbe stavova 3 i 4 ove verzije člana se primjenjuju od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Član 26 

Lovna osnova zasniva se na prikazu brojnog stanja svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti zaštićene faune i ne narušavajući prirodne odnose među tim vrstama.

Brojno stanje divljači i struktura populacije koja se uzgaja, odnosno može uzgajati u lovištu, mora se postići u roku utvrđenom lovnom osnovom, koji ne može biti duži od pet godina za sitnu, a deset godina za krupnu divljač.

Planiranje odstrijela divljači vrši se u skladu sa brojnim stanjem, starosnom i polnom strukturom divljači u lovištu i potrebama za opstanak zaštićene faune, vodeći računa o ekološkoj ravnoteži populacija divljači i racionalnom korišćenju.

Izuzetno od st. 2 i 3 ovoga člana, u slučajevima kada se za uzgoj, zaštitu i korišćenje pojedinih vrsta divljači donesu posebni nacionalni i akcioni planovi sa tim vrstama divljači gazdovaće će se u skladu sa tim planovima i ugovorom o korišćenju lovišta bez obzira na važeće lovne osnove.

Planove iz stava 4 ovog člana donosi Vlada, na predlog Ministarstva.

Planovi iz stava 4 ovog člana, moraju da sadrže smjernice i uslove zaštite prirode i donose se nakon sprovedenog postupka ocjene prihvatljivosti za područja ekološke mreže u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Napomena Redakcije: odredbe stava 6 ove verzije člana se primjenjuju od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Član 27 

Lovnom osnovom se, radi obezbjeđenja što povoljnijih uslova za reprodukciju divljači, izdvaja pod lovni rezervat i lovni zabran najmanje 1/4 lovne površine lovišta.

Godišnjim lovnim planom se, u skladu sa lovnom osnovom, bliže utvrđuju način i uslovi upravljanja populacijama divljači u lovnom rezervatu i lovnom​​ zabranu iz stava 1 ovog člana.

Član 28

Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta i voda na kojima se prostire lovište dužni su dozvoliti vršenje radnji i mjera koje su predviđene lovnom osnovom i drugim planskim aktima koji se donose po ovom zakonu.

Vlasnici zemljišta na čijoj teritoriji se nalazi lovište imaju pravo na novčanu naknadu, u skladu sa ovim zakonom.

Član 29

O ostvarivanju obaveza korisnika lovišta utvrđenih lovnom osnovom i drugim planskim aktima koji se donose po ovom zakonu, Lovački savez podnosi svoje nalaze i ocjene Ministarstvu, najmanje jedanput godišnje.

Član 30

Bliže propise o sadržini i načinu izrade lovne osnove, učešću zainteresovanih u postupku njenog donošenja, kao i rokovima za njeno donošenje donosi Ministarstvo.

3. Godišnji lovni plan

Član 31 

Za sprovođenje lovne osnove korisnik lovišta donosi godišnji lovni plan.

Godišnji lovni plan mora da sadrži smjernice i uslove zaštite prirode u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Godišnji lovni plan donosi se nakon sprovedene ocjene prihvatljivosti za područja ekološke mreže u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Saglasnost na godišnji lovni plan daje Ministarstvo.

Godišnji lovni plan važi za period od 1. aprila tekuće do 31. marta naredne godine - lovnu godinu, a donosi se najkasnije do 31. marta tekuće godine.

Godišnji lovni plan mora biti u skladu sa lovnom osnovom i sadržati sve vrste radova i mjera po obimu, mjestu i vremenu koje treba preduzeti u lovištu u lovnoj godini, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Korisnik lovišta dužan je da vodi evidenciju izvršenih radova i sprovedenih mjera predviđenih godišnjim lovnim planom i da, o izvršenim radovima i preduzetim mjerama u prethodnoj lovnoj godini, dostavi izvještaj Ministarstvu, Lovačkom savezu, nadležnom organu jedinice lokalne samouprave za lovište koje se nalazi na njenoj teritoriji i institucijama iz oblasti zaštite prirode, najkasnije do 15. aprila tekuće za proteklu lovnu godinu.

Bliži sadržaj i način izrade godišnjeg lovnog plana propisuje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa državne uprave nadležnog za poslove zaštite životne sredine.

Napomena Redakcije: odredbe stavova 2. i 3. ove verzije člana se primjenjuju od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

4. Katastar lovišta

Član 32

Za svako lovište vodi se katastar lovišta o granici lovišta na terenu, površini i strukturi površina lovišta, vrsti divljači i njenom brojnom stanju i lovnim objektima u lovištu.

Katastar lovišta vodi korisnik lovišta i podatke dostavlja Ministarstvu, ministarstvu nadležnom za poslove zaštite životne sredine i drugim institucijama iz oblasti zaštite prirode.

Bliže propise o sadržaju, izradi, načinu vođenja i dostavljanja podataka katastra donosi Ministarstvo.

5. Centralna lovna evidencija

Član 33

Centralnu lovnu evidenciju vodi Ministarstvo.

Korisnici lovišta dužni su Ministarstvu, radi vođenja evidencije iz stava 1 ovog člana, dostavljati podatke iz planskih akata koji se donose po ovom zakonu, kao i podatke o odstrijelu i trofejima divljači, do 15. aprila tekuće za prethodnu lovnu godinu.

Bliže propise o sadržaju i načinu vođenja centralne lovne evidencije donosi Ministarstvo.

Podaci centralne lovne evidencije su javni.

V. ZAŠTITA I UZGOJ DIVLjAČI

Član 34

Zaštita divljači vrši se čuvanjem lovišta, suzbijanjem nezakonitog lova, određivanjem lovnih sezona za pojedine vrste divljači, skraćivanjem lovne sezone ili smanjenjem broja lovnih dana, spasavanjem od elementarnih nepogoda, dopunskom prehranom i drugim mjerama predviđenim ovim zakonom i planskim aktima, u skladu sa ovim zakonom.

Član 35 

Divljač se može loviti samo za vrijeme lovne sezone propisane za pojedine vrste divljači, osim u slučajevima iz čl. 37, 37a, 41 i 67 ovog zakona.

Divljač za koju nije utvrđena lovna sezona zaštićuje se zabranom lova.

Lovne sezone za pojedine vrste divljači, kao i zabranu lova, u zavisnosti od njihovih bioloških svojstava i ekoloških uslova u kojima žive, propisuje Ministarstvo, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

Ministarstvo može skratiti lovnu sezonu, odnosno lovne dane, ako u lovištu nastane smanjenje brojnog stanja neke vrste divljači ispod prirodnog kapaciteta, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

Član 36 

- brisan -

Član 37 

Lov određenog broja jedinki pojedinih vrsta dlakave divljači i pojedinih vrsta sisara koje slobodno žive u prirodi, koje se ne love i koje su zaštićene divlje vrste, može da se vrši samo na osnovu dozvole u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Dozvola iz stava 1 ovog člana izdaje se ako ne postoji adekvatno rješenje i ako se ne nanosi šteta održavanju populacije te vrste u povoljnom statusu očuvanosti u njenom prirodnom arealu, u skladu sa lovnom osnovom, radi:

- zaštite biljnog i životinjskog svijeta i zaštite prirodnih staništa;

- zaštite javnog zdravlja, javne bezbjednosti ili iz drugih imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući razloge socijalne ili ekonomske prirode, kao i korisnih posljedica od primarnog značaja za životnu sredinu;

- sprečavanja ozbiljnijih oštećenja usjeva, stoke, šuma, riba, voda i drugih tipova dobara;

- istraživanja i obrazovanja, obnavljanja populacija, ponovnog uvođenja vrsta i za razmnožavanje potrebno za ove svrhe;

- uzimanja ili zadržavanja jedinki tih vrsta u ograničenoj mjeri pod strogo kontrolisanim uslovima, na selektivnoj osnovi i u ograničenom broju.

Član 37a

Lov određenog broja jedinki pojedinih vrsta pernate divljači i određenih vrsta ptica koje slobodno žive u prirodi, koje se ne love i koje su zaštićene divlje vrste, može se vršiti samo na osnovu dozvole u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Dozvola iz stava 1 ovog člana izdaje se samo ako ne postoji adekvatno rješenje i ako se ne nanosi šteta održavanju populacije te vrste u skladu sa lovnom osnovom, radi:

- zaštite javnog zdravlja i javne bezbjednosti;

- zaštite vazdušne bezbjednosti;

- sprečavanja ozbiljnijih oštećenja usjeva, stoke, šuma, riba i voda;

- zaštite biljnog i životinjskog svijeta;

- istraživanja i obrazovanja, obnavljanja populacije, ponovnog uvođenja i uzgajanja koje je neophodno za te svrhe;

- hvatanja, zadržavanja ili drugih vidova razumnog korišćenja nekih vrsta ptica u malom broju jedinki, pod strogo nadziranim uslovima i na selektivnoj osnovi.

Član 38 

Ako se utvrdi od strane nadležne inspekcije da je u lovištu, u toku lovne sezone, nastalo osjetnije smanjenje brojnog stanja određene vrste divljači, usljed prekomjernog izlova, elementarne nepogode ili zdravstvene ugroženosti divljači, korisnik lovišta je obavezan da zabrani lov te vrste divljači, kao i da preduzme sve mjere radi uspostavljanja brojnog stanja divljači utvrđenog lovnom osnovom, odnosno godišnjim lovnim planom.

Ako korisnik lovišta ne postupi u smislu stava 1 ovog člana, raskida se ugovor o korišćenju lovišta a sprovođenje tih mjera, o njegovom trošku, obezbjeđuje Ministarstvo.

Član 39 

Reprodukcijom i uzgajanjem u objektima za kontrolisano gajenje divljači-uzgajalištima mogu se baviti privredna društva, preduzetnici i druga pravna lica po odobrenju nadležnog organa lokalne samouprave i uz saglasnost Ministarstva, koje se daje po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za poslove zaštite životne sredine i korisnika lovišta.

Reprodukcija i uzgajanje divljači iz stava 1 ovog člana vrši se na osnovu programa uzgoja divljači.

Program uzgoja divljači donose privredna društva, preduzetnici i druga pravna lica na period od pet godina, uz saglasnost Ministarstva.

Bliže propise o načinu i uslovima za uzgajanje u objektima iz stava 1 ovog člana i sadržini i načinu izrade programa uzgoja divljači​​ donosi Ministarstvo, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine.

Član 40

O divljači koja se nalazi van lovnih površina ili van lovišta stara se vlasnik, odnosno korisnik zemljišta, vode i šume na kojoj se divljač zadržava.

Pod staranjem, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se zaštita divljači od nezakonitog lova, proganjanja ili uznemiravanja.

Član 41 

Naučno-istraživački rad u toku kojeg se preduzimaju aktivnosti kojima se uznemiravaju i hvataju pojedine vrste divljači koje su zaštićene u skladu sa zakonom o zaštiti prirode, odnosno uključuje intervencije na području njihovog razmnožavanja ili odmaranja koje mogu suštinski promijeniti životne uslove divljači, a koje za pernatu divljač uključuju i uklanjanje gnijezda, uzimanje ili uništavanje njihovih jaja, može da se vrši na osnovu dozvole u skladu sa čl. 37 i 37a ovog zakona.

Korisnik lovišta je dužan da u skladu sa lovnom osnovom obezbijedi uslove za hvatanje divljači i korišćenje mladunaca, legla i jaja divljači za naučno-istraživački rad iz stava 1 ovog člana, kao i za pojedine vrste dlakave divljači koje nijesu zaštićene.

Član 42 

Zabranjeno je držanje divljači u zatvorenom ili ograđenom prostoru bez odobrenja Ministarstva.

Ministarstvo može odobriti držanje divljači u ograđenom prostoru, za potrebe obuke i ispitivanja urođenih osobina lovačkih pasa, na zahtjev korisnika lovišta.

Za vrste divljači koje se ne love i koje su zaštićene divlje vrste ne može se izdati odobrenje za držanje u ograđenom prostoru.

Način držanja divljači u ograđenom prostoru iz stava 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Član 43

Zabranjeno je svim licima kretanje kroz lovište sa puškom, lovačkim psima i drugim sredstvima za lov, kao i kretanje van puteva koji služe opštoj upotrebi bez odobrenja korisnika lovišta, izuzev pripadnicima nadležnih državnih organa sa službenim naoružanjem u vezi sa vršenjem službene radnje.

Član 44 

Za ulov pojedinih vrsta divljači, koje nanose štetu lovištu, imovini pravnih lica i fizičkih lica, Ministarstvo, nadležni organ lokalne samouprave ili korisnik lovišta mogu ustanoviti nagradu.

Za vrste divljači koje se ne love i koje su zaštićene divlje vrste ne može se ustanoviti nagrada iz stava 1 ovog člana.

Aktom o ustanovljavanju nagrade utvrđuje se naročito: vrsta divljači za koju se ustanovljava nagrada, uslovi, visina i način dodjeljivanja nagrade.

Član 45 

Korisnik lovišta dužan je da pojedine vrste divljači u lovištu svede na brojno stanje kojim se ne ugrožavaju zaštićene vrste sisara i ptica i domaće životinje u skladu sa čl. 35, 37, 37a, 66 i 67 ovog zakona.

Vlasnici pasa ne smiju puštati pse da se bez vidno obilježenog okovratnika i kontrole kreću po lovištu.

Ovčarski psi mogu biti u lovištu samo uz stado.

Korisnik lovišta dužan je na pogodan način da ukloni pse i mačke koje se kreću bez kontrole po lovištu, na udaljenosti većoj od 200 m od naseljenih objekata i stada.

Vlasnici pasa odgovorni su za štetu koju njihovi psi pričine u lovištu.

Član 46 

Pravo korišćenja lovištem može se dodijeliti samo pravnim licima koja obezbijede da stručne poslove uzgoja, zaštite i organizovanja lova divljači obavljaju lica koja imaju najmanje četvrti nivo okvira kvalifikacija (IV): šumarske, veterinarske ili poljoprivredne struke.

Član 47 

Korisnik lovišta je dužan da obezbijedi i organizuje službu čuvanja lovišta, u skladu sa propisom koji donosi Ministarstvo.

Službu čuvanja lovišta vrše čuvari lovišta i druga stručna lica koja za to ovlasti korisnik lovišta (u daljem tekstu: lovočuvar), a koja ispunjavaju uslove iz stava 3 ovog člana.

Lovočuvar može biti lice koje ima stručnu kvalifikaciju čuvara lovišta - rezervata, položen lovački ispit i koje ispunjava uslove za nošenje oružja, u skladu sa zakonom kojim je uređeno oružje.

Stručnu kvalifikaciju iz stava 3 ovog člana može steći lice koje ima treći nivo okvira kvalifikacija (III) ili četvrti nivo okvira kvalifikacija (IV), u skladu sa Zakonom o nacionalnim stručnim kvalifikacijama.

Lovočuvar vrši službu čuvanja lovišta u uniformi, naoružan i sa službenom legitimacijom.

Bliže propise o uniformi, službenom naoružanju i legitimaciji lovočuvara donosi Ministarstvo.

Član 48 

Lovočuvar je ovlašćen da:

1) od lica zatečenog sa sredstvima za lov ili lovačkim psima u lovištu zahtijeva da pokaže lične isprave kojima se utvrđuje njegov identitet, dozvolu za lov, lovnu kartu i oružni list, kao i dokumenta koja potvrđuju rasnost i identitet psa (redovnik ili drugi međunarodno ustanovljeni model obilježavanja);

2) izvrši pregled vozila i drugih sredstava za prevoz ili prenošenje stvari za koje postoje osnovi sumnje da prevoze ulovljenu divljač i njene djelove, kao i da vrši kontrolu u cilju pronalaženja sredstava kojima je izvršen prekršaj ili krivično djelo koje se odnosi na lov;

3) zahtijeva lične isprave od lica zatečenog u vršenju prekršaja ili krivičnog djela koje se odnosi na lov i od lica za koje postoje osnovi sumnje da je izvršilo prekršaj ili krivično djelo koje se odnosi na lov;

4) pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li je lov obavljen u skladu sa propisima;

5) fotografiše ili snimi lica koja su izvršila ili pokušala da izvrše nezakonitu radnju, nezakonito ulovljenu ili uhvaćenu divljač, trofeje i druge djelove divljači, pse, kao i lovačko oružje, predmete i druga sredstva kojima je izvršen nezakonit lov ili nanijeta šteta lovištu;

6) privremeno oduzme ulov, sredstva za lov, kao i vozila i druge predmete, ako postoje osnovi sumnje da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja koji se odnosi na lov ili da su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog krivičnog djela ili prekršaja;

7) o utvrđenim nepravilnostima sačini zapisnik i odmah obavijesti odgovorno lice korisnika lovišta, a po potrebi policiju i​​ lovnog inspektora;

8) vrši, po potrebi sanitarni odstrijel divljači i pasa i mačaka lutalica, koje se bez kontrole kreću po lovištu;

9) lice bez javnih isprava zatečeno u vršenju nezakonitih radnji u lovištu zadrži do dolaska policije;

10) zatraži pomoć policije i lovnog inspektora ako je onemogućen u vršenju poslova lovočuvarske službe;

11) preduzima druge mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisima ovlašćen.

Rodovnik iz stava 1 ovog člana izdaje Kinološki savez Crne Gore.

Lovočuvar je dužan da na zahtjev lica koje kontroliše pokaže svoju službenu legitimaciju.

Lovočuvar je dužan da licu od kojeg su oduzeta sredstva za lov i drugi predmeti izda potvrdu.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana, lice koje je zatečeno sa sredstvima za lov, na ulazu u lovište ili na udaljenosti do 50 metara od granica lovišta, dužno je da na zahtjev lovočuvara pokaže dozvolu za lov, lovnu kartu, oružni list i ličnu ispravu kojom se utvrđuje identitet i da omogući pregled ulova, sredstava za lov, vozila i drugih transportnih sredstava.

Član 49

Korisnik lovišta dužan je da odmah preduzme mjere i radnje propisane ovim zakonom za bespravne radnje koje je utvrdio lovočuvar, kao i da kod nadležnog organa pokrene odgovarajući postupak protiv lica koja su te radnje izvršila.

VI. JAVNI INTERES U OBLASTI ZAŠTITE DIVLjAČI I LOVSTVA

Član 50

Poslovi od javnog interesa u oblasti zaštite divljači i lovstva su, ovim zakonom, određeni poslovi koji se vrše radi očuvanja i zaštite divljači i njene životne sredine.

Poslove iz stava 1 ovog člana vrše Ministarstvo, Lovački savez i korisnici lovišta.

Ministarstvo propisuje uslove koje, za obavljanje poslova i aktivnosti iz stava 1 ovog člana, moraju da ispunjavaju Lovački savez i korisnici lovišta, u pogledu prostora, opremljenosti i kadrova.

Član 51 

Ministarstvo vrši sljedeće poslove:

- organizuje pripremu Strategije razvoja lovstva i pokretanje postupka ocjene prihvatljivosti ovog programa za područja ekološke mreže u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode;

- sakuplja, obrađuje i analizira podatke i priprema informacije o stanju i razvoju populacije divljači;

- vodi centralnu lovnu evidenciju i baze podataka o divljači u lovištima;

- priprema stručne osnove za davanje lovišta na korišćenje;

- vodi evidenciju korisnika lovišta i zaposljenih lica kod korisnika lovišta;

- brisana -

- procjenjuje štetu koju prouzrokuje zaštićena divljač prema metodologiji iz člana 54 stav 2 ovog zakona;

- uređuje evidenciju podatka o površinama poljoprivrednih zemljišta i šuma u lovištima, koje po službenoj dužnosti dostavlja organ državne uprave nadležan za vođenje katastra nepokretnosti;

- pomaže osposobljavanje i edukovnje lovaca;

- vrši druge poslove u upravljanju, zaštiti, korišćenju i unapređivanju divljači, lovstva i korišćenja lovištima, u skladu sa zakonom.

Napomena Redakcije: odredbe stava 1 alineje 1 ove verzije člana se primjenjuju od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Član 52

Lovački savez sarađuje sa odgovarajućim državnim i stručnim organima u slučajevima koji se odnose na gazdovanje sa divljači, lovstvo i zaštitu životne sredine.​​ Pored poslova i zadataka koje obavlja u javnom interesu, Lovački savez u svom osnivačkom aktu može odrediti i druge poslove i zadatke iz oblasti lovstva.

Lovački savez sredstva za svoj rad obezbjeđuje iz članarina, dijela naknade za korišćenje lovišta, prihoda od vršenja javnih ovlašćenja, donacija i iz drugih izvora.

Lovački savez ima statut, na koji saglasnost daje Ministarstvo.

Statutom Lovačkog saveza se utvrđuju, naročito: poslovi Lovačkog saveza i način njihovog vršenja; unutrašnja organizacija; organi upravljanja; zastupanje i predstavljanje; finansiranje; način obezbjeđenja javnosti rada; javne oznake (pečat, amblem i dr.); način donošenja izmjena i dopuna statuta i druga pitanja od interesa za Lovački savez.

Rješenjem o upisu u registar koji vodi Ministarstvo, Lovački savez stiče svojstvo pravnog lica, kao i nacionalne asocijacije lovaca.

Upis u registar vrši se na osnovu prijave za upis uz koju Lovački savez podnosi akt o osnivanju i statut.

Sadržinu i način vođenja registra iz stava 5 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Član 53 

Lovački savez vrši sljedeće poslove:

- zastupa interese lovačkih organizacija, korisnika lovišta i lovaca u zemlji i inostranstvu;

- organizuje polaganje lovačkih ispita, sokolarskih ispita i ispita za ocjenjivače trofeja divljači, po programu i na način predviđen ovim zakonom;

- sarađuje na pripremi stručnih podloga za donošenje Strategije razvoja lovstva, lovnih osnova i lovnih planova;

- utvrđuje minimalni cjenovnik odstrijeljene divljači i njenih djelova;

- vodi lovačko informacioni sistem Lovačkog saveza;

- vodi evidenciju o izdatim dozvolama za lov sokolarenjem;

- sarađuje u naučno istraživačkom radu u vezi sa divljači i lovstvom;

- učestvuje u organizovanju i izvođenju obrazovanja i prosvjećivanja lovaca koje se odnosi na zaštitu životne sredine i komunikacije sa vlasnicima zemljišta i šuma i sa javnošću;

- izdaje i sarađuje pri izradi stručne literature i publikacija iz oblasti divljači i lovstva;

- stara se o razvoju lovačke kinologije i lovnog streljaštva;

- izdaje lovne karte;

- organizuje izložbe trofeja divljači u skladu sa ovim zakonom;

- sarađuje u propagiranju svih vidova lovnog turizma;

- vrši druge poslove i zadatke od javnog interesa određene ovim zakonom.

Član 54 

Korisnici lovišta obavljaju sljedeće poslove i zadatke od javnog interesa:

- izvode planirane mjere za zaštitu divljači i njene životne sredine, kao i mjere za očuvanje i poboljšanje životnih uslova divljači;

- izvode sanitarni odstrijel bolesne ili povrijeđenje divljači;

- sarađuju pri izvođenju mjera preventivne zdravstvene zaštite divljači i dopremaju uginulu divljač na veterinarski pregled;

- vode evidencije o zaplijenjenoj i nađenoj uginuloj divljači;

- utvrđuju i prate brojno stanje divljači i vode evidencije o brojnom stanju divljači i utvrđuju usklađenost divljači sa životnom sredinom na osnovu bioloških pokazatelja;

- sakupljaju, u saradnji sa institucijama iz oblasti zaštite prirode, podatke o divljači i njenoj životnoj sredini po određenoj metodologiji monitoringa;

- izvode planirane mjere za sprječavanje štete od divljači i na divljači;

- procjenjuju štete od divljači i na divljači;

- obezbjeđuju naknade za štete od divljači vlasnicima ili korisnicima zemljišta;

- obezbjeđuju stalnu kontrolu nad stanjem u sredini gdje divljač egzistira i obavještavaju nadležni državni organ o nedozvoljenim radnjama;

- čuvanja lovišta i druge poslove zaštite u skladu sa propisima;

- obezbjeđuju praktično obrazovanje iz oblasti gazdovanja sa divljači i lovstva;

- učestvuju u obrazovanju i osposobljavanju lovaca;

- izdaju dozvole za lov;

- komuniciraju sa vlasnicima zemljišta i šuma i sa javnošću;

- ponovo naseljavaju i unose rijetke i ugrožene autohtone vrste divljači i uspostavljaju odgovarajuće uslove za njihov život u skladu sa čl. 25, 26 i 31 ovog zakona i zakona kojim se uređuje zaštita prirode;

- sarađuju u naučno-istraživačkom radu koji se odnosi na divljač i lovstvo;

- sarađuju pri izradi stručnih podloga za oblikovanje zaštitnih područja;

- izdaju potvrde o porijeklu (propratnicu) divljači i njenih djelova;

- evidentiraju sredstva ostvarena korišćenjem lovišta;

- druge poslove i zadatke, u skladu sa ovim zakonom.

Metodologiju za utvrđivanje i praćenje brojnog stanja divljači i vođenje evidencije o brojnom stanju divljači, ustanovljavanje bioloških pokazatelja usklađenosti divljači sa životnom sredinom i procjenjivanje štete od divljači i na divljač propisuje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa državne uprave nadležnog za poslove zaštite životne sredine.

Napomena Redakcije: odredbe stava 1 alineje 16 ove verzije člana se primjenjuju od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Član 55

Poslove iz člana 53 stav 1 alin. 2 i 11, člana 54 stav 1 alineja 13 i člana 71 stav 1 ovog zakona, Lovački savez i korisnici lovišta vrše kao javna ovlašćenja, u skladu sa zakonom.

Protiv akata iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu.

VII. LOV I KORIŠĆENjE DIVLjAČI

Član 56 

Lov divljači obuhvata traženje, osmatranje, vabljenje, praćenje, snimanje, odstrijel, hvatanje, puštanje ptica grabljivica (sokolarenje), skupljanje odstrijeljene i uginule divljači i njenih djelova (rogovlja, kože i dr.).

Divljač se može loviti samo u lovištima, osim u slučajevima iz čl. 37, 37a, 41 i 67 ovog zakona.

Lov sokolarenjem može se organizovati samo na divljač koja se vještački uzgaja.

Član 57

Divljač se lovi, u skladu sa ovim zakonom, odgovarajućim lovačkim oružjem i municijom, fotokamerom i sl. sredstvima, na način zasnovan na načelima lovačke etike, koji ne smije ugrožavati život i zdravlje ljudi, a divljač pretjerano uznemiravati ili izlagati​​ nepotrebnom mučenju, kao i prouzrokovati štete vlasnicima odnosno korisnicima zemljišta.

Član 58

Divljač je dozvoljeno odstrjeljivati samo lovačkim oružjem koje odgovara snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi.

Krupnu divljač dozvoljeno je odstrjeljivati samo zrnom iz dugog lovačkog oružja s užlijebljenim cijevima, a divlje svinje i zrnom iz lovačkog oružja s glatkim cijevima kalibra 10, 12, 16 ili 20.

Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, pogonom ili psima.

Ministarstvo, uz saglasnost ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, donosi bliži propis o vrsti i jačini lovačkog oružja i minimalnom kalibru i jačini metka sa kojima je dozvoljeno loviti određenu divljač.

Član 59

U lovu se smiju koristiti samo lovački psi uz posjedovanje dokumenata koji potvrđuju rasnost i identitet psa.

Tereni za obuku i trening lovačkih pasa određuju se lovnom osnovom. U tu svrhu može se izdvojiti najviše do 5% ukupne površine lovišta.

Za vrijeme obuke i treninga lovačkih pasa zabranjen je lov i uznemiravanje divljači i drugih životinjskih vrsta, kao i nošenje oružja.

Zabranjen je trening i obuka pasa u periodu od 1. marta do 30. juna tekuće godine.

Član 60

Korisnik lovišta opštim aktom utvrđuje: bliže uslove za lov i vrijeme trajanja lova; pravo lovaca u korišćenju ulovljene divljači i njihovih djelova; kontrolu lova divljači; iznos naknade za ulovljenu divljač ili njene djelove, pružene usluge u lovištu, izdavanje propratnica, trofejnih listova i dr.; visinu naknade za izdavanje dozvole za lov, naknadu za učinjenu štetu i mjere bezbjednosti u korišćenju lovišta; mjere za zaštitu životne sredine; odnose i predstavljanje u Lovačkom savezu; odnose sa institucijama i drugim organizacijama iz oblasti zaštite prirode i lokalnom samoupravom; drugo od značaja za lov i korišćenje divljači.

Na akt iz stava 1 ovog člana saglasnost daje Ministarstvo.

Minimalni cjenovnik odstrijeljene divljači i njenih djelova utvrđuje Lovački savez, po prethodno pribavljenom mišljenju korisnika lovišta i uz saglasnost Ministarstva.

Član 61

Divljač mogu loviti fizička lica koja imaju dozvolu za lov i lovnu kartu.

Dozvola za lov se izdaje za svako lovište posebno, a lovna karta za sva lovišta u Crnoj Gori.

Dozvola za lov i lovna karta se izdaje fizičkom licu, izuzev strancu, koje ima položen lovački ispit i odobrenje za nošenje lovačkog oružja i koje je član odgovarajuće lovačke organizacije, a za lov sokolarenjem fizičkom licu koje ima položen lovački i sokolarski ispit i koje je član odgovarajuće lovačke organizacije.

Obrazac i sadržaj dozvole za lov i lovne karte, bliže uslove i način njihovog izdavanja i oduzimanja, kao i visinu naknade za izdavanje lovne karte, odnosno mjerila za utvrđivanje visine naknade za izdavanje dozvole za lov propisuje Ministarstvo.

Sokolarenjem je dozvoljen lov pticama grabljivicama iz vještačkog uzgoja, biološki čiste vrste poznatog geografskog porijekla, upisanim u evidenciji koju vodi Lovački savez, na osnovu saglasnosti organa državne uprave nadležnog za poslove zaštite životne sredine.

Ptice iz stava 5 ovog člana mogu se puštati u lovište radi njihove obuke samo na prostoru namijenjenom za obuku lovačkih pasa i po odobrenju korisnika lovišta.

Način lova sokolarenjem i sadržinu i način vođenja evidencije iz stava 5 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Član 62

Lovački ispit, sokolarski ispit i ispit za ocjenjivača trofeja divljači polažu se pred ispitnom komisijom koju na predlog Lovačkog saveza obrazuje Ministarstvo.

Lovački i sokolarski ispit iz stava 1 ovoga člana može polagati lice s navršenih 18 godina života.

Program, sadržaj, način i visinu troškova polaganja lovačkog ispita, sokolarskog ispita i ispita za ocjenjivača trofeja divljači, broj i sastav članova ispitne komisije, kao i druga pitanja od značaja za polaganje tih ispita propisuje Ministarstvo, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove prosvjete.

Troškovi polaganja lovačkog ispita, sokolarskog ispita i ispita za ocjenjivača trofeja divljači padaju na teret kandidata.

Član 63

Lovac pripravnik je kandidat za polaganje lovačkog ispita, koji je učlanjen kod korisnika lovišta radi obavljanja praktične obuke.

Lovci pripravnici mogu vršiti lov bez prava odstrijela pod nadzorom instruktora, koji je ujedno i odgovoran za protivpravan lov pripravnika i pričinjenu štetu u lovištu.

Član 64

Korisnik lovišta može organizovati, u skladu sa svojim opštim aktom i uz stručnog pratioca, strancu lov na divljač koja se vještački uzgaja, kao i divljač čija brojnost obezbjeđuje prirodnu ravnotežu u lovištu, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Prije izdavanja saglasnosti iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo je dužno da pribavi mišljenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine.

Za protivpravan lov i pričinjenu štetu u lovištu, pored stranca i njegovog pratioca, odgovoran je i korisnik lovišta.

Član 65

Na poljoprivrednom zemljištu u lovištu, ako je zasijano ili zasađeno određenim kulturama, Ministarstvo, na predlog korisnika lovišta ili vlasnika, odnosno korisnika tog zemljišta, zabraniće lov u vrijeme kada bi to štetilo tim kulturama.

Član 66 

Zabranjena je upotreba sredstava za hvatanje i lov divljači kojima se uznemiravaju njihove populacije i ugrožavaju njihova staništa i koje mogu prouzrokovati njihovo lokalno nestajanje.

Zabranjeno je korišćenje metoda za široko i neselektivno hvatanje i lov divljači.

Zabranjena sredstva za hvatanje, lov i uznemiravanje dlakave divljači su:

- zamke koje su neselektivne prema principu ili uslovima njihovog korišćenja;

- luk i strijela, samostrijel ili drugi uređaji za izbacivanje strijele;

- slijepe ili osakaćene životinje koje se koriste kao živi mamci;

- mreže koje su neselektivne prema principu ili uslovima njihovog korišćenja;

- istjerivanje iz skloništa gasom ili dimom;

- ogledala i druga sredstva za zasljepljivanje;

- uređaji za reprodukciju zvuka (magnetofoni, kasetofoni i ostali uređaji);

- uređaji za osvjetljavanje cilja;

- optički nišani za noćni lov sa mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike;

- eksplozivi;

- otrovi i otrovni ili omamljujući mamci;

- poluautomatsko i automatsko oružje sa magacinom u koji staje više od dva reda municije;

- električni i elektronski smrtonosni ili omamljujući uređaji;

- vještački izvori svjetlosti;

- letjelice;

- vozila na motorni pogon u pokretu;

- druga sredstva utvrđena međunarodnim ugovorima.

Zabranjena sredstva za hvatanje, lov i uznemiravanje pernate divljači su:

- zamke;

- ljepila, udice i kuke;

- žive ptice koje su slijepe ili osakaćene i koriste se kao mamac;

- uređaji za reprodukciju zvuka (magnetofoni, kasetofoni i ostali uređaji);

- uređaji za ubijanje ili omamljivanje strujom;

- vještački izvori svjetlosti, ogledala, uređaji za osvetljavanje meta;

- optički nišani za noćni lov sa mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike;

- eksplozivi;

- mreže, klopke, otrovi, otrovni ili omamljujući mamci;

- poluautomatsko i automatsko oružje sa magacinom u koji staje više od dva reda municije;

- letjelice i motorna vozila;

- čamci čija brzina prelazi pet kilometara na sat.

Divljač je zabranjeno loviti:

- ako je ugrožena požarom, poplavom, sniježnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama;

- hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobučenim psima;

- poluautomatskom lovačkom puškom i poluautomatskim lovačkim karabinom sa više od dva metka, vojničkim, streljačkim i prepravljenim (prilagođenim) oružjem, vojničkom i streljačkom municijom, kao i oružjem i municijom manjeg kalibra od propisanog;

- krupnu divljač, osim divlje svinje, puškom sačmaricom bez breneka, pomoću psa i grupnim lovom;

- van njene lovne sezone ili nelovnim danima u toku lovne sezone, ako ovim zakonom nije drukčije određeno;

- na nelovnim površinama, ako ovim zakonom nije drukčije određeno;

- u zaštitnoj zoni zaštićenog prirodnog dobra u skladu sa zakonom;

- na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekata za stanovanje;

- na udaljenosti manjoj od 100 metara od industrijskih objekata, željezničkih pruga i javnih puteva;

- na udaljenosti manjoj od 100 metara od međudržavne granice;

- na udaljenosti manjoj od 300 metara od aerodroma i vojnih objekata;

- prije donošenja lovne osnove i godišnjeg lovnog plana;

- u periodu visoke gravidnosti divljači i dok ženke vode mlade;

- lovačkim psima noću;

- ako sniježni pokrivač smrzne i divljač propada, odnosno ako sniježni pokrivač u šumi dostigne visinu iznad 30 cm;

- gađanjem - pucanjem u gnijezda;

- u drugim slučajevima suprotnim zakonu.

Izuzetno od st. 3 i 4 ovog člana, zabranjena sredstva i načini hvatanja, lova i uznemiravanja divljači kao i drugih vrsta sisara i ptica koje slobodno žive u prirodi mogu se koristiti u skladu sa čl. 37, 37a, 41 i 67 ovog zakona.

Pored zabrana iz st. 1 do 4 ovog člana, Ministarstvo može propisati i druga sredstva koja su zabranjena za lov divljači, kao i zabranu lova određene vrste divljači.

Član 67 

Ako od divljači, kao i druge zaštićene vrste sisara u skladu sa zakonom o zaštiti prirode koje slobodno žive u prirodi ili vrsta ptica koje slobodno žive u prirodi nastupi neposredna opasnost po život ljudi ili imovinu, mogu se odstrijeliti i na nelovnim površinama, kao i na površinama van lovišta, bez obzira da li je dozvoljen lov i bez obzira na lovnu sezonu i lovne dane propisane odredbama čl. 37, 37a i 66 ovog zakona.

U zavisnosti od slučaja, odobrenje za odstrijel iz stava 1 ovog člana, odnosno akt o opravdanosti odstrijela izdaje Ministarstvo, na zahtjev korisnika lovišta i zainteresovanog pravnog ili fizičkog lica.

Ako je odstrijel potrebno izvršiti na nelovnim površinama ili na površinama van lovišta, akt iz stava 2 ovog člana izdaje Ministarstvo, uz saglasnost ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove.

Član 68

Korisnik lovišta mora za svu odstrijeljenu i pronađenu uginulu divljač ili njene djelove da evidentira propisane podatke u knjigu evidencija odstrijela i gubitaka.

Korisnik lovišta je dužan da podatke o odstrijeljenoj i pronađenoj uginuloj divljači ili njenim djelovima dostavlja Ministarstvu, ministarstvu nadležnom za poslove zaštite životne sredine i drugim institucijama iz oblasti zaštite prirode.

Ministarstvo donosi bliži propis o sadržaju knjige evidencija i načinu dostavljanja podataka iz st. 1 i 2 ovog člana.

Član 69 

Ulovljena ili pronađena uginula divljač ili njihovi djelovi i trofeji divljači mogu se iznijeti iz lovišta i staviti u promet samo ako je za njih izdata propratnica i trofejni list.

Trofejima divljači, u smislu ovog zakona, smatraju se: rogovlje svih vrsta jelena i srndaća; rogovi muflona, divokoze i divojarca; zubi (kljove) divljeg vepra; lobanja i krzno medvjeda, vuka, šakala i divlje mačke; lobanja lisice, jazavca, kao i preparirana divljač i njeni preparirani djelovi.

Propratnicu i trofejni list izdaje na propisanom obrascu korisnik lovišta i vodi evidenciju o tome.

Ministarstvo donosi propis o obrascima trofejnog lista, ocjenjivačkog lista i propratnica, njihovoj sadržini, načinu izdavanja, visini naknade za njihovo izdavanje i evidenciji.

Član 70 

Divljač i njeni djelovi mogu se držati, prevoziti ili prenositi izvan lovišta radi veterinarsko-sanitarnog pregleda, samo uz potvrdu o porijeklu divljači i njenih djelova, a nakon pregleda i obrade mogu se držati, skladištiti i čuvati, prodavati i kupovati, doraditi i preraditi, izvoziti i uvoziti, uz potvrdu o porijeklu divljači i njenih djelova.

Držanje, prodavanje i kupovanje jedinki zaštićenih vrsta sisara i svih vrsta ptica ulovljenih u skladu sa ovim zakonom može se vršiti samo u skladu zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Na uvoz i izvoz divljači i djelova divljači primjenjuju se odredbe ovog zakona i posebnih propisa.

Pravna i fizička lica koja obavljaju promet divljači i njenih djelova dužna su da vode evidenciju o vlasniku i porijeklu divljači i njenih djelova i podatke o tome dostavljati Ministarstvu do desetog u mjesecu za protekli mjesec.

Obrazac potvrde o porijeklu divljači i njenih djelova propisuje Ministarstvo.

Član 71

Trofejni list se izdaje na osnovu stručne ocjene komisije koju obrazuje korisnik lovišta od lica koja imaju položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači.

Komisija iz stava 1 ovog člana vrši ocjenu trofeja na osnovu standarda C.I.C.-a.

Evidenciju trofeja divljači vodi korisnik lovišta.

Lovački savez obrazuje stalni odbor za ocjenu trofeja i izložbe C.I.C.-a, koji potvrđuje vrhunske trofeje divljači i rješava prigovore na ocjenu trofeja komisije iz stava 1 ovog člana.

O ocijenjenim trofejima komisije iz stava 1 ovog člana korisnik lovišta izvještava Lovački savez, koji vodi evidenciju o ocijenjenim trofejima divljači. Izvještaji se podnose do 15. aprila tekuće godine za trofeje stečene u protekloj lovnoj godini.

Lovački savez organizuje izložbe trofeja divljači i utvrđuje sadržaj, obim i vrstu trofeja za izlaganje na nacionalnim i međunarodnim izložbama.

Radi dostupnosti javnosti Lovački savez prevodi i objavljuje standarde C.I.C.-a.

Član 72

Trofeje divljači iz zemlje dozvoljeno je iznositi uz propisani trofejni list izdat u skladu sa ovim zakonom.

Vlada, na predlog Ministarstva, propisom određuje vrijednost trofeja divljači koje je zabranjeno iznositi iz zemlje.

Vrhunski trofej divljači zabranjeno je trajno iznijeti iz zemlje.

Ulovljena i preparirana divljač i njihovi djelovi, kao trofeji, mogu se iznijeti iz zemlje samo uz odobrenje Ministarstva, o čemu se vodi posebna evidencija.

VIII. OGRANIČENjA U INTERVENCIJAMA U PROSTORU GDJE DIVLjAČ ŽIVI

Član 73 

Zabranjene su intervencije u prostoru koje mogu suštinski promijeniti životne uslove divljači, bez saglasnosti Ministarstva.

Intervencije iz stava 1 ovog člana su, prije svega, intervencije koje:

- sužavaju životni prostor i smanjuju mogućnost ishrane divljači;

- smanjuju mogućnost gniježđenja, izlijeganja i uzgoj mladunaca ili mijenjaju prirodni životni ritam divljači unošenjem nemira;

- sprječavaju kontakte između divljači ili neposredno ugrožavaju njihov život.

Prije izdavanja saglasnosti iz stava 1 ovog člana Ministarstvo o trošku investitora izrađuje procjenu uticaja odnosnih intervencija na životne uslove divljači i pribavlja mišljenje i institucija iz oblasti zaštite životne sredine.

Ako intervencija iz st. 1 i 2 ovog člana, posebno ili u kombinaciji sa drugim planovima, programima i projektima, ima značajan negativan uticaj na ciljeve očuvanja i negativan uticaj na ekološki integritet područja ekološke mreže, sprovodi se i postupak ocjene prihvatljivosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Ministarstvo, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne, sredine donosi bliži propis o mjerilima, uslovima i ograničenjima za intervencije u prostor koje bi mogle suštinski promijeniti životne uslove divljači.

Napomena Redakcije: odredbe stava 4 ove verzije člana se primjenjuju od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Član 74 

Osnove za gazdovanje šumama moraju sadržati odredbe o poštovanju životnih zahtjeva divljači, a koje su preuzete iz Strategije razvoja lovstva i lovnih osnova.

Kod planiranja sječe stabala u godišnjem izvođačkom projektu moraju se poštovati godišnji životni ritam divljači i životni zahtjevi divljači i, u skladu sa tim, intervenisati u šumi kako bi što manje remetili ritam i zahtjeve divljači.

U šumi su zabranjeni radovi koji bi remetili ili sprječavali nesmetano izvođenje reprodukcije, čije faze su parenje, polaganje, izlijeganje i uzgoj mladunaca.

Šumske puteve i vlake nije dozvoljeno graditi preko rastinja, gnjezdilišta, područja brloga, zimovališta i pasišta divljači. Trase tih saobraćajnica moraju biti najmanje 100 metara udaljene od mjesta u šumi koja su posebno važna za opstanak i ishranu divljači.

U toku sječe i uspostavljanja šumskog reda nije dozvoljeno ostavljati grane i njihovom vučom oštećivati lokve, bare i izvore, kao i travom prekrivene površine u šumi, a u slučaju da se u određenim djelovima šume to ne može izbjeći, onda se poslije obavljenog rada mora uspostaviti prvobitno stanje.

U osnovama za gazdovanje šumama moraju se predvidjeti mjere kojima se čuva plodonosno, bujno i šuplje drveće kao i određeni procenat odumrlog suvog drveća različitih stepena debljine.

Član 75

Kod upotrebe poljoprivrednih zemljišta od strane njihovih vlasnika i korisnika moraju se poštovati smjernice iz planova za gazdovanje sa divljači.

Fitosanitarna sredstva za zaštitu poljoprivrednih kultura smiju se koristiti samo u skladu sa propisima o upotrebi tih sredstava i na način koji divljač najmanje ugrožava.

Ako se upotrebom fitosanitarnih sredstava prouzrokuje uginuće ili oboljelost divljači, za učinjenu štetu se odgovara po opštim propisima o odgovornosti za štetu.

Sječa, paljenje i drugi oblici uništavanja živih ograda, šiblja, grmova i zaraslih suvih površina na pašnjacima, travnjacima i poljima je zabranjeno u vremenu gniježđenja ptica i izlijeganja mladunaca od 1. februara do 1. avgusta kalendarske godine.

IX. SPRJEČAVANjE I NAKNADA ŠTETE

Član 76

Korisnik lovišta dužan je da preduzima potrebne mjere za sprječavanje štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište.

Vlasnici stoke i zemljišta na kojima se prostire lovište ili koja su u blizini lovišta dužni su da na tom zemljištu i objektima, kao dobar domaćin, preduzimaju sve potrebne mjere za sprječavanje štete iz stava 1 ovog člana.

Korisnici poljoprivrednog zemljišta imaju pravo i dužnost:

1) odgovarajućim sredstvima preduzimati mjere radi sprječavanja štete od divljači u svojim posjedima, vinogradima, voćnjacima i na usjevima, kao i sarađivati u preduzimanju mjera za sprječavanje štete od divljači na svom zemljištu sredstvima dobijenim od korisnika lovišta prema njegovim uputstvima;

2) obavještavati korisnika lovišta o okolnostima koje mogu uticati na preduzimanje mjera za sprječavanje štete koju može nanijeti divljač na njihovom zemljištu;

3) da omoguće korisniku lovišta da na njihovom zemljištu preduzima mjere za sprječavanje štete od divljači;

4) ukloniti poljoprivredne usjeve najkasnije mjesec dana od agrotehničkog vremena za berbu ili žetvu roda.

Bliže propise o mjerama iz st. 1 i 2 ovog člana i načinu i postupku za ostvarivanje naknade štete od divljači donosi Ministarstvo.

Član 77

Za štetu koju pričini divljač odgovoran je korisnik lovišta.

Pravo na naknadu štete iz stava 1 ovog člana pripada vlasniku, odnosno korisniku zemljišta samo pod uslovom da je preduzeo sve potrebne mjere za sprječavanje štete.

Član 78

Fizička i pravna lica koja pričine štetu u lovištu bespravnim lovom ili na bilo koji drugi bespravan način dužni su da korisniku lovišta naknade štetu.

Naknada štete iz stava 1 ovog člana obračunava se po odštetnom cjenovniku koji donosi Ministarstvo.

X. SREDSTVA ZA ZAŠTITU I UZGOJ DIVLjAČI I UNAPRJEĐIVANjE LOVSTVA

Član 79

Sredstva za finansiranje zaštite i uzgoja divljači kao djelatnosti od javnog interesa i unaprjeđivanje lovstva obezbjeđuju se iz:

1) sredstava ostvarenih od korisnika lovišta;

2) lovne karte;

3) godišnje naknade koju plaćaju korisnici privrednih lovišta iz člana 20 stav 2 alin. 1 i 2 ovog zakona;

4) sredstava obezbijeđenih u budžetu Crne Gore za podsticanje razvoja lovstva i finansiranje poslova od javnog interesa Lovačkog saveza;

5) drugih prihoda.

Sredstva iz stava 1 ovog člana koja, u skladu sa ovim zakonom, pripadaju Lovačkom savezu koriste se prema njegovom programu, na koji saglasnost daje Ministarstvo.

Izvještaj o realizaciji programa iz stava 2 ovog člana za prethodnu godinu Lovački savez podnosi Ministarstvu prije davanja saglasnosti na program za narednu godinu.

- poglavlje XI. brisano - ​​ 

Čl. 80-81

- brisani -

XII. NADZOR

Član 82 

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, kao i sprovođenja mjera u oblasti divljači i lovstva u okviru utvrđenih nadležnosti vrši Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši lovni inspektor u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim je uređen inspekcijski nadzor.

Lovni inspektor vrši nadzor, naročito, u odnosu na:

1) propisane uslove koje korisnik lovišta mora ispunjavati za korišćenje lovišta;

2) sprovođenje lovnih osnova, godišnjeg lovnog plana i programa uzgoja divljači;

3) izvršavanje ugovora o uređenju odnosa u korišćenju lovišta;

4) poslovne knjige i ostalu dokumentaciju, kada je to potrebno radi uvida u korišćenje sredstava, primjenu propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta;

5) lovljenje divljači, dozvole za lov, lovne karte, izvršavanje obaveza uzgoja divljači i unaprjeđivanje lovstva, propratnice i trofejne listove;

6) vođenje katastra lovišta, objekate u lovištu i radove koji se izvode u lovištu;

7) knjige evidencija preparatora i kožara i njihovog prostora za čuvanje divljači ili njenih djelova;

8) izdvajanje, obračun, evidentiranje i korišćenje sredstava;

9) mjere za sprječavanje štete od divljači i na divljači.

Član 83

Kada utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis ili da se ne poštuju standardi ili normativi, lovni inspektor je obavezan da, pored upravnih mjera i radnji propisanih zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor, preduzme i sljedeće upravne mjere i radnje:

1) privremeno zabrani lov i druge radnje koje su protivne ovom zakonu i propisima donijetih na osnovu ovog zakona;

2) privremeno odredi odstrijel određenog broja pojedinačnih vrsta divljači;

3) privremeno oduzme protivpravno ulovljenu ili protivpravno prisvojenu uginulu divljač ili njene djelove, odnosno protivpravno stavljenu divljač ili njene djelove u promet, kao i sredstva i predmete kojima su izvršene te radnje;

4) zabrani obavljanje lovne djelatnosti ili pojedinih poslova na određeno vrijeme, ukoliko se ta djelatnost, odnosno poslovi obavljaju suprotno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona;

5) predlaže oduzimanje prava korišćenja lovišta.

XIII. KAZNENE ODREDBE

Član 84 

Novčanom kaznom u iznosu od 2.500 eura do 15.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

1) ne donese lovnu osnovu uz prethodno mišljenje nadležnog organa jedinice lokalne samouprave i uz saglasnost Ministarstva u roku od šest mjeseci od dana zaključivanja ugovora o korišćenju lovišta, odnosno najkasnije tri mjeseca prije isteka važnosti prethodne osnove (član 25 stav 1);

2) lovnu osnovu sprovodi bez godišnjeg lovnog plana donijetog uz saglasnost Ministarstva (član 31 st. 1 i 4);

3) godišnji lovni plan nije u skladu sa lovnom osnovom i ne sadrži sve vrste radova i mjera po obimu, mjestu i vremenu koje treba preduzeti u lovištu u lovnoj godini (član 31 stav 6);

4) u slučaju smanjenja brojnog stanja neke vrste divljači ispod prirodnog kapaciteta ne postupi po naredbi Ministarstva (član 35 stav 4);

5) ne postupi u skladu sa dozvolom kojom se odobrava lov određenog broja jedinki pojedine vrste dlakave divljači i pojedine vrste sisara koje slobodno žive u prirodi, a koje se ne love (član 37 stav 1);

6) ne postupi u skladu sa dozvolom kojom se odobrava lov određenog broja jedinki pojedinih vrsta pernate divljači i određenih vrsta ptica koje slobodno žive u prirodi, a koje se ne love i koje su zaštićene divlje vrste (član 37a stav 1);

7) ne zabrani lov određene vrste divljači kod koje u lovištu, u toku lovne sezone, nastane osjetnije smanjenje brojnog stanja ili ne preduzme sve mjere radi uspostavljanja brojnog stanja te vrste divljači utvrđenog lovnom osnovom, odnosno godišnjim lovnim planom (član 38 stav 1);

8) ako ne donese program uzgoja divljači na period od pet godina, uz saglasnost Ministarstva ili reprodukciju i uzgajanje divljači ne vrši na osnovu tog programa (član 39 st. 2 i 3);

9) ne obezbijedi da stručne poslove uzgoja, zaštite i organizovanja lova divljači obavljaju lica koja imaju četvrti nivo okvira kvalifikacija (IV): šumarske, veterinarske ili poljoprivredne struke (član 46);

10) strancu organizuje lov bez saglasnosti Ministarstva i bez stručnog pratioca (član 64 stav 1);

11) iznese iz zemlje ulovljenu ili prepariranu divljač ili njihove djelove, kao trofeje, bez odobrenja Ministarstva (član 72 stav 4).

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 300 eura do 1.200 eura.

Za prekršaj iz stava 1 tačka 8 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 600 eura do 3.000 eura.

Za prekršaj iz stava 1 tačka 11 ovog člana kazniće se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 300 eura do 1.200 eura.

Član 85 

Novčanom kaznom u iznosu od 1.200 eura do 10.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

1) u roku od tri mjeseca po potpisivanju ugovora iz člana 19 ovog zakona ne izvrši vidno obilježavanje granica lovišta, zabrana ili rezervata i ne održava ih za vrijeme korišćenja lovišta ili lovište po isteku korišćenja ne vrati sa obilježenim granicama (član 21);

2) ne podnese Ministarstvu nalaze i ocjene o ostvarivanju obaveza korisnika lovišta utvrđenih lovnom osnovom ili drugim planskim aktima koji se donose po ovom zakonu, najmanje jedanput godišnje (član 29);

3) ne vodi evidenciju izvršenih radova i sprovedenih mjera predviđenih godišnjim lovnim planom ili najkasnije do 15. aprila tekuće za proteklu lovnu godinu, ne dostavi izvještaj o izvršenim radovima i preduzetim mjerama u prethodnoj lovnoj godini Ministarstvu, Lovačkom savezu, nadležnom organu jedinice lokalne samouprave za lovište koje se nalazi na njenoj teritoriji i institucijama iz oblasti zaštite prirode (član 31 stav 7);

4) ne vodi katastar lovišta ili podatke katastra ne dostavlja Ministarstvu, ministarstvu nadležnom za poslove zaštite životne sredine i drugim institucijama iz oblasti zaštite prirode (član 32 stav 2);

5) se bavi reprodukcijom i uzgajanjem u objektima za kontrolisano gajenje divljači - uzgajalištima bez odobrenja nadležnog organa lokalne samouprave i bez saglasnosti Ministarstva (član 39 stav 1);

6) ne štiti od nezakonitog lova, proganjanja ili uznemiravanja divljač koja se zadržava na zemljištu čiji je vlasnik ili korisnik, a koje se nalazi van lovnih površina ili van lovišta (član 40);

7) bez pribavljene dozvole dozvoli ili vrši naučno-istraživački rad u toku kojeg se preduzimaju aktivnosti kojima se uznemiravaju i hvataju pojedine vrste divljači koje su zaštićene u skladu sa zakonom o zaštiti prirode, uključujući intervencije na području njihovog razmnožavanja ili odmaranja koje mogu suštinski promijeniti životne uslove divljači, a koje za pernatu divljač uključujući i uklanjanje gnijezda, uzimanje ili uništavanje njihovih jaja (član 41 stav 1);

8) drži divljač u zatvorenom ili ograđenom prostoru bez odobrenja Ministarstva (član 42 stav 1);

9) pojedine vrste divljači u lovištu ne svede na brojno stanje kojim se neće ugrožavati zaštićene vrste slobodnih sisara i ptica i domaće životinje, u skladu sa čl. 35, 36, 37, 37a, 66 i 67 ovog zakona (član 45 stav 1);

10) na pogodan način ne ukloni pse i mačke koje se kreću bez kontrole po lovištu, na udaljenosti većoj od 200 m od naseljenih objekata i stada (član 45 stav 4);

11) lovočuvar ne vrši službu čuvanja lovišta u uniformi, naoružan i sa službenom legitimacijom (član 47 stav 5);

12) lovočuvar ne izda potvrdu licu od koga su oduzeta sredstva za lov i drugi predmeti (član 48 stav 4);

13) donese opšti akt kojim utvrđuje bliže uslove za lov i vrijeme trajanja lova; pravo lovaca u korišćenju ulovljene divljači i njihovih djelova; kontrolu lova divljači; iznos naknade za ulovljenu divljač ili njene djelove, pružene usluge u lovištu, izdavanje propratnica, trofejnih listova i dr.; visinu naknade za izdavanje dozvole za lov, naknadu za učinjenu štetu i mjere bezbjednosti u korišćenju lovišta; mjere za zaštitu životne sredine; odnose i predstavljanje u Lovačkom savezu; odnose sa institucijama i drugim organizacijama iz oblasti zaštite prirode i lokalnom samoupravom; drugo od značaja za lov i korišćenje divljači, bez saglasnosti Ministarstva (član 60 st. 1 i 2);

14) izda fizičkom licu, izuzev strancu, dozvolu za lov i lovnu kartu koje nema položen lovački ispit i odobrenje za nošenje lovačkog oružja i koje nije član odgovarajuće lovačke organizacije, a za lov sokolarenjem koje nema položen lovački i sokolarski ispit i koje nije član odgovarajuće lovačke organizacije (član 61 stav 3);

15) vrši odstrijel divljači u smislu člana 67 stav 1 ovog zakona, bez propisanih odobrenja (član 67 st.1 i 2);

16) ne evidentira propisane podatke u knjigu evidencija odstrijela i gubitaka, za svu odstrijeljenu i pronađenu uginulu divljač ili njene djelove i ne dostavlja ih Ministarstvu, ministarstvu nadležnom za poslove zaštite životne sredine i drugim institucijama iz oblasti zaštite prirode (član 68 st. 1 i 2);

17) iznese iz lovišta i stavi u promet ulovljenu ili pronađenu uginulu divljač ili njihove djelove ili trofej divljači za koje nije izdata propratnica, odnosno trofejni list (član 69 stav 1);

18) ne izdaje propratnicu, odnosno trofejni list na propisanom obrascu ili ne vodi evidenciju o njihovom izdavanju (član 69 stav 3);

19) divljač ili njene djelove drži, prevozi ili prenosi izvan lovišta do veterinarsko-sanitarnog pregleda bez potvrde o njihovom porijeklu, a nakon pregleda i obrade skladišti i čuva, prodaje i kupuje, dorađuje i prerađuje, izvozi i uvozi, bez oznaka i potvrda propisanim zakonom kojim se uređuje veterinarstvo i bez potvrde o porijeklu divljači i njenih djelova (član 70 stav 1);

20) ne vodi evidenciju o vlasniku i porijeklu divljači i njenih djelova ili podatke o tome ne dostavlja Ministarstvu do desetog u mjesecu za protekli mjesec (član 70 stav 4);

21) trofejni list izdaje bez stručne ocjene komisije ili obrazuje komisiju od članova koji nemaju položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači (član 71 stav 1);

22) ne vodi evidenciju trofeja divljači ili ne podnosi izvještaj o ocijenjenim trofejima divljači Lovačkom savezu do 15. aprila tekuće godine za trofeje stečene u protekloj lovnoj godini (član 71 st. 3 i 5);

23) vrši intervencije u prostoru koje mogu suštinski promijeniti životne uslove divljači, bez saglasnosti Ministarstva (član 73 stav 1).

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 200 eura do 800 eura.

Za prekršaj iz stava 1 tač. 5, 6, 8, 11, 12, 15, 17 i 23 ovog člana kazniće se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 200 eura do 800 eura.

Član 86 

Novčanom kaznom u iznosu od 200 eura do 800 eura kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako:

1) se neovlašćeno kreće sa puškom, lovačkim psima ili drugim sredstvima za lov kroz lovište ili van puteva koji služe opštoj upotrebi bez odobrenja korisnika lovišta (član 43);

2) psa pušta da se bez vidno obilježenog okovratnika i kontrole kreće po lovištu (član 45 stav 2);

3) ovčarskog psa ne drži u lovištu samo uz stado (član 45 stav 3);

4) na zahtjev lica koje kontroliše ne pokaže svoju službenu legitimaciju (član 48 stav 3);

5) na zahtjev lovočuvara, na ulazu u lovište ili na udaljenosti do 50 metara od granica lovišta ne pokaže dozvolu za lov, lovnu kartu, oružni list i ličnu ispravu kojom se utvrđuje identitet ili ne omogući pregled ulova, sredstava za lov, vozila i drugih transportnih sredstava (član 48 stav 5);

6) lovi sokolarenjem divljač koja nije vještački uzgajana (član 56 stav 3);

7) ne lovi divljač u skladu sa ovim zakonom odgovarajućim lovačkim oružjem i municijom, fotokamerom ili sl. sredstvima i na način kojim se ne ugrožava život i zdravlje ljudi, a divljač pretjerano ne uznemirava ili izlaže nepotrebnom mučenju, kao i ne prouzrokuje štete vlasnicima odnosno korisnicima zemljišta (član 57);

8) vrši odstrijel divljači lovačkim oružjem koje ne odgovara snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi (član 58 stav 1);

9) u lovu koristi lovačke pse bez posjedovanja dokumenata koji potvrđuju rasnost i identitet psa (član 59 stav 1);

10) za vrijeme obuke i treninga lovačkih pasa lovi i uznemirava divljač i druge životinjske vrste ili nosi oružje (član 59 stav 3);

11) trening i obuku pasa vrši u periodu od 1. marta do 30. juna tekuće godine (član 59 stav 4);

12) lovi divljač bez dozvole za lov ili lovne karte, a sokolarenjem bez saglasnosti organa državne uprave nadležnog za poslove zaštite životne sredine (član 61 st. 1 i 5);

13) ptice grabljivice iz vještačkog uzgoja pušta u lovište radi njihove obuke izvan prostora namijenjenog za obuku lovačkih pasa i bez odobrenja korisnika lovišta (član 61 stav 6);

14) vrši lov bez prava odstrijela bez nadzora instruktora (član 63 stav 2);

15) lovi divljač koja se vještački uzgaja ili divljač čija brojnost obezbjeđuje prirodnu ravnotežu u lovištu, bez stručnog pratioca (član 64 stav 1);

16) hvata, lovi ili uznemirava dlakavu divljač lukom i strijelom, samostrijelom ili drugim uređajima za izbacivanje strijele (član 66 stav 3 alineja 2);

17) hvata, lovi ili uznemirava dlakavu divljač slijepim ili osakaćenim životinjama koje se koriste kao živi mamci (član 66 stav 3 alineja 3);

18) hvata, lovi ili uznemirava dlakavu divljač mrežama koje su neselektivne prema principu ili uslovima njihovog korišćenja (član 66 stav 3 alineja 4);

19) hvata, lovi ili uznemirava dlakavu divljač uređajima za reprodukciju zvuka (magnetofoni, kasetofoni i ostali uređaji) (član 66 stav 3 alineja 7);

20) hvata, lovi ili uznemirava pernatu divljač ljepilima, udicama ili kukama (član 66 stav 4 alineja 2);

21) hvata, lovi ili uznemirava pernatu divljač živim pticama koje su slijepe ili osakaćene i koriste se kao mamac (član 66 stav 4 alineja 3);

22) hvata, lovi ili uznemirava pernatu divljač uređajima za reprodukciju zvuka (magnetofoni, kasetofoni i ostali uređaji) (član 66 stav 4 alineja 4);

23) hvata, lovi ili uznemirava pernatu divljač optičkim nišanima za noćni lov sa mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike (član 66 stav 4 alineja 7);

24) lovi divljač koja je ugrožena požarom, poplavom, sniježnim nanosima, poledicom ili drugim elementarnim nepogodama (član 66 stav 5 alineja 1);

25) lovi divljač hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobučenim psima (član 66 stav 5 alineja 2);

26) lovi divljač poluautomatskom lovačkom puškom ili poluautomatskim lovačkim karabinom sa više od dva metka ili vojničkim, streljačkim ili prepravljenim (prilagođenim) oružjem ili vojničkom i streljačkom municijom, kao i oružjem i municijom manjeg kalibra od propisanog (član 66 stav 5 alineja 3);

27) lovi krupnu divljač, osim divlje svinje, puškom sačmaricom bez breneka, pomoću psa ili grupnim lovom (član 66 stav 5 alineja 4);

28) lovi divljač prije donošenja lovne osnove i godišnjeg lovnog plana (član 66 stav 5 alineja 12);

29) lovi divljač u periodu visoke gravidnosti divljači ili dok ženke vode mlade (član 66 stav 5 alineja 13);

30) lovi divljač lovačkim psima noću (član 66 stav 5 alineja 14);

31) lovi divljač ako sniježni pokrivač smrzne i divljač propada, odnosno ako sniježni pokrivač u šumi dostigne visinu iznad 30 cm (član 66 stav 5 alineja 15);

32) lovi divljač gađanjem - pucanjem u gnijezda (član 66 stav 5 alineja 16).

Za prekršaj iz stava 1 tač. 10, 12, 15 do 32 ovog člana učiniocu će se, pored novčane kazne, izreći i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje prekršaja.

Član 87

Privremeno oduzimanje predmeta iz čl. 84 i 86 ovog zakona, u okviru svojih ovlašćenja, vrše lovočuvari, lovni inspektori i službenici policije.

O privremeno oduzetim predmetima, lica iz stava 1 ovog člana dužna su izdati potvrdu sa tačnim naznačenjem tih predmeta i nalog za njihovo čuvanje.

O izvršenom privremenom oduzimanju predmeta, lica iz stava 1 ovog člana dužna su da odmah obavijeste organ nadležan za pokretanje postupka zbog učinjenog prekršaja.

XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 88

Lovna područja i lovišta će se ustanoviti, odnosno osnovati u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 89

Do donošenja lovne osnove iz člana 25 ovog zakona, lovištem će se gazdovati na osnovu privremenog godišnjeg lovnog plana koji izrađuje i donosi korisnik lovišta, a odobrava Ministarstvo.

Član 89a

Odredbe člana 23 st. 3 i 6, člana 25 st. 3 i 4, člana 26 stav 6, člana 31 st. 2 i 3, člana 51 stav 1 alineja 1, člana 54 stav 1 alineja 16 i člana 73 stav 4 ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Član 90

Organizacija koja je koristila lovište do dana stupanja na snagu ovog zakona koristiće to lovište do ustanovljavanja, odnosno osnivanja i predaje lovišta na korišćenje po ovom zakonu.

Lovište kojim ne gazduje organizacija iz stava 1 ovog člana, do njegovog ustanovljavanja, odnosno osnivanja i predaje na korišćenje po ovom zakonu, koristiće organ državne uprave nadležan za gazdovanje šumama.

Za korišćenje lovišta Ministarstvo sa organizacijom iz stava 1 ovog zakona zaključuje ugovor koji sadrži, naročito: predmet ugovora, uslove za korišćenje lovišta, mjere za unaprjeđenje lovišta, procjenu brojnog stanja divljači po vrstama, prestanak i raskid ugovora i druge podatke od značaja za prirodu ovog pravnog odnosa.

Organizacija iz stava 1 ovog člana dužna je da za svoje lovočuvare obezbijedi polaganje lovočuvarskog ispita u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 91

Organizaciono-tehničke i druge pripreme za dodjelu lovišta na korišćenje izvršiće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 92

Lovački savez nastavlja da radi po ovom zakonu i dužan je da usaglasi statut i druge akte i izvrši upis u registar koji vodi Ministarstvo u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 93

Bliži propisi na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja propisa na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona primjenjivaće se propisi koji su donijeti na osnovu ovlašćenja iz Zakona o lovstvu ("Službeni list RCG", broj 47/99), ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 94

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o lovstvu ("Službeni list RCG", broj 47/99).

Član 95

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".