Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim
Ukaz o proglašenju Zakona o lukama
Proglašavam Zakon o lukama, koji je donijela Skupština Crne Gore 28 saziva na Sedmoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 31. decembra 2025. godine.
Broj: 01-009/25-2532/2
Podgorica, 31. decembar 2025. godine
Predsjednik Crne Gore,
Jakov Milatović, s.r.
Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 28. saziva, na Sedmoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 31. decembra 2025. godine, donijela je
Zakon o lukama
Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 2/2026 od 5.1.2026. godine, a stupio je na snagu 13.1.2026.
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuju se pravni režim, podjela luka. upravljanje, korišćenje i održavanje luka, pružanje lučkih usluga, zajednička pravila za finansijsku transparentnost, red u lukama, kao i druga pitanja koja su od značaja za luke u Crnoj Gori.
Javno dobro, pravo korišćenja i svojina
Član 2
Luka predstavlja dobro u opštoj upotrebi od interesa za Crnu Goru i dostupna je na korišćenje, pod jednakim uslovima, svim zainteresovanim fizičkim i pravnim licima u skladu sa zakonom.
Lučko zemljište i infrastruktura su u državnoj svojini.
Lučka suprastruktura može biti u svojini pravnih ili fizičkih lica.
Primjena zakona
Član 3
Odredbe ovog zakona primjenjuju se na luke, područja luka u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama Crne Gore, kao i na sva pravna i fizička lica koja pružaju lučke usluge ili koriste infrastrukturu na području luke, osim na vojne luke.
Korišćenje luke ili dijela luke. lučke infrastrukture i suprastrukture. pružanje lučkih usluga i obavljanje ostalih djelatnosti u luci koje su sa tim uslugama u privrednoj, saobraćajnoj ili tehnološkoj vezi vrši se u skladu sa ovim zakonom i propisima koji uređuju javno-privatno partnerstvo.
Primjena propisa prilikom izgradnje
Član 4
Izgradnja i rekonstrukcija objekata lučke infrastrukture i suprastrukture vrši se u skladu sa propisima koji uređuju planiranje i uređenje prostora, izgradnju objekata i zaštitu životne sredine.
Načela upravljanja, korišćenja i razvoja luka
Član 5
Upravljanje, korišćenje i kreiranje politike razvoja luka zasnivaju se na načelima:
1) zaštite javnog i pojedinačnog interesa, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu;
2) poštovanja moralnog i etičkog kodeksa;
3) održivog razvoja;
4) zaštite od požara, eksplozija, industrijskih incidenata, zaštite i zdravlja na radu;
5) sigurnosti, bezbjednosti i zaštite životne sredine;
6) ekonomičnosti i efikasnosti;
7) transparentnosti i učešća javnosti;
8) ravnopravnog pristupa tržištu;
9) stvaranja uslova za pristup, kretanje i boravak lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom;
10) usaglašenosti sa evropskom regulativom;
11) razvoja digitalne lučke infrastrukture - digitalne interoperabilnosti i saradnje učesnika kroz Port Community System (PCS).
U cilju ostvarivanja načela iz stava 1 ovog člana, organi državne uprave, organi lokalne uprave i druga pravna i fizička lica u procesu upravljanja, korišćenja i kreiranja politike razvoja luka dužni su da međusobno sarađuju.
Upotreba rodno osjetljivog jezika
Član 6
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
Značenje izraza
Član 7
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1) bitva je dio lučke ili brodske opreme koji služi za vezivanje plovnih objekata;
2) brod je pomorsko plovilo bilo koje vrste koje se upotrebljava u morskoj sredini, uključujući ribarske plovne objekte, rekreacione plovne objekte, hidrokrilne plovne objekte, plovne objekte na vazdušnom jastuku i uranjajuće i plutajuće objekte;
3) brodogradilišna luka je luka u kojoj se brod ili drugi plovni objekat gradi, kao i luka namijenjena za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova ili drugih plovnih objekata radi održavanja, popravke i prepravke;
4) brodski otpad je sav otpad, uključujući ostatke tereta, koji se stvara tokom rada broda ili tokom djelatnosti utovara, istovara i čišćenja i koji je obuhvaćen područjem primjene priloga I., II., IV., V. i VI. konvenciji MARPOL, kao i pasivno ulovljen otpad;
5) česta pristajanja u luku su posjete broda istoj luci najmanje jednom u 14 dana;
6) dovoljan skladišni kapacitet je dovoljan kapacitet za skladištenje otpada na brodu od trenutka isplovljavanja do sljedeće luke pristajanja, uključujući otpad koji će vjerojatno nastati tokom putovanja;
7) digitalna lučka infrastruktura je skup informacionih i komunikacionih sistema, platformi i digitalnih alata, koji omogućavaju elektronsko upravljanje, razmjenu i obradu podataka između učesnika u lučkim i pomorskim operacijama;
8) GISIS je globalni integrisani informacioni sistem o brodovima koji je uspostavio IMO;
9) indirektna naknada je naknada plaćena za pružanje usluga lučkih uređaja za prihvat bez obzira na stvarnu isporuku brodskog otpada;
10) jaružanje je uklanjanje pijeska, taloga ili drugih materija sa dna plovnog puta za pristup luci ili unutar lučkog područja koje je u nadležnosti Organa uprave, odnosno Pravnog lica, uključujući zbrinjavanje uklonjenog materijala, kako bi se plovnim objektima omogućio nesmetani pristup luci. a sastoji se od početnog uklanjanja (glavno jaružanje) i od jaružanja za održavanje dubina kako bi se plovni put održavao pristupačnim, a da pritom nije lučka usluga koja se nudi korisniku;
11) javni plovni objekat je brod ili drugi plovni objekat koji koriste organi državne uprave i služi isključivo u neprivredne svrhe, osim ratnog broda ili drugog ratnog plovnog objekta;
12) koncedent je davalac koncesije;
13) koncesija je pravo korišćenja luke ili dijela luke i pružanje lučkih usluga u luci, koje koncedent ugovorom ustupa koncesionaru na određeno vrijeme pod uslovima utvrđenim ovim zakonom;
14) koncesionar je privredni subjekt čija je ponuda izabrana u postupku dodjele koncesije i sa kojim je zaključen ugovor o koncesiji;
15) konvencija MARPOL je Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, sa izmjenama i dopunama;
16) ležarina plovnog objekta je boravak plovnog objekta na operativnoj obali bez vršenja brodskih operacija utovara, istovara i pretovara tereta, ukrcaja i iskrcaja putnika, podizanja i spuštanja ili snabdijevanja plovnog objekta;
17) linijski saobraćaj je saobraćaj koji se zasniva na objavljenom ili planiranom rasporedu isplovljavanja i uplovljavanja između utvrđenih luka ili opetovani prijelazi koji predstavljaju prihvaćeni raspored;
18) lučka infrastruktura je operativna i osnovna infrastruktura;
19) lučka suprastruktura obuhvata objekte i postrojenja izgrađene na lučkom području, kao što su poslovne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i instalacije, pretovarni mostovi, stalno učvršćeni ili pokretni kranovi i dizalice, pokretni dokovi, radionice i druge objekte i postrojenja;
20) luka je područje kopna i vode čija infrastruktura i oprema prvenstveno omogućavaju prihvat plovnih objekata, njihov utovar i istovar, skladištenje robe, primanje i isporuku te robe i ukrcaj i iskrcaj putnika, posade i drugih lica i svaku drugu infrastrukturu potrebnu pružaocima i korisnicima lučkih usluga unutar lučkog područja;
21) luka nautičkog turizma - marina je luka namijenjena za vezivanje, smještaj, čuvanje, zaštitu, održavanje, popravku, opremanje i sidrenje jahti, čamaca i drugih plovnih objekata;
22) lučke usluge su usluge od javnog značaja i mogu biti osnovne i pomoćne lučke usluge;
23) lučki gat je dio operativne obale namijenjen za pristajanje i vezivanje plovnih objekata;
24) lučki uređaj za prihvat je bilo koje postrojenje koje je fiksno, plutajuće ili mobilno i koje je u stanju pružiti uslugu prihvata brodskog otpada;
25) manevar označava upravljanje brodom u luci prilikom pristajanja, isplovljavanja i okretanja;
26) nadležno tijelo je organ uprave nadležan za poslove upravljanja lukama (u daljem tekstu: Organ uprave) ili Pravno lice koje upravlja morskim dobrom (u daljem tekstu: Pravno lice);
27) naknada za upotrebu lučke infrastrukture je naknada koja se naplaćuje u korist Organa uprave ili Pravnog lica, za: upotrebu operativne obale, sidrište luke i ležarinu;
28) naknada za lučke usluge je naknada koja se naplaćuje u korist pružalaca lučkih usluga, a koju plaćaju korisnici takvih usluga;
29) nautičko sidrište je dio morskog akvatorijuma opremljen uređajima za sidrenje;
30) obrada je postupak prerade ili zbrinjavanja, uključujući postupke pripreme prije prerade ili zbrinjavanja;
31) obaveza pružanja javnih usluga je utvrđen ili određen uslov za osiguranje pružanja onih lučkih usluga ili aktivnosti od opšteg interesa koje operater, kad bi razmatrao sopstvene poslovne interese, ne bi preuzeo ili ga ne bi preuzeo do jednake mjere ili pod istim uslovima;
32) operativna infrastruktura obuhvata lučka postrojenja, operativnu obalu, privezišta, objekte i opremu namijenjenu pretovaru brodova (lučke gatove, ro-ro rampe, opremu za vezivanje brodova, bokobrane, bitve i slično), lučke, drumske i željezničke saobraćajnice, elektro-energetsku, telekomunikacionu, vodovodnu i kanalizacionu mrežu i cjevovode unutar luke, koju je koncesionar dobio na korišćenje;
33) osnovne lučke usluge su:
- vezivanje;
- rukovanje teretom;
- putničke usluge;
- snabdijevanje gorivom;
- sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta;
- pilotaža;
- tegljenje;
34) osnovna infrastruktura obuhvata objekte zaštite luke od vjetrova i visokih valova (lukobrane, nasipe i slično), lučke, drumske i željezničke saobraćajnice, elektroenergetsku, telekomunikacionu, vodovodnu i kanalizacionu mrežu i cjevovode unutar luke koja se može koristiti pod jednakim uslovima;
35) ostaci tereta su ostaci bilo kojeg tereta na brodu, na palubi ili u skladištima ili tankovima, koji ostanu nakon djelatnosti utovara i istovara, uključujući višak ili prosuti teret tokom djelatnosti utovara i istovara, bez obzira na to nalazi li se u mokrom ili suvom stanju ili je sadržan u vodi od ispiranja, isključujući teretnu prašinu koja ostaje na palubi nakon metenja ili prašinu na spoljnjim površinama broda;
36) pasivno ulovljen otpad je otpad sakupljen u mrežama tokom ribolovnih operacija;
37) Port Community System (PCS) predstavlja digitalnu lučku infrastrukturu i neutralnu i otvorenu elektronsku platformu koja omogućava inteligentnu i bezbjednu razmjenu informacija između javnih i privatnih subjekata, optimizujući, upravljajući i automatizujući lučke i logističke procese putem jedinstvene predaje podataka i povezivanja transportnih i logističkih lanaca;
38) pilotaža je usluga davanja stručnih savjeta ili vođenja plovnog objekta, koju pruža pilot kako bi se omogućio siguran ulazak ili izlazak plovnog objekta u ili iz luke i sigurno manevrisanje unutar luke;
39) plovni put za pristup je pristup luci plovnim putem sa otvorenog mora. kao što su lučki prilazi, otvoreni dijelovi luke, rijeke, morski kanali i fjordovi ukoliko je taj plovni put u nadležnosti Organa uprave ili Pravnog lica;
40) pomorski saobraćaj na kratkim relacijama je prevoz tereta i putnika morskim putem između luka koje su u Evropi ili između tih luka i luka u neevropskim zemljama koje imaju obalu sa zatvorenim morima koja se graniče sa Evropom;
41) pomoćne lučke usluge su:
- privredne djelatnosti koje se obavljaju u lukama i koje su neposredno u funkciji obavljanja osnovnih lučkih djelatnosti i sa njima su u logističkoj, tehnološkoj ili ekonomskoj vezi (fumigacija i deratizacija, pranje brodske robe. pomorske agencije, špedicije, zastupanja u carinskim i poreskim postupcima, poslovi kontrole količine i kvaliteta robe i ostale djelatnosti isporuke dobara i pružanja usluga manjeg obima);
- privredne djelatnosti koje se obavljaju u lukama, a nijesu neposredno u funkciji obavljanja osnovnih lučkih djelatnosti;
42) pružalac lučkih usluga je privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik koji za naknadu pruža ili namjerava da pruža jednu ili više vrsta lučkih usluga;
43) putničke usluge su organizacija, prihvat i otprema putnika, njihovog prtljaga i njihovih vozila između plovnog objekta kojim se prevoze i obale, a uključuje i obradu ličnih podataka i prevoz putnika unutar određenog putničkog terminala;
44) redovna pristajanja u luku su ponavljajuća putovanja istog broda koja čine stalni uzorak između utvrđenih luka ili niz putovanja od i do iste luke bez međupristajanja;
45) rekreativni plovni objekat je brod bilo koje vrste dužine trupa od 2,5 metara ili više. nezavisno o pogonu, namijenjen sportu ili razonodi i koji se ne koristi za trgovinu;
46) ribarska luka je luka ili dio luke namijenjena za smještaj, čuvanje, zaštitu, održavanje, popravku, opremanje i sidrenje ribarskih brodova i čamaca, iskrcaj i plasman ulova;
47) ribarski plovni objekat je bilo koji brod opremljen ili korišćen u komercijalne svrhe za ulov ribe ili drugih živih organizama iz mora;
48) ro-ro rampa je objekat namijenjen za komercijalni pretovar brodova i služi za iskrcaj i ukrcaj ro - ro brodova ili za savladavanje razlike u visini tereta za potrebe kretanja vozila sa jednog nivoa na drugi;
49) rukovanje teretom je organizacija i rukovanje teretom između plovnih objekata kojim se teret prevozi i obale, bilo za uvoz, izvoz ili prevoz tereta, uključujući obradu, privezivanje, odvezivanje, slaganje tereta, prevoz i privremeno skladištenje tereta na odgovarajućem terminalu za rukovanje teretom, a direktno povezano sa prevozom tereta, kao i skladištenje, pražnjenje, ponovno pakovanje ili bilo koju drugu uslugu sa dodatom vrijednošću povezanu sa teretom kojim se rukuje;
50) sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta je prihvat brodskog otpada i ostataka tereta upotrebom postrojenja koje je fiksno, plutajuće ili prenosno i koje može prihvatiti brodski otpad ili ostatke tereta;
51) servisno privezište je jedinstven prostor upotrebljive obale dužine do 50 metara, opremljen opremom za dizanje, spuštanje i izvlačenje plovila, uz koji se nalazi kopneni dio privezišta maksimalne površine do 1000 m2, te dio morskog akvatorijuma, koji služi obavljanju djelatnosti servisiranja plovnih objekata i namijenjen je pristajanju plovila radi servisa;
52) sidrište je dio morskog akvatorijuma namijenjen za sidrenje i/ili vezivanje plovnih objekata;
53) sidrište luke je dio područja luke na kojem je dozvoljen boravak plovnih objekata u očekivanju slobodnog veza u luci. očekivanju spremnosti tereta ili radi obavljanja ukrcaja i iskrcaja roba i/ili putnika kao i za smjenu posade, snabdijevanja plovnog objekta, dostave rezervnih djelova i drugih uobičajenih potreba plovnog objekta, koje može biti opremljeno za vezivanje;
54) snabdijevanje gorivom je snabdijevanje plovnih objekata čvrstim, tečnim ili gorivom u gasovitom stanju ili bilo kojim drugim izvorom energije za pogon plovnih objekata i za njihovo opšte ili posebno snabdijevanje energijom za vrijeme boravka na vezu;
55) tegljenje je pomoć plovnom objektu vučom i/ili potiskivanje kako bi se omogućio siguran ulazak ili izlazak iz luke ili sigurna plovidba unutar luke pružanjem pomoći u manevrisanju plovnim objektom;
56) trgovačka luka je luka namijenjena za smještaj, operacije rukovanja teretom, putničke usluge, zaštitu i sidrenje brodova, kao i obavljanje drugih djelatnosti koje su sa tim uslugama u privrednoj, saobraćajnoj ili tehnološkoj vezi;
57) ugovor o pružanju lučke usluge je formalan i pravno obavezujući ugovor ili akt sa jednakom pravnom snagom zaključen između Organa uprave, odnosno Pravnog lica i pružalaca lučkih usluga, nezavisno od načina izbora pružalaca lučkih usluga;
58) upravljačko tijelo luke je javni organ ili privatno društvo koje u skladu sa ovim zakonom ima za cilj da zajedno sa drugim djelatnostima ili bez njih, vodi lučku infrastrukturu ili upravlja sa njom i izvršava jedan ili više sljedećih zadataka u dotičnoj luci: koordinaciju lučkog saobraćaja, upravljanje lučkim saobraćajem, koordinaciju aktivnosti operatera prisutnih u dotičnoj luci i kontrolu aktivnosti operatera prisutnih u dotičnoj luci;
59) vezivanje je usluga privezivanja i odvezivanja, uključujući premještanje uz obalu, potrebno za sigurno upravljanje plovnim objektom u luci ili na vodnom putu za pristup luci;
60) vojna luka je luka namijenjena za smještaj, čuvanje, zaštitu, održavanje, popravku i sidrenje ratnih brodova i plovnih objekata Vojske Crne Gore i stranih ratnih brodova uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove odbrane;
61) privezište (mandrać) je posebno izgrađeni jedinstven prostor upotrebljive obale dužine do 50 metara sa pripadajućim sidrenim sistemom i dijelom morskog akvatorijuma, sa direktnim pješačkim pristupom do plovnih objekata, koje služi za privez čamaca i jahti;
62) RO-RO privezište je posebno izgrađeni jedinstven prostor upotrebljive obale prilagođen za prihvat RO-RO brodova;
63) suvi vez predstavlja dio prostora na kopnu, koji je namijenjen za skladištenje odnosno odlaganje plovnih objekata, u cilju čuvanja ili servisiranja (suvi vez može biti na otvorenom odnosno zatvorenom prostoru);
64) vez je prostor u luci. na privezištu, obali odnosno na sidrištu koji je opremljen sa odgovarajućom infrastrukturom i namijenjen pristajanju, vezivanju i boravku plovnih objekata.
II. PODJELA LUKA
Podjela luka prema vrsti pomorskog saobraćaja
Član 8
Prema vrsti pomorskog saobraćaja, luke se dijele na luke otvorene za međunarodni pomorski saobraćaj i luke otvorene za unutrašnji pomorski saobraćaj.
Luka otvorena za međunarodni pomorski saobraćaj koristi se i za unutrašnji pomorski saobraćaj.
Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), određuje luke i propisuje uslove za luke iz stava 1 ovog člana.
Podjela luka prema namjeni
Član 9
Prema namjeni luke se dijele na:
1) trgovačke luke;
2) luke nautičkog turizma - marine:
3) brodogradilišne luke;
4) ribarske luke;
Uslove koje moraju ispunjavati luke iz stava 1 ovog člana, propisuje Vlada.
Odluku o namjeni luka iz stava 1 ovog člana, donosi Vlada.
Dio luke iz stava 1 ovog člana, može da bude namijenjen za potrebe odbrane i bezbjednosti.
Odluku o namjeni dijela luke iz stava 1 ovog člana, za potrebe odbrane i bezbjednosti donosi Vlada.
Djelovi luke
Član 10
Luke iz člana 8 ovog zakona, mogu da imaju sljedeće djelove:
- operativni dio luke;
- komunalni dio luke;
- ribarski dio luke;
- nautički dio luke.
Pri određivanju namjene djelova luke iz stava 1 ovog člana, u kojima ne postoje definisane prostorne, tehnološke i organizacione cjeline - terminali, obezbjeđuje se prije svega operativni dio luke za potrebe obavljanja unutrašnjeg pomorskog saobraćaja, a nakon toga komunalni i ribarski dio luke.
Granice i režim korišćenja pojedinih dijelova luke propisuje Vlada.
Operativni dio luke
Član 11
Operativni dio luke je namijenjen isključivo obavljanju lučkih operacija (rukovanje teretom, ukrcaj, iskrcaj putnika, snabdijevanje, tegljenje, pilotaža), sa pristupnom infrastrukturom i bezbjednosnim zonama.
Na operativnom dijelu luke može se odrediti iskrcajno mjesto za ribarske plovne objekte u skladu sa propisom kojim je uređen prostor.
Komunalni dio luke
Član 12
Komunalni dio luke je namijenjen za vez plovnih objekata i dijeli se na:
- vez plovnih objekata registrovanih za privredne svrhe; i
- vez čamaca registrovanih za lične potrebe.
Na komunalnom dijelu luke namijenjenom za privredne svrhe dozvoljeno je obavljanje djelatnosti ukrcaja i iskrcaja lica i stvari odnosno iznajmljivanje plovnog objekta, u skladu sa namjenom plovnog objekta za koji je ugovor o vezu zaključen.
Koncesionar luke može zaključiti ugovor o vezu isključivo sa vlasnikom plovnog objekta za plovni objekat, koji pretežno boravi na tom području i upisan je u upisnik nadležne i područne organizacione jedinice organa Ministarstva (u daljem tekstu: Lučka kapetanija).
Prednost za dobijanje jednog veza imaju vlasnici plovnih objekata koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi.
Prilikom dodjele pojedinog veza na komunalnom dijelu luke plovni objekti se grupišu prema dužini i namjeni.
Koncesionar luke dužan je da javno objavi listu zaključenih ugovora o vezu i listu čekanja koja sadrži podatke o imenu ili oznaci plovnog objekta i njegovom vlasniku.
Uslove, kriterijume i način postupka za ostvarivanje prava na vez u komunalnom dijelu luke propisuje Ministarstvo.
Nautički dio luke
Član 13
Nautički dio luke (marina) je namijenjen za vez jahti i čamaca.
Ribarski dio luke
Član 14
Ribarski dio luke je namijenjen za vez ribarskih brodova i čamaca, a sastoji se od operativne obale i stalnog veza za ribarske brodove i čamce.
Obala iz stava 1 ovog člana, namijenjena je isključivo za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj ulova ribe i drugih morskih organizama ili njihovih proizvoda iz privrednog ribolova na moru.
Odluku o proglašenju obale iz stava 1 ovog člana, određivanju njenih granica i radnog vremena, uslovima i načinu korišćenja donosi Vlada.
Obala iz stava 1 ovog člana, mora da bude posebno označena.
Uz svako iskrcajno mjesto na obali iz stava 1 ovog člana potrebno je navesti podatke koji moraju da budu javno dostupni.
Koncesionar može da zaključi ugovor o vezu isključivo sa vlasnikom ribarskog broda odnosno čamca, koji pretežno boravi na tom području i upisan je u upisniku nadležne Lučke kapetanije.
Prednost za dobijanje jednog veza u ribarskom dijelu luke ima vlasnik ribarskog broda odnosno čamca koji ima prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi.
Podjela luka prema značaju
Član 15
Prema značaju luke se dijele na:
1) luke od nacionalnog značaja; i
2) luke od lokalnog značaja.
Luke iz stava 1 ovog člana, određuje Vlada u skladu sa strategijom razvoja luka, planovima ulaganja u luke, planovima prostornog planiranja i pravilima o tržišnoj konkurenciji.
III. UPRAVLjANjE LUKAMA
Nacionalni savjet za luke
Član 16
Radi strateškog planiranja i koordinacije politike razvoja luka Vlada osniva Nacionalni savjet za luke (u daljem tekstu: Nacionalni savjet).
Nacionalni savjet:
1) izrađuje i predlaže nacionalnu politiku luka;
2) promoviše razvoj digitalne lučke infrastrukture;
3) obezbjeđuje uključivanje svih relevantnih javnih i privatnih aktera;
4) nadzire izradu i sprovođenje master planova luka;
5) predlaže investicione projekte i mjere podsticaja;
6) obavlja i druge poslove.
Nacionalni savjet ima 11 članova i biraju se na period od četiri godine i mogu biti birani najviše dva puta.
Nacionalni savjet čini po jedan predstavnik: organa državne uprave nadležnog za poslove pomorstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), organa državne uprave nadležnih za unutrašnje poslove, finansije, prostornog planiranja, ekologije, saobraćaja, organa uprave, organa uprave nadležnog za poslove carina, pravnog lica, nevladinih organizacija (NVO), luka od nacionalnog značaja. Privredne komore i lokalnih zajednica.
Za člana Nacionalnog savjeta može biti izabrano lice koje, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ima:
1) najmanje VI nivo kvalifikacije obrazovanja;
2) pet godina radnog iskustva.
Rad članova Nacionalnog savjeta u vršenju poslova utvrđenih ovim zakonom ne smije biti predmet nezakonitog i nedozvoljenog uticaja.
Za člana Nacionalnog savjeta ne može biti birano lice koje je pravosnažno osuđeno za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti i za koje je propisana kazna zatvora i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa zakonom.
Radom Nacionalnog savjeta rukovodi predsjednik koji se bira iz reda članova Nacionalnog savjeta, većinom glasova od ukupnog broja članova Nacionalnog savjeta.
Nevladina organizacija može da predloži kandidata za člana Komisije ako je upisana u registar kod nadležnog organa državne uprave, ako u aktu o osnivanju i statutu ima utvrđene djelatnosti i ciljeve u oblasti pomorstva i da je u posljednje tri godine imalo projekat iz oblasti pomorstva i ako je predala poreskom organu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha).
Član Nacionalnog savjeta može biti razriješen prije isteka vremena na koji je izabran:
1) na lični zahtjev;
2) zbog trajnog gubitka radne sposobnosti;
3) ako se naknadno utvrdi da ne ispunjava uslove iz stava 5 ovog člana ili više nije
predstavnik organa ili drugog subjekta koji ga je imenovao u Nacionalnom savjetu;
4) ako povrijedi odredbe ovog zakona i poslovnik o radu Nacionalnog savjeta.
Članovi Nacionalnog savjeta za svoj rad imaju pravo na naknadu koju utvrđuje Vlada, a po pribavljenoj potvrdi o raspoloživim sredstvima od organa državne uprave nadležnog za poslove finansija.
Bliži sastav, mandat i druga pitanja od značaja za rad Nacionalnog savjeta propisuje Vlada.
Upravljanje lukama
Član 17
Upravljanje lukama od nacionalnog i lokalnog značaja odnosi se na postupak dodjele prava korišćenja luka i lučkih usluga u skladu sa ovim zakonom.
Lukama od nacionalnog značaja upravlja Organ uprave u skladu sa ovim zakonom.
Lukama od lokalnog značaja upravlja Pravno lice u skladu sa ovim zakonom.
Lučkim uslugama u lukama iz stava 2 ovog člana upravlja Organ uprave.
Lučkim uslugama u lukama iz stava 3 ovog člana upravlja Pravno lice, osim uslugama iz stava 6 ovog člana.
Organ uprave upravlja lučkim uslugama - pilotažom i tegljenjem, bez obzira na značaj luke.
Organ uprave i Pravno lice
Član 18
Organ uprave i Pravno lice vrše upravne i sa njima povezane stručne poslove, koji se odnose na:
1) staranje o izgradnji, rekonstrukciji, održavanju i upravljanju lukom ili djelom luke koja nije data na korišćenje u skladu sa zakonom;
2) kontrolu i nadzor nad izgradnjom, rekonstrukcijom, održavanjem i korišćenjem luke ili dijela luke, pružanjem lučkih usluga i obavljanjem ostalih djelatnosti u luci, koje su date na korišćenje:
3) obezbjeđenje uslova za obavljanje pomorskog saobraćaja i lučkih usluga u luci i na sidrištu luke;
4) pripremu planova razvoja luka;
5) obezbjeđenje poslovanja luke u skladu sa tržišnim principima;
6) utvrđivanje maksimalnog iznosa naknade za lučke usluge na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način, uz proporcionalnost troškova u odnosu na pruženu uslugu;
7) kontrolu izvršavanja ugovora u skladu sa ovim zakonom;
8) regulaciju i koordinaciju odnosa i aktivnosti između privatnih partnera koji imaju zaključene ugovore o korišćenju luka;
9) donošenje rješenja o plaćanju naknade za upotrebu operativne obale, sidrišta i ležarinu plovnih objekata;
10) definisanje osnovne i operativne lučke infrastrukture u lukama od nacionalnog značaja i u lukama od lokanog značaja, u kojima djelatnosti obavljaju dva i više lučkih operatora;
11) donošenje Plana prostorne organizacije;
12) kontrolu rada svih privrednih subjekata na lučkom području i usklađenost njihovog rada sa ovim zakonom, odnosno ugovorom o koncesiji;
13) zabranu rada onim privrednim subjektima kod kojih je, prilikom inspekcijskog nadzora, utvrđeno da nemaju potpisane ugovore o koncesiji, a pružaju lučke usluge;
14) konsultativnu ulogu u slučaju formalnih prigovora na pružanje lučkih usluga i koordinaciju između pružalaca lučkih usluga i tijela odgovornog za rješavanje prigovora, kao i druge poslove u skladu sa zakonom.
Organ uprave vrši poslove uspostavljanja i održivosti PCS u lukama od nacionalnog značaja.
Sredstva za obavljanje poslova
Član 19
Sredstva za obavljanje poslova Organa uprave obezbjeđuju se u Budžetu Crne Gore (u daljem tekstu: Budžet) po osnovu:
1) naknade ostvarene od ugovora o koncesiji;
2) naknade za upotrebu lučke infrastrukture;
3) drugih izvora u skladu sa zakonom.
Sredstva za obavljanje poslova u lukama od lokalnog značaja Pravno lice obezbjeđuje iz:
1) naknade ostvarene od ugovora o koncesiji;
2) naknade za upotrebu lučke infrastrukture;
3) drugih izvora u skladu sa zakonom.
U skladu sa ugovorom o koncesiji, koncesionar plaća naknadu za korišćenje luke, odnosno za obavljanje usluga u luci.
Dio naknade iz stava 1 ovog člana, usmjerava se jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se luka nalazi, u skladu sa zakonom koji uređuje finansiranje jedinica lokalne samouprave.
Naknade koje plaćaju korisnici usluga u lukama
Član 20
Korisnici usluga u lukama plaćaju:
1) naknade za upotrebu lučke infrastrukture, i to za: upotrebu operativne obale, sidrište luke i ležarinu;
2) naknade za lučke usluge.
Plaćanje naknade za upotrebu operativne obale isključuje obavezu plaćanja naknade za ležarinu broda ili drugog plovnog objekta i obratno za taj vremenski period.
Naknade iz stava 1 tačka 1 ovog člana, ne plaćaju ratni i javni plovni objekti crnogorske državne pripadnosti, kao ni strani ratni brodovi i brodovi kada borave u luci, radi iskrcavanja spašenih brodolomnika, umrlih ili bolesnih lica i njihovih pratilaca za vrijeme dok traju te radnje.
Visinu naknada iz stava 1 tačka 1 ovog člana, propisuje Ministarstvo u zavisnosti od namjene luke. značaja luke, vrste pomorskog saobraćaja i stanja lučke infrastrukture i drugih elemenata.
Namjena naknada za upotrebu lučke infrastrukture
Član 21
Naknade iz člana 20 stav 1 tačka 1 ovog zakona, za luke od nacionalnog značaja su prihod Budžeta, a za luke od lokalnog značaja Pravnog lica. Naknade iz člana 20 stav 1 tačka 1 ovog člana, koriste se za:
1) investiciono održavanje i izgradnju osnovne infrastrukture;
2) jaružanje u luci i na sidrištu luke.
Naknada za upotrebu operativne obale
Član 22
Naknada za upotrebu operativne obale plaća se za korišćenje luke u svrhu ukrcaja i iskrcaja tereta, putnika i vozila sa uređenih lučkih površina.
Naknada iz stava 1 ovog člana, može da se odredi u zavisnosti od količine i vrste tereta, odnosno broja putnika i vozila ili dužine obale odnosno plovnog objekta.
Naknade iz stava 1 ovog člana, plaća vlasnik plovnog objekta ili brodar koji koristi luku.
Naknada za ležarinu
Član 23
Naknada za ležarinu plovnih objekata plaća se za korišćenje luke u bilo koju svrhu osim radi ukrcaja i iskrcaja tereta, putnika i vozila sa uređenih lučkih površina.
Naknada iz stava 1 ovog člana, može se odrediti samo u odnosu na vrijeme tokom kojeg brod koristi luku i na dužinu i namjenu broda.
Naknada iz stava 1 ovog člana, ne plaća se za vrijeme za koje se plaća naknada za upotrebu operativne obale.
Naknade iz stava 1 ovog člana, plaća vlasnik plovnog objekta ili brodar koji koristi luku.
Naknada za sidrište luke
Član 24
Naknada za upotrebu sidrišta luka naplaćuje se za brod ili drugi plovni objekat koji koristi sidrište luke.
Naknada iz stava 1 ovog člana, može da se odredi samo u odnosu na vrijeme tokom kojeg plovni objekat koristi luku i u zavisnosti od dužine i namjene.
Naknade iz stava 1 ovog člana, plaća vlasnik plovnog objekta ili brodar koji koristi luku.
Nalog za plaćanje naknade za upotrebu lučke infrastrukture
Član 25
Naknade za upotrebu lučke infrastrukture plaćaju se na osnovu naloga za plaćanje.
Sadržaj i obrazac naloga iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Naknada za lučku uslugu
Član 26
Naknadu za lučku uslugu korisnici lučkih usluga plaćaju koncesionaru za usluge koje im koncesionar isporuči na osnovu ugovora o koncesiji.
Koncesionar određuje naknadu za lučku uslugu koja ne može da bude veća od iznosa naknade koju je odredio Organ uprave, odnosno Pravno lice, i o tome ih obavještava.
Pri određivanju maksimalnog iznosa naknada Organ uprave, odnosno Pravno lice, treba da vodi računa da ne ugrozi poslovanje koncesionara i privredni interes Crne Gore.
Ugovorom o koncesiji moraju se predvidjeti način i rokovi izmjene najviših iznosa lučkih naknada.
IV. KORIŠĆENjE LUKE ILI DIJELA LUKE, LUČKE INFRASTRUKTURE I SUPRASTRUKTURE I PRUŽANjE LUČKIH USLUGA - RUKOVANjE TERETOM I PUTNIČKE USLUGE
Primjena propisa za dodjelu koncesije
Član 27
Pravo korišćenja luke ili dijela luke, lučke infrastrukture i suprastrukture, pravo pružanja lučkih usluga - rukovanje teretom i putničke usluge i pravo izgradnje, rekonstrukcije i održavanja luke ili dijela luke, lučke infrastrukture i suprastrukture stiče se dodjelom koncesije u skladu sa zakonom kojim je uređeno javno-privatno partnerstvo.
Zabranjeno je korišćenje luke ili dijela luke. lučke infrastrukture i suprastrukture, pružanje lučkih usluga - rukovanje teretom i putničke usluge i izgradnja, rekonstrukcija i održavanje luke ili dijela luke, lučke infrastrukture i suprastrukture ako nije u skladu sa stavom 1 ovog člana.
Dodjela koncesije Privrednom društvu
Član 28
Izuzetno od člana 27 ovog zakona, za pravo korišćenja već izgrađene luke ili dijela luke, lučke infrastrukture i suprastrukture, pravo pružanja lučkih usluga - rukovanje teretom i putničke usluge i pravo izgradnje, rekonstrukcije i održavanja luke ili dijela luke. lučke infrastrukture i suprastrukture, koncesija se može dodijeliti privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu države ili drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili vrši javna ovlašćenja (u daljem tekstu: Privredno društvo), na osnovu odluke Vlade, bez sprovođenja postupka javnog poziva u skladu sa ovim zakonom.
Dodjela koncesije iz stava 1 ovog člana dozvoljena je isključivo kada je to neophodno radi zaštite javnog interesa, naročito zbog:
1) obezbjeđenja kontinuiteta obavljanja lučkih djelatnosti;
2) zaštite i upravljanja infrastrukturom i suprastrukturom od strateškog značaja;
3) zaštite, očuvanja i unapređenja državne imovine, uključujući sprečavanje njenog propadanja, devastacije, oštećenja, smanjenja vrijednosti ili gubitka funkcionalnosti;
4) ispunjavanja međunarodnih obaveza države u oblasti pomorske sigurnosti;
5) sprječavanja prekida u funkcionisanju luke, kada drugi privredni subjekti ne mogu obezbijediti sigurnost, stabilnost i kontinuitet obavljanja djelatnosti.
U slučaju dodjele koncesije iz stava 1 ovog člana Vlada mora imati presudan uticaj kako na strateške ciljeve tako i na značajne odluke Privrednog društva.
Predlog za donošenje odluke Vlade
Član 29
Vlada donosi odluku iz člana 28 ovog zakona na osnovu predloga Organa uprave, odnosno Pravnog lica, a na zahtjev Privrednog društva. Predlog iz stava 1 ovog člana sadrži:
1) opis državne lučke infrastrukture i suprastrukture koja se daje u koncesiju;
2) obrazloženje javnog interesa, uključujući razloge zaštite državne imovine;
3) predlog obima korišćenja i koncesionih prava;
4) procjenu finansijskih, ekonomskih i budžetskih efekata;
5) procjenu rizika po bezbjednost plovidbe i funkcionisanje luke:
6) analizu usklađenosti sa razvojnim i prostornim planovima;
7) analizu usklađenosti sa propisima o državnoj pomoći i zaštiti konkurencije;
8) procjenu nužnosti i proporcionalnosti dodjele koncesije bez javnog poziva.
Organ uprave, odnosno Pravno lice dužan je da uz predlog priloži izvještaj o provjeri uslova iz člana 30 ovog zakona.
Ispunjenost uslova Privrednog društva
Član 30
Prije odlučivanja o dodjeli koncesije iz člana 28 ovog zakona, Organ uprave, odnosno Pravno lice utvrđuje da li Privredno društvo ispunjava sljedeće uslove:
1) tehničku sposobnost za upravljanje infrastrukturom i suprastrukturom;
2) postojanje adekvatnog stručnog, sertifikovanog i ovlašćenog kadra;
3) finansijsku sposobnost za obavljanje djelatnosti i održavanje lučke imovine;
4) organizacionu sposobnost i implementiran sistem upravljanja sigurnošću;
5) urednost poslovanja i izmirene poreske obaveze;
6) da preuzimanjem upravljanja neće doći do ugrožavanja, propadanja, devastacije ili smanjenja vrijednosti državne imovine.
Ispunjenost uslova iz stava 1 ovog člana Organ uprave, odnosno Pravno lice vrši na osnovu dokumentacije i neposrednim uviđajem.
Ako Privredno društvo ne ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana, ne može mu se dodijeliti koncesija.
Sadržaj odluke Vlade o dodjeli koncesije
Član 31
Odluka Vlade iz člana 28 ovog zakona naročito sadrži:
1) naziv i sjedište privrednog društva;
2) opis državne lučke infrastrukture i suprastrukture koja se daje u koncesiju;
3) djelatnosti koje koncesionar može obavljati;
4) obim i granice koncesionog područja;
5) rok trajanja koncesije na period do 30 godina;
6) iznos fiksne i varijabilne koncesione naknade ili osnov za njihovo određivanje;
7) obaveze koncesionara u pogledu zaštite, održavanja, očuvanja i unapređenja državne imovine;
8) instrumente obezbjeđenja izvršenja obaveza;
9) obaveze izvještavanja i nadzora;
10) razloge javnog interesa, uključujući razloge zaštite državne imovine;
11) uputstvo o pravnom lijeku;
12) uputstvo o potencijalnoj raspodjeli odgovornosti u slučaju budućih zahtjeva, potrebe za investicijama nakon novih zakonskih rješenja, postizanja ciljeva zaštite životne sredine i slično.
Ugovor o koncesiji
Član 32
Na osnovu odluke Vlade iz člana 28 ovog zakona, Organ uprave, odnosno Pravno lice zaključuje ugovor o koncesiji sa Privrednim društvom. Ugovor o koncesiji obavezno sadrži:
1) obavezu koncesionara da čuva, održava, zaštiti i unapređuje državnu imovinu, uz zabranu njene devastacije i neadekvatnog korišćenja;
2) plan održavanja, rekonstrukcije i investicija;
3) instrumente obezbjeđenja izvršenja obaveza (bankarske garancije, polise osiguranja i sl.);
4) mehanizme nadzora i redovnog izvještavanja;
5) uslove za vraćanje imovine po prestanku koncesije.
Odluka Vlade i ugovor o koncesiji objavljuju se u „Službenom listu Crne Gore" i upisuju u Registar koncesija.
Podaci iz ugovora su javni, osim djelova koji predstavljaju poslovnu tajnu u skladu sa zakonom.
Obaveza zaštite državne imovine
Član 33
Privredno društvo iz člana 32 ovog zakona dužno je da lučko područje i lučku infrastrukturu koristi, održava i štiti sa pažnjom dobrog privrednika i u skladu sa njenom namjenom.
Lučko područje i lučka infrastruktura mora se koristiti tako da se:
1) obezbijedi očuvanje i funkcionalnost imovine;
2) spriječi propadanje, devastacija, oštećenje ili smanjenje vrijednosti;
3) obezbijedi racionalna i održiva upotreba;
4) obezbijedi kontinuitet pružanja djelatnosti od javnog interesa;
5) ne ugrožava sigurnost plovidbe i zaštita životne sredine.
Postupanje suprotno ovom članu predstavlja povredu javnog interesa i osnov je za mjere nadzora i druge postupke u skladu sa ovim zakonom.
Privredno društvo dužno je da Organu uprave, odnosno Pravnom licu bez odlaganja prijavi svaku opasnost, štetu ili rizik po državnu imovinu.
Oduzimanje koncesije
Član 34
Koncesija dodijeljena u skladu sa članom 28 ovog zakona oduzima se ako Privredno društvo:
1) ne izvršava obaveze iz ugovora o koncesiji;
2) koristi državnu imovinu suprotno njenoj namjeni;
3) postupa na način koji dovodi do oštećenja, devastacije, propadanja ili smanjenja vrijednosti državne lučke imovine;
4) ugrozi sigurnost plovidbe, sigurnost u luci ili zaštitu životne sredine;
5) ne održava lučku infrastrukturu;
6) ne izvršava finansijske obaveze iz ugovora, uključujući plaćanje koncesione naknade;
7) dostavi netačne podatke od značaja za zaključenje ili sprovođenje ugovora o koncesiji;
8) ne postupi po rješenju Organa uprave, odnosno Pravnog lica kojim se nalaže otklanjanje nepravilnosti;
9) onemogućava vršenje nadzora ili ne dostavlja propisane izvještaje;
10) ne ispunjava uslove iz člana 30 ovog zakona.
Nedozvoljena državna pomoć
Član 35
Osim u slučaju iz člana 34 ovog zakona koncesija se oduzima i ako Agencija za zaštitu konkurencije u postupku nadzora utvrdi da koncesija predstavlja nedozvoljenu državnu pomoć koja se ne može uskladiti sa propisima o državnoj pomoći.
Rješenje Organa uprave, odnosno Pravnog lica o oduzimanju koncesije
Član 36
Oduzimanje koncesije vrši se rješenjem Organa uprave, odnosno Pravnog lica koje sadrži:
1) razloge oduzimanja;
2) nalog za prestanak korišćenja državne lučke imovine;
3) rok i uslove za predaju imovine;
4) obavezu naknade štete, ako je primjenjivo;
5) uputstvo o pravnom lijeku.
Vraćanje koncesionog područja
Član 37
Privredno društvo je dužno da koncesiono područje koje je dobilo u koncesiju vrati u stanju koje odgovara redovnom održavanju i pravilnoj upotrebi, bez odlaganja, a najkasnije u roku određenom rješenjem o oduzimanju koncesije.
Prestanak prava korišćenja koncesionog područja
Član 38
Oduzimanjem koncesije prestaje pravo korišćenja koncesionog područja i sva prava iz ugovora o koncesiji, a ne utiče na obavezu koncesionara da nadoknadi štetu nanesenu državnoj imovini.
Objavljivanje u Službenom listu
Član 39
Rješenje o oduzimanju koncesije objavljuje se u „Službenom listu Crne Gore" i upisuje u Registar koncesija.
V. PRUŽANjE LUČKIH USLUGA I FINANSIJSKA TRANSPARENTNOST
Postupak za izdavanje odobrenja za pružanje osnovnih lučkih usluga
Član 40
Postupak za izdavanje odobrenja za pružanje osnovnih lučkih usluga pokreće se na zahtjev privrednog društva, pravnog lica ili preduzetnika.
Organ uprave ili Pravno lice može da objavi javni poziv za dodjelu odobrenja za pojedine kategorije lučkih usluga, kada je to potrebno radi organizacije i nesmetanog funkcionisanja rada u luci.
Zahtjev iz stava 1 ovog člana se podnosi u pisanom ili elektronskom obliku.
Organ uprave može, radi ispunjenja javnog interesa - sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života i imovine, kao i održavanja reda u pomorskom saobraćaju, obavljati lučke usluge tegljenja u svim lukama, bez obzira na njihov značaj.
Uslovi za dobijanje odobrenja
Član 41
Ispunjenost uslova za izdavanje odobrenja iz člana 40 ovog zakona utvrđuje Organ uprave odnosno Pravno lice.
Odobrenje se izdaje na zahtjev privrednog društva, pravnog lica ili preduzetnika koji osim uslova iz člana 55 ovog zakona, ispunjava i sljedeće uslove:
1) da je registrovan u Centralnom registru privrednih subjekata za obavljanje djelatnosti koja odgovara lučkoj usluzi;
2) da mu u posljednje tri godine nije oduzeto odobrenje za istu lučku uslugu, osim ako je od oduzimanja protekao rok od najmanje tri godine;
3) da odgovorna lica nijesu pravosnažno osuđena za krivična djela koja bi ih činila nepodobnim za obavljanje djelatnosti;
4) da ispunjava posebne uslove za specifične lučke usluge, kada je to primjenjivo.
Dokazi o ispunjenosti uslova
Član 42
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja prilažu se dokazi o ispunjenosti uslova iz čl. 41 i 55 ovog zakona.
Provjera ispunjenosti uslova
Član 43
Postupak provjere i ispunjenosti uslova iz člana 41 ovog zakona provjerava Organ uprave, odnosno Pravno lice.
Organ uprave, odnosno Pravno lice po potrebi vrši neposredni uviđaj, tehnički pregled opreme i plovila, kao i provjeru kadrovske i finansijske sposobnosti.
Ako zahtjev nije potpun, podnosilac se poziva da u ostavljenom roku otkloni nedostatke.
Odluka o zahtjevu
Član 44
Ako su ispunjeni uslovi iz člana 41 ovog zakona, Organ uprave, odnosno Pravno lice, donosi rješenje o izdavanju odobrenja.
Ako uslovi nijesu ispunjeni, donosi se rješenje o odbijanju zahtjeva.
Protiv rješenja može se izjaviti žalba u skladu sa zakonom.
Rješenje o odobrenju
Član 45
Rješenje o odobrenju naročito sadrži:
1) vrstu i obim lučke usluge;
2) uslove obavljanja usluge;
3) rok važenja odobrenja;
4) posebne tehničke i kadrovske zahtjeve;
5) iznos naknade iz člana 46 ovog zakona;
6) uputstvo o pravnom lijeku.
Naknada za odobrenje i godišnja naknada
Član 46
Pružalac lučke usluge je dužan da plati naknadu za izdavanje odobrenja i da plaća godišnju naknadu za korišćenje odobrenja, za period na koji je izdato odobrenje.
Naknade iz stava 1 ovog člana predstavljaju prihod nadležnog organa koji izdaje odobrenje.
Visinu naknade i način njenog plaćanja propisuje Ministarstvo.
Trajanje i obnavljanje odobrenja
Član 47
Odobrenje se izdaje na period do deset godina.
Zahtjev za obnavljanje podnosi se najkasnije 60 dana prije isteka važenja.
Za lučke usluge koje se obavljaju u okviru koncesionog područja, odobrenje ne može važiti duže od roka koncesije.
Dužnosti pružaoca lučkih usluga
Član 48
Pružalac lučkih usluga koji ima odobrenje dužan je da:
1) usluge obavlja u skladu sa propisima i standardima sigurnosti;
2) održava opremu i plovne objekte u ispravnom stanju;
3) poštuje propise o redu u luci i zaštiti životne sredine;
4) vodi propisane evidencije o obavljenim uslugama;
5) dostavlja nadležnom organu podatke i izvještaje propisane aktima Ministarstva:
6) odmah obavijesti nadležni organ o promjenama koje utiču na ispunjenost uslova iz čl. 41 i 55 ovog zakona.
Oduzimanje odobrenja
Član 49
Organ uprave, odnosno Pravno lice može oduzeti odobrenje ako pružalac lučkih usluga:
1) prestane da ispunjava uslove iz člana 37 ovog zakona;
2) ako ne ispunjava, grubo ili ponovljeno krši propise o bezbjednosti. redu u luci ili zaštiti životne sredine;
3) ne postupi po rješenju o otklanjanju nepravilnosti;
4) ne obavlja uslugu duži period bez opravdanog razloga;
5) ima neizmirene obaveze prema upravljaču luke ili nadležnom organu;
6) u postupku provjere dostavi netačne podatke.
Protiv rješenja o oduzimanju odobrenja može se izjaviti žalba u skladu sa zakonom.
Prestanak odobrenja
Član 50
Odobrenje prestaje da važi:
1) istekom roka;
2) na zahtjev privrednog subjekta;
3) brisanjem subjekta iz registra;
4) oduzimanjem odobrenja u skladu sa članom 44 ovog zakona.
Registar izdatih i oduzetih odobrenja
Član 51
Organ uprave, odnosno Pravno lice vodi registar izdatih, obnovljenih i oduzetih odobrenja.
Registar je javan.
Sadržaj registra propisuje Ministarstvo.
Organizacija lučkih usluga
Član 52
Prilikom organizacije pružanja lučkih usluga u lukama primjenjuju se:
- minimalni uslovi za pružanje lučkih usluga:
- ograničenje broja pružalaca usluga;
- obaveze pružanja javnih usluga;
- ograničenja povezana sa unutrašnjim operaterima.
Organ uprave ili Pravno lice može da odluče da neće uvoditi nijedan od uslova iz stava 1 ovog člana na jednu ili više lučkih usluga.
Uslovi pristupa objektima, postrojenjima i opremi luke moraju da budu pravični, razumni i nediskriminirajući.
Nedozvoljeno obavljanje djelatnosti
Član 53
Zabranjeno je svako obavljanje djelatnosti za koju je potrebna koncesija ili odobrenje, a koja se obavlja bez prethodno dodijeljene koncesije ili odobrenja.
Koncesionaru, odnosno pružaocu lučkih usluga zabranjeno je obavljanje djelatnosti izvan obima koncesije odnosno odobrenja.
Obavljanjem djelatnosti izvan obima koncesije, odnosno odobrenja smatra se svako prekoračenje ovlašćenja koja proizlaze iz ugovora o koncesiji, odnosno odobrenja, uključujući bilo koji oblik samovoljnog proširenja primjene tih ovlašćenja.
Zabranjeno je obavljanje bilo koje djelatnosti koja služi ili je neposredno ili posredno usmjerena na nezakonito korišćenje predmeta koncesije, odnosno odobrenja, uključujući korišćenje dobra stečenog nezakonitim korišćenjem predmeta koncesije, odnosno odobrenja za obavljanje druge djelatnosti i/ili sticanje materijalne koristi.
Organ uprave ili Pravno lice ima ovlašćenje da. po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresovanog lica. donese rješenje o zabrani pružanja lučkih usluga subjektu koji nije koncesionar ili pružalac lučkih usluga ili ne ispunjava minimalne uslove propisane ovim zakonom.
Rješenje iz stava 5 ovog člana sprovodi se bez odlaganja.
Pružanje pomoćnih lučkih usluga
Član 54
Pružanje pomoćnih lučkih usluga dodjeljuje se na osnovu dozvole koju izdaje Organ uprave ili Pravno lice na zahtjev privrednog društva, pravnog lica ili preduzetnika.
Dozvola iz stava 1 ovog člana izdaje se privrednom društvu, pravnom licu ili preduzetniku koji osim uslova iz člana 41 ovog zakona, ima zaključen ugovor o pružanju pomoćnih lučkih usluga sa korisnicima luke (brodovlasnik, brodar, kompanija).
Dozvola iz stava 1 ovog člana, izdaje se na period do tri godine.
Organ uprave ili Pravno lice može da objavi javni poziv za dodjelu dozvola za pojedine kategorije pomoćnih lučkih usluga, kada je to potrebno radi organizacije i nesmetanog funkcionisanja rada u luci.
Organ uprave ili Pravno lice može da odbije ili ukine dozvolu iz stava 1 ovog člana, za pružanje pomoćnih lučkih usluga u slučaju:
- neistinitih podataka;
- neispunjavanja ili gubitka minimalnih uslova;
- teže ili ponovljene povrede reda u luci;
- ugrožavanja bezbjednosti; ili
- zagađenja životne sredine i neplaćanje naknada.
Organ uprave ili Pravno lice vodi evidenciju izdatih dozvola iz stava 1 ovog člana, za pružanje pomoćnih lučkih usluga, sa osnovnim podacima (subjekat, vrsta usluge, rok važenja).
Pomoćne lučke usluge koje nijesu neposredno u funkciji obavljanja osnovnih lučkih usluga ne mogu se obavljati u lukama ako se time isključuje ili ograničava obavljanje osnovnih lučkih usluga.
Pružalac pomoćnih lučkih usluga, dužan je da plati naknadu za dobijanje dozvole iz stava 1 ovog člana, i da plaća godišnju naknadu za period na koji je izdata dozvola.
Naknadu iz stava 8 ovog člana, propisuje Ministarstvo i prihod je Budžeta za luke od nacionalnog značaja, odnosno Pravnog lica. za luke od lokalnog značaja i koristi se za održavanje i unapređenje osnovne lučke infrastrukture.
Zabranjeno je obavljanje pomoćnih lučkih usluga ako za obavljanje tih usluga nije izdata dozvola iz stava 1 ovog člana.
Minimalni uslovi za pružanje lučkih usluga
Član 55
Pružalac lučkih usluga, mora da ispunjava minimalne uslove za pružanje lučke usluge.
Minimalni uslovi za pružanje lučkih usluga odnose se na:
1) stručne kvalifikacije pružalaca lučkih usluga i njihovih zaposlenih;
2) finansijsku sposobnost pružalaca lučkih usluga;
3) opremu potrebnu za pružanje odgovarajuće lučke usluge u redovnim i sigurnim uslovima, i sposobnost održavanja te opreme na odgovarajućem nivou;
4) dostupnost odgovarajuće lučke usluge svim korisnicima, na svim vezovima i bez prekida, danju i noću, tokom cijele godine;
5) usklađenost sa uslovima pomorske sigurnosti, bezbjednosne zaštite luke i pristupa luci. njenim postrojenjima, opremi, zaposlenim i drugim licima;
6) usklađenost sa propisima kojima se uređuje zaštita životne sredine;
7) usklađenost sa propisima kojima se uređuju socijalni i radni odnosi i propisima kojima se uređuju uslovi u pogledu broja zaposlenih i uslovi povezani sa satima rada i satima odmora za pomorce;
8) da ima zaposlena lica sa odgovarajućom stručnom spremom, sertifikatima i položenim stručnim ispitima, odnosno da ima zaključen ugovor sa stručnim licem koje posjeduje te kvalifikacije;
9) dobar ugled pružaoca lučke usluge.
Minimalni uslovi moraju da:
1) budu transparentni. objektivni, nediskriminirajući, proporcionalni i odgovarajući za kategoriju i vrstu pojedine lučke usluge;
2) se realizuju do isteka dodijeljenog prava na pružanje lučke usluge.
Ministarstvo može, radi obezbjeđenja potpune usklađenosti sa stavom 2 tačka 7 ovog člana, da obaveže plovne objekte koji se pretežno koriste za tegljenje ili vezivanje u lukama na teritoriji Crne Gore, da nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, plove pod zastavom Evropske unije, o čemu obavještava Evropsku komisiju prije objavljivanja poziva za nadmetanje, odnosno prije uvođenja obaveze plovidbe pod crnogorskom zastavom, ako poziv za nadmetanje nije predviđen.
Organ uprave, odnosno Pravno lice objavljuje na svojoj internet stranici minimalne uslove iz stava 2 ovog člana i postupak dodjele prava na pružanje lučkih usluga pod tim uslovima, najmanje tri mjeseca prije datuma od kojeg ti uslovi postaju primjenjivi.
Postupak za obezbjeđivanje ispunjavanja minimalnih uslova
Član 56
Organ uprave ili Pravno lice. dužno je da sa pružaocima lučkih usluga postupa transparentno. objektivno, nediskriminirajuće i proporcionalno.
Organ uprave ili Pravno lice dodjeljuje ili uskraćuje pravo na pružanje lučkih usluga na osnovu minimalnih uslova iz člana 55 ovog zakona, najkasnije u roku od četiri mjeseca od prijema zahtjeva i potrebne dokumentacije za dodjelu prava.
U slučaju uskraćivanja prava na pružanje lučkih usluga Organ uprave, odnosno Pravno lice, dužno je da sačini obrazloženje o neispunjenosti minimalnih uslova iz člana 55 stav 2 ovoga zakona.
Ograničenje broja pružalaca lučkih usluga
Član 57
Organ uprave, odnosno Pravno lice može da ograniči broj pružalaca lučkih usluga za određenu lučku uslugu, ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uslova:
1) postoji nedostatak ili rezervisana upotreba zemljišta ili obalnog prostora pod uslovom da je ograničenje u skladu sa odlukama ili planovima Organa uprave, odnosno Pravnog lica i prema potrebi, drugih nadležnih državnih organa u skladu sa zakonom;
2) ne postoji ograničenje koje ometa izvršavanje obaveze pružanja javnih usluga iz člana 59 ovog zakona, ili ne postoji ograničenje koje uzrokuje pretjerano visoke troškove u vezi sa izvršavanjem tih obaveza Organu uprave, odnosno Pravnom licu ili korisnicima luke;
3) ne postoji ograničenje koje je suprotno potrebi za obezbjeđivanjem sigurnih ili za zaštitu životne sredine prihvatljivih lučkih operacija;
4) da je značaj lučke infrastrukture ili priroda lučkog saobraćaja takva da djelatnost više pružalaca lučkih usluga u luci ne bi bila moguća.
Organ uprave, odnosno Pravno lice objavljuje svaki predlog ograničenja broja pružalaca lučkih usluga sa obrazloženjem u skladu sa stavom 1 ovoga člana, tri mjeseca prije donošenja odluke o ograničenju broja pružalaca lučkih usluga, radi davanja primjedbi zainteresovanih strana u razumnom roku.
Organ uprave, odnosno Pravno lice na svojoj internet stranici javno objavljuje odluku o ograničenju broja pružalaca lučkih usluga.
Ako Organ uprave, odnosno Pravno lice ustanovi da lučki sektor, zajedno sa svojim lučkim uslugama, sprovodi djelatnost koja je direktno izložena tržišnom takmičenju u tom slučaju ne moraju se objaviti predlog ograničenja broja pružalaca iz stava 2 ovog člana i odluka iz stava 3 ovog člana.
Ako Organ uprave, odnosno Pravno lice odluči da ograniči broj pružalaca lučkih usluga, dužno je da sprovede postupak izbora koji mora da bude otvoren za sve zainteresovane strane, te da bude nediskriminatorski i transparentan.
Organ uprave, odnosno Pravno lice objavljuje informacije o lučkim uslugama koje treba da se pružaju, kao i o postupku izbora, i obezbjeđuje da sve relevantne informacije potrebne za pripremu ponuda za pružanje lučkih usluga budu stvarno dostupne svim zainteresovanim stranama.
Zainteresovanim stranama mora se ostaviti rok za podnošenje prijava iz stava 6 ovog člana, koji ne može biti kraći od 30 dana.
Organ uprave odnosno Pravno lice objavljuje na svojim internet stranicama ili na drugi prikladan način informacije o lučkim uslugama koje se odnose na postupak izbora, i pripremu prijave zainteresovanih strana.
St. 5, 6 i 7 ovog člana ne primjenjuju se u slučajevima iz stava 4 ovog člana, i člana 60 ovoga zakona.
Svako ograničenje ili prestanak prava na pružanje lučke usluge, Organ uprave odnosno Pravno lice dužno je da detaljno obrazloži u skladu sa načelima iz člana 56 stav 1 ovog zakona.
Samostalno pružanje lučkih usluga
Član 58
Ako Organ uprave, odnosno Pravno lice samostalno pruža lučke usluge ili ih pruža pravno lice nad kojim Organ uprave, odnosno Pravno lice obavlja nadzor i postupak iz člana 57 ovog zakona, umjesto Organa uprave, odnosno Pravnog lica može preuzeti Ministarstvo, u cilju izbjegavanja sukoba interesa.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, broj pružalaca lučkih usluga ne smije da bude manji od dva, osim ako je ograničenje broja pružalaca lučkih usluga na jednog pružaoca u skladu sa članom 57 stav 1 ovog zakona.
Obaveza pružanja javne usluge
Član 59
Organ uprave, odnosno Pravno lice, može pružaoce lučkih usluga obavezati na pružanje javnih usluga povezanih sa lučkim uslugama u slučajevima kada je potrebno obezbijediti barem jedan od sljedećih uslova:
1) dostupnost lučke usluge svim korisnicima luke. na svim vezovima i bez prekida danju i noću, tokom cijele godine;
2) dostupnost usluge svim korisnicima pod jednakim uslovima;
3) troškovnu pristupačnost usluge za određene kategorije korisnika:
4) sigurnost, bezbjedonosnu zaštitu ili održivost lučkih operacija;
5) pružanje odgovarajućih javnih usluga prevoza;
6) teritorijalnu povezanost.
Obaveze pružanja javne usluge iz stava 1 ovog člana, moraju da budu jasno određene, transparentne, nediskriminirajuće i provjerljive i da garantuju jednakost pristupa svim pružaocima lučkih usluga sa sjedištem u Crnoj Gori ili Evropskoj uniji.
Ako Organ uprave, odnosno Pravno lice obaveže pružaoca lučkih usluga na pružanje javnih usluga za istu lučku uslugu u svim lukama otvorenim za međunarodni saobraćaj. Ministarstvo će o tome obavijestiti Evropsku komisiju.
U slučaju poremećaja u pružanju lučkih usluga za koje su nametnute obaveze pružanja javnih usluga ili u slučaju neposrednog rizika od nastanka takve situacije, Organ uprave, odnosno Pravno lice. može izuzetno direktno dodijeliti pružanje usluga drugom pružaocu usluga na period do najviše dvije godine, i tokom tog perioda Organ uprave, odnosno Pravno lice je dužno sprovesti novi postupak izbora pružalaca lučkih usluga ili postupiti u skladu sa članom 60 ovog zakona.
Kolektivno sektorsko djelovanje ne predstavlja poremećaj u pružanju lučkih usluga iz stava 4 ovog člana.
Unutrašnji operater
Član 60
Organ uprave, odnosno Pravno lice može lučku uslugu pružati samostalno ili preko pravnog lica nad kojim obavlja nadzor kao nad svojim organizacionim jedinicama, pod uslovom da se član 55 ovog zakona, primjenjuje jednako na sve koncesionare. koji pružaju istu lučku uslugu, u skladu sa članom 57 ovog zakona.
U slučaju iz stava 1 ovog zakona, pružalac lučkih usluga smatra se unutrašnjim operaterom.
Obavljanje nadzora nad pravnim licem u skladu sa stavom 1 ovog člana smatra se obavljanje radnji koje imaju presudan uticaj na strateške ciljeve i na važnije odluke tog pravnog lica.
U slučajevima ograničavanja broja pružalaca lučkih usluga u skladu sa članom 57 stav 1 tač. 1 do 4 ovog zakona, unutrašnji operater ograničen je na pružanje dodijeljene lučke usluge samo u luci ili lukama u kojima mu je Organ uprave, odnosno Pravno lice dodijelilo pravo pružanja lučke usluge.
St. 1 do 4 ovog člana primjenjuju se isključivo u slučaju poremećaja u pružanju lučkih usluga iz člana 59 stav 4 ovog zakona.
Zaštita prava zaposlenih
Član 61
Organ uprave, odnosno Pravno lice dužno je da od odabranog pružaoca lučkih usluga zahtijeva da obezbijedi uslove rada u skladu sa propisima kojima su uređeni socijalni i radni odnosi.
U slučaju promjene pružaoca lučkih usluga, zbog dodjele ugovora o koncesiji, zaposleni imaju ista prava kao zaposleni u slučaju promjene poslodavca u skladu sa zakonom kojim su uređeni radni odnosi, kod novoimenovanog pružaoca lučkih usluga.
Finansijska transparentnost
Član 62
Sredstva koja se Organu uprave, odnosno Pravnom licu ili pružaocu lučke usluge, dodjeljuju iz Budžeta, moraju se transparentno voditi u računovodstvenom sistemu, kako bi se jasno prikazalo sljedeće:
1) javna sredstva koja se daju na raspolaganje;
2) javna sredstva koja se stavljaju na raspolaganje preko posrednika privrednih
subjekata ili javnih finansijskih institucija;
3) namjena za koju su ta javna sredstva dodijeljena.
Ako Organ uprave, odnosno Pravno lice ili drugi pružalac lučke usluge koji prima javna sredstva samostalno pruža lučke usluge ili jaružanje ili takve usluge pruža drugi subjekt u njegovo ime, dužno je da za tu finansiranu lučku uslugu ili jaružanje vodi odvojeni računovodstveni sistem od sistema za druge djelatnosti, na način da su:
1) svi troškovi i prihodi pravilno dodijeljeni ili raspoređeni na osnovu dosljedne primjene i objektivno opravdanih načela troškovnog računovodstva;
2) načela troškovnog računovodstva prema kojima se vode posebni računi jasno utvrđena.
Sredstva iz stava 1 ovog člana, podrazumijevaju bilo kakav oblik javne finansijske pomoći, uključuju akcionarski kapital, bespovratna sredstva, sredstva koja se vraćaju samo u određenim okolnostima, zajmove uključujući prekoračenja po računu i predzajmove inekcija kapitala, te garancije Vlade.
Organ uprave, odnosno Pravno lice ili drugi pružalac lučke usluge koji te usluge pruža u ime Organa uprave, odnosno Pravnog lica dužan je čuvati podatke o finansijskim odnosima iz st. 1 i 2 ovog člana, u roku od pet godina od kraja fiskalne godine na koju se ti podaci odnose.
Organ uprave, odnosno Pravno lice ili drugi pružalac lučke usluge koji te usluge pruža u ime Organa uprave, odnosno Pravnog lica, u slučaju tužbe i na zahtjev, dužno je Ministarstvu staviti na raspolaganje podatke iz st. 1 i 2 ovog člana i druge relevantne podatke, radi utvrđivanja usklađenosti sa odredbama ovoga zakona.
Ministarstvo je dužno da podatke iz stava 5 ovog člana, dostavi Evropskoj komisiji na zahtjev, u roku od tri mjeseca.
Ako Organ uprave, odnosno Pravno lice ili drugi pružalac lučke usluge koji te usluge pruža u ime Organa uprave, odnosno Pravnog lica nije primio javna sredstva u prethodnim obračunskim godinama, ali počne da ostvaruje korist od javnih sredstava, dužni su da postupaju u skladu sa st. 1 i 2 ovoga člana, od obračunske godine koja slijedi nakon prenosa javnih sredstava.
Ako su javna sredstva isplaćena kao kompenzacija za obavezu pružanja javnih usluga, ona se posebno iskazuju u računovodstvenom sistemu i ne smiju se prenositi na bilo koju drugu uslugu ili poslovnu aktivnost.
Finansijska transparentnost naknade za lučke usluge
Član 63
Naknade za lučke usluge iz člana 20 ovog zakona, koje pruža unutrašnji operater u sklopu obaveze pružanja javne usluge, naknade za usluge pilotaže koje nijesu izložene efikasnoj tržišnoj konkurenciji, naknade koje naplaćuju pružaoci lučkih usluga, moraju da budu utvrđene transparentno, objektivno i nediskriminirajuće i da budu proporcionalne trošku pružene usluge.
Naknade za lučke usluge mogu da budu fakturisane u sklopu naknade za upotrebu lučke infrastrukture ili u sklopu drugih plaćanja i u tom slučaju pružalac lučkih usluga, Organ uprave, odnosno Pravno lice, osiguravaju da korisnik lučke usluge i dalje može lako prepoznati iznos naknade za lučke usluge.
Pružalac lučkih usluga, u slučaju tužbe i na zahtjev, dužan je Ministarstvu staviti na raspolaganje sve relevantne informacije o razlozima koji utiču na utvrđivanje strukture i nivo naknade za lučke usluge iz stava 1 ovog člana.
Finansijska transparentnost naknade za upotrebu lučke infrastrukture
Član 64
Naknade za upotrebu lučke infrastrukture iz člana 20 ovog zakona, mogu da budu fakturisane u sklopu naknade za lučke usluge ili u sklopu drugih plaćanja i u tom slučaju Organ uprave, odnosno Pravno lice je dužno da posebno iskaže iznos naknade za upotrebu lučke infrastrukture u sklopu tog računa.
Organ uprave, odnosno Pravno lice je dužno da strukturu i visinu naknade za upotrebu lučke infrastrukture utvrdi u skladu sa strategijom razvoja luka, planovima ulaganja u luke, planovima prostornog planiranja i propisima kojima se uređuje tržišna konkurencija.
Organ uprave, odnosno Pravno lice može da utvrdi različitu visinu naknade za upotrebu lučke infrastrukture, u zavisnosti od:
1) kategorije korisnika koji obavljaju humanitarnu, naučnu ili kulturnu djelatnost ili doprinose sigurnosti luke i efikasnijoj upotrebi lučke infrastrukture (brodovi bolnice, brodovi na naučnim ili humanitarnim misijama, tegljači i plutajuća servisna oprema luke);
2) korisnika koji obavljaju pomorski saobraćaj na kratkim relacijama ili djelatnost prevoza. a za cilj imaju visoki nivo zaštite životne sredine, energetsku efikasnost ili emisiju CO2 nižu od prosječne pri obavljanju djelatnosti prevoza.
Kriterijumi za utvrđivanje različitih visina naknade za upotrebu lučke infrastrukture iz stava 3 ovog člana moraju da budu transparentni. objektivni i nediskriminirajući i usklađeni sa propisima kojima se uređuje tržišna konkurencija, i propisima kojima je uređena državna pomoć.
Organ uprave, odnosno Pravno lice na svojim internet stranicama objavljuje informacije o vrsti i visini naknade za upotrebu lučke infrastrukture i promjenama vrste i visine naknade najmanje dva mjeseca prije tih promjena.
Izuzetno od stava 5 ovog člana, Organ uprave, odnosno Pravno lice nije obavezno objaviti razlike u naknadama koje su rezultat pojedinačnih pregovora.
Organ uprave, odnosno Pravno lice u slučaju tužbe i na zahtjev dužno je Ministarstvu dostaviti podatke iz st. 1 do 5 ovog člana, i sve odgovarajuće podatke o elementima koji utiču na utvrđivanje strukture i visinu naknade za upotrebu lučke infrastrukture.
Na zahtjev Evropske komisije, Ministarstvo dostavlja podatke iz stava 7 ovog člana.
Osposobljavanje zaposlenih
Član 65
Pružaoci lučkih usluga dužni su osigurati da njihovi zaposleni budu odgovarajuće osposobljeni u obavljanju radnih zadataka, pridajući poseban značaj zdravstvenim i sigurnosnim aspektima, i da se zahtjevi osposobljavanja sprovode redovno, posebno u slučajevima primjene tehnoloških inovacija.
Savjetovanje sa korisnicima luke i drugim licima
Član 66
Organ uprave, odnosno Pravno lice dužno je najmanje jednom godišnje sprovesti savjetovanje sa korisnicima luke o sistemu naplate naknade, uključujući savjetovanje o sprovođenju odredbi u skladu sa članom 60 ovog zakona.
Savjetovanja iz stava 1 ovog člana Organ uprave, odnosno Pravno lice može sprovesti i češće, naročito ukoliko su predmet savjetovanja bitne izmjene sistema naplate naknade za upotrebu lučke infrastrukture i naknade za lučke usluge, kao i u slučajevima kada unutrašnji operater pruža lučke usluge u sklopu obaveze pružanja javne usluge.
Organ uprave, odnosno Pravno lice. po potrebi, a najmanje jednom godišnje, dužno je sprovesti savjetovanje sa korisnicima luke i drugim zainteresovanim licima o ključnim pitanjima iz svoje nadležnosti u pogledu:
1) koordinacije lučkih usluga unutar lučkog područja;
2) mjera za unaprijeđenje veza sa zaleđem, uključujući mjere za razvoj i unaprijeđenje efikasnosti željezničkog saobraćaja i saobraćaja unutrašnjim morskim putevima;
3) sposobnosti administrativnih postupaka u luci i mjera za njihovo pojednostavljenje;
4) pitanja zaštite životne sredine;
5) prostornog planiranja;
6) mjera za održavanje sigurnosti u lučkom području, uključujući, prema potrebi, zdravlje i sigurnost lučkih radnika.
Pružaoci lučkih usluga dužni su na internet stranicama ili na drugi prikladni način korisnicima luke staviti na raspolaganje sve potrebne informacije o prirodi i visini naknade za lučke usluge.
Organ uprave, odnosno Pravno lice i pružaoci lučkih usluga pri izvršavanju svojih obaveza iz ovog člana dužni su da poštuju povjerljivost poslovno osjetljivih informacija.
Izuzeća
Član 67
Čl. 52 do 60 ovog zakona ne primjenjuju se na rukovanje teretom i putničke usluge.
VI. ODOBRENjE ZA UPRAVLjANjE I PRUŽANjE USLUGA NA OSTALIM DJELOVIMA UNUTRAŠNjIH MORSKIH VODA I TERITORIJALNOG MORA
Nautičko sidrište
Član 68
Nautičko sidrište koristi se u privredne svrhe dodjelom odobrenja od strane Organa uprave u skladu sa čl. 39 do 51 ovog zakona.
Postupak za dodjelu odobrenja za nautička sidrišta pokreće privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik.
Područje nautičkog sidrišta određuje se odobrenjem, vodeći računa o nesmetanoj plovidbi i pristupu obali.
Područje nautičkog sidrišta, mora da bude vidljivo i jasno označeno na nautičkim kartama, a pomagala za sidrenje i vezivanje moraju da imaju ateste, u skladu sa propisima kojima se uređuje sigurnost plovidbe.
Lice kojem je dodijeljeno odobrenje za upravljanje nautičkog sidrišta (u daljem tekstu: operator nautičkog sidrišta) odgovorno je za sigurnost i red na sidrištu.
Operator nautičkog sidrišta dužan je, da prihvata komunalni otpad sa plovnih objekata i pruža druge usluge nautičarima u skladu sa odobrenjem.
Operator nautičkog sidrišta dužan je. da donese i primjenjuje Plan za prihvat i rukovanje otpadom na sidrištu.
Operator nautičkog sidrišta plaća Organu uprave naknadu koja je prihod Budžeta.
Korisnik nautičkog sidrišta (brod ili drugi plovni objekat koji koristi nautičko sidrište) plaća naknadu operatoru nautičkog sidrišta.
Naknada za nautičko sidrište koju plaća korisnik određuje se u zavisnosti od vremena tokom kojeg plovni objekat koristi sidrište i u odnosu na dužinu i namjenu plovnog objekta.
Maksimalni iznos naknade za nautičko sidrište koju plaća korisnik nautičkog sidrišta određuje Organ uprave.
Privezište (mandrać)
Član 69
Privezište (mandrać) se koristi u privredne svrhe na osnovu odobrenja koje izdaje Pravno lice u skladu sa zakonom.
Lice kojem je dodijeljeno odobrenje za upravljanje privezišta dužno je da donese i primjenjuje Plan za prihvat i rukovanje otpadom na privezištu.
Servisno privezište
Član 70
Servisno privezište se koristi u privredne svrhe na osnovu odobrenja koje izdaje Pravno lice u skladu sa zakonom.
Lice kojem je dodijeljeno odobrenje za upravljanje servisnog privezišta dužno je da donese i primjenjuje Plan za prihvat i rukovanje otpadom na servisnom privezištu.
VII. RED U LUCI I OSTALIM DJELOVIMA UNUTRAŠNjIH MORSKIH VODA
Pravila sigurnosti i bezbjednosti
Član 71
Koncesionari luke. lica koja pružaju lučke usluge po osnovu odobrenja i dozvola, fizička i pravna lica i pomorski objekti koji koriste luku, dužni su da se pridržavaju uslova o redu u luci, sigurnosti plovidbe, zaštiti ljudskih života, bezbjednosnoj zaštiti, rukovanju teretom i zaštiti mora od zagađenja u skladu sa zakonom.
Rukovanje opasnim teretom
Član 72
Rukovanje opasnim teretom u luci može se obavljati samo u posebno određenim i opremljenim dijelovima luke.
Pod rukovanjem opasnim teretom podrazumijeva se utovar, istovar, prekrcaj, privremeno skladištenje, miješanje, odlaganje i svaki drugi vid manipulacije opasnim teretom na području luke.
Privredni subjekti koji rukuju opasnim teretom, moraju da ispunjavaju posebne tehničke i bezbjednosne uslove i moraju da imaju odobrenje organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove, kao i plan zaštite i postupanja u slučaju incidenta.
Rukovanje opasnim teretom u luci vrši se u skladu sa Međunarodnim kodeksom za pomorski prevoz opasnih materija (IMDG Code), kao i drugim međunarodnim konvencijama i standardima.
Zabranjeno je rukovanje opasnim teretom na lučkim površinama i objektima, koji nijesu određeni i opremljeni za tu svrhu.
Koncesionar luke dužan je da obezbijedi sprovođenje mjera bezbjednosti, zaštite životne sredine, zaštite od požara i eksplozije, kao i da obavijesti nadležnu lučku kapetaniju i organ uprave nadležan za poslove pomorske sigurnosti o svakom događaju koji predstavlja rizik po ljude, imovinu ili životnu sredinu.
Uslove, način rukovanja, skladištenja, označavanja, evidentiranja i nadzora nad opasnim teretima u lukama, kao i postupanje u slučaju nezgoda i havarija propisuje Ministarstvo uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove i organa državne uprave nadležnog za zaštitu životne sredine.
Brod koji prevozi čvrsti rasuti teret
Član 73
Brod koji prevozi čvrsti rasuti teret, mora da ima potvrdu o sposobnosti broda za prevoz čvrstog rasutog tereta, koja se može odnositi na više tereta ili samo na jedan određeni teret.
Lučki terminali za ukrcaj ili iskrcaj čvrstih rasutih tereta prihvaćaju samo one brodove za rasuti teret koji mogu na siguran način pristati uz uređaje za ukrcaj ili iskrcaj, uzimajući u obzir dubinu vode na pristaništu, najveću veličinu broda, uređaje za vez, bokoštitnike, siguran prilaz i moguće prepreke za postupke ukrcaja ili iskrcaja.
Oprema za ukrcaj i iskrcaj terminala mora biti ispravno sertifikovana i mora se održavati u dobrom stanju, u skladu s odgovarajućim pravilima i normama, i sa njom može upravljati jedino ispravno osposobljeno i, prema potrebi, sertifikovano osoblje.
Ministarstvo provjerava usklađenost lučkih terminala u pogledu prikladnosti terminala, odgovornosti zapovjednika broda i predstavnika terminala i postupaka između brodova za rasuti teret i terminala.
Ministarstvo je dužno da svake tri godine dostavi Evropskoj komisiji izvještaj o rezultatima provjere iz stava 4 ovog člana.
Koncesionar luke i zapovjednik broda koji uplovljavaju u luke Crne Gore moraju primijeniti sigurnosne mjere za rasuti teret radi ukrcaja ili iskrcaja čvrstih rasutih tereta.
Sigurnosne mjere iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Prevoz i rukovanje čvrstim rasutim teretima, vrši se u skladu sa ovim zakonom i pravilima priznate organizacije, odredbe SOLAS Konvencije iz 1974. godine sa Protokolima i svim izmjenama i dopunama. Međunarodnog kodeksa za sigurno rukovanje čvrstim rasutim teretima (IMSBC Code) i Međunarodnog kodeksa za sigurno ukrcavanje i iskrcavanje brodova za prevoz rasutih tereta (BLU Code).
Snabdijevanje pogonskim gorivom
Član 74
Na plovnom objektu koji se snabdijeva pogonskim gorivom u luci danju se mora vijoriti crvena zastava na najistaknutijem mjestu, a noću uključiti crveno svijetlo vidljivo sa svih strana horizonta i držati zatvoreni svi palubni otvori.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, posada i sigurnosna sredstva, sredstva za gašenje požara i sredstva za zaštitu mora od zagađenja moraju da budu u stanju pripravnosti za vrijeme snabdijevanja pogonskim gorivom u luci.
Prije početka snabdijevanja pogonskim gorivom, zapovjednik broda ili jahte, obavještava Lučku kapetaniju i koncesionara.
Izuzetno od stava 3 ovog člana, prije početka snabdijevanja pogonskim gorivom u lukama nautičkog turizma, koncesionar obavještava Ministarstvo.
Način obavještavanja iz st. 3 i 4 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Rukovanje pogonskim gorivom
Član 75
Koncesionar kojem je dodijeljena lučka usluga snabdijevanje pogonskim gorivom i koji upravlja napravama, uređajima i postrojenjima za prihvat, smještaj i snabdijevanje pogonskog goriva na lučkom području, dužan je prilikom rukovanja pogonskim gorivom preduzeti mjere za uspješno sprečavanje ispuštanja, isticanja ili širenja isteklog goriva u more ili na obalu.
Cjevovodi i spojnice postrojenja iz stava 1 ovog člana, moraju da se podvrgnu redovnom tromjesečnom pregledu koji vrši Lučka kapetanija.
Rukovanje pogonskim gorivom u lukama, kao i uslovi i način pod kojima se obavlja rukovanje i snabdijevanje pogonskim gorivom propisuje Ministarstvo.
Lučki prihvatni uređaji
Član 76
Plovni i plutajući objekti, dužni su da prazne spremišta čvrstog i tekućeg otpada, zauljanih voda, fekalija i ostataka tereta sa broda, kao i svih drugih materija koje zagađuju more samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje odgovarajući lučki prihvatni uređaji za prihvat ovih materija.
Brodar, agent ili zapovjednik broda 300 BT i više, koji plovi prema luci Crne Gore, osim ratnog i javnog broda, dužan je Organu uprave, koncesionaru koji vrši lučku uslugu sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta i Lučkoj kapetaniji dostaviti informaciju o brodskom otpadu.
Informacija iz stava 2 ovog člana, mora se nalaziti na brodu, po mogućnosti u elektronskom obliku, barem do sljedeće luke pristajanja i mora da bude dostupna za inspekcijski pregled.
Informacija o predatom otpadu, moraju da budu dostupne na brodu najmanje dvije godine i na zahtjev moraju da budu dostupne za inspekcijski pregled.
Sadržaj, način dostavljanja i čuvanja informacija propisuje Ministarstvo.
Obaveza opremanja luka i predaje brodskog otpada i izuzeća
Član 77
Organ uprave, dužan je da osigura dodjelu koncesije za vršenje lučke usluge sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta odgovarajućom opremom i lučkim prihvatnim uređajima za odvojeni prihvat otpada u skladu sa odredbama Konvencije MARPOL i zakonom kojim se uređuje upravljanje otpadom.
Lučki prihvatni uređaji moraju da budu u stanju da odvojeno prihvataju one vrste i količine otpada sa pomorskih objekata koji uobičajeno koriste tu luku na način da ne prouzrokuju nepotrebno kašnjenje brodova, uzimajući u obzir poslovne potrebe korisnika luke, veličinu i geografski položaj luke, vrstu brodova koji pristaju ili se koriste u toj luci.
Svaki brod prije isplovljenja iz luke. dužan je da preda sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje u skladu sa odredbama za ispuštanje koje su utvrđene u Konvenciji MARPOL.
Izuzetno od stava 3 ovoga člana. Lučka kapetanija može da odobri brodu isplovljenje iz luke ili sa sidrišta bez prethodne predaje otpada u lučke prihvatne uređaje, ako iz informacija iz člana 76 st. 3 i 4 ovog zakona, proizlazi da postoji dovoljni namjenski skladišni kapacitet za cjelokupni otpad, koji se stvorio i koji će se stvoriti tokom planiranog putovanja do sljedeće luke pristajanja.
Lučka kapetanija može dozvoliti brodu isplovljenje sa sidrišta, bez prethodne predaje otpada u lučke prihvatne uređaje i u slučajevima kada brod pristaje na sidrištu tokom razdoblja manjeg od 24 sata ili u nepovoljnim vremenskim uslovima.
Izuzetno od stava 3 ovog člana, Lučka kapetanija može da odobri brodu u linijskom saobraćaju predaju otpada odnosno plaćanje naknade samo u jednoj od luka koju brod redovno tiče, ako takva luka posjeduje primjerene lučke prihvatne uređaje i ako ne postoji negativan uticaj za pomorsku sigurnost, zdravlje, uslove života ili rada na brodu ili morsku sredinu.
Lučka kapetanija će zabraniti brodu nastavak putovanja i narediti predaju cjelokupnog brodskog otpada u lučke prihvatne uređaje u luci u kojoj je brod privezan, a ako je brod usidren narediće njegovo isplovljenje sa sidrišta i uplovljenje u luku radi predaje otpada, u slučajevima ako:
1) se na osnovu dostupnih informacija, uključujući informacije dostupne u elektronskom obliku u sistemu jedinstvenog pomorskog prozora odnosno sistemu SafeSeaNet ili sistemu GISIS, ne može utvrditi da su u sljedećoj luci pristajanja dostupni primjereni lučki prihvatni uređaji;
2) je sljedeća luka pristajanja nepoznata;
3) se inspekcijskim pregledom utvrdi da brod nije isporučio brodski otpad u lučke prihvatne uređaje u skladu sa odredbama ovog zakona.
Način i postupak predaje, prihvata i sakupljanja otpada i ostataka tereta sa pomorskih objekata, razmjenu informacija o brodskom otpadu, način i uslove izdavanja odobrenja iz st. 4 i 5 ovog člana, propisuje Ministarstvo uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za zaštitu životne sredine.
Plan za prihvat i rukovanje brodskim otpadom
Član 78
Organ uprave, dužan je da donese i primjenjuje Plan za prihvat i rukovanje brodskim otpadom (u daljem tekstu: Plan), za područje svake luke kojom upravlja, za period od pet godina.
Plan se donosi uz prethodno savjetovanje sa korisnicima luke ili predstavnicima korisnika luke. nadležnim organom jedinice lokalne samouprave, koncesionarom lučke usluge sakupljanja brodskog otpada i ostataka tereta, organizacijama koje sprovode obaveze u vezi sa proširenom odgovornošću proizvođača i predstavnicima civilnog društva, brodarima brodova koji održavaju linijski saobraćaj kao i drugim brodarima koji uobičajeno koriste luku, i drugim zainteresovanim pravnim i fizičkim licima.
Savjetovanja se održavaju tokom početne izrade Plana i nakon njegovog donošenja, naročito kada se radi o znatnim promjenama.
Ako je to potrebno zbog efikasnosti, planovi se mogu izraditi za dvije ili više susjednih luka u istoj geografskoj regiji, odnosno luka kojima upravlja isti koncesionar, uz odgovarajući angažman svake luke, pod uslovom da je potreba za lučkim prihvatnim uređajima i njihova dostupnost utvrđena za svaku luku posebno.
Plan je potrebno izraditi u skladu sa veličinom luke, kategorijama, vrstama i veličinom plovnih objekata koji u nju pristaju ili se njome koriste, i planom obuhvatiti pojedine vrste otpada i ostataka tereta.
Plan. uključujući sve njegove izmjene i dopune, ovjerava nadležna lučka kapetanija na čijem području se luka nalazi.
Sadržaj Plana, bliži postupak donošenja, način odobravanja, dostupnost korisnicima, razmjenu informacija o sadržaju Plana propisuje Ministarstvo.
Naknada za prihvat i sakupljanje otpada
Član 79
Troškove osiguranja i korišćenja opreme i usluga lučkih prihvatnih uređaja snose pomorski objekti plaćanjem naknade za prihvat i sakupljanje otpada, koji ne uključuje ostatke tereta.
Svi pomorski objekti, osim ratnih i javnih brodova, koji uplovljavaju u luku, plaćaju indirektnu naknadu za prihvat i sakupljanje otpada nezavisno o stvarnoj predaji otpada.
Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu i veličinu plovnog objekta i u zavisnosti od radnog vremena luke, a visinu naknade utvrđuje Organ uprave.
Ako sredstva prikupljena indirektnom naknadom iz stava 2 ovog člana, nijesu dovoljna za osiguranje prihvata, sakupljanja i obrade otpada, Organ uprave, može da utvrdi i obavezu plaćanja naknade po vrsti i količini brodskog otpada koji se stvarno preda, posebno u slučaju predaje opasnog otpada.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, naknada za prihvat i obradu otpada iz brodskog sistema za prečišćavanje izduvnih gasova obračunava se na osnovu stvarne količine tog otpada.
Naknada iz stava 1 ovog člana, mora da bude pravična, transparentna, jednostavno utvrdiva, nediskriminatorna i mora da odražava stvarne troškove uređaja, opreme i usluga koje su stavljene na raspolaganje za prihvat i sakupljanje brodskog otpada.
Naknada iz stava 2 ovog člana, umanjuje se ako:
1) brod ima uveden sistem ekološki prihvatljivog i održivog upravljanja otpadom kojim smanjuje količinu brodskog otpada;
2) brod plovi na kratkim relacijama, posebno u slučaju kratkog trajektnog prevoza.
Naknada iz stava 2 ovog člana može se umanjiti, ili se mogu subvencijom podstaknuti brodovi za predaju postojanog tečnog otpada visoke viskoznosti koji su kao takvi klasifikovani MARPOL Prilogom I.
Kriterijumi, način i uslovi za utvrđivanje visine naknade iz stava 2 ovog člana, propisuje Ministarstvo.
Odbor za odlučivanje o prigovorima korisnika luke
Član 80
Ministarstvo je dužno osnovati Odbor za odlučivanje o prigovorima korisnika luke u vezi poslova rukovanja otpadom, koji odlučuje o prigovorima korisnika luke u vezi:
1) predmeta savjetovanja iz člana 78 stav 2 ovog zakona;
2) primjerenosti i održavanja lučkih prihvatnih uređaja;
3) troškova rada lučkih prihvatnih uređaja i pružanja traženih, odnosno datih usluga;
4) iznosa lučkih naknada za prihvat otpada i ostataka tereta ili osnovica na osnovu kojih su one izračunate;
5) naknade štete nastale zbog nepotrebnog kašnjenja koja je povezana sa isporukom ili prihvatom brodskog otpada;
6) drugih pitanja vezanih za rad luke povezanih sa predajom brodskog otpada.
Postupak odlučivanja o prigovorima korisnika luke u vezi poslova rukovanja otpadom i radu Odbora za odlučivanje o prigovorima korisnika luke propisuje Ministarstvo.
Određivanje i označavanje granica luka i sidrišta luka
Član 81
Određivanje i označavanje granica luka i sidrišta luka za luke od nacionalnog, odnosno lokalnog značaja utvrđuje Vlada na predlog Organa uprave, odnosno Pravnog lica. a u skladu sa planskim dokumentom za obalno područje.
Označavanje granice sidrišta luke iz stava 1 ovog člana, vrši se uz saglasnost Lučke kapetanije.
Utvrđivanje granica i kriterijume za utvrđivanje granica lučkog područja i sidrišta luke, kao i način označavanja tih granica propisuje Vlada.
Zabrane
Član 82
U luci je zabranjeno:
1) onemogućiti pristup napravama za privez;
2) premještati, mijenjati ili uklanjati vez, sidro i/ili uređaj drugog plovnog i plutajućeg objekta, osim kad je to potrebno radi sprečavanja neposredne i očigledne štete ili kada je to potrebno zbog dolaska ili odlaska plovnog objekta;
3) obavljati bilo koju radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama;
4) vezivati plovne i plutajuće objekte za objekte sigurnosti plovidbe, naprave i uređaje koji nijesu namijenjeni za privez i kretati se po njima;
5) neovlašćeno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez;
6) zavarivati, ložiti vatru na obali ili na plovnom objektu ili na napravama za privez;
7) čistiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog ili plutajućeg objekta;
8) korištenje sistema za pročišćavanje izduvnih gasova otvorenog tipa, kao i hibridnih sistema kada rade kao otvoreni;
9) na navozu držati čamac ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi;
10) obavljati na plovnom objektu radove popravaka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i mašine izvan uobičajenih poslova;
11) držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda;
12) kupati se. roniti u svrhu sporta i razonode, glisirati, vući skije ili učiti skijanje na vodi, u lučkom području, kao i na sidrištu luke;
13) oštećivati podvodne kablove i cjevovode;
14) rastavljati (rezati) plovne objekte;
15) čamce i druga plovila sa plovnih objekata koji su privezani ili usidreni u luci spuštati u more;
16) loviti ribu i druge morske organizme, postavljati ribolovne mreže i drugi ribolovni pribor unutar lučkog akvatorijuma, na plovnom putu na ulasku u luku. kao i na sidrištu luke;
17) na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudskih života i morske sredine.
Zabrane iz stava 1 tač. 2. 6, 7, 10 i 14 ovog člana ne odnose se na brodogradilišne luke.
Radnje iz stava 1 tač. 2, 6, 10, 14 i 15 ovog člana mogu se vršiti u lukama na osnovu odobrenja Lučke kapetanije, uz saglasnost koncesionara.
Za odobrenje iz stava 2 ovog člana, koje se odnosi na radnje iz stava 1 tač. 6, 10 i 14 ovog člana, plaća se naknada koja je prihod Budžeta
Visinu naknade propisuje Vlada.
Obaveze i odgovornosti
Član 83
Plovni objekat koji se nalazi u luci mora da bude spreman za manevrisanje i sigurno privezan, odnosno usidren.
O plovnom objektu koji je privezan u luci stara se njegov vlasnik, odnosno korisnik i odgovaran je za štetu koju pričini drugim plovnim objektima, obali, uređajima, napravama, postrojenjima ili trećim licima.
Zatvaranje luke
Član 84
Lučka kapetanija može privremeno zatvoriti za saobraćaj luku ili dio luke, iz razloga sigurnosti plovidbe, zaštite mora od zagađivanja ili zaštite stanovništva od zaraznih bolesti.
Uslove za privremeno zatvaranje luke ili dijela luke i način obavještavanja učesnika u pomorskom saobraćaju propisuje Ministarstvo.
Mjesto i prvenstvo veza
Član 85
Plovni objekat koji uplovljava u luku vezuje se na mjestu za privez na operativnoj obali ili na lučkom sidrištu koje odredi koncesionar uz saglasnost Lučke kapetanije.
Ukoliko se nakon izdavanja saglasnosti iz stava 1 ovog člana, po prijemu naknadnog obavještenja koncesionara utvrdi da je ugrožena sigurnost plovidbe, ljudski životi i objekti na obali ili moru ili postoji mogućnost od zagađivanja mora, Lučka kapetanija će preispitati datu saglasnost i po potrebi narediti da se plovni objekat premjesti.
Prvenstvo veza uz operativnu obalu u luci imaju plovni objekti koji prevoze putnike i plovni objekti redovnih linija sa objavljenim redom plovidbe.
Izuzetno od stava 3 ovog člana, prvenstvo veza u luci imaju plovni objekti na kojima su ugroženi ljudski životi ili sigurnost plovidbe, kao i plovni objekti koji prevoze lako kvarljivi teret ili koji su u stanju havarije.
Koncesionar je dužan da obavijesti Lučku kapetaniju o razlozima promjene reda prvenstva iz stava 4 ovog člana.
Način održavanja reda
Član 86
Način održavanja reda u lukama propisuje Ministarstvo.
Red u lukama održava koncesionar kojem je luka ili dio luke, lučka operativna infrastruktura i suprastruktura, pružanje lučkih usluga i obavljanje ostalih djelatnosti u luci datih na korišćenje u skladu sa ovim zakonom.
Aktom iz stava 1 ovog člana propisaće se. pored ostalog, namjena luke ili djelova luke, obaveza i procedura komunikacije, način uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja plovnih objekata i druga pitanja.
Tijelo odgovorno za rješavanje prigovora
Član 87
Za postupanje po prigovorima koje proizlaze iz primjene Uredbe (EU) 2017/352 za luke u Crnoj Gori obuhvaćene Uredbom (EU) 2017/352, nadležno je Ministarstvo.
Ministarstvo o prigovorima iz stava 1 ovog člana odlučuje u skladu sa članom 16. Uredbe (EU) 2017/352.
Prigovor iz stava 1 ovog člana podnosi pravno ili fizičko lice u pisanom obliku preko Organa uprave ili Pravnog lica.
Organ uprave ili Pravno lice objavljuje uputstvo za podnošenje prigovora iz stava 1 ovog člana na svojim internet stranicama ili na drugi prikladan način.
Mjerodavno tijelo za rješavanje o prigovorima i formalnim prigovorima
Član 88
O prigovorima iz člana 18. Uredbe (EU) 2017/352 i formalnim prigovorima iz člana 11. stava 5., člana 12. stava 3. i člana 13. stava 6. Uredbe (EU) 2017/352 rješenjem odlučuje Ministarstvo.
Protiv rješenja Ministarstva iz stava 1 ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Izvještavanje
Član 89
Ministarstvo je nadležno tijelo za svako obavještavanje Evropske komisije u skladu sa Uredbom (EU) 2017/352, a posebno za izvještavanje Evropske komisije o postupku i organu odgovornom za rješavanje prigovora iz člana 87 ovog zakona i mjerodavnom tijelu za rješavanje formalnih prigovora i žalbi iz člana 88 ovog zakona, kao i o svim izmjenama tih informacija.
VIII. NADZOR
Sprovođenje zakona
Član 90
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.
Inspekcijski nadzor
Član 91
Inspekcijski nadzor vrše inspektori sigurnosti plovidbe u skladu sa ovim i zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor.
Inspektori sigurnosti plovidbe dužni su da inspekcijskim pregledima podvrgnu najmanje 15% od ukupnog broja pojedinačnih brodova koji godišnje pristane u lukama Crne Gore.
Ukupan broj pojedinačnih brodova koji godišnje pristaju u lukama Crne Gore izračunava se kao prosječan broj pojedinačnih brodova tokom tri prethodne godine, prema podacima iz sistema Thetis.
Izbor brodova nad kojima se sprovodi inspekcijski pregled iz ovoga člana zasniva se na mehanizmu Evropske unije za ciljanu provjeru na osnovu procjene rizika.
Ako Ministarstvo nije zadovoljno sa rezultatima inspekcijskog pregleda, ono osigurava, ne dovodeći u pitanje primjenu odredbi iz člana 93 ovog zakona, da brod ne napusti luku dok ne isporuči svoj otpad u lučki uređaj za prihvat.
Ovlašćenje inspektora sigurnosti plovidbe
Član 92
Pored ovlašćenja utvrđenih zakonom, inspektor sigurnosti plovidbe ima obavezu i ovlašćenje da u luci:
1) nadzire uplovljavanje, isplovljavanje, privezivanje, odvezivanje i sidrenje brodova, jahti, čamaca i drugih plovnih objekata i njihovu plovidbu unutar lučkog akvatorijuma;
2) nadzire ukrcaj i iskrcaj putnika, utovar, istovar i pretovar tereta, uključujući opasne terete, i po potrebi preduzima mjere za sprečavanje štete, nezgoda ili nesreća;
3) kontroliše održavanje čistoće u luci i na moru, uključujući sprečavanje i uklanjanje zagađenja sa plovnih objekata;
4) nadzire izvođenje lučke pilotaže. manevrisanje i drugih navigacionih operacija koje utiču na sigurnost plovidbe;
5) nadzire održavanje reda u luci i ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda, u skladu sa odredbama zakona o lukama;
6) pregleda postrojenja, uređaje, opremu i naprave smještene u luci da bi se izbjeglo ugrožavanje plovidbe, ljudskih života ili zagađenje obale i mora;
7) sprovodi inspekcijske nadzore, izriče mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i, po potrebi, podnosi prekršajne ili druge nadležne prijave;
8) sprovodi nadzor pružanja lučkih usluga i utvrđuje da li se one obavljaju uz važeću koncesiju ili odobrenje nadležnog tijela;
9) u slučaju nezakonitih aktivnosti pružanja lučkih usluga bez koncesije i odobrenja, može izdati nalog za obustavu rada, pečatirati objekat i pokrenuti odgovarajuće pravne postupke.
Inspektor sigurnosti plovidbe ima pravo da za izvršenje svojih dužnosti:
1) zahtijeva od subjekata u luci dostavljanje podataka, dokumenata i informacija relevantnih za sigurnost plovidbe i sprečavanje zagađenja mora;
2) ulazi u plovne i plutajuće objekte, pristupne objekte i prostorije luke, uključujući postrojenja, opremu i naprave, radi vršenja nadzora;
3) zaustavlja ili ograničava aktivnosti ili kretanje plovnih objekata u luci ukoliko postoji neposredna opasnost po sigurnost plovidbe, ljudskih života ili životne sredine;
4) donosi privremene mjere radi sprečavanja incidenata, šteta ili zagađenja, uz obavezno obavještavanje nadležnog Lučkog kapetana i Organa uprave;
5) izdaje naloge za obustavu pružanja nezakonitih lučkih usluga i privremeno zatvaranje objekata, skladišta i postrojenja, uz pečatiranje i dokumentovanje mjera.
Inspektor u obavljanju svojih dužnosti postupa u skladu sa principima zakonitosti, proporcionalnosti i bezbjednosti, a dužan je sve preduzete mjere, nadzore i izdate naloge evidentirati u službenim zapisnicima i evidencijama.
IX. KAZNENE ODREDBE
Član 93
Novčanom kaznom od 3.000 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:
1) ne plati naknadu za upotrebu operativne obale (član 22 stav 1);
2) ne plati naknadu za ležarinu plovnih objekata (član 23 stav 1);
3) ne plati naknadu za sidrište (član 24 stav 1);
4) koncesionar odredi iznose naknade za lučku uslugu iznad visine najviših iznosa što ih je odredio Organ uprave, odnosno Pravno lice, i/ili ih ne obavijesti o iznosima naknada (član 26 stav 2);
5) korišćenje luke ili dijela luke, lučke infrastrukture i suprastrukture, pružanje lučkih usluga - rukovanje teretom i putničke usluge i izgradnja, rekonstrukcija i održavanje luke ili dijela luke, lučke infrastrukture i suprastrukture nije u u skladu sa članom 27 stav 1 ovog zakona (član 27 stav 2);
6) lučko područje i lučku infrastrukturu ne koristi, održava i štiti sa pažnjom dobrog privrednika i u skladu sa njenom namjenom (član 33 stav 1);
7) lučko područje i lučku infrastrukturu ne koristi u skladu sa članom 33 stav 1 tač. 1 do 5 ovog zakona (član 33 stav 2);
8) ne prijavi bez odlaganja Organu uprave, odnosno Pravnom licu svaku opasnost, štetu ili rizik po državnu imovinu (član 33 stav 4);
9) koncesiono područje koje je dobio u koncesiju ne vrati u stanju koje odgovara redovnom održavanju i pravilnoj upotrebi, bez odlaganja, a najkasnije u roku određenom rješenjem o oduzimanju koncesije (član 37);
10) ne obavlja usluge u skladu sa propisima i standardima sigurnosti (član 45 stav 1 tačka 1);
11) ne održava opremu i plovne objekte u ispravnom stanju (član 45 stav 1 tačka 2);
12) ne poštuje propise o redu u luci i zaštiti životne sredine (član 45 stav 1 tačka 3);
13) ne vodi propisane evidencije o obavljenim uslugama (član 45 stav 1 tačka 4);
14) ne dostavlja nadležnom organu podatke i izvještaje propisane aktima Ministarstva (član 45 stav 1 tačka 5);
15) odmah ne obavijesti nadležni organ o promjenama koje utiču na ispunjenost uslova iz čl. 41 i 55 ovog zakona (član 45 stav 1 tačka 6);
16) ne plati naknadu za izdavanje odobrenja ili ne plaća godišnju naknadu za korišćenje odobrenja, za period na koji je izdato odobrenje (član 46);
17) obavlja djelatnosti za koju je potrebna koncesija ili odobrenje, a koja se obavlja bez prethodno dodijeljene koncesije ili odobrenja (član 53 stav 1);
18) koncesionar. odnosno pružalac lučkih usluga obavlja djelatnosti izvan obima koncesije odnosno odobrenja (član 53 stav 2);
19) obavlja bilo koju djelatnost koja služi ili je neposredno ili posredno usmjerena na nezakonito korišćenje predmeta koncesije, odnosno odobrenja, uključujući korišćenje dobra stečenog nezakonitim korišćenjem predmeta koncesije, odnosno odobrenja za obavljanje druge djelatnosti i/ili sticanje materijalne koristi (član 53 stav 4);
20) obavlja pomoćne lučke usluge koje nijesu neposredno u funkciji obavljanja osnovnih lučkih djelatnosti čime se isključuje ili ograničava obavljanje osnovnih lučkih djelatnosti (član 54 stav 7);
21) pružalac pomoćnih lučkih usluga ne plati naknadu za izdavanje dozvole i/ili ne plaća godišnju naknadu za period na koji je izdata dozvola (član 54 stav 8);
22) obavlja pomoćne lučke usluge ako za obavljanje tih usluga nije izdata dozvola iz člana 54 stav 1 ovog zakona (član 54 stav 10);
23) pružalac lučke usluge koji prima javna sredstva samostalno pruža lučke usluge ili jaružanje ih takve usluge pruža drugi subjekt u njegovo ime, ne vodi odvojeni računovodstveni sistem od sistema za druge djelatnosti, za tu javno finansiranu lučku uslugu ili jaružanje (član 62 stav 2);
24) pružalac lučke usluge koji te usluge pruža u ime Organa uprave, odnosno Pravnog lica ne čuva podatke o finansijskim odnosima iz člana 62 st. 1 i 2 ovog zakona u roku od pet godina od kraja fiskalne godine na koju se ti podaci odnose (član 62 stav 4);
25) pružalac lučke usluge koji te usluge pruža u ime Organa uprave, odnosno Pravnog lica, u slučaju tužbe i na zahtjev, ne stavi na raspolaganje Ministarstvu podatke iz člana 62 st. 1 i 2 ovog zakona i druge relevantne podatke, radi utvrđivanja usklađenosti sa odredbama ovog zakona (član 62 stav 5);
26) pružalac lučke usluge koji te usluge pruža u ime Organa uprave, odnosno Pravnog lica nije primio javna sredstva u prethodnim obračunskim godinama, ali počne ostvarivati korist od javnih sredstava, ne primijeni odredbe člana 62 st. 1 i 2 ovog zakona od obračunske godine koja slijedi nakon prenosa javnih sredstava (član 62 stav 7);
27) javna sredstva isplaćena kao kompenzacija za obavezu pružanja javnih usluga, koja se posebno iskazuju u računovodstvenom sistemu prenese na bilo koju drugu uslugu ili poslovnu aktivnost (član 62 stav 8);
28) pružalac lučkih usluga, u slučaju tužbe i na zahtjev. Ministarstvu ne stavi na raspolaganje sve relevantne informacije o razlozima koji utiču na utvrđivanje strukture i nivo naknade za lučke usluge iz člana 63 stav 1 ovog zakona (član 63 stav 3);
29) pružaoci lučkih usluga ne osiguraju da njihovi zaposleni budu odgovarajuće osposobljeni u obavljanju radnih zadataka, pridajući poseban značaj zdravstvenim i sigurnosnim aspektima, i da se zahtjevi osposobljavanja ne sprovode redovno, posebno u slučajevima primjene tehnoloških inovacija (član 65 stav 1);
30) pružaoci lučkih usluga ne stave na raspolaganje korisnicima luke potrebne informacije o prirodi i visini naknade za lučke usluge na internet stranicama ili na drugi prikladni način (član 66 stav 4);
31) operator nautičkog sidrišta ne brine za sigurnost i red na sidrištu (član 68 stav 5);
32) operator nautičkog sidrišta ne prihvata komunalni otpad sa plovnih objekata i ne pruža druge usluge nautičarima u skladu sa odobrenjem (član 68 stav 6);
33) operator nautičkog sidrišta ne donese i ne primjenjuje Plan za prihvat i rukovanje otpadom na sidrištu (član 68 stav 7);
34) operator nautičkog sidrišta ne plaća naknadu Organu uprave (član 68 stav 8);
35) korisnik koji koristi nautičko sidrište (brod ili drugi plovni objekat koji koristi nautičko sidrište) ne plaća naknadu operatoru nautičkog sidrišta (član 68 stav 9);
36) operator nautičkog sidrišta odredi iznose naknade za nautičko sidrište iznad visine najviših iznosa što ih je odredio Organ uprave (član 68 stav 11);
37) lice kojem je dodijeljeno odobrenje za upravljanje privezišta ne donese i/ili ne primjenjuje Plan za prihvat i rukovanje otpadom na privezištu (član 69 stav 2);
38) lice kojem je dodijeljeno odobrenje za upravljanje servisnog privezišta ne donese i/ili ne primjenjuje Plan za prihvat i rukovanje otpadom na servisnom privezištu (član 70 stav 2);
39) se koncesionari luke, lica koja pružaju lučke usluge po osnovu odobrenja i dozvola fizička i pravna lica i pomorski objekti koji koriste luku ne pridržavaju uslova o redu u luci, sigurnosti plovidbe, zaštiti ljudskih života, bezbjednosnoj zaštiti, rukovanju teretom i zaštiti mora od zagađenja u skladu sa zakonom (član 71 stav 1);
40) rukuje opasnim teretom a ne ispunjava posebne tehničke i bezbjednosne uslove, imati odobrenje organa državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, kao i plan zaštite i postupanja u slučaju incidenta (član 72 stav 3);
41) rukuje opasnim teretom u luci na način koji nije u skladu sa Međunarodnim kodeksom za pomorski prevoz opasnih materija (IMDG Code), kao i drugim međunarodnim konvencijama i standardima koji važe za ovu oblast (član 72 stav 3);
42) rukuje opasnim teretom na lučkim površinama i objektima koji nisu određeni i opremljeni za tu svrhu (član 72 stav 5);
43) koncesionar luke ne obezbijedi sprovođenje mjera bezbjednosti, zaštite životne sredine, zaštite od požara i eksplozije, i ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju i organ uprave nadležan za poslove pomorske sigurnosti o svakom događaju koji predstavlja rizik po ljude, imovinu ili životnu sredinu (član 72 stav 6);
44) brod koji prevozi čvrsti rasuti teret nema odgovarajuću potvrdu o sposobnosti broda za prevoz čvrstog rasutog tereta, koja se može odnositi na više tereta ili samo na jedan određeni teret (član 73 stav 1);
45) lučki terminali za ukrcaj ili iskrcaj čvrstih rasutih tereta ne prihvaćaju one brodove za rasuti teret koji mogu na siguran način pristati uz uređaje za ukrcaj ili iskrcaj, uzimajući u obzir dubinu vode na pristaništu, najveću veličinu broda, uređaje za vez, bokoštitnike. siguran prilaz i moguće prepreke za postupke ukrcaja ili iskrcaja (član 73 stav 2);
46) oprema za ukrcaj i iskrcaj terminala nije ispravno sertifikovana i ne održava se u dobrom stanju, u skladu sa odgovarajućim pravilima i normama, i sa njom ne upravlja ispravno osposobljeno i sertifikovano osoblje (član 73 stav 3);
47) koncesionar luke i zapovjednik broda koji uplovljavaju u luke Crne Gore ne primjenjuju sigurnosne mjere za rasuti teret radi ukrcaja ili iskrcaja čvrstih rasutih tereta (član 73 stav 6):
48) objektu koji se snabdijeva pogonskim gorivom, posada i sigurnosna sredstva, sredstva za gašenje požara i sredstva za zaštitu mora od zagađenja nijesu u stanju pripravnosti za vrijeme snabdijevanja pogonskim gorivom u luci (član 74 stav 2);
49) prije početka snabdijevanja pogonskim gorivom, zapovjednik broda ili jahte ne obavjesti Lučku kapetaniju i koncesionara (član 74 stav 3);
50) plovni i plutajući objekti prazne spremišta čvrstog i tekućeg otpada, zauljanih voda, fekalija i ostataka tereta sa broda, kao i svih drugih materija koje zagađuju more samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje ne postoje odgovarajući lučki prihvatni uređaji za prihvat ovih materija (član 76 stav 1);
51) brodar, agent ili zapovjednik broda bruto tonaže 300 i više, koji plovi prema luci Crne Gore, osim ratnog i javnog broda, ne dostavi informaciju o brodskom otpadu Organu uprave, koncesionaru koji vrši lučku uslugu sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta i Lučkoj kapetaniji (član 76 stav 2);
52) informacija o brodskom otpadu iz člana 76 stav 2 ovog zakona ne nalazi se na brodu, barem do sljedeće luke pristajanja i na zahtjev nije dostupna za inspekcijski pregled (član 76 stav 3);
53) informacije o predatom otpadu koje moraju biti dostupne na brodu najmanje dvije godine nijesu dostupne na zahtjev za inspekcijski pregled (član 76 stav 4);
54) lučki prihvatni uređaji nijesu u stanju odvojeno prihvatiti one vrste i količine otpada sa pomorskih objekata koji uobičajeno koriste tu luku na način da ne uzrokuju nepotrebno kašnjenje brodova, i uzimajući u obzir poslovne potrebe korisnika luke, veličinu i geografski položaj luke, vrstu brodova koji pristaju ili se koriste tom lukom (član 77 stav 2);
55) brod prije isplovljenja iz luke ne preda sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje u skladu sa relevantnim normama za ispuštanje koje su utvrđene u Konvenciji MARPOL, osim u slučajevima iz člana 77 st. 4 i 5 ovog zakona (član 77 stav 3);
56) pomorski objekat ne plati naknadu za prihvat i sakupljanje otpada, koji ne uključuje ostatke tereta (član 79 stav 1);
57) pomorski objekti, osim ratnih i javnih brodova, koji uplovljavaju u luku ne plate indirektnu naknadu za prihvat i sakupljanje otpada nezavisno o stvarnoj predaji otpada (član 79 stav 2);
58) plovni objekat koji uplovljava u luku se veže na mjestu koje nije mjesto za privez na operativnoj obali ili na lučkom sidrištu koje odredi koncesionar uz saglasnost Lučke kapetanije (član 85 stav 1);
59) koncesionar ne obavijesti Lučku kapetaniju o razlozima promjene reda prvenstva veza iz člana 85 stav 4 ovog zakona (član 85 stav 5);
60) koncesionar kojem je luka ili dio luke, lučka operativna infrastruktura i suprastruktura, pružanje lučkih usluga i obavljanje ostalih djelatnosti u luci dato pod koncesiju u skladu sa zakonom, ne održava red u luci (član 86 stav 2).
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu. odgovorno lice u organu uprave novčanom kaznom od 500 eura do 2.500 eura.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 1.500 eura do 6.000 eura.
Pravno lice. odgovorno lice u pravnom licu i preduzetnik kazniće se novčanom kaznom do petostrukog minimuma propisanog za ponovljeni prekršaj iz st. 1, 2 i 3 ovog člana.
Izuzetno od stava 4 ovog člana za isti prekršaj iz stava 1 tač. 6 i 17 ovog člana, pravnom licu, uz novčanu kaznu, izreći će se i zaštitna mjera zabrana obavljanja djelatnosti.
Član 94
Novčanom kaznom od 500 eura do 1.500 eura kazniće se za prekršaj lice koje upravlja plovnim objektom/zapovjednik, odnosno lice koje ga zamjenjuje ili odgovorni član posade, ako:
1) na plovnom objektu koji se snabdijeva pogonskim gorivom u luci danju ne vijori se crvena zastava na najistaknutijem mjestu, a noću nije uključeno crveno svijetlo vidljivo sa svih strana horizonta i/ili nijesu zatvoreni svi palubni otvori (član 74 stav 1);
2) upravlja plovnim objektom, i/ili onemogućava pristup napravama za privez (član 82 stav 1 tačka 1);
3) upravlja plovnim objektom, premješta, mijenja ili uklanja vez, sidro i/ili uređaj plovnog i plutajućeg objekta, osim kad je to potrebno radi sprečavanja neposredne i očigledne štete ili kada je to potrebno zbog dolaska ili odlaska plovnog objekta (član 82 stav 1 tačka 2);
4) obavlja bilo koju radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama (član 82 stav 1 tačka 3);
5) vezuje plovne i plutajuće objekte za objekte sigurnosti plovidbe, naprave i uređaje koji nijesu namijenjeni za privez i/ili kreću se po njima (član 82 stav 1 tačka 4);
6) neovlašćeno postavlja, premješta, mijenja, uklanja ili oštećuje plovidbene i druge oznake ili naprave za privez (član 82 stav 1 tačka 5);
7) obavlja zavarivanje, loži vatru na obali ili na plovnom objektu ili na napravama za privez, osim u brodogradilišnoj luci (član 82 stav 1 tačka 6);
8) čisti i struže i boja nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog ili plutajućeg objekta, osim u brodogradilišnoj luci (član 82 stav 1 tačka 7);
9) koristi sistem za pročišćavanje izduvnih gasova otvorenog tipa, kao i hibridnih sistema kada rade kao otvoreni (član 82 stav 1 tačka 8);
10) na navozu drži čamac ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi (član 82 stav 1 tačka 9);
11) obavlja na plovnom objektu radove popravaka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i mašine izvan uobičajenih poslova, osim u brodogradilišnoj luci (član 82 stav 1 tačka 10);
12) drži u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda (član 82 stav 1 tačka 11);
13) kupa se, roni u svrhu sporta i razonode, glisira, vuče skije ili uči skijanje na vodi, u lučkom području, kao i na sidrištu luke (član 82 stav 1 tačka 12);
14) oštećuje podvodne kablove i cjevovode (član 82 stav 1 tačka 13);
15) rastavlja (reže) plovne objekte, osim u brodogradilišnoj luci (član 82 stav 1 tačka 14);
16) spušta u more čamce i druga plovila sa plovnih objekata koji su privezani ili usidreni u luci (član 82 stav 1 tačka 15);
17) lovi ribu i druge morske organizme, postavlja ribolovne mreže i drugi ribolovni pribor unutar lučkog akvatorijuma, na plovnom putu na ulasku u luku, kao i na sidrištu luke (član 82 stav 1 tačka 16);
18) na bilo koji način ugrožava sigurnost plovidbe, ljudskih života i morske sredine (član 82 stav 1 tačka 17);
19 plovni objekat koji se nalazi u luci nije spreman za manevrisanje i sigurno privezan, odnosno usidren (član 83 stav 1);
20) plovnim objektom koji je privezan u luci pričini štetu drugim plovnim objektima, obali, uređajima, napravama, postrojenjima ili trećim licima (član 83 stav 2).
Kazniće se lice koje upravlja plovnim objektom/zapovjednik, odnosno lice koje ga zamjenjuje ili odgovorni član posade do petostrukog minimuma za ponovljeni prekršaj iz stava 1 ovog člana.
X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Donošenje podzakonskih akata
Član 95
Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se propisi donijeti na osnovu Zakona o lukama („Službeni list CG", br. 51/08, 27/13 i 18/19). ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Zaključeni ugovori o koncesiji i pokrenuti postupci za dodjelu koncesije
Član 96
Ugovori o koncesiji, odnosno korišćenju dijela lučkog područja i pravo obavljanja djelatnosti na tom području i ugovori o koncesiji za pružanje lučkih usluga zaključeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi do isteka roka na koji su zaključeni.
Postupci za dodjelu koncesije za korišćenje luka pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona, završiće se u skladu sa zakonom po kojem su započeti.
Zahtjev za dodjelu koncesije
Član 97
Pravno lice koje koristi lučko područje i obavlja djelatnosti na tom području a koje nema zaključen ugovor o koncesiji, odnosno ugovor o zakupu odnosno korišćenju morskog dobra na dan stupanja na snagu ovog zakona dužno je da podnese zahtjev za dodjelu koncesije.
Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se Organu uprave, odnosno Pravnom licu zavisno od toga da li je predmet zahtjeva za koncesiju luka od nacionalnog ili luka od lokalnog značaja najkasnije u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona. Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana, podnosi se sljedeća dokumentacija:
1) opis predmeta koncesije sa granicama područja, oblastima, prostorom i lokacijom na kojoj će se vršiti koncesiona djelatnost, periodom koncesije, uslovima i načinu obavljanja koncesione djelatnosti, investicionim planom i mjerama za zaštitu životne sredine i unapređenje energetske efikasnosti u skladu sa propisima;
2) dokaz o korišćenju luke i obavljanju lučkih djelatnosti;
3) drugi dokumenti od značaja za dodjelu koncesije.
Organ uprave, odnosno Pravno lice će nakon ocjene zahtjeva i podnijete dokumentacije iz st. 1 i 3 ovog člana dostaviti Vladi mišljenje sa predlogom ugovora o koncesiji.
Odluku o dodjeli koncesije pravnom licu iz stava 1 ovog člana donosi Vlada na predlog Organa uprave, odnosno Pravnog lica na period do 15 godina.
Ako pravno lice u roku iz stava 2 ovog člana ne podnese zahtjev, odnosno ne zaključi ugovor o koncesiji u roku utvrđenom odlukom iz stava 5 ovog člana, gubi pravo da koristi lučko područje i pravo obavljanja djelatnosti na tom području.
Podjela lučke infrastrukture u lukama od nacionalnog značaja
Član 98
Obavezuje se Organ uprave da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvrši podjelu lučke infrastrukture u lukama od nacionalnog značaja.
Obavezuje se Organ uprave, odnosno Pravno lice da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvrši podjelu u smislu člana 10 ovog zakona u lukama gdje je to primjenjivo.
Prestanak važenja Zakona
Član 99
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o lukama ("Službeni list CG", br. 51/08, 27/13 i 18/19).
Stupanje na snagu
Član 100
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore".
Broj: 14-4/25-7/12
EPA 757 XXVIII
Podgorica, 31. decembar 2025. godine
Skupština Crne Gore 28. saziva
Predsjednik,
Andrija Mandić, s.r.