Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim
Ukaz o proglašenju Zakona o obnovi nakon nepogode
Proglašavam Zakon o obnovi nakon nepogode, koji je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Četvrtoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 31. decembra 2025. godine.
Broj: 01-009/25-2527/2
Podgorica, 31. decembar 2025. godine
Predsjednik Crne Gore,
Jakov Milatović, s.r.
Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 Ustava Crne Gore i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore. Skupština Crne Gore 28. saziva, na Četvrtoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 31. decembra 2025. godine, donijela je
Zakon o obnovi nakon nepogode
Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 2/2026 od 5.1.2026. godine, a stupio je na snagu 13.1.2026.
I OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Član 1
Ovim zakonom se ureduje način obnove i postupak dodjele pomoći građanima i privrednim subjektima koji su pretrpjeli štetu i gubitak usljed nepogode u cilju stvaranja uslova za uspostavljanje normalnog života na teritoriji koja je pogođena nepogodom, kao i zaštite života i zdravlja ljudi, imovine, životinja, životne sredine i prirodne i kulturne baštine.
Obnova
Član 2
Obnova, u smislu ovog zakona, je proces obnavljanja i vraćanja u normalno funkcionisanje zajednice nakon nepogode i obuhvata procjenu šteta, gubitaka i potreba, rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih i boljih građevinskih objekata, objekata kritične infrastrukture i objekata javne i druge namjene potrebnih za normalno funkcionisanje zajednice pogođene nepogodom, koji su oštećeni ili uništeni djelovanjem nepogode, kao i sanacione radove i mjere za smanjenje ranjivosti zajednice na sljedeće nepogode.
Rekonstrukcija podrazumijeva izvođenje radova na postojećem objektu, u postojećem horizontalnom i vertikalnom gabaritu objekta odnosno koridoru infrastrukture, kojima se vrši: izvođenje građevinskih i drugih radova koji sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku cjelinu; konstruktivna sanacija odnosno zamjena konstruktivnih elemenata objekta, rehabilitacija oštećenog objekta; ojačanje konstrukcije; zamjena instalacija, uređaja, postrojenja i opreme kojima se mijenja snaga, projektovani kapacitet i osnovne karakteristike; izmjena tehnološkog i proizvodnog procesa i drugi radovi kojima se utiče na stabilnost i sigurnost objekta: mijenjaju konstruktivni elementi, mijenja spoljni izgled zgrade u odnosu na glavni projekat; utiče na životnu sredinu i na bezbjednost susjednih objekata i saobraćaja; mijenja režim voda; mijenjaju uslovi zaštite prirodne i nepokretne kulturne baštine, dobara koja uživaju prethodnu zaštitu i zaštitu njihove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji.
Izgradnja objekata je skup radnji koje obuhvataju snimanja terena, ispitivanja i prethodna. istraživanja, upravljanje projektom, izradu tehničke dokumentacije, davanje saglasnosti glavnog državnog arhitekte odnosno glavnog gradskog arhitekte, reviziju tehničke dokumentacije, izdavanje građevinske dozvole, građenje objekta, vršenje stručnog nadzora nad građenjem objekta, vršenje tehničkog pregleda i izdavanje upotrebne dozvole.
Obnova objekata vrši se u skladu sa propisima iz oblasti izgradnje objekata.
Nepogoda
Član 3
Nepogoda, u smislu ovog zakona, je elementarna nepogoda, tehničko-tehnološka nesreća ili druga nesreća, koja prekida normalno odvijanje života u mjeri koja prevazilazi redovnu sposobnost pojedinca i Glavnog grada, Prijestonice, odnosno opštine (u daljem tekstu: opština) da se oporavi bez pomoći države i prouzrokuje štetu i gubitak koji su veći od 10% budžeta opštine.
Pomoć
Član 4
Dodjela pomoći, u smislu ovog zakona, predstavlja niz mjera i aktivnosti koje se sprovode radi otklanjanja šteta i gubitaka nastalih usljed nepogode i stvaranja elementarnih uslova za odvijanje života i rada na teritoriji pogođenoj nepogodom.
Pomoć može biti dodijeljena u novcu ili u materijalnim sredstvima.
Dodjela pomoći
Član 5
Opština dodjeljuje pomoć za nepogodu koja je prouzrokovala štetu ili gubitak u iznosu od najviše 2% ukupnih primitaka opštine za fiskalnu godinu, a za nepogodu koja je prouzrokovala štetu ili gubitak koji prevazilaze navedeni procenat opredjeljuju se sredstva iz budžeta Crne Gore.
Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) dodjeljuje pomoć za nepogodu koja je prouzrokovala štetu ili gubitak u iznosu većem od 10% budžeta opštine, a može odlučiti i o dodjeli pomoći i kad je prouzrokovana šteta ili gubitak u iznosu manjem od 10% budžeta opštine kad za to postoje posebno opravdani razlozi, a na predlog organa državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Predlog iz stava 2 ovog člana sačinjava se na osnovu inicijalnog predloga organa državne uprave nadležnog za oblast, odnosno sektor koji je nepogoda pogodila.
Ostvarivanje prava na pomoć
Član 6
Pravo na pomoć, pod istim uslovima kao i crnogorski državljani imaju i stranci kojima je odobren privremeni ili stalni boravak, u skladu sa zakonom kojim se uređuje boravak i rad stranaca.
Privredni subjekti koji ostvaruju pravo na pomoć, u smislu ovog zakona, su privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici.
Hitno postupanje
Član 7
Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i drugi subjekti u vršenju poslova obnove i dodjele pomoći dužni su da hitno postupaju.
Načelo ravnopravnosti građana u ostvarivanju prava na pomoć
Član 8
Građanin ostvaruje pravo na pomoć za slučaj nepogode pod uslovima i u postupku propisanim ovim zakonom, ravnopravno i bez diskriminacije po bilo kom osnovu.
Ne smatra se diskriminacijom primjena zakonom propisanih mjera radi zaštite posebno ranjivih grupa i građana.
Načelo rodne ravnopravnosti
Član 9
U obavljanju poslova iz ovog zakona državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i drugi subjekti će se posebno starati o ostvarivanju principa ravnopravnosti polova, a naročito voditi računa da nijedna odluka, mjera ili radnja ne podstiče ili ne dovodi do diskriminacije bilo koje grupe.
Posebna zaštita ranjivih grupa
Član 10
Lice sa invaliditetom, odnosno lice u čijem porodičnom domaćinstvu živi lice sa invaliditetom ili lice sa dugoročnim fizičkim, senzornim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem zdravlja, samohrani roditelj, građanin u čijem je domaćinstvu jedno ili više djece, lice u stanju socijalne potrebe, penzioner, žrtva rodno zasnovanog nasilja i nezaposleno lice imaju prednost prilikom rješavanja zahtjeva i dodjele pomoći.
Načelo javnosti
Član 11
Podaci koji se odnose na vrstu i visinu šteta i gubitaka, postupke za dodjelu pomoći, lica kojima se dodjeljuje pomoć, vrstu i visinu pomoći, kao i podaci o donacijama, davanjima iz budžeta, humanitarnoj pomoći i drugim pitanjima koja se odnose na dodjelu pomoći građanima i privrednim subjektima nakon nepogode dostupni su javnosti u skladu sa ovim zakonom.
Načelo izgradnje boljeg
Član 12
Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i drugi subjekti koji učestvuju u procesu obnove nastojaće da proces obnove podrazumijeva izgradnju boljeg sistema koji će objekte, infrastrukturu i društvo u cjelini činiti otpornijim na nepogode.
Upotreba rodno osjetljivog jezika
Član 13
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
Značenje izraza
Član 14
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1) šteta podrazumijeva fizičko oštećenje ili uništenje nepokretnih ili pokretnih stvari, odnosno imovine na teritoriji Crne Gore u svojini građana, privrednog subjekta iz člana 6 stav 2 ovog zakona, opštine, odnosno države, a koje je nastalo kao neposredna posljedica nepogode i predstavlja trošak zamjene oštećenog, odnosno uništenog dobra po tržišnim cijenama koje su važile uoči ili odmah nakon nepogode,
2) elementarna nepogoda je događaj hidrometeorološkog, geološkog ili biološkog porijekla. prouzrokovan djelovanjem prirodnih sila, kao što su: zemljotres, poplava, bujica, oluja, jake kiše, atmosferska pražnjenja, grad, suša, odron ili klizanje zemljišta, sniježni nanosi i lavina, požar, ekstremne temperature vazduha, zaleđivanje vodotoka, epidemija zaraznih bolesti i pojava štetočina i druge prirodne pojave koje mogu da ugroze zdravlje i život ljudi i pričine veću materijalnu štetu;
3) tehničko-tehnološka nesreća je iznenadni i nekontrolisani događaj ili niz događaja koji je izmakao kontroli prilikom upravljanja određenim sredstvima za rad i prilikom postupanja sa opasnim materijama u proizvodnji, upotrebi, prevozu, prometu, preradi, skladištenju i odlaganju, kao što su požar, eksplozija, havarija, saobraćajna nesreća u drumskom, rječnom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju, nesreća u rudnicima i tunelima, zastoj rada žičara za prevoz ljudi, rušenje brana, havarija na elektroenergetskim, naftnim i gasnim postrojenjima, radijaciona, hemijska i biološka kontaminacija, akcidenti pri rukovanju radioaktivnim materijalima, čije posljedice ugrožavaju bezbjednost i živote ljudi, materijalna dobra i životnu sredinu;
4) druga nesreća je nesreća u drumskom, željezničkom, vazdušnom ili riječnom saobraćaju, požar, rudarska nesreća, rušenje brana, tehničko-tehnološka nesreća, nesreća prouzrokovana ratnim dejstvima, terorizmom ili drugim oblikom masovnog uništavanja ljudi, materijalnih dobara i životne sredine i druga nesreća koju prouzrokuje čovjek svojim aktivnostima;
5) gubitak obuhvata utvrđivanje iznosa izgubljenog prihoda zbog prekida rada, odnosno iznosa neostvarenog prihoda koji je posljedica neposredne štete na stvarima, odnosno imovini koje služe za obavljanje privredne i druge djelatnosti,
6) posljedice predstavljaju rezultate nepogode koja se desila i izražavaju se kao štete i gubici na privredu, proces odlučivanja, proces upravljanja, životnu sredinu, kao i na zdravlje i život ljudi,
7) uticaj predstavlja rezultat posljedica koji može biti kratkoročni, srednjoročni i dugoročni,
8) stvar je materijalni dio prirode koji se nalazi u vlasništvu fizičkog ili pravnog lica, odnosno države, na kome može postojati pravo svojine ili neko drugo pravo;
9) potrebe predstavljaju neophodna finansijska i materijalna sredstva i ljudske potencijale, potrebne za uklanjanje posljedica do potpunog oporavka društva;
10) oporavak podrazumijeva mjere za obnavljanje i unapređenje životnih uslova, zdravlja, ekonomskih, fizičkih, socijalnih, kulturnih i ekoloških dobara, kao i sistema i aktivnosti zajednice pogođene nepogodom, saglasno načelima izgradnje boljeg i održivog razvoja radi izbjegavanja, odnosno smanjenja budućih posljedica nepogoda.
II. PROGRAM POMOĆI I PROGRAM OBNOVE
Donošenje programa
Član 15
Dodjela pomoći sprovodi se na osnovu programa pomoći kojim se naročito utvrđuju način, mjere i kriterijumi za dodjelu pomoći.
Obnova se sprovodi na osnovu programa obnove kojim se naročito utvrđuju mjere, kriterijumi i postupak za obnovu i saniranje posljedica nepogode.
Program pomoći i program obnove donosi Vlada, na predlog Ministarstva i organa državne uprave nadležnog za oblast, odnosno sektor koji je nepogoda pogodila, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove finansija sa aspekta fiskalnog uticaja na budžet Crne Gore.
Sadržina programa pomoći
Član 16
Program pomoći naročito sadrži:
1) podatke o teritoriji na kojoj se sprovode mjere i aktivnosti,
2) opis i analizu stanja nakon nepogode i nastale štete i sagledavanje mogućih daljih štetnih posljedica;
3) mjere i aktivnosti koje treba sprovesti;
4) redosljed sprovođenja mjera i aktivnosti,
5) rokove za sprovođenje mjera i aktivnosti, 6) kriterijume i mjerila za utvrđivanje visine pomoći,
7) podatke o organima i drugim subjektima koji su zaduženi za sprovođenje pojedinih mjera i aktivnosti,
8) procjenu potrebnih finansijskih sredstava i izvore finansiranja;
9) podatke o načinu i vrsti isplate novčanog iznosa ili davanja materijalnih dobara, bespovratno ili sa obavezom vračanja ili u vidu usluga,
10) podatke o organu koji vrši isplate novčanog iznosa ili davanja materijalnih dobara, bespovratno ili sa obavezom vraćanja ili u vidu usluga;
11) podatke o sredstvima sa obavezom vraćanja, rok, uslove i način vraćanja tih sredstava;
i
12) podatke o organu koji je dužan da dostavi izvještaj o sprovedenim mjerama i aktivnostima.
Sadržina programa obnove
Član 17
Program obnove naročito sadrži:
1) podatke o teritoriji na kojoj se sprovode mjere i aktivnosti,
2) opis i analizu stanja nakon nepogode, oblast, odnosno sektor u kojem se sprovode mjere i aktivnosti;
3) analizu nastale štete i načina obnove;
4) ciljeve obnove i smjernice za njihovo ostvarivanje i viziju željenog društva nakon oporavka;
5) mjere i aktivnosti koje treba sprovesti;
6) prioritete, način i obim sprovođenja mjera i aktivnosti, kao i kriterijume za njihovo sprovođenje;
7) redosljed sprovođenja mjera i aktivnosti,
8) rokove za sprovođenje mjera i aktivnosti;
9) podatke o organima i drugim subjektima koji su zaduženi za koordinaciju, odnosno nosiocima sprovođenja pojedinih mjera i aktivnosti,
10) procjenu potrebnih finansijskih sredstava i izvore finansiranja;
11) podatke o organu koji će vršiti nadzor i evaluaciju procesa obnove;
12) podatke o organu koji je dužan da dostavi izvještaj o sprovedenim mjerama i aktivnostima.
Po potrebi, mogu se izraditi i posebni programi obnove za pojedine oblasti, odnosno sektore nakon nepogode koji sadrže elemente iz stava 1 ovog člana.
III. NADLEŽNI ORGANI I TIJELA
Komisije
Član 18
Radi procjene šteta, gubitaka i potreba, kao stalna tijela, obrazuju se sljedeće komisije:
1) Komisija za procjenu šteta, gubitaka i potreba koju obrazuje Vlada (u daljem tekstu: Državna komisija);
2) Komisija za procjenu šteta, gubitaka i potreba koju obrazuje opština (u daljem tekstu: opštinska komisija);
3) Komisija za procjenu šteta, gubitaka i potreba koju obrazuje privredni subjekt (u daljem tekstu: preduzetna komisija).
Sastav i imenovanje komisija
Član 19
Državna komisija, opštinska komisija i preduzetna komisija imaju predsjednika, zamjenika predsjednika i članove, koji se imenuju na period od četiri godine..
Sastav Državne komisije određuje se aktom o imenovanju koji donosi Vlada.
Sastav opštinske komisije određuje se aktom o imenovanju koji donosi gradonačelnik Glavnog grada, gradonačelnik Prijestonice, odnosno predsjednik opštine.
Sastav preduzetne komisije određuje se aktom o imenovanju koji donosi odgovorno lice u privrednom subjektu.
Za predsjednika, zamjenika predsjednika i člana Državne komisije, opštinske komisije i preduzetne komisije imenuje se lice koje ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja.
Stručne komisije
Član 20
Državna komisija, odnosno opštinska komisija, na osnovu analize konkretne situacije nakon nepogode koja je prouzrokovala znatniji obim posljedica, odnosno posljedice na većem dijelu ili cijeloj teritoriji države, odnosno opštine, kao i na osnovu potrebe da se vršenje poslova procjene šteta, gubitaka i potreba povjeri licima koja imaju odgovarajuća stručna znanja, obrazuju potreban broj stručnih komisija na državnom nivou (u daljem tekstu: državna stručna komisija), odnosno potreban broj stručnih komisija na opštinskom nivou (u daljem tekstu: opštinska stručna komisija). kao privremenih tijela.
Aktom o obrazovanju državne stručne komisije, odnosno opštinske stručne komisije određuju se sastav, poslovi i rokovi u kojima će se ti poslovi obaviti, način rada i finansiranja, kao i organ državne uprave, odnosno organ lokalne uprave koji je dužan da obezbijedi administrativne i druge uslove za rad tih komisija.
Sastav stručnih komisija
Član 21
U sastav državne stručne komisije, odnosno opštinske stručne komisije mogu se imenovati zaposleni iz organa državne uprave ili organa lokalne uprave odgovarajuće struke za procjenu šteta, gubitaka i potreba, a po potrebi mogu se imenovati ili angažovati lica koja imaju odgovarajuća stručna znanja ili koja se bave poslovima procjene šteta, gubitaka i potreba u osiguravajućim društvima, sudski vještaci, inženjeri, finansijski stručnjaci, stručna lica iz oblasti zaštite životne sredine, smanjenja rizika od katastrofa, zaštite i spašavanja i klimatskih promjena, kao i druga lica kad to zahtijevaju obim i vrsta štete koja je prouzrokovana nepogodom.
Lica iz stava 1 ovog člana moraju imati VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja.
Poslovi Državne komisije
Član 22
Državna komisija obavlja sljedeće poslove:
1) neposredno vrši procjenu šteta, gubitaka i potreba na oštećenoj imovini u državnoj svojini i djelatnostima koje su od javnog interesa;
2) na predlog resornog ministra, odnosno starješine organa uprave ili druge nadležne institucije obrazuje državne stručne komisije;
3) stara se o primjeni jedinstvene metodologije o procjeni šteta, gubitaka i potreba iz člana 27 stav 1 ovog zakona u radu državnih stručnih komisija i opštinske komisije i daje im obavezujuća uputstva za rad;
4) izrađuje zbirni izvještaj o procjeni šteta, gubitaka i potreba na osnovu izvještaja državnih stručnih komisija i dostavlja ga Ministarstvu radi verifikacije;
5) nakon dobijanja pozitivnog mišljenja na zbirni izvještaj iz tačke 4 ovog stava od strane Ministarstva, izrađuje konačni izvještaj o procjeni šteta, gubitaka i potreba na oštećenoj imovini u državnoj svojini i djelatnostima koje su od javnog interesa i dostavlja ga Vladi; i
6) vrši i druge poslove utvrđene ovim zakonom.
Poslovi opštinske komisije
Član 23
Opštinska komisija obavlja sljedeće poslove:
1) neposredno vrši procjenu šteta, gubitaka i potreba na teritoriji opštine;
2) određuje opštinskim stručnim komisijama teritoriju na kojoj će vršiti procjenu šteta, gubitaka i potreba i određuje rok za obavljanje te procjene;
3) stara se o primjeni jedinstvene metodologije o procjeni šteta, gubitaka i potreba iz člana 27 stav 1 ovog zakona u radu opštinskih stručnih komisija;
4) koordinira, daje smjernice za rad i pruža stručnu pomoć opštinskim stručnim komisijama i preduzetnim komisijama;
5) vrši stalnu komunikaciju sa Državnom komisijom i Ministarstvom i dostavlja im potrebne podatke,
6) dostavlja izvještaje preduzetne komisije kao sastavni dio usvojenih zbirnih izvještaja Ministarstvu na verifikaciju;
7) izrađuje zbirni izvještaj o procjeni šteta, gubitaka i potreba na teritoriji opštine, na osnovu izvještaja opštinskih stručnih komisija i podnosi ga gradonačelniku Glavnog grada ili Gradonačelniku Prijestonice, odnosno predsjedniku opštine, na usvajanje;
8) usvojeni zbirni izvještaj o procjeni šteta, gubitaka i potreba dostavlja Ministarstvu radi. verifikacije:
9) nakon dobijanja pozitivnog mišljenja od strane Ministarstva na usvojeni zbirni izvještaj iz tačke 8 ovog stava, izrađuje konačni izvještaj o procjeni šteta, gubitaka i potreba na teritoriji opštine i dostavlja ga Državnoj komisiji; i
10) vrši i druge poslove utvrđene ovim zakonom.
Poslovi preduzetne komisije
Član 24
Preduzetna komisija obavlja sljedeće poslove:
1) neposredno vrši procjenu šteta, gubitaka i potreba na oštećenoj imovini u svojini privrednog subjekta,
2) izrađuje izvještaj o procjeni šteta, gubitaka i potreba i dostavlja ga opštinskoj komisiji,
3) vrši i druge poslove utvrđene ovim zakonom.
Koordinacija i usklađivanje aktivnosti komisija
Član 25
Ministarstvo:
1) preduzima mjere i radnje u cilju pružanja pomoći Državnoj komisiji, opštinskoj komisiji i preduzetnoj komisiji radi vršenja procjene šteta, gubitaka i potreba nakon nepogode,
2) vrši verifikaciju zbirnog izvještaja iz člana 22 stav 1 tačka 4 i usvojenog zbirnog izvještaja iz člana 23 stav 1 tačka 8 ovog zakona;
3) vrši i druge poslove utvrđene ovim zakonom.
Obuka članova komisija
Član 26
Nakon imenovanja komisija iz čl. 18 i 20 ovog zakona, organ, odnosno privredni subjekt koji je obrazovao komisiju dužan je da u saradnji sa Ministarstvom sprovede početnu i redovnu obuku svih članova komisija, u skladu sa programom obuke za procjenu šteta, gubitaka i potreba nastalih usljed nepogode.
Troškove obuke iz stava 1 ovog člana snosi organ, odnosno privredni subjekt koji je obrazovao komisiju.
O završenoj obuci iz stava 1 ovog člana Ministarstvo izdaje uvjerenje.
O završenoj obuci iz stava 1 ovog člana i izdatim uvjerenjima iz stava 3 ovog člana, Ministarstvo vodi evidenciju.
Program i način sprovođenja obuke iz stava 1 ovog člana, kao i sadržaj i način vođenja evidencije iz stava 4 ovog člana propisuje Ministarstvo.
IV. JEDINSTVENA METODOLOGIJA
Primjena jedinstvene metodologije
Član 27
Komisije iz čl. 18 i 20 ovog zakona vrše procjenu šteta, gubitaka i potreba nastalih usljed nepogode u skladu sa jedinstvenom metodologijom za procjenu šteta, gubitaka i potreba od nepogoda (u daljem tekstu: jedinstvena metodologija), kojom se obezbjeđuje primjena istih principa i metoda procjenjivanja kod svih organizovanih procjena šteta, gubitaka i potreba izazvanih nepogodama.
Jedinstvenom metodologijom utvrđuju se izgled i sadržaj obrazaca za prijavu šteta, gubitaka i potreba, način procjene šteta, gubitaka i potreba nastalih usljed nepogode po oblastima, odnosno sektorima, kao i način izvještavanja o štetama, gubicima i potrebama.
Jedinstvenu metodologiju utvrđuje Vlada, na predlog Ministarstva.
Primjena pravila struke
Član 28
Državne stručne komisije, opštinske stručne komisije i preduzetne komisije prilikom procjene šteta, gubitaka i potreba, pored jedinstvene metodologije, primjenjuju i pravila struke i uputstva Državne komisije.
Opštinska stručna komisija i preduzetna komisija, prilikom procjene šteta, gubitaka i potreba, primjenjuju i uputstva opštinske komisije.
V. OSTVARIVANjE PRAVA NA POMOĆ GRAĐANIMA
Uslovi za ostvarivanje prava na pomoć građana
Član 29
Građanin može ostvariti pravo na pomoć ako su ispunjeni sljedeći uslovi, i to da:
1) su nastala šteta i gubitak neposredna posljedica nepogode,
2) su šteta i gubitak prijavljeni u skladu sa čl. 30 i 32 ovog zakona;
3) je štetu i gubitak pretrpjelo lice koje je crnogorski državljanin ili stranac kome je odobren stalni ili privremeni boravak u skladu sa zakonom kojim se uređuje boravak i rad stranaca;
4) je oštećena ili uništena stvar koja je neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba i koja je kao takva bila u svakodnevnoj ili redovnoj upotrebi, i
5) je stvar čuvana sa pažnjom dobrog domaćina, u skladu sa uputstvom proizvođača, odnosno na drugi propisan način, kao i da su preduzete sve radnje radi smanjenja rizika od posljedica nepogode.
Javni poziv za podnošenje prijava šteta, gubitaka i potreba
Član 30
Opštinska komisija, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka nepogode, objavljuje javni poziv za građane da prijave nastalu štetu, gubitak i potrebu na obrascu za prijavu šteta, gubitaka i potreba u skladu sa jedinstvenom metodologijom (u daljem tekstu: prijava štete).
Javni poziv iz stava 1 ovog člana objavljuje se na internet stranici i oglasnoj tabli opštine, kao i putem sredstava javnog informisanja.
Rok za podnošenje prijave štete ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 60 dana od dana objavljivanja javnog poziva iz stava 1 ovog člana.
Izuzetno, u slučaju spriječenosti građanina, prijava štete može se podnijeti i nakon isteka roka iz stava 3 ovog člana, u roku od 15 dana od prestanka spriječenosti, a najkasnije šest mjeseci od isteka javnog poziva iz stava 1 ovog člana.
Lista nepogoda
Član 31
Listu nepogoda sa opisom pojava i događaja koji predstavljaju nepogode, kao i šifre za označavanje tih pojava i događaja utvrđuje Vlada.
Lista iz stava 1 ovog člana objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".
Podnošenje prijave štete
Član 32
Prijava štete podnosi se nadležnom organu lokalne uprave.
Procjena šteta, gubitaka i potreba
Član 33
Organ iz člana 32 ovog zakona prima prijave šteta, organizuje procjenu šteta, gubitaka i potreba, uz angažovanje opštinske komisije, opštinskih stručnih komisija, a po potrebi i preduzetnih komisija.
O procjeni šteta, gubitaka i potreba opštinska komisija, opštinska stručna komisija, odnosno preduzetna komisija sačinjava zapisnik.
Na osnovu podataka iz zapisnika iz stava 2 ovog člana, opštinska komisija, odnosno opštinska stručna komisija, sačinjava zbirni izvještaj o procjeni šteta, gubitaka i potreba.
Izuzetno od stava 3 ovog člana, ako je usljed nepogode nastala šteta i gubitak samo na imovini u svojini privrednog subjekta, preduzetna komisija sačinjava zbirni izvještaj o procjeni šteta, gubitaka i potreba.
Verifikacija izvještaja
Član 34
Ministarstvo sprovodi postupak verifikacije zbirnog izvještaja o procjeni šteta, gubitaka i potreba u roku od 20 dana od dana prijema tog izvještaja.
Verifikacija izvještaja o procjeni šteta, gubitaka i potreba je stručni postupak koji podrazumijeva potvrđivanje ispravnosti i tačnosti podataka u izvještaju u skladu sa jedinstvenom metodologijom.
Ako se u postupku iz stava 2 ovog člana utvrdi da su u izvještaju o procjeni šteta, gubitaka i potreba unijeti podaci u skladu sa jedinstvenom metodologijom, Ministarstvo daje pozitivno. mišljenje na taj izvještaj.
Ako se u postupku iz stava 2 ovog člana utvrdi da izvještaju o procjeni šteta, gubitaka i potreba nijesu unijeti podaci u skladu sa jedinstvenom metodologijom. Ministarstvo će o tome obavijestiti Državnu komisiju, opštinsku komisiju, odnosno preduzetnu komisiju i dati joj uputstvo kako da se nepravilnosti otklone.
Ako se nepravilnosti iz stava 4 ovog člana ne otklone u roku od deset dana od prijema uputstva, Ministarstvo će preuzeti organizaciju procjene šteta, gubitaka i potreba o trošku organa, odnosno privrednog subjekta koji je obrazovao komisiju.
Izjašnjenje stranke
Član 35
Nakon verifikacije izvještaja o procjeni šteta, gubitaka i potreba, nadležni organ lokalne uprave poziva stranku da se izjasni na zapisnik o procjeni šteta, gubitaka i potreba, kao i o drugim relevantnim okolnostima i činjenicama od značaja za utvrđivanje prava na pomoć.
Ako se stranka koja je uredno pozvana ne odazove pozivu iz stava 1 ovog člana, a ne opravda svoj izostanak, smatraće se da je saglasna sa zapisnikom o procjeni šteta, gubitaka i potreba.
Rješenje po prijavi štete
Član 36
Nadležni organ lokalne uprave donosi rješenje po prijavi štete, u roku od 60 dana od dana podnošenja te prijave i dostavlja ga podnosiocu te prijave.
Žalba na prvostepeno rješenje o pravu na pomoć
Član 37
Protiv rješenja iz člana 36 ovog zakona može se izjaviti žalba Državnoj komisiji.
Protiv rješenja Državne komisije može se pokrenuti upravni spor.
VI. OSTVARIVANjE PRAVA NA POMOĆ PRIVREDNIM SUBJEKTIMA
Odlučivanje o pravu na pomoć privrednom subjektu
Član 38
Vlada može odlučiti o dodjeli pomoći privrednim subjektima koji su pretrpjeli štetu i gubitak usljed nepogode pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Uslovi za ostvarivanje prava na pomoć privrednom subjektu
Član 39
Privredni subjekt može ostvariti pravo na pomoć ako su ispunjeni sljedeći uslovi, i to da:
1) su nastala šteta i gubitak posljedica nepogode;
2) su šteta i gubitak prijavljeni u skladu sa odredbama ovog zakona;
3) je privredni subjekt preduzeo sve neophodne i propisane radnje u cilju smanjenja rizika od posljedica nepogode;
4) su nastala šteta i gubitak takve vrste i obima da ugrožavaju dalji opstanak privrednog subjekta, i
5) su šteta i gubitak nastali od rizika koji ne osiguravaju subjekti koji se bave osiguranjem imovine.
Shodna primjena
Član 40
Na postupak dodjele pomoći privrednim subjektima shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se ureduje dodjela pomoći građanima.
Pomoć iz budžeta opštine
Član 41
Ako se pomoć privrednim subjektima dodjeljuje iz budžeta opštine na postupak dodjele pomoći primjenjuju se odredbe ovog zakona.
VII. FINANSIRANjE
Izvori finansiranja
Član 42
Finansijska sredstva za obnovu i dodjelu pomoći obezbjeđuju se iz:
1) budžeta Crne Gore:
2) budžeta opština;
3) donacija;
4) priloga i poklona;
5) primanja od zaduživanja;
6) primanja od prodaje finansijske imovine;
7) sredstava stalne budžetske rezerve,
8) sredstava javnih preduzeća i drugih oblika organizovanja čiji je osnivač Crna Gora,
i
9) drugih izvora u skladu sa zakonom.
Oslobađanje od plaćanja takse i provizije
Član 43
Na podneske, radnje i izdavanje dokumentacije potrebne za ostvarivanje prava na pomoć u skladu sa ovim zakonom, ne plaćaju se administrativne takse i druge naknade za usluge i radnje. organa državne uprave i organa lokalne uprave.
Na donacije u novcu namijenjene za obnovu i dodjelu pomoći ne plaćaju se provizije, niti druge vrste naknada finansijskim institucijama za finansijske transakcije i druge usluge koje su neophodne za realizaciju donacije.
Finansijska i druga sredstva dodijeljena kao pomoć građanima, odnosno privrednim subjektima. ne mogu biti predmet izvršenja ili obezbjeđenja sredstava iz drugih postupaka.
VIII. OBAVJEŠTAVANjE I IZVJEŠTAVANjE
Obavještavanje javnosti o pomoći
Član 44
Vlada objavljuje sve informacije o prilivima donatorskih sredstava, donatorima, primaocima pomoći i pruženoj pomoći, na svojoj internet stranici.
Opština je dužna da informacije o primljenim i obrađenim prijavama šteta, sredstvima izdvojenim za programe pomoći i druge informacije koje se odnose na postupke ostvarivanja prava na pomoć objavi na svojoj oglasnoj tabli i internet stranici.
Rješenja po prijavama šteta, kao i rješenja po žalbi objavljuju se na oglasnoj tabli i internet stranici opštine nakon dostavljanja stranci.
Objavljivanje informacija iz st. 1, 2 i 3 ovog člana vrši se u skladu sa zakonom kojim se ureduje zaštita podataka o ličnosti.
Izvještavanje
Član 45
Organi državne uprave iz člana 15 stav 3 ovog zakona dostavljaju Vladi, svaka tri mjeseca izvještaj o toku postupka dodjele pomoći, broju primalaca pomoći i procjenama šteta, gubitaka i potreba i podnose joj konačni izvještaj nakon okončanja postupka dodjele pomoći.
Izvještaji iz stava 1 ovog člana objavljuju se na internet stranici Vlade.
Evidencija
Član 46
O svakom predmetu za dodjelu pomoći organ državne uprave nadležan za oblast, odnosno sektor koji je nepogoda pogodila, odnosno nadležni organ lokalne uprave, vodi posebnu evidenciju.
Sadržinu i način vođenja evidencije iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove javne uprave.
Čuvanje predmeta
Član 47
Predmeti o dodjeli pomoći čuvaju se deset godina, u skladu sa propisima kojima se ureduje kancelarijsko poslovanje i arhivska djelatnost.
IX. NADZOR
Vršenje nadzora
Član 48
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo.
Inspekcijski nadzor, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se ureduje inspekcijski nadzor, vrši inspektor za zaštitu i spašavanje.
X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Podzakonski akti
Član 49
Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Donošenje programa obuke
Član 50
Program obuka za procjenu šteta, gubitaka i potreba nastalih usljed nepogode iz člana 26 ovog zakona izradiće se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Imenovanje članova komisije
Član 51
Akti o imenovanju članova komisija iz člana 18 ovog zakona donijeće se u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prestanak primjene propisa
Član 52
Do donošenja propisa iz člana 27 stav 3 ovog zakona primjenjivaće se Uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni list SFRJ", broj 27/87).
Stupanje na snagu
Član 53
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore".
Broj: 27/25-1/4
ΕPΑ 640 ΧXVIII
Podgorica, 31. decembar 2025. godine
Skupština Crne Gore 28. saziva
Predsjednik,
Andrija Mandić, s.r.