Zakon o stečaju i likvidaciji banaka
Zakon je objavljen u "Službenom listu RCG", br. 47/2001 i "Službenom listu CG", br. 62/2008, 44/2010 (čl. 40. i 41 nisu u prečišćenom tekstu), 72/2019, 113/2024 i 89/2025.
I OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom uređuju se uslovi i postupak stečaja i likvidacije banaka.
Član 2
Stečajni postupak sprovodi se nad bankom kojoj je Centralna banka Crne Gore (u daljem tekstu: Centralna banka) oduzela dozvolu za rad i čije su obaveze veće od njene imovine.
Stečajni postupak sprovodi se i na predlog likvidacionog upravnika kada, u toku sprovođenja postupka likvidacije banke. utvrdi da imovina banke nije dovoljna da podmiri potraživanja povjerilaca.
Postupak likvidacije sprovodi se nad bankom kojoj je Centralna banka oduzela dozvolu za rad, a nijesu ispunjeni uslovi za sprovođenje stečajnog postupka.
Postupak likvidacije sprovodi se i nad bankom kojoj je Centralna banka oduzela dozvolu za rad, na osnovu odluke skupštine akcionara banke o prestanku rada banke (u daljem tekstu: dobrovoljna likvidacija).
Član 3
Stečajni postupak i postupak likvidacije nad bankom otvara i sprovodi Centralna banka.
Obaveze proistekle iz stečajnog postupka izmiruju se na teret stečajne mase.
II PROCESNE ODREDBE
Član 4
U stečajnom postupku i postupku likvidacije odlučuje se u obliku rješenja.
Član 5
- brisan -
Član 6
Rješenje donijeto u stečajnom postupku, odnosno u postupku likvidacije ističe se na oglasnoj tabli i internet stranici Centralne banke, banke u stečaju, odnosno likvidaciji i njihovim djelovima (u daljem tekstu: banka).
Protiv konačnog rješenja koje se donese u stečajnom postupku, odnosno u postupku likvidacije može se pokrenuti upravni spor, pred nadležnim sudom.
III STEČAJNI POSTUPAK
Član 7
Savjet Centralne banke ocjenjuje ispunjenost uslova za otvaranje stečajnog postupka i donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka.
U slučaju kada predlog za otvaranje stečajnog postupka podnese likvidacioni upravnik, Savjet Centralne banke donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka najkasnije narednog radnog dana po prijemu predloga.
Rješenje o otvaranju stečajnog postupka je konačno.
Rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore" i najmanje dva dnevna štampana medija koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore.
Protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka može se pokrenuti upravni spor.
Nadležni sud je dužan da odluku u sporu iz stava 5 ovog člana donese u roku od 30 dana od dana prijema tužbe.
Član 8
Donošenjem rješenja o otvaranju stečajnog postupka nad bankom nastaje obaveza Fonda za zaštitu depozita za isplatu garantovanih depozita te banke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita depozita.
1. Stečajni upravnik
Član 9
Stečajni upravnik se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
Stečajni upravnik je u stečajnom postupku organ Centralne banke i odlučuje donošenjem upravnih akata.
Prilikom prijema dužnosti, stečajni upravnik daje pisanu izjavu stečajnom odboru da će savjesno vršiti svoju dužnost.
Član 10
Stečajni upravnik se imenuje sa liste stečajnih upravnika koju utvrđuje Savjet Centralne banke.
Za stečajnog upravnika može se imenovati lice koje ima stručna znanja iz oblasti bankarskog poslovanja, najmanje 3 godine radnog iskustva na ovim poslovima i u čiju se nepristrasnost ne može sumnjati.
Član 11
Za stečajnog upravnika ne može biti imenovano lice koje:
1) je krivično osuđivano ili se protiv njega vodi postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje ovih poslova;
2) ima potraživanja ili obaveze prema banci;
3) je član organa banke, izvršni direktor ili lice sa posebnim ovlašćenjima i dužnostima ili spoljni revizor banke ili lice koje je sa njima u prvom stepenu srodstva i u drugim slučajevima kada postoji konflikt interesa;
4) ima sa bankom povezane interese;
5) je bilo razriješeno poslova stečajnog upravnika od strane stečajnog vijeća nadležnog suda ili od strane Centralne banke, zbog nesavjesnog ili nestručnog obavljanja poslova ili zbog zloupotrebe službenog položaja;
6) je bilo dužnik u stečajnom postupku.
Član 12
Stečajni upravnik se razrješava kada:
1) se naknadno utvrdi da ne ispunjava uslove iz člana 10 ovog zakona;
2) se naknadno utvrdi da postoje razlozi iz člana 11 ovog zakona zbog kojih nije ni mogao biti imenovan;
3) nestručno i nesavjesno obavlja poslove stečajnog upravnika;
4) trajnije izgubi sposobnost za vršenje poslova;
5) podnese zahtjev za razrješenje.
U slučaju podnošenja zahtjeva za razrješenje, stečajni upravnik je dužan da vrši poslove do imenovanja novog stečajnog upravnika.
Član 13
Stečajni upravnik preuzima ovlašćenja nadzornog odbora i upravnog odbora banke i vrši ih shodno potrebama stečajnog postupka, u skladu sa ovim zakonom.
Stečajni upravnik je dužan naročito da:
1) obezbijedi imovinu banke;
2) sastavni predračun troškova stečajnog postupka;
3) ažurira poslovne knjige, knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju banke do dana otvaranja stečajnog postupka;
3a) dostavi Fondu za zaštitu depozita podatke i dokumentaciju potrebne za obračun i isplatu garantovanih depozita u skladu sa zakonom;
4) sačini popis imovine banke;
5) sastavi početni bilans stečaja;
6) se stara o ostvarivanju potraživanja banke;
7) u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost sastavi izvještaj o finansijskom stanju banke;
8) donese odluku po prijavljenim potraživanjima povjerilaca, uključujući i potraživanja Fonda za zaštitu depozita po osnovu isplate garantovanih depozita;
9) unovči imovinu banke koja ulazi u stečajnu masu;
10) sastavi nacrt za glavnu diobu;
11) sačini završni stečajni bilans;
12) obezbijedi čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije, uključujući i informacije o stvarnim vlasnicima računa, tokom trajanja stečajnog postupka, u skladu sa zakonom.
Član 14
Stečajni upravnik i lica koja angažuje na izvršavanju poslova u skladu sa ovim zakonom ne odgovaraju za štetu nastalu prilikom obavljanja dužnosti u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili namjerno ili grubom nepažnjom.
Troškove u sudskim sporovima protiv lica iz stava 1 ovog člana, koji se odnose na obavljanje dužnosti iz ovog zakona, snosi banka.
Član 15
Stečajni upravnik podnosi stečajnom odboru pisane izvještaje o toku stečajnog postupka najmanje jedanput u tri mjeseca.
Stečajni upravnik je dužan da podnese izvještaj o toku stečajnog postupka i na zahtjev stečajnog odbora ili Savjeta, odnosno guvernera Centralne banke.
Član 16
Licu imenovanom za stečajnog upravnika, za vrijeme vršenja tih poslova, prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada miruju u organu, organizaciji, odnosno kod poslodavca gdje je privremeno prestao da radi.
Lice iz stava 1 ovog člana ne može obavljati drugu profesionalnu dužnost.
Do povratka u organ, organizaciju, odnosno kod poslodavca iz stava 1 ovog člana, stečajni upravnik ostvaruje prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u banci.
Stečajni upravnik ima pravo na zaradu, koja se utvrđuje rješenjem o imenovanju, u visini prosječne zarade članova upravnog odbora ostvarene u toj banci u mjesecu koji prethodi otvaranju stečajnog postupka nad bankom.
Savjet Centralne banke može stečajnom upravniku dati posebnu nagradu, koju utvrđuje na osnovu obima i složenosti poslova i postignutih rezultata u stečajnom postupku.
Zarada i nagrada stečajnom upravniku, naknada ekspertima koje on angažuje i zarada radno angažovanih lica u stečajnom postupku isplaćuje se na teret sredstava banke, kao trošak postupka stečaja.
2. Stečajni odbor
Član 17
Stečajni odbor je u stečajnom postupku organ Centralne banke i odlučuje donošenjem upravnih akata.
Stečajni odbor ima pet članova koje imenuje Savjet Centralne banke.
Za člana stečajnog odbora može biti imenovano lice koje ispunjava uslove za stečajnog upravnika utvrđene članom 10 ovog zakona.
Član stečajnog odbora se razrješava iz razloga navedenih u članu 12 ovog zakona.
Član stečajnog odbora ima pravo na naknadu u visini koju odredi Savjet Centralne banke.
Troškove u sudskim sporovima u vezi sa upravnim aktima iz stava 1 ovog člana snosi banka.
Član 18
Stečajni odbor vrši nadzor nad radom stečajnog upravnika, daje uputstva za vođenje stečajnog postupka, odlučuje po žalbama na odluke stečajnog upravnika, po potrebi i na zahtjev daje obavještenja guverneru Centralne banke, predlaže razrješenje stečajnog upravnika, daje saglasnost i vrši druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
3. Otvaranje stečajnog postupka
Član 19
- brisan -
Član 20
- brisan -
Član 21
U toku stečajnog postupka mogu se obavljati samo poslovi koji su u interesu povjerilaca.
Član 22
Savjet Centralne banke može odlučiti da se stečajni postupak otvori i zaključi kada utvrdi da imovina banke nije dovoljna za izmirenje troškova postupka ili je neznatne vrijednosti.
Savjet Centralne banke, na predlog zamjenika direktora, može odlučiti da se sredstva za troškove stečajnog postupka privremeno obezbijede iz sredstava Savjeta Centralne banke, uz pravo Savjeta Centralne banke na povraćaj ovih sredstava nakon formiranja stečajne mase.
Član 23
O otvaranju stečajnog postupka povjerioci se obavještavaju oglasom koji se objavljuje istog dana kada se donese rješenje o otvaranju stečajnog postupka.
Oglas iz stava 1 ovog člana objavljuje se isticanjem na oglasnoj tabli i internet stranici Centralne banke i banke.
Oglas iz stava 1 ovog člana se objavljuje u "Službenom listu Crne Gore", u sredstvima javnog informisanja i preko internet stranice Centralne banke.
Rješenje o otvaranju stečajnog postupka se dostavlja banci, Fondu za zaštitu depozita, bankama u inostranstvu kod kojih banka ima otvoren račun i Centralnom registru privrednih subjekata (u daljem tekstu: CRPS).
Član 24
Oglas o otvaranju stečajnog postupka sadrži:
1) naziv i sjedište Centralne banke;
2) naziv organa Centralne banke koji je donio rješenje;
3) izvod iz rješenja o otvaranju stečajnog postupka;
4) ime stečajnog upravnika sa bližim podacima;
5) poziv povjeriocima da, u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa u "Službenom listu Crne Gore", prijave stečajnom upravniku svoja potraživanja sa dokazima, uz upozorenje da će se neblagovremene prijave odbaciti;
6) poziv dužnicima da svoja dospjela dugovanja izmire bez odlaganja;
7) dan isticanja oglasa na oglasnoj tabli i internet stranici.
4. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
a) Vrijeme nastupanja
Član 25
Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju danom isticanja oglasa na oglasnoj tabli i internet stranici, u skladu sa članom 23 st. 1 i 2 ovog zakona.
Momentom prijema rješenja o otvaranju stečajnog postupka od strane operatera platnog sistema kod kojeg banka nad kojom je otvoren stečajni postupak ima račun, operater platnog sistema će izvršiti blokadu svih računa banke i zabraniće banci raspolaganje svim novčanim sredstvima.
Blokada računa banke iz stava 2 ovog člana ne odnosi se na novčana ili druga sredstva koja se mogu staviti u svrhu ispunjenja obaveza u platnom sistemu po nalozima primljenim do momenta prijema rješenja iz stava 2 ovog člana.
b) Stečajna masa
Član 26
Danom otvaranja stečajnog postupka obrazuje se stečajna masa.
Stečajna masa se sastoji od sve pokretne, nepokretne, materijalne i nematerijalne imovine banke, gdje god se ona nalazi, svih potraživanja banke, svih ugovornih prava, svih intelektualnih prava i ostalih prava stečenih na osnovu zakona.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, u stečajnu masu ne ulazi imovina banke ili pravo (kolateral) koje je banka založila radi obezbjeđenja kredita za ispunjenje obaveza u platnom sistemu, a koji je uzela od drugog učesnika platnog sistema.
v) Računi i naziv dužnika
Član 27
Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi banke i prestaju prava lica koja su bila ovlašćena da raspolažu imovinom banke, a na zahtjev stečajnog upravnika otvoriće se novi račun preko kojeg će se vršiti poslovanje banke.
Novčana sredstva sa ugašenih računa banke prenose se na novi račun.
Uz naziv banke dodaje se pri potpisivanju oznaka: "u stečaju", sa naznačenjem novog broja računa preko kojeg se vrši poslovanje banke.
g) Prenošenje funkcija
Član 28
Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju ovlašćenja nadzornog odbora i upravnog odbora banke, zastupnika i prokuratora i prenose se na stečajnog upravnika.
d) Radni odnosi
Član 29
Danom otvaranja stečajnog postupka prestaje radni odnos zaposlenima u banci.
Zaposleni kojima prestane radni odnos ostvaruju prava u skladu sa opštim propisima o radnim odnosima.
Radi okončanja poslova u skladu sa članom 21 ovog zakona, a u cilju povećanja stečajne mase i sprečavanja nastupanja štetnih posljedica za banku i povjerioce, stečajni upravnik može, bez saglasnosti Savjeta Centralne banke, zaposliti najviše do 10% od broja izvršilaca koji je banka imala prije dana otvaranja stečajnog postupka.
Lica iz stava 3 ovog člana imaju pravo na zaradu, u visini koju odredi stečajni upravnik, uz saglasnost stečajnog odbora.
Isplata zarade iz stava 4 ovog člana vrši se na teret troškova stečajnog postupka.
Član 30
Članovi nadzornog odbora, članovi upravnog odbora i drugi zaposleni, iako im je prestala funkcija, odnosno rad kod banke dužni su da stečajnom upravniku daje sve potrebne podatke i obavještenja do zaključenja stečajnog postupka ili dok ih stečajni odbor ne oslobodi te obaveze.
đ) Kamate
Član 31
Danom otvaranja stečajnog postupka prestaje da teče kamata na potraživanja povjerilaca.
Kamate na potraživanja banke prema dužnicima nastavljaju da se obračunavaju i tokom trajanja stečajnog postupka.
e) Važenje ugovora
Član 32
Ugovori zaključeni sa bankom prije otvaranja stečajnog postupka ostaju na snazi, ukoliko stečajni upravnik, uz saglasnost stečajnog odbora ne obavijesti drugu stranu o odustanku od ugovora u roku od 90 dana od dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečaja.
Ako stečajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana može tražiti samo naknadu stvarne štete kao stečajni povjerilac, po redosledu prioriteta iz člana 48 ovog zakona.
Član 33
Ugovor o zakupu stečajni upravnik može otkazati sa otkaznim rokom od 30 dana, nezavisno od zakonskih ili ugovorenih rokova.
Otkazom ugovora o zakupu iz stava 1 ovog člana ne dira se u pravo druge ugovorne strane na naknadu štete, u skladu sa članom 32 stav 2 ovog zakona.
ž) Pobijanje pravnih radnji
Član 34
Stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo pobijanja pravnih radnji koje je banka učinila na štetu povjerilaca u posljednje 3 godine prije dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka, podnošenjem tužbe privrednom sudu.
Postupak pobijanja pravne radnje stečajni upravnik obavezno pokreće kada se radi o:
1) transakcijama lica povezanih sa bankom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka, koje su izvršene po povlašćenim uslovima.
2) fiktivnim pravnim poslovima kojima se onemogućava namirenje povjerilaca banke.
Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečaja.
z) Izvršenja i obezbjeđenja
Član 35
Danom otvaranja stečajnog postupka, sudski postupci pokrenuti protiv banke koji su u toku obustavljaju se, a povjerioci su dužni da o tim postupcima obavijeste stečajnog upravnika i prijave svoja potraživanja, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Nijedan sudski postupak protiv banke se ne može pokrenuti, osim u skladu sa odredbama ovog zakona.
Član 36
Danom otvaranja stečajnog postupka ne može se protiv banke dozvoliti izvršenje obezbjeđenja niti prinudno izvršenje radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava.
Postupci radi obezbeđenja i izvršenja iz stava 1 ovog člana koji su u toku prekidaju se.
Na imovini banke u toku stečajnog postupka ne mogu se uspostavljati nova založna prava niti drugi tereti.
Član 37
- brisan -
Član 38
Imovinu, koja nije vlasništvo banke, stečajni upravnik je dužan da po podnesenom zahtjevu vrati vlasniku u razumnom roku.
5. Odlučivanje o potraživanjima
a) Prijavljivanje potraživanja
Član 39
Danom nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka potraživanja povjerilaca prema banci, koja nijesu dospjela, smatraju se dospjelim.
Povjerioci su dužni da stečajnom upravniku prijave svoja potraživanja sa dokazima, najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka nad bankom u "Službenom listu Crne Gore.
Prijava potraživanja iz stava 2 ovog člana sadrži:
1) podatke o povjeriocu, i to:
- naziv, odnosno ime i prezime,
- poreski identifikacioni broj, odnosno JMB fizičkog lica,
- sjedište, odnosno prebivalište,
- broj transakcionog računa,
- kontakt podaci;
2) podatke o potraživanju, i to:
- pravni osnov potraživanja,
- datum nastanka potraživanja,
- iznos dospjelog potraživanja (sa iznosom glavnice i kamate);
3) zahtjev povjerioca u pogledu glavne stvari i sporednih zahtjeva, činjenica na kojima se zahtjev zasniva, dokaze kojima se utvrđuju ove činjenice, kao i druge podatke u skladu sa zakonom kojim se uređuje parnični postupak u pogledu podnošenja i sadržine tužbe;
4) popis dokumenata kojima se dokazuje pravo potraživanja.
Uz prijavu iz stava 3 ovog člana prilažu se originalna dokumenta ili ovjerene kopije dokumenata kojima se dokazuje pravo potraživanja.
Prijave potraživanja podnijete poslije isteka roka iz stava 2 ovog člana odbaciće se kao neblagovremene.
Potraživanja iz poslovne evidencije banke smatraju se prijavljenim.
Potraživanja utvrđena pravosnažnom sudskom odlukom, prije otvaranja stečajnog postupka, smatraju se prijavljenim.
b) Ispitivanje potraživanja
Član 40
Prijavljena potraživanja povjerilaca ispituje stečajni upravnik.
Stečajni upravnik je dužan da o prijavljenim potraživanjima odluči u roku od 30 dana od dana isteka roka za njihovo prijavljivanje.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, potraživanja učesnika platnog sistema iz člana 26 stav 3 ovog zakona i prava koja iz njih proističu utvrđuje stečajni upravnik u roku od 24 sata po prijemu dužnosti, o čemu je dužan da donese posebnu odluku.
Izuzetno, stečajni odbor može rok iz stava 2 ovog člana produžiti za 30 dana, na predlog stečajnog upravnika.
v) Rješenje i žalbe po prijavljenim potraživanjima
Član 41
O visini prijavljenih potraživanja i potraživanja koja se smatraju prijavljenim stečajni upravnik donosi rješenja i dostavlja ih povjeriocima, najkasnije do isteka rokova iz člana 40 ovog zakona, s tim da visinu potraživanja po osnovu depozita, koji se štite u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita depozita, umanjuje za iznos obračunatih garantovanih depozita koje isplaćuje Fond za zaštitu depozita.
Protiv rješenja iz stava 1 ovoga člana može se podnijeti žalba stečajnom odboru, u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Po žalbi iz stava 2 ovog člana, stečajni odbor je dužan da odluči u roku od osam dana od dana prijema žalbe.
Protiv rješenja stečajnog odbora iz stava 3 ovog člana ili ukoliko stečajni odbor ne odluči u propisanom roku, podnosilac žalbe ima pravo da pokrene postupak pred nadležnim sudom, u roku od osam dana od dana prijema odluke stečajnog odbora ili isteka roka za odlučivanje, radi utvrđivanja osporenog potraživanja.
Član 42
Obavještenje po prijavljenim potraživanjima koje sadrži podatke o povjeriocima i iznosu prijavljenih, priznatih, djelimično priznatih ili osporenih potraživanja ističe se na oglasnoj tabli i internet stranici Centralne banke i banke.
Obavještenje iz stava 1 ovog člana ne sadrži podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu banke.
g) Prebijanje potraživanja
Član 42a
Stečajni upravnik ima pravo da, bez saglasnosti povjerilaca, izvrši prebijanje međusobnih potraživanja banke i povjerilaca koja su dospjela prije donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
6. Prodaje
Član 43
Stečajni upravnik može prenijeti dio ili ukupnu imovinu i/ili obaveze banke u stečaju na drugu banku ili banke (u daljem tekstu: druga banka).
Prenos iz stava 1 ovog člana vrši se bez saglasnosti deponenata i drugih povjerilaca i bez saglasnosti dužnika banke.
Na prenos iz stava 1 ovog člana ne plaćaju se porezi, doprinosi. takse i druge naknade utvrđene zakonom.
U skladu sa ugovorom o prenosu imovine i obaveza banke u stečaju na drugu banku može se vršiti i prenos imovine koja je opterećena hipotekom ili drugim stvarnim pravima.
Ne može se vršiti prenos imovine iz stava 1 ovog člana koja je predmet izvršenja ili imovine za koju je stavljena zabrana raspolaganja.
Vrijednost imovine i/ili obaveza koje se prenose na drugu banku utvrđuju se ugovorom o prenosu imovine i/ili obaveza banke u stečaju na drugu banku.
Savjet Centralne banke odobrava prenos imovine i/ili obaveza banke u stečaju na drugu banku odobrenjem predloga ugovora iz stava 6 ovog člana.
Odobrenje iz stava 7 ovog člana Savjet Centralne banke može izdati ukoliko utvrdi da, nakon prenosa imovine i/ili obaveza banke u stečaju, druga banka može nastaviti da posluje na način koji ne ugrožava finansijsko stanje te banke i usklađenost njenog poslovanja sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona.
O izvršenom prenosu imovine i/ili obaveza u skladu sa ovim članom stečajni upravnik obavještava deponente, druge povjerioce i dužnike banke, u roku od pet radnih dana od dana izvršenog prenosa.
Ako se prenos imovine i/ili obaveza vrši uz plaćanje premije od strane druge banke, plaćena premija ulazi u stečajnu masu.
Član 44
Imovina banke koja ulazi u stečajnu masu prodaje se javnim nadmetanjem.
Stečajni upravnik, po prethodno pribavljenoj saglasnosti stečajnog odbora ili u slučaju da prethodno nadmetanje iz stava 1 ovog člana nije uspješno ili nije moguće, može vršiti prodaju i putem prikupljanja ponuda ili neposrednom pogodbom.
Početna cijena za prodaju imovine je cijena koju je utvrdio ovlašćeni procjenjivač, ali takva procjena nije obavezujuća kod utvrđivanja minimalne cijene.
Stečajni odbor daje saglasnost na mjesto, vrijeme i cijenu prodaje, uključujući konačno odobrenje same prodaje, ukoliko prodaja nije izvršena javnim nadmetanjem.
Član 45
Stečajni upravnik prilikom svake prodaje treba da:
1) postigne što povoljniju cijenu, radi zaštite povjerilaca banke;
2) osigura ravnopravnost mogućih kupaca;
3) onemogući bilo koju vrstu diskriminacije prilikom nadmetanja i razmatranja ponuda.
Član 46
Odluka o prodaji imovine, nakon saglasnosti stečajnog odbora, je konačna.
Prodaja imovine banke ne može se odobriti dužniku banke koji nije o roku dospjelosti izmirio svoju obavezu prema banci, a što je uticalo na postojanje uslova za otvaranje stečajnog postupka.
Stečajni upravnik je dužan da kvartalno sačinjava izvještaj o prodaji imovine, stanju stečajne mase i iznosu ukupnih preostalih potraživanja i da ga objavi na oglasnoj tabli i internet stranici banke.
7. Namirenje povjerilaca
a) Namirenje troškova postupka
Član 47
Diobi stečajne mase može se pristupiti i prije unovčenja cjelokupne imovine.
Prije nego što se pristupi namirenju povjerilaca, stečajni upravnik iz stečajne mase izdvaja iznos potreban za isplatu troškova stečajnog postupka.
Zarade zaposlenih u banci i naknade štete za povrede na radu ostvarene do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka, namiruju se kao troškovi stečajnog postupka.
b) Redosled prioriteta
Član 48
Potraživanja povjerilaca banke isplaćuju se po sljedećem redosljedu prioriteta:
1) obezbijeđena potraživanja do vrijednosti njihovog obezbjeđenja, umanjena za razumne troškove prodaje;
2) potraživanja Centralne banke po osnovu kredita datih banci ili drugih obaveza banke nastalih tokom privremene uprave, postupka sanacije ili stečajnog postupka nad bankom, u skladu sa zakonom;
3) potraživanja Fonda za zaštitu depozita po osnovu isplaćenih garantovanih depozita;
4) potraživanja fizičkih i pravnih lica koja su u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo razvrstana kao mikro, mala ili srednja pravna lica, po osnovu:
a) zaštićenih depozita u iznosima koji prelaze iznose garantovanih depozita,
b) depozita koji bi bili zaštićeni depoziti da nijesu položeni u filijali koju je banka osnovala u:
- državi koja nije država članica Evropske unije, i
- državi članici do pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji;
5) potraživanja po osnovu zaštićenih depozita koji nijesu obuhvaćena odredbama tač. 3 i 4 ovog stava;
6) potraživanja drugih povjerilaca, osim povjerilaca iz tač. 7 do 14 ovog stava;
7) potraživanja lica koja direktno ili indirektno učestvuju sa 10% ili više u kapitalu ili glasačkim pravima u toj banci;
8) potraživanja po osnovu obveznica i drugih oblika prenosivog duga i instrumenata kojima se stvara ili priznaje dug (u daljem tekstu: dužnički instrumenti) koji u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija ne ispunjavaju uslove za kvalifikovane obaveze radi ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama, ako:
a) izvorni ugovoreni rok dospijeća tog instrumenta iznosi najmanje godinu dana,
b) taj instrument nije derivat i ne sadrži ugrađene derivate, osim dužničkih instrumenata:
- sa varijabilnim kamatnim stopama izvedenim iz široko korišćene referentne stope,
- koji nijesu denominovani u domaćoj valuti emitenta, pod uslovom da su glavnica, kamata i njihova otplata denominovani u istoj toj valuti;
c) ugovor o instrumentu i, ako je to primjenjivo, prospekt u vezi sa emitovanjem tog instrumenta, sadrži odredbu kojom je ugovoreno da se prilikom primjene instrumenta interne sanacije vrijednost tih instrumenata smanji do potrebnog iznosa, ili da se izvrši njihova konverzija u akcije ili druge vlasničke instrumente, kao i da će ta potraživanja biti u nižem redu prioriteta naplate u stečajnom postupku od potraživanja iz tač. 1 do 7 ovog stava;
9) potraživanja vlasnika dužničkih instrumenata sa kojima banka u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija, ispunjava minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama, pod uslovom da ugovor o tom instrumentu i, ako je to primjenjivo, prospekt u vezi sa emitovanjem tog instrumenta, sadrži odredbu kojom je ugovoreno da se prilikom primjene instrumenta interne sanacije vrijednost tih instrumenata smanji do potrebnog iznosa, ili da se izvrši konverzija tih instrumenata u akcije ili druge vlasničke instrumente, kao i da će ta potraživanja biti u nižem redu prioriteta naplate u stečajnom postupku od potraživanja iz tač. 1 do 7 ovog stava;
10) potraživanja po osnovu dužničkih instrumenata čiji su vlasnici matično društvo, odnosno akcionari banke kod kojih ugovor o instrumentu i, ako je to primjenjivo, prospekt u vezi sa emitovanjem tog instrumenta, sadrži odredbu da se tim potraživanjima u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija, ispunjava minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama za banku koja nije subjekat sanacije;
11) potraživanja po osnovu podređenog duga koji nije uključen u dodatni osnovni kapital i dopunski kapital banke;
12) potraživanja po osnovu instrumenata koje je emitovala banka, a koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija, ispunjavaju uslove za instrumente dopunskog kapitala banke;
13) potraživanja po osnovu instrumenata kapitala koje je emitovala banka, a koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija, ispunjavaju uslove za instrumente dodatnog osnovnog kapitala banke;
14) potraživanja po osnovu instrumenata kapitala koje je emitovala banka, a koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija, ispunjavaju uslove za instrumente redovnog osnovnog kapitala banke.
Isplata potraživanja iz nižeg reda prioriteta vrši se nakon što se u potpunosti isplate potraživanja iz višeg reda prioriteta.
Potraživanja iz istog reda prioriteta isplaćuju se proporcionalno, ako ne postoji dovoljno sredstava da se isplate u potpunosti.
Ako je instrument samo djelimično priznat kao stavka regulatornog kapitala, sa potraživanjem po osnovu tog instrumenta će se u cjelosti postupati kao sa potraživanjem koje čini stavku regulatornog kapitala.
v) Glavna dioba
Član 49
Stečajni upravnik sačinjava nacrt za glavnu diobu koji sadrži podatke o: potraživanjima, povjeriocima, visini potraživanja i visini novčanih sredstava namijenjenih za diobu, redosledu prioriteta potraživanja i druge podatke od značaja za namirenje povjerilaca.
Nacrt za glavnu diobu oglašava se isticanjem na oglasnoj tabli i internet stranici Centralne banke i banke.
Na nacrt za glavnu diobu može se uložiti prigovor stečajnom odboru, u roku od 8 dana od dana oglašavanja.
Stečajni odbor, nakon odlučivanja po prigovorima, odobrava glavnu diobu.
Stečajni upravnik, u skladu sa odobrenom glavnom diobom, donosi rješenje o glavnoj diobi koje se dostavlja povjeriocima i dužan je isplatiti povjerioce u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja.
8. Zaključenje stečajnog postupka
Član 50
Kada stečajni odbor prihvati izvještaj stečajnog upravnika da su svi poslovi okončani predložiće Centralnoj banci da donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
Rješenje o zaključenju stečajnog postupka donosi Savjet Centralne banke.
Nakon donošenja rješenja iz stava 1 ovog člana, stečajni upravnik, odnosno stečajni odbor dužan je da preda na čuvanje Centralnoj banci poslovne knjige i dokumentaciju banke u vezi sa sprovedenim stečajnim postupkom.
Pravosnažno rješenje o zaključenju stečajnog postupka objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore" i dostavlja CRPS-u, radi brisanja banke iz tog registra.
Član 51
Ako stečajni upravnik, poslije otvaranja stečajnog postupka, utvrdi da bi dalje vođenje postupka prouzrokovalo nesrazmjerne troškove obustaviće dalje unovčenje stečajne mase i predložiće Savjetu Centralne banke da zaključi postupak.
Postupci koji su u toku, a u vezi su sa stečajnim postupkom, obustavljaju se.
IV POSTUPAK LIKVIDACIJE
Član 52
Savjet Centralne banke donosi rješenje o likvidaciji banke, kojim se imenuje i likvidacioni upravnik.
Rješenje o likvidaciji banke je konačno.
Rješenje o likvidaciji banke dostavlja se banci i CRPS.
Protiv rješenja o likvidaciji banke može se pokrenuti upravni spor.
Nadležan sud je dužan da u sporu iz stava 4 ovog člana donese odluku u roku od 30 dana od dana prijema tužbe.
Član 53
- brisan -
Član 54
Ako se pri zaključivanju likvidacionog bilansa utvrdi da su ispunjeni uslovi za otvaranje stečajnog postupka, likvidacioni upravnik je dužan da takav predlog podnese Centralnoj banci.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, radnje sprovedene u postupku likvidacije važe i u stečajnom postupku.
Član 55
Odredbe ovog zakona koje se odnose na stečajni postupak shodno se primjenjuju i na postupak likvidacije, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
U postupku likvidacije neće se primjenjivati odredbe stečajnog postupka kojima se uređuje pobijanje pravnih radnji.
Član 56
Ako po okončanju postupka likvidacije preostanu sredstva, ta sredstva se dijele akcionarima banke, u skladu sa ugovorom o osnivanju i drugim aktima banke.
Potraživanja povjerilaca koja nijesu prijavljena do dana diobe likvidacione mase izmiriće, po okončanju postupka likvidacije, lica u čiju je korist uplaćen ostatak imovine likvidacione mase poslije glavne diobe, i to samo do visine vrijednosti i preuzete imovine.
Zahtjev za namirenje povjerilaca iz stava 2 ovog člana mora se podnijeti licima iz stava 2 ovog člana najkasnije u roku od šest mjeseci nakon okončanja likvidacionog postupka.
IVa DOBROVOLjNA LIKVIDACIJA
Član 56a
Banka koja namjerava da donese odluku o prestanku rada banke dužna je da, uz prethodnu konsultaciju sa Centralnom bankom, sačini plan dobrovoljne likvidacije, kojim dokazuje da ima veću imovinu od obaveza, kao i da raspolaže novčanim sredstvima za isplatu depozita, a naročito isplatu garantovanih depozita, u roku od sedam radnih dana od dana otvaranja postupka dobrovoljne likvidacije.
Plan dobrovoljne likvidacije iz stava 1 ovog člana banka dostavlja na odobrenje Centralnoj banci najkasnije 90 dana prije planiranog sazivanja skupštine akcionara banke na kojoj se donosi odluka o prestanku rada banke.
Uz plan dobrovoljne likvidacije iz stava 2 ovog člana, dostavlja se i saglasnost nadzornog odbora na taj plan.
Centralna banka u roku od 60 dana od dana dostavljanja plana dobrovoljne likvidacije rješenjem odobrava ili odbija plan dobrovoljne likvidacije.
Banka je dužna da od trenutka dostavljanja plana dobrovoljne likvidacije do donošenja rješenja iz stava 4 ovog člana, raspolaže imovinom sa pažnjom dobrog privrednika.
U toku razmatranja plana dobrovoljne likvidacije, Centralna banka može u pisanoj formi zahtijevati od banke da dostavi i dodatne informacije koje Centralna banka ocijeni potrebnim ili da vrati plan dobrovoljne likvidacije banci da izvrši potrebne izmjene, u roku koji odredi.
Za vrijeme trajanja roka iz stava 6 ovog člana prestaje da teče rok za odlučivanje iz stava 4 ovog člana.
Centralna banka odbija plan dobrovoljne likvidacije u slučaju da:
1) banka nije ispunila uslove iz stava 1 ovog člana;
2) procijeni da bi sprovođenje dobrovoljne likvidacije ugrozilo prava povjerilaca;
3) procijeni da bi sprovođenje dobrovoljne likvidacije narušilo stabilnost finansijskog sistema Crne Gore, ili
4) utvrdi postojanje razloga koji bi doveo u pitanje sprovođenje dobrovoljne likvidacije ili ostvarivanje plana dobrovoljne likvidacije.
Nakon odobravanja plana dobrovoljne likvidacije od strane Centralne banke skupština akcionara banke donosi odluku o prestanku rada banke.
Odluka iz stava 9 ovog člana dostavlja se Centralnoj banci bez odlaganja.
Odluka skupštine akcionara o prestanku rada banke donijeta prije odobravanja plana dobrovoljne likvidacije od strane Centralne banke je ništava i ne proizvodi pravno dejstvo.
Bliže uslove iz stava 1 ovog člana i način sačinjavanja plana dobrovoljne likvidacije propisuje Centralna banka.
Član 56b
Nakon prijema odluke o prestanku rada banke, Centralna banka oduzima dozvolu za rad banci i istovremeno donosi rješenje o dobrovoljnoj likvidaciji banke, kojim imenuje i likvidacionog upravnika.
Likvidacioni upravnik jednom mjesečno dostavlja Centralnoj banci obavještenje o toku postupka dobrovoljne likvidacije.
U slučaju potrebe izmjene plana dobrovoljne likvidacije, banka je dužna da pribavi prethodno odobrenje Centralne banke.
Na postupak dobrovoljne likvidacije primjenjuju se odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupak likvidacije.
Dobrovoljna likvidacija banke ne isključuje donošenje mjera reorganizacije ili pokretanje stečajnog postupka.
Bliži sadržaj obavještenja iz stava 2 ovog člana propisuje Centralna banka.
IVb STEČAJNI POSTUPAK I POSTUPAK LIKVIDACIJE SA MEĐUNARODNIM ELEMENTOM
Član 56c
Odredbe čl. 56č do 56p ovog zakona primjenjuju se na banke sa sjedištem u Crnoj Gori i na njihove filijale u drugim državama članicama, banke iz druge države članice koja posluje ili ima filijalu u Crnoj Gori i na filijale banke iz treće zemlje u Crnoj Gori pod uslovom da ta banka ima filijalu na teritoriji najmanje još jedne države članice.
Država članica, u smislu stava 1 ovog člana i čl. 56č do 56p ovog zakona, je država članica Evropske unije i država potpisnica Ugovora o Evropskom ekonomskom prostoru.
Treća zemlja, u smislu stava 1 ovog člana i čl. 56č do 56p ovog zakona, je strana država koja nije država članica.
Filijala, u smislu stava 1 ovog člana i čl. 56č do 56p ovog zakona, je organizacioni dio banke, koja nema svojstvo pravnog lica i koji obavlja sve ili samo dio poslova iz djelatnosti banke.
Član 56č
Stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije nad bankom sa sjedištem u Crnoj Gori, a koja ima filijale u državi članici, sprovodi se u skladu sa ovim zakonom.
Stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije nad bankom sa sjedištem u državi članici, koja ima filijalu u Crnoj Gori, sprovodi se u skladu sa propisima te države članice.
Član 56ć
Kada sud ili upravni organ, odnosno drugi nadležni organ matične države članice donese odluku o otvaranju stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije nad bankom koja ima filijalu u Crnoj Gori, taj postupak se odnosi i na tu filijalu, sa pravnim dejstvom prema trećim licima kao i u matičnoj državi članici.
Odluka iz stava 1 ovog člana koja se sprovodi nad bankom iz druge države članice koja ima filijalu u Crnoj Gori, priznaje se bez ograničenja i proizvodi pravne posljedice na teritoriji Crne Gore istovremeno sa nastupanjem pravnih posljedica u matičnoj državi članici.
Kada se u Crnoj Gori kao matičnoj državi članici donosi odluka o otvaranju stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije nad bankom koja ima filijalu u drugoj državi članici, Centralna banka je dužna da o toj odluci i njenim pravnim posljedicama, bez odlaganja, obavijesti nadležni organ države članice u kojoj posluje ta filijala, i to prije otvaranja navedenog postupka, a ako to nije moguće, neposredno nakon njegovog otvaranja.
Stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije otvoren u skladu sa stavom 3 ovog člana odnosi se i na filijalu te banke u drugoj državi članici, sa pravnim dejstvom prema trećim licima kao i u Crnoj Gori.
Stečajni, odnosno likvidacioni upravnik dužan je da izvod rješenja o otvaranju stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije objavi u „Službenom listu Evropske unije” i u dva dnevna lista koja se distribuiraju u svakoj državi članici u kojoj posluje filijala te banke, i to na službenom jeziku, odnosno službenim jezicima tih država članica.
Matična država članica, u smislu ovog zakona, je država članica u kojoj je banka dobila dozvolu za rad.
Član 56d
Odluka o oduzimanju odobrenja za rad banci iz druge države članice koja ima filijalu na teritoriji Crne Gore, donijeta u slučaju pokretanja stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije, ne sprečava dalje obavljanje određenih aktivnosti filijale te banke u Crnoj Gori, ako je to potrebno ili primjereno u stečajnom postupku, odnosno postupku likvidacije.
Član 56dž
U slučaju iz člana 56ć stav 3 ovog zakona, stečajni, odnosno likvidacioni upravnik, bez odlaganja, obavještava i pojedinačno poznate povjerioce koji imaju prebivalište, boravište ili sjedište u drugim državama članicama.
U obavještenju iz stava 1 ovog člana naročito se određuju rok za prijavu potraživanja, posljedice
U obavještenju iz stava 1 ovog člana naročito se određuju rok za prijavu potraživanja, posljedice propuštanja rokova, organ kojem se prijavljuju potraživanja, sadržina prijave, isprave koje se prilažu uz prijavu.
Obavještenje koje se šalje na službenom jeziku države članice u kojoj povjerilac ima svoje prebivalište, boravište ili sjedište, daje se na obrascu koji pored podataka iz stava 2 ovog člana, u zaglavlju na svim službenim jezicima Evropskog ekonomskog prostora sadrži riječi: „Poziv za prijavu potraživanja i obrazloženje potraživanja. Poštovati rokove!”.
Svi povjerioci koji imaju prebivalište, boravište ili sjedište u drugim državama članicama imaju pravo da prijave potraživanja ili podnesu prigovor u vezi sa svojim potraživanjem na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika te druge države članice.
U slučaju iz stava 4 ovog člana, prijava potraživanja ili prigovor koje podnosi povjerilac moraju imati u zaglavlju riječi: „Prijava potraživanja” ili „Podnošenje prigovora u vezi sa potraživanjem”, na crnogorskom jeziku.
Izuzetno od stava 4 ovog člana, a na zahtjev stečajnog, odnosno likvidacionog upravnika, povjerioci su dužni da dostave prijavu, odnosno prigovor i na crnogorskom jeziku.
Bliži način obavještavanja povjerilaca i obrazac iz stava 3 ovog člana propisuje Centralna banka.
Član 56đ
Rokom za prijavu potraživanja iz člana 56dž stav 2 ovog zakona smatra se rok od 30 dana od dana objavljivanja izvoda iz rješenja o otvaranju stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije u „Službenom listu Evropske unije”.
Član 56e
Ako je dužnik koji je trebao da ispuni obavezu prema banci nad kojom je otvoren stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije, ispunio tu obavezu neposredno u filijali u drugoj državi članici, smatra se da je ispunio svoju obavezu prema banci nad kojom je otvoren stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije pod uslovom da nije bio upoznat sa otvaranjem tog postupka.
Smatra se da dužnik nije upoznat sa otvaranjem stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije u smislu stava 1 ovog člana, ako je obavezu ispunio prije javnog obavještavanja iz člana 56ć stav 4 ovog zakona, osim ako se ne dokaže suprotno.
Ako je dužnik iz stava 1 ovog člana ispunio obavezu nakon javnog obavještavanja iz člana 56ć stav 4 ovog zakona, smatraće se da je bio upoznat sa otvaranjem stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije, osim ako se ne dokaže suprotno.
Član 56f
Ako Centralna banka namjerava da donese rješenje o pokretanju stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije nad filijalom banke iz treće zemlje, o toj odluci i o njenim pravnim posljedicama, bez odlaganja, obavještava nadležni organ matične države banke iz treće zemlje.
Ako banka iz stava 1 ovog člana ima filijalu i u drugoj državi članici, Centralna banka je dužna da obavještenje iz stava 1 ovog člana dostavi i nadležnom nadzornom organu te druge države članice, i to prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije, a ako to nije moguće, neposredno nakon njegovog otvaranja.
U slučaju iz st. 1 i 2 ovog člana, Centralna banka je dužna da sarađuje sa drugim nadležnim organima.
Matična država banke iz treće zemlje, u smislu stava 1 ovog člana, je država u kojoj je banka dobila dozvolu za rad.
Član 56g
Stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije koji je sud ili upravni organ, odnosno drugi nadležni organ treće zemlje otvorio nad bankom iz treće zemlje koja ima filijalu u Crnoj Gori, odnosno nad filijalom banke iz treće zemlje u Crnoj Gori, sprovodi se po propisima te treće zemlje, proizvodi bez ograničenja pravne posljedice na teritoriji Crne Gore prema trećim licima koje nastupaju istovremeno sa nastupanjem pravnih posljedica u trećoj zemlji.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, u slučaju stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije mjerodavno je pravo Crne Gore za:
1) ugovore o radu i radne odnose;
2) ugovore koji ovlašćuju na korišćenje ili sticanje nepokretnosti na teritoriji Crne Gore, kao i za određivanje da li imovina predstavlja nepokretnu ili pokretnu stvar, kada se ta imovina nalazi na teritoriji Crne Gore, i
3) pravo na nepokretnosti, brodu ili avionu, koja se upisuju u javne knjige i registre koji se vode u Crnoj Gori.
Član 56h
Prilikom otvaranja stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije nad bankom iz države članice, koja posluje ili ima filijalu u Crnoj Gori, isključivo mjerodavno pravo za:
1) ugovore o radu i radne odnose je pravo države članice koje je mjerodavno za ugovor o radu;
2) ugovore koji ovlašćuju na korišćenje ili sticanje neke nepokretnosti i za određivanje da li neka imovina predstavlja nepokretnu ili pokretnu stvar je pravo države članice na čijem se području ta imovina nalazi;
3) prava na nekoj nepokretnosti, brodu ili avionu, koja se upisuju u javne knjige je pravo države članice pod čijim se nadzorom ta javna knjiga vodi.
Član 56i
Otvaranje stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije ne utiče na stvarna i druga prava povjerilaca ili trećih lica na materijalnoj ili nematerijalnoj, pokretnoj ili nepokretnoj imovini banke iz Crne Gore ili druge države članice, odnosno na tačno određeni dio imovine ili na ukupan broj neodređenih djelova imovine čiji se sastav mijenja, koji se u trenutku otvaranja stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije nalaze na teritoriji druge države članice.
Prava iz stava 1 ovog člana naročito obuhvataju:
1) pravo raspolaganja imovinom ili davanja na raspolaganje imovine drugom licu i pravo naplate od primanja ili iz prihoda od te imovine, naročito na osnovu založnog prava ili hipoteke;
2) pravo na povraćaj imovine ili povraćaj u pređašnje stanje od lica u čijem je posjedu ta imovina ili je koristi protivno volji lica koje na tu imovinu ima pravo;
3) isključivo pravo na namirenje potraživanja, naročito u slučaju postojanja založnog prava na potraživanju ili ustupanja potraživanja radi obezbjeđenja;
4) stvarno pravo plodouživanja.
Pravo koje je upisano u javnu knjigu i ima dejstvo prema trećim stranama, a na osnovu kojeg je moguće steći stvarno pravo u smislu stava 1 ovog člana, smatra se stvarnim pravom.
Odredba stava 1 ovog člana ne sprečava isticanje zahtjeva za utvrđivanje ništavosti ili pobijanje pravne radnje, ako je to dozvoljeno propisima matične države članice.
Član 56j
Otvaranje stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije nad bankom iz Crne Gore ili druge države članice koja kupuje određenu stvar ne utiče na pravo zadržavanja prava svojine prodavca, pod uslovom da se stvar u trenutku pokretanja tog postupka nalazila na teritoriji druge države članice, a ne države u kojoj je otvoren stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije.
Otvaranje stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije nad bankom iz Crne Gore ili druge države članice koja prodaje određenu stvar ne predstavlja osnov za raskid ili prestanak ugovora o prodaji i ne sprečava sticanje svojine kupca, ako se ta stvar u trenutku otvaranja stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije nalazila na teritoriji druge države članice koja nije država u kojoj je otvoren stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije pod uslovom da je dostavljanje te stvari izvršeno.
Odredbe st. 1 i 2 ovog člana ne sprečavaju pokretanje postupka za proglašenje ništavim ili pobijanje pravne radnje, ako je to dozvoljeno propisima matične države članice.
Član 56k
Otvaranje stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije ne utiče na ovlašćenje povjerioca da prebije svoje potraživanje sa potraživanjem banke iz Crne Gore ili druge države članice, ako je to prebijanje dozvoljeno po propisima koji su mjerodavni za potraživanje banke.
Odredba stava 1 ovog člana ne sprečava pokretanje postupka za proglašenje ništavom ili pobijanje pravne radnje, ako je to dozvoljeno propisima matične države članice.
Član 56l
Za ugovore o prebijanju i ugovore o netiranju u stečajnom postupku, odnosno postupku likvidacije mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na te ugovore.
Za repo ugovore u stečajnom postupku, odnosno postupku likvidacije mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na te ugovore.
Odredba stava 1 ovog člana ne utiče na primjenu zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija u pogledu isključenja određenih ugovornih uslova prilikom sanacije i ovlašćenja privremenog odlaganja prava na otkaz ugovora.
Transakcije izvršene na regulisanom tržištu podliježu isključivo ugovornom pravu koje reguliše takve transakcije.
Član 56lj
Ako je u drugoj državi članici imenovan stečajni, odnosno likvidacioni upravnik nad bankom iz te države, upravnik to imenovanje dokazuje u Crnoj Gori ovjerenim prepisom izvornika odluke kojom je imenovan ili potvrdom koju je izdao sud ili upravni organ, odnosno drugi nadležni organ države članice, pri čemu Centralna banka može zahtijevati prevod te odluke odnosno potvrde na crnogorski jezik bez ovjere ili druge formalnosti.
Stečajni, odnosno likvidacioni upravnik iz stava 1 ovog člana ima na teritoriji Crne Gore sva ovlašćenja koja mu pripadaju po propisima države članice i može imenovati lica koja će mu pomagati u sprovođenju postupka, kao i za zastupanje.
Lica iz stava 2 ovog člana dužna su da poštuju propise Crne Gore, a naročito u dijelu kojim se uređuje način unovčavanja imovine i obavještavanje zaposlenih banke nad kojom je otvoren stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije.
Ovlašćenja upravnika ne uključuju ovlašćenje za primjenu sredstava prinude, ni ovlašćenje za odlučivanje u sudskim ili drugim postupcima.
Član 56m
Otvaranje stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije u drugoj državi članici upisuje se u Crnoj Gori na zahtjev stečajnog odnosno likvidacionog upravnika, suda ili upravnog organa države članice u CRPS, u katastar nepokretnosti ili druge odgovarajuće registre.
Ako je otvoren stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije u Crnoj Gori kao matičnoj državi, stečajni odnosno likvidacioni upravnik dužan je da predloži upis otvaranja stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije u svim državama članicama u kojima banka nad kojom je otvoren stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije ima filijalu ili u kojoj pruža usluge.
Troškovi upisa iz st. 1 i 2 ovog člana smatraju se troškovima stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije.
Član 56n
Kada banka iz Crne Gore ili druge države članice nakon pokretanja stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije namiruje potraživanja prodajom nepokretnosti, pravne posljedice te pravne radnje utvrđuju se po propisima države članice na čijoj se teritoriji nepokretnost nalazi.
Kada se banka iz Crne Gore nakon pokretanja stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije namiruje prodajom broda, aviona i finansijskih instrumenata ili prava na tim instrumentima čije postojanje i prenos pretpostavlja upis u javni registar, na račun ili u centralni depozitarni sistem, pravne posljedice te pravne radnje utvrđuju se prema pravu države članice u kojoj se vodi taj javni registar, račun ili centralni depozitarni sistem.
Član 56nj
Tokom sprovođenja stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije nad bankom sa sjedištem u Crnoj Gori ne primjenjuju se pravila o ništavosti ili pobijanju pravnih radnji koje štete povjeriocima u cjelini, ako lice u čiju je korist pravna radnja preduzeta dokaže da:
1) za pravnu radnju koja šteti povjeriocima u cjelini nije mjerodavno pravo Crne Gore, već pravo druge države članice, i
2) ta pravna radnja prema pravu druge države članice ne može da se ospori.
Član 56o
Na sudske postupke koji su u toku, a koji se odnose na imovinska i druga prava kojih je banka lišena, mjerodavno je pravo države članice u kojoj se postupak vodi.
Član 56p
Sva lica koja primaju ili daju podatke i informacije u vezi sa čl. 56c do 56o ovog zakona dužni su da čuvaju podatke i informacije koji predstavljaju bankarsku tajnu u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
Odredba stava 1 ovog člana ne primjenjuje se u slučaju obaveze čuvanja povjerljivih informacija propisanih zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija.
V KAZNENE ODREDBE
Član 57
Novčanom kaznom od 500 do 1.000 EUR kazniće se za prekršaj stečajni upravnik, ako ne obezbijedi imovinu banke; ne ažurira poslovne knjige, knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju banke; do dana otvaranja stečajnog postupka; ne dostavi Fondu za zaštitu depozita podatke, a po potrebi i dokumentaciju, koji su potrebni za obračun i isplatu garantovanih depozita u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita depozita; ne sačini popis imovine banke; ne sastavi početni bilans stečaja; se ne stara o ostvarivanju potraživanja banke; ne sastavi izvještaj o finansijskom stanju banke; ne donese odluku po prijavljenim potraživanjima povjerilaca, uključujući i potraživanja Fonda za zaštitu depozita po osnovu isplate garantovanih depozita; ne preduzima mjere da unovči imovinu banke; ne sastavi nacrt za glavnu diobu, ne sačini završni stečajni bilans ili ne obezbijedi čuvanje bankarskih informacija i dokumentacije, uključujući i informacije o stvarnim vlasnicima bankarskih računa, tokom stečajnog postupka, u skladu sa zakonom (član 13).
Član 58
Novčanom kaznom od 500 do 1.000 EUR kazniće se za prekršaj likvidacioni upravnik, ako ne obezbijedi imovinu banke; ne ažurira poslovne knjige, knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju banke do dana otvaranja likvidacionog postupka; ne sačini popis imovine banke; ne sastavi početni bilans likvidacije; ne stara se o ostvarivanju potraživanja banke; ne sastavi izvještaj o finansijskom stanju banke; ne preduzima mjere da unovči imovinu banke; ne sastavi nacrt za glavnu diobu, ne sačini završni likvidacioni bilans ili ne obezbijedi čuvanje bankarskih informacija i dokumentacije, uključujući i informacije o stvarnim vlasnicima bankarskih računa, tokom likvidacionog postupka, u skladu sa zakonom (član 55 stav 1, a u vezi sa članom 13).
Novčanom kaznom od 500 do 1.000 EUR, kazniće se za prekršaj likvidacioni upravnik, ako ne podnese predlog Centralnoj banci za sprovođenje stečajnog postupka kada su za to ispunjeni uslovi (član 54).
VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 59
Stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije započet nakon stupanja na snagu Zakona o Centralnoj banci Crne Gore i Zakona o bankama završiće se po odredbama ovog zakona.
Član 59a
Stečajni postupci, odnosno postupci likvidacije banke započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po zakonu po kojem su započeti.
Član 59b
Ovlašćenja organa upravljanja i izvršnog direktora banke utvrđenih Zakonom o stečaju i likvidaciji banaka ("Službeni list RCG", broj 47/01 i "Službeni list CG", br. 62/08 i 44/10) iz člana 13 stav 1, člana 16 stav 4, člana 28 stav 1, člana 30 i člana 53 stav 1 ovog zakona primjenjivaće se do dana stupanja na dužnost nadzornih i upravnih odbora kreditne institucije u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija.
Član 59c
Odredba člana 48 stav 2 ovog zakona primjenjivaće se od dana početka primjene zakona kojim se uređuje poslovanje i organizacija kreditnih institucija, kada prestaje da važi član 48 stav 1 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka ("Službeni list RCG", broj 47/01 i "Službeni list CG", br. 62/08 i 44/10).
Član 59č
Na redosljed potraživanja u stečajnim postupcima, odnosno postupcima likvidacije banaka koji su započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, primjenjivaće se redosljed prioriteta potraživanja koji je važio na dan kada su ti postupci započeti.
Član 59ć
Opšti akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 59d
Odredbe čl. 56c do 56p ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Član 59dž
Stečajni postupci započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po zakonu po kojem su započeti.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, odredbe člana 17 stav 6 i člana 50 stav 3 ovog zakona primjenjivaće se od dana stupanja na snagu ovog zakona i na stečajne postupke iz stava 1 ovog člana.
Član 60
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe poglavlje VIII "Stečaj" i odredbe čl. 79-87 i poglavlje IX "Likvidacija" i odredbe čl. 88-91 Zakona o bankama ("Službeni list RCG", br. 52/2000).
Član 61
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".