Zakon o upravnom sporu
Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 54/2016, 11/2024 - Odluka US CG i 53/2025.
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Član 1
Ovim zakonom uređuje se nadležnost, sastav suda i pravila postupka na osnovu kojih sud odlučuje o zakonitosti upravnog akta i drugih upravnih aktivnosti, u cilju obezbjeđivanja sudske zaštite prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih lica i drugih stranaka, povrijeđenih postupanjem državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, organa lokalne uprave, ustanova i drugih subjekata koji vrše javna ovlašćenja (u daljem tekstu: javnopravni organ), kao i u cilju zaštite javnog interesa kad je zakonom propisano.
Upravni spor
Član 2
U upravnom sporu sud odlučuje o zakonitosti upravnog akta, kao i druge upravne aktivnosti kojom se utvrđuje ili na drugi način utiče na prava, obaveze i pravne interese fizičkog ili pravnog lica, kad je to zakonom propisano, kao i u slučaju propuštanja javnopravnog organa da odluči o pravu, obavezi ili pravnom interesu stranke, odnosno da preduzme upravnu aktivnost.
Pravna pomoć
Član 3
Sudovi, drugi državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, ustanove i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja dužni su da pruže pravnu pomoć na zahtjev suda koji postupa u upravnom sporu.
Načelo djelotvornosti
Član 3a
Sud će upravni spor sprovesti bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, onemogućiti zloupotrebu prava stranaka i odluku donijeti u razumnom roku.
Shodna primjena Zakona o parničnom postupku
Član 4
Na pitanja postupka u upravnom sporu koja nijesu uređena ovim zakonom, shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuje parnični postupak.
Upotreba rodno osjetljivog jezika
Član 5
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
II. NADLEŽNOST SUDA I ODLUKE
Nadležnost
Član 6
Upravni spor rješavaju Upravni sud Crne Gore (u daljem tekstu: Upravni sud) i Vrhovni sud Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni sud).
U upravnom sporu sud odlučuje u vijeću sastavljenom od troje sudija (u daljem tekstu: vijeće).
Izuzetno od stava 2 ovog člana, u upravnom sporu može odlučivati sudija pojedinac, u skladu sa ovim zakonom.
Odluke u upravnom sporu
Član 7
U upravnom sporu sud odlučuje presudom ili rješenjem.
Presudom sud odlučuje o tužbenom zahtjevu.
Rješenjem sud odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka.
Obaveznost sudske odluke
Član 8
Odluke donijete u upravnom sporu su obavezujuće.
III. STRANKE U UPRAVNOM SPORU
Stranke u upravnom sporu
Član 9
Stranke u upravnom sporu su tužilac, tuženi i lice kome bi poništenjem upravnog akta ili druge upravne aktivnosti bilo povrijeđeno neko pravo ili pravni interes (u daljem tekstu: zainteresovano lice).
Tužilac
Član 10
Tužilac u upravnom sporu je fizičko ili pravno lice, koje smatra da mu je upravnim aktom ili drugom upravnom aktivnošću povrijeđeno neko pravo ili pravni interes.
Tužilac može biti i državni organ, organ državne uprave, organizacija, naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rješavalo upravnim aktom ili su bili predmet druge upravne aktivnosti.
Tuženi
Član 11
Tuženi u upravnom sporu je javnopravni organ čiji se upravni akt ili druga upravna aktivnost osporava, odnosno stranka iz upravnog ugovora kad javnopravni organ podnosi tužbu za poništaj upravnog ugovora.
IV. UPRAVNI SPOR
Pokretanje upravnog spora
Član 12
Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donijet u drugom stepenu i protiv prvostepenog upravnog akta protiv kojeg se ne može izjaviti žalba ili prigovor u upravnom postupku, kao i protiv druge upravne aktivnosti kad je to zakonom propisano.
Upravni spor može se pokrenuti i kad javnopravni organ nije donio upravni akt, odnosno nije odlučio po žalbi stranke ili nije preduzeo upravnu aktivnost, odnosno nije odlučio po prigovoru stranke (u daljem tekstu: ćutanje uprave).
Isključenje vođenja upravnog spora
Član 13
Upravni spor ne može se voditi protiv akta:
1) donijetog u stvari u kojoj je sudska zaštita obezbijeđena u drugom sudskom postupku;
2) donijetog u stvari u kojoj neposredno, na osnovu ustavnih ovlašćenja, odlučuje Skupština Crne Gore i Predsjednik Crne Gore.
Razlozi za pobijanje
Član 14
Upravni akt ili druga upravna aktivnost može se pobijati zbog:
1) povrede pravila postupka;
2) pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja;
3) pogrešne primjene materijalnog prava.
Nema pogrešne primjene materijalnog prava ako je nadležni organ rješavao po slobodnoj ocjeni, na osnovu i u granicama propisanog ovlašćenja i u skladu sa ciljem u kojem je ovlašćenje dato i u skladu sa ranijim odlukama koje je javnopravni organ donio u bitno istovjetnim upravnim stvarima.
Odložno dejstvo tužbe
Član 15
Tužba, po pravilu, ne odlaže izvršenje upravnog akta, odnosno pravno dejstvo druge upravne aktivnosti protiv koje je tužba podnijeta.
Ako je javnopravni organ odbio predlog za odlaganje izvršenja do donošenja pravosnažne odluke u upravnoj stvari ili po predlogu nije odlučio u roku od pet dana od dana prijema predloga, sud može po zahtjevu stranke odložiti izvršenje upravnog akta ili pravno dejstvo druge upravne aktivnosti do donošenja sudske odluke, ako bi se izvršenjem upravnog akta ili pravnim dejstvom druge upravne aktivnosti tužiocu nanijela nenadoknadiva šteta, a odlaganje nije protivno javnom interesu, niti bi se odlaganjem nanijela šteta koja bi se teško mogla nadoknaditi protivnoj stranci, odnosno zainteresovanom licu.
Po zahtjevu iz stava 2 ovog člana, sud odlučuje rješenjem, najkasnije u roku od pet dana od dana prijema zahtjeva.
V. POSTUPAK PO TUŽBI
Pokretanje upravnog spora
Član 16
Upravni spor pokreće se tužbom.
O tužbi Upravni sud odlučuje u vijeću.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, sudija pojedinac odlučuje u slučaju:
- obustave postupka u skladu sa članom 20 stav 2 i članom 26 st. 3 i 5 ovog zakona, odbacivanja tužbe u skladu sa članom 21 st. 2 i 3 i članom 22 stav 1 tačka 1 i tač. 3 do 7 ovog zakona;
- donošenja rješenja o prekidu postupka, u skladu sa članom 24 ovog zakona;
- donošenja odluke po pravosnažnosti presude u izabranom predmetu, u skladu sa članom 25 ovog zakona;
- donošenja odluke iz člana 28 stav 3 tačka 3 ovog zakona.
Rok za podnošenje tužbe
Član 17
Tužba se podnosi u roku od 20 dana od dana dostavljanja akta stranci, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
U roku iz stava 1 ovog člana tužbu može podnijeti i zainteresovano lice, ako mu je upravni akt dostavljen, a ako mu nije dostavljen, tužbu može podnijeti u roku od 20 dana od dana saznanja za upravni akt, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja upravnog akta stranci u čiju je korist donijet.
Tužba zbog ćutanja uprave podnosi se najranije sedmog dana od dana proteka roka propisanog za donošenje upravnog akta.
Načini podnošenja tužbe
Član 18
Tužba se predaje Upravnom sudu neposredno, putem pošte ili elektronskim putem.
Ako je tužba upućena preko pošte preporučeno, dan predaje pošti smatra se kao dan podnošenja Upravnom sudu, a ako je tužba upućena preko pošte običnom pošiljkom, dan prijema pošiljke u Upravnom sudu smatra se kao dan podnošenja tužbe Upravnom sudu.
Ako je tužba upućena elektronskim putem, smatra se da je predata na dan i u vrijeme koji su naznačeni u potvrdi o prijemu dokumenta u elektronskom obliku, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava.
Ako tužba nije predata Upravnom sudu, a tužba stigne tom sudu preko drugog organa poslije isteka roka za podnošenje tužbe, smatraće se da je blagovremeno podnijeta ako se takvo podnošenje može pripisati neznanju ili očiglednoj omašci podnosioca tužbe.
Sadržaj tužbe
Član 19
Tužba sadrži: ime i prezime, mjesto i adresu stanovanja, odnosno naziv i sjedište tužioca, naznačenje upravnog akta, odnosno upravne aktivnosti protiv koje je tužba podnijeta, razloge za podnošenje tužbe, tužbeni zahtjev i potpis podnosioca.
Uz tužbu se podnosi akt protiv kojeg je tužba podnijeta, u originalu ili ovjerenom prepisu, odnosno dokaz o upravnoj aktivnosti koja se osporava.
Uz tužbu zbog ćutanja uprave podnosi se kopija predmetnog zahtjeva, odnosno žalbe ili drugog podneska, kao i dokaz da su predati nadležnom organu.
Ako se tužbom traži povraćaj stvari ili naknada štete, u tužbi se mora postaviti i tužbeni zahtjev koji se odnosi na povraćaj stvari ili visinu pretrpljene štete.
Uz tužbu se podnosi i po jedan prepis tužbe i priloga za tuženog i za svako zainteresovano lice, ako ih ima.
Odustajanje od tužbe
Član 20
Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja odluke Upravnog suda.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, Upravni sud će u roku od 60 dana od dana prijema obavještenja o odustanku rješenjem obustaviti postupak.
Ocjenjivanje urednosti tužbe
Član 21
Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva, Upravni sud će pozvati tužioca da u ostavljenom roku otkloni nedostatke u tužbi i ukazaće mu na posljedice nepostupanja.
Ako tužilac u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke u tužbi, a nedostaci su takvi da sprječavaju rad Upravnog suda, sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu.
Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, ako je tužba koju je umjesto stranke podnio punomoćnik koji je advokat, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, organ opštine nadležan za zaštitu imovinsko-pravnih interesa opštine, nepotpuna ili nerazumljiva, sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu.
Odbacivanje tužbe iz procesnih razloga
Član 22
Upravni sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi da:
1) je tužba neblagovremena ili je podnijeta prije vremena;
2) akt koji se tužbom osporava nije upravni akt, odnosno akt o upravnoj aktivnosti u smislu zakona kojim se uređuje upravni postupak;
3) je očigledno da se upravnim aktom ili drugom upravnom aktivnošću koja se tužbom osporava ne dira u pravo tužioca ili u njegov pravni interes;
4) protiv upravnog akta ili druge upravne aktivnosti koja se tužbom osporava nije uopšte ili nije blagovremeno izjavljen pravni lijek koji je u skladu sa zakonom mogao biti izjavljen;
5) utvrdi da je između istih stranaka, povodom istog zahtjeva, u toku upravni spor;
6) je u pitanju pravosnažno presuđena stvar;
7) je osporeni upravni akt već poništen po tužbi druge stranke;
8) uz tužbu podnijetu zbog ćutanja uprave nijesu priloženi svi dokazi;
9) se saglasno članu 13 stav 1 tačka 2 ovog zakona upravni spor ne može voditi.
Zbog razloga iz stava 1 ovog člana, Upravni sud može odbaciti tužbu u toku cijelog postupka.
Poništavanje u prethodnom postupku
Član 23
Ako Upravni sud ne odbaci tužbu na osnovu člana 21 stav 2 ili člana 22 ovog zakona, a nađe da osporeni upravni akt ili druga upravna aktivnost sadrži takve nedostatke koji sprječavaju ocjenu zakonitosti, može presudom poništiti akt ili drugu upravnu aktivnost i bez dostavljanja tužbe na odgovor.
Spajanje i razdvajanje postupka
Član 23a
Ako pred Upravnim sudom teče više postupaka između istih lica ili u kojima je isto lice protivnik više tužilaca ili više tuženih, sud može rješenjem spojiti te postupke radi zajedničkog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi i u tim slučajevima donijeti zajedničku odluku.
Sud može rješenjem odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tužbe i nakon završetka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.
Protiv rješenja iz st. 1 i 2 ovog člana žalba nije dozvoljena.
Postupak po uzorku
Član 24
Ako je Upravnom sudu podnijeto više tužbi protiv akata u kojima se prava i obaveze odnose na isto ili slično činjenično stanje i isti pravni osnov, sud može, nakon prijema odgovora na tužbe, na osnovu jedne tužbe sprovesti postupak, a ostale postupke prekinuti do pravosnažne odluke u izabranom predmetu (postupak po uzorku).
Prije donošenja rješenja o prekidu postupka, Upravni sud mora omogućiti tužiocu da se izjasni o odgovoru na tužbu i o prekidu postupka.
Protiv rješenja o prekidu postupka nije dozvoljena žalba.
Odlučivanje po pravosnažnosti presude u predmetu po uzorku
Član 25
Upravni sud će, poslije pravosnažnosti presude u izabranom predmetu iz člana 24 ovog zakona, bez usmene rasprave, i u slučaju da su je stranke zahtijevale, odlučiti o predmetima u kojima je prekinut postupak, ako oni nemaju bitnih posebnosti činjenične ili pravne prirode.
Udovoljavanje tužbenom zahtjevu od strane tuženog
Član 26
Ako tuženi javnopravni organ za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt, kojim se mijenja ili stavlja van snage akt protiv kojeg je upravni spor pokrenut, kao i u slučaju kad naknadno donese akt ili preduzme drugu upravnu aktivnost, taj organ će, pored tužioca, istovremeno obavijestiti i Upravni sud.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, Upravni sud će pozvati tužioca da, u roku od osam dana od dana prijema naknadno donesenog akta ili preduzete druge upravne aktivnosti, izjavi da li je ovim aktom, odnosno drugom upravnom aktivnošću zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu, odnosno da li tužbu proširuje i na ovaj akt, odnosno upravnu aktivnost, osim u slučaju iz stava 5 ovog člana.
Ako tužilac u slučaju iz stava 2 ovog člana izjavi da je naknadno donijetim aktom ili preduzetom drugom upravnom aktivnošću zadovoljan ili se ne izjasni u ostavljenom roku Upravni sud će, u roku od 60 dana od dana isteka roka za izjašnjenje, donijeti rješenje kojim se smatra da je tužba povučena.
Ako tužilac u slučaju iz stava 2 ovog člana, izjavi da naknadno donijetim aktom, odnosno preduzetom drugom upravnom aktivnošću nije zadovoljan, Upravni sud će nastaviti postupak.
Ako se u toku postupka po tužbi zbog ćutanja uprave utvrdi da je stranka podnijela tužbu protiv naknadno donesenog upravnog akta javnopravnog organa, postupak po tužbi zbog ćutanja uprave će se obustaviti, najkasnije u roku od 60 dana od dana saznanja za tužbu protiv naknadno donesenog upravnog akta.
Odgovor na tužbu
Član 27
Ako tužbu ne odbaci na osnovu člana 21 stav 2 ili člana 22 ovog zakona, niti poništi akt, odnosno drugu upravnu aktivnost na osnovu člana 23 ovog zakona, Upravni sud će po jedan prepis tužbe sa prilozima dostaviti na odgovor tuženom javnopravnom organu i zainteresovanim licima ako ih ima.
Odgovor iz stava 1 ovog člana, može se dati u roku koji Upravni sud odredi i koji ne može biti kraći od osam, niti duži od 30 dana.
U roku iz stava 2 ovog člana, tuženi je dužan da dostavi Upravnom sudu sve spise koji se odnose na predmet.
Ako tuženi javnopravni organ ne dostavi spise predmeta ili ako izjavi da ih ne može dostaviti, sud može riješiti stvar i bez spisa.
Rješavanje spora
Član 28
U upravnom sporu Upravni sud rješava na nejavnoj sjednici ili na osnovu sprovedene usmene rasprave.
Upravni sud je obavezan da sprovede usmenu raspravu ako to stranka zahtijeva u tužbi ili u odgovoru na tužbu, osim u slučaju iz člana 25 ovog zakona.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, Upravni sud može da riješi spor bez sprovođenja usmene rasprave ako:
1) je među strankama sporna samo primjena materijalnog prava;
2) je na osnovu spisa predmeta očigledno da tužbu treba usvojiti, a zainteresovano lice nije uzelo učešće u upravnom sporu;
3) je tužba podnijeta zbog ćutanja uprave, a sud ocijeni da presudom treba obavezati javnopravni organ da odluči o zahtjevu stranke;
4) su se stranke pisanim putem saglasile da se upravna stvar rješava na nejavnoj sjednici.
Videokonferencija
Član 29
Usmena rasprava se može održati putem zvučnog i vizuelnog prenosa (videokonferencija).
Rukovođenje usmenom raspravom
Član 30
Usmenom raspravom rukovodi predsjednik vijeća.
Vijeće može odlučiti da sudija izvjestilac rukovodi usmenom raspravom.
O sprovedenoj usmenoj raspravi vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik vijeća, stranke i zapisničar.
Sastavni dio zapisnika je i izreka odluke koja predstavlja izvornik.
Izostanak stranke sa usmene rasprave
Član 31
U slučaju izostanka stranke sa usmene rasprave, rasprava se ne odlaže, a podnesci koje je podnijela ta stranka će se pročitati.
Izostanak tužioca sa usmene rasprave ne znači odustanak od tužbe.
Ako na raspravu ne dođe ni tužilac ni tuženi, a uredno su pozvani, Upravni sud će odlučiti bez prisustva stranaka.
Tok usmene rasprave
Član 32
Usmena rasprava počinje izlaganjem sudije izvjestioca, koji izlaže stanje stvari u spisima predmeta.
Poslije izlaganja sudije izvjestioca daje se riječ tužiocu da obrazloži tužbu, a nakon toga, zastupniku tuženog javnopravnog organa i zainteresovanim licima ako ih ima.
Kad sud ocijeni da je predmet upravnog spora dovoljno raspravljen zaključiće raspravu.
Usmena rasprava se može ponovo otvoriti ako je to neophodno radi razjašnjenja pojedinih važnih pitanja.
Rješavanje na osnovu usmene rasprave i na nejavnoj sjednici
Član 33
Ako Upravni sud rješava upravni spor na osnovu usmene rasprave, odlučiće na osnovu činjenica koje su utvrđene na usmenoj raspravi i na osnovu činjenica utvrđenih u upravnom postupku.
Ako Upravni sud na usmenoj raspravi utvrdi da je činjenično stanje drukčije od činjenica utvrđenih u upravnom postupku ili ako nađe da postupak nije pravilno sproveden, što je bilo od uticaja na rješenje upravne stvari, presudom će poništiti osporeni akt, odnosno drugu upravnu aktivnost.
U slučaju iz stava 2 ovog člana, tuženi javnopravni organ čiji je akt, odnosno druga upravna aktivnost poništen, dužan je da postupi po presudi Upravnog suda i donese novi akt ili preduzme drugu upravnu aktivnost, osim u slučaju kad je Upravni sud sam meritorno odlučio u skladu sa članom 36 ovog zakona.
Kad odlučuje na nejavnoj sjednici, Upravni sud donosi odluku na osnovu činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku.
Ako Upravni sud na nejavnoj sjednici ocijeni da se spor ne može raspraviti na osnovu činjenica utvrđenih u upravnom postupku zbog toga što u pogledu utvrđenih činjenica postoji protivurječnost u spisima predmeta ili su one u bitnim tačkama nepotpuno utvrđene ili je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja ili ako nađe da postupak nije pravilno sproveden što je bilo od uticaja na rješavanje upravne stvari, presudom će poništiti osporeni akt, odnosno drugu upravnu aktivnost.
U slučaju iz stava 5 ovog člana, tuženi javnopravni organ dužan je da postupi po presudi Upravnog suda i donese novi akt, odnosno preduzme drugu upravnu aktivnost.
Granice ispitivanja zakonitosti upravnog akta
Član 34
Zakonitost osporenog upravnog akta ili druge upravne aktivnosti Upravni sud ispituje u granicama tužbenog zahtjeva, pri čemu nije vezan razlozima tužbe.
Usvajanje ili odbijanje tužbe
Član 35
Presudom se tužba usvaja ili odbija kao neosnovana. Ako se tužba usvaja, Upravni sud poništava osporeni akt, odnosno drugu upravnu aktivnost.
Presudom kojom se osporeni akt, odnosno druga upravna aktivnost poništava Upravni sud će odlučiti i o tužbenom zahtjevu za povraćaj stvari, odnosno za naknadu štete, ako utvrđeno činjenično stanje pruža pouzdan osnov za to. U protivnom, sud će uputiti tužioca da svoj tužbeni zahtjev može ostvariti u parničnom postupku.
Kad je tužba podnijeta zbog ćutanja uprave u skladu sa zakonom, a Upravni sud utvrdi da je osnovana, presudom će usvojiti tužbu i obavezati tuženi javnopravni organ da riješi predmetnu upravnu stvar.
Odlučivanje u sporu pune jurisdikcije
Član 36
Ako Upravni sud poništi osporeni akt, a priroda upravne stvari mu to dozvoljava, može sam odlučiti o predmetnoj upravnoj stvari, ako:
1) je sam utvrdio činjenično stanje na usmenoj raspravi;
2) bi ponovno vođenje upravnog postupka izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi;
3) je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očigledno da je činjenično stanje drukčije od onog koje je utvrđeno u upravnom postupku;
4) su sve odlučne činjenice utvrđene, a zbog pogrešne primjene materijalnog prava treba donijeti drukčiju odluku.
Upravni sud može sam odlučiti o predmetnoj upravnoj stvari i u slučaju kad nadležni drugostepeni javnopravni organ nije donio upravni akt u zakonom propisanom roku.
Upravni sud će sam da riješi predmetnu upravnu stvar kad priroda stvari to dozvoljava, ako je u istom sporu već poništen upravni akt, a tuženi javnopravni organ nije u potpunosti postupio po presudi.
Kad Upravni sud sam odlučuje o predmetnoj upravnoj stvari može i sam utvrditi činjenično stanje i na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja donijeti presudu.
Odluka iz st. 1 do 4 ovog člana u svemu zamjenjuje upravni akt.
Donošenje odluke
Član 37
Kad odlučuje u vijeću, Upravni sud odlučuje većinom glasova članova vijeća.
O vijećanju i glasanju vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik, članovi vijeća i zapisničar.
Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka.
Sadržaj odluka
Član 38
Presuda sadrži: Grb Crne Gore; naziv "Upravni sud Crne Gore"; naznačenje da se donosi u ime Crne Gore; ime i prezime predsjednika vijeća i članova vijeća; ime i prezime i prebivalište ili boravište, odnosno naziv i sjedište tužioca, naziv i sjedište, odnosno ime i prezime i prebivalište ili boravište tuženog, ime i prezime i prebivalište, odnosno boravište zastupnika i punomoćnika stranaka; kratko naznačenje predmeta spora; datum kad je presuda donijeta; izreku i obrazloženje koje mora biti odvojeno od izreke.
Rješenje sadrži: uvod i izreku, a obrazloženje ako se rješenjem odbija predlog stranke u vezi procesnog pitanja ili se rješava o predlozima stranaka koji su međusobno suprotni i u drugim slučajevima kad je to potrebno.
Pisano izrađenu presudu, odnosno rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar.
Presuda, odnosno rješenje dostavlja se strankama u ovjerenom prepisu.
Troškovi postupka
Član 39
O troškovima postupka sud odlučuje u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak.
VI. ISPITIVANjE SUDSKE ODLUKE I PONAVLjANjE POSTUPAKA
1. Sredstva protiv pravosnažne odluke
Vrste zahtjeva
Član 40
Protiv pravosnažne odluke Upravnog suda mogu se podnijeti:
1) zahtjev za ispitivanje sudske odluke;
2) zahtjev za ponavljanje postupka.
Zahtjev za ponavljanje postupka može se podnijeti i protiv odluke Vrhovnog suda donijete po zahtjevu za ispitivanje sudske odluke.
2. Zahtjev za ispitivanje sudske odluke Pravo na podnošenje zahtjeva i nadležnost
Član 41
Zahtjev za ispitivanje sudske odluke mogu podnijeti stranke u upravnom sporu.
Nadležnost za odlučivanje
Član 42
O zahtjevu za ispitivanje sudske odluke odlučuje Vrhovni sud, u vijeću sastavljenom od troje sudija, po pravilu, na nejavnoj sjednici.
Razlozi za podnošenje zahtjeva
Član 43
Zahtjev za ispitivanje sudske odluke može se podnijeti zbog:
1) povrede materijalnog prava;
2) povrede pravila postupka u upravnom sporu koja je mogla biti od uticaja na rješavanje.
Način i rok za podnošenje zahtjeva
Član 44
Zahtjev za ispitivanje sudske odluke podnosi se Vrhovnom sudu, u roku od 20 dana od dana prijema pravosnažne odluke Upravnog suda.
Zahtjev za ispitivanje sudske odluke sadrži naznačenje odluke Upravnog suda čije se ispitivanje zahtijeva, kao i razloge i obim u kojem se ispitivanje zahtijeva.
Ako je zahtjev za ispitivanje sudske odluke nepotpun ili nerazumljiv, Vrhovni sud postupa shodno odredbama člana 21 ovog zakona.
Odbacivanje zahtjeva
Član 45
Nedozvoljen, neblagovremen ili zahtjev za ispitivanje sudske odluke podnijet od neovlašćenog lica Vrhovni sud će odbaciti rješenjem.
Ako Vrhovni sud ne odbaci zahtjev za ispitivanje sudske odluke u skladu sa stavom 1 ovog člana, dostavlja ga protivnoj stranci koja može, u roku koji odredi sud, podnijeti odgovor na zahtjev.
Upravni sud i tuženi javnopravni organ dužni su da, bez odlaganja, dostave Vrhovnom sudu, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.
Način i granice odlučivanja po zahtjevu
Član 46
Vrhovni sud odlučuje u granicama podnijetog zahtjeva za ispitivanje sudske odluke, a na povrede pravila postupka u upravnom postupku koje su bile od uticaja na zakonito i pravilno rješavanje stvari pazi po službenoj dužnosti.
Odluke po zahtjevu
Član 47
Vrhovni sud presudom usvaja ili odbija zahtjev za ispitivanje sudske odluke.
Presudom kojom usvaja zahtjev za ispitivanje sudske odluke Vrhovni sud može ukinuti ili preinačiti odluku Upravnog suda i poništiti osporeno rješenje tuženog javnopravnog organa.
Ako Vrhovni sud ukine odluku Upravnog suda, predmet vraća Upravnom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. U ponovljenom postupku Upravni sud je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud.
Odluka iz stava 2 ovog člana, ne može se preinačiti na štetu stranke, ako je zahtjev za ispitivanje sudske odluke podnijela samo ta stranka.
3. Zahtjev za ponavljanje postupka
Razlozi za ponavljanje postupka
Član 48
Postupak okončan pravosnažnom odlukom ponoviće se na zahtjev stranke, ako:
1) stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi upravni spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u tom sudskom postupku;
2) je do odluke Upravnog suda došlo usljed krivičnog djela sudije ili zaposlenog u sudu ili je odluka izdejstvovana prevarnom radnjom protivne stranke, njenog zastupnika ili punomoćnika ili nekog trećeg lica, a takva radnja predstavlja krivično djelo;
3) je odluka Upravnog suda zasnovana na presudi donijetoj u krivičnoj ili građanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnažnom sudskom odlukom;
4) je isprava na kojoj se zasniva odluka Upravnog suda lažna ili lažno preinačena ili ako je svjedok, vještak ili protivna stranka, prilikom saslušanja pred sudom, dala lažni iskaz, a odluka suda se zasniva na tom iskazu;
5) stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju odluku Upravnog suda donijetu u istom upravnom sporu;
6) zainteresovanom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu;
7) je presuda Upravnog suda u suprotnosti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u istoj stvari.
Zbog okolnosti iz stava 1 tač. 1 i 5 ovog člana, ponavljanje postupka će se dozvoliti samo ako stranka, bez svoje krivice, nije bila u mogućnosti da te okolnosti iznese u ranijem postupku.
Rokovi za podnošenje zahtjeva
Član 49
Ponavljanje postupka može se tražiti, najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako je stranka saznala za razlog ponavljanja prije nego što je postupak pred sudom završen, a taj razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka, ponavljanje postupka u slučajevima iz člana 48 stav 1 tač. 1 do 6 ovog zakona, može se zahtijevati u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke, a u slučaju iz člana 48 stav 1 tačka 7 ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana saznanja za konačnu presudu Evropskog suda za ljudska prava.
Po proteku tri godine od dana pravosnažnosti sudske odluke, ponavljanje postupka ne može se dozvoliti.
Nadležnost za odlučivanje po zahtjevu
Član 50
O zahtjevu za ponavljanje postupka rješava sud koji je donio odluku protiv koje je podnijet zahtjev, u vijeću od troje sudija, po pravilu, na nejavnoj sjednici.
Sadržina zahtjeva
Član 51
Zahtjev za ponavljanje postupka naročito sadrži: naznačenje odluke suda povodom koje se traži ponavljanje postupka; zakonski osnov za ponavljanje postupka iz člana 48 ovog zakona, kao i dokaze, odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova; okolnosti iz kojih proizlazi da je zahtjev podnijet u zakonskom roku i dokaze o tome; u kom pravcu i u kom obimu se predlaže izmjena donijete odluke.
Odlučivanje po zahtjevu i dostavljanje zahtjeva na odgovor
Član 52
Sud će odbaciti zahtjev za ponavljanje postupka rješenjem ako utvrdi da je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili da zahtjev nije blagovremen ili da stranka nije učinila vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje postupka.
Ako sud ne odbaci zahtjev za ponavljanje postupka, zahtjev će dostaviti protivnoj stranci i zainteresovanim licima i pozvaće ih da u roku od osam dana dostave odgovor na zahtjev.
U postupku zbog okolnosti iz člana 48 stav 1 tačka 7 ovog zakona Upravni sud je vezan pravnim stanovištem izraženim u konačnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđena povreda ljudskog prava ili osnovne slobode.
Odlučivanje o dozvoli za ponavljanje postupka
Član 53
Po isteku roka za dostavljanje odgovora na zahtjev za ponavljanje postupka, sud presudom rješava o zahtjevu.
Ako se ponavljanje postupka dozvoli, staviće se van snage osporena odluka, u cjelini ili djelimično.
U slučaju iz stava 2 ovog člana, ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati.
Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješiće se i o tužbi protiv upravnog akta ili druge upravne aktivnosti, kao o glavnoj stvari.
Pravna sredstva protiv odluke suda po zahtjevu za ponavljanje postupka
Član 54
Protiv odluke Upravnog suda donijete po zahtjevu za ponavljanje postupka, mogu se podnijeti pravna sredstva koja su dozvoljena u toj upravnoj stvari.
Primjena zakona u postupku ponavljanja
Član 55
U ponovljenom postupku primjenjuju se odredbe ovog zakona kojima je uređen postupak po tužbi u upravnom sporu, ako odredbama čl. 48 do 53 ovog zakona nije drukčije propisano.
VII. OBAVEZNOST PRESUDA
Pravne posljedice poništenja
Član 56
Kad sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, odnosno poništena druga upravna aktivnost preduzeta.
Ako, prema prirodi upravne stvari koja je bila predmet spora treba, umjesto poništenog akta, odnosno druge upravne aktivnosti donijeti drugi akt, odnosno preduzeti drugu upravnu aktivnost, tuženi javnopravni organ dužan je da taj akt donese, odnosno drugu upravnu aktivnost preduzme, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. Tuženi javnopravni organ je vezan pravnim shvatanjem Upravnog suda, kao i primjedbama tog suda u pogledu postupka.
Pravne posljedice nedonošenja akta u izvršenju presude
Član 57
Ako tuženi javnopravni organ poslije donošenja presude Upravnog suda kojom se njegov akt poništava, ne donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, novi akt u tom postupku ili u tom roku ne donese akt u izvršenju presude Upravnog suda iz člana 35 stav 3 ovog zakona, stranka može, posebnim podneskom, tražiti donošenje takvog akta.
Ako tuženi javnopravni organ ne donese akt iz stava 1 ovog člana, u roku od sedam dana od dana podnošenja podneska, stranka može podnijeti tužbu Upravnom sudu.
Po tužbi iz stava 2 ovog člana, Upravni sud će zatražiti od tuženog javnopravnog organa obavještenje o razlozima zbog kojih nije donio akt.
Obavještenje iz stava 3 ovog člana tuženi javnopravni organ je dužan da dostavi odmah, a najkasnije u roku od sedam dana.
Ako u roku iz stava 4 ovog člana, tuženi javnopravni organ ne dostavi obavještenje ili u dostavljenom obavještenju nijesu dati opravdani razlozi za neizvršenje presude Upravnog suda iz člana 35 stav 3 ovog zakona, Upravni sud je dužan da sam riješi predmetnu upravnu stvar kad priroda stvari to dozvoljava.
Ako su u dostavljenom obavještenju iz stava 3 ovog člana dati opravdani razlozi za neizvršenje presude Upravnog suda iz člana 35 stav 3 ovog zakona ili priroda stvari ne dozvoljava da Upravni sud sam riješi predmetnu upravnu stvar, sud će presudom obavezati tuženi javnopravni organ da riješi predmetnu upravnu stvar u naknadnom roku.
Presudu iz stava 5 ovog člana, Upravni sud će dostaviti organu nadležnom za izvršenje upravnog akta i o tome istovremeno obavijestiti organ koji vrši nadzor nad tim organom.
Organ koji vrši nadzor nad tuženim javnopravnim organom dužan je da obavijesti Upravni sud o preduzetim mjerama u roku od 30 dana.
Organ nadležan za izvršenje upravnog akta dužan je da, bez odlaganja, izvrši presudu iz stava 5 ovog člana.
Pravne posljedice ponovljenog nepostupanja po presudi
Član 58
Ako tuženi javnopravni organ, nakon što Upravni sud poništi akt tog organa, ne donese akt u skladu sa presudom suda, a tužilac podnese novu tužbu, sud će postupiti saglasno članu 36 stav 3 ovog zakona.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, Upravni sud obavještava organ koji vrši nadzor nad radom tuženog javnopravnog organa koji nije postupio u skladu sa presudom Upravnog suda.
Organ koji vrši nadzor nad tuženim javnopravnim organom dužan je da obavijesti Upravni sud o preduzetim mjerama, u roku do 30 dana.
Organ nadležan za izvršenje odluke
Član 59
Odluke suda donijete u upravnom sporu izvršava organ nadležan za izvršenje upravnog akta ili druge upravne aktivnosti, u skladu sa zakonom.
Ako je Upravni sud rješavao na osnovu člana 36 ovog zakona, a odlukom Upravnog suda je utvrđena novčana obaveza javnopravnog organa, odluka se izvršava u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.
VIII. PRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Član 60
Postupci koji do dana primjene ovog zakona nijesu pravosnažno okončani, okončaće se po odredbama ovog zakona.
Član 61
Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o upravnom sporu ("Službeni list RCG", broj 60/03 i "Službeni list CG", broj 32/11).
Član 62
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore", a primjenjivaće se od 1. jula 2017. godine.