Zakon o Državnom tužilaštvu

Zakon o Državnom tužilaštvu

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br.​​ 11/2015,​​ 42/2015,​​ 80/2017,​​ 10/2018​​ i​​ 76/2020.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuju se osnivanje, organizacija i nadležnost Državnog tužilaštva, organizacija rada državnih tužilaštava, sastav, izbor, mandat, organizacija i način rada Tužilačkog savjeta, kao i druga pitanja od značaja za rad Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta.

Ustavnost i zakonitost

Član 2

Državno tužilaštvo vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela za koja se goni po službenoj dužnosti i prekršaja, kao i druge poslove propisane zakonom.

Državno tužilaštvo svoju funkciju vrši na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora.

Samostalnost

Član 3

Poslovi Državnog tužilaštva ne smiju se vršiti ni pod čijim uticajem​​ i niko ne smije da utiče na Državno tužilaštvo u vršenju njegovih poslova.

Nepristrasnost

Član 4

Funkcija državnog tužioca vrši se nepristrasno i objektivno, na principima zakonitosti i jednakosti pred zakonom.

Javnost rada

Član 5

Javnost rada Državnog tužilaštva obezbjeđuje se na način propisan zakonom.

Stručno usavršavanje

Član 6

Državni tužioci imaju pravo i obavezu da se stručno usavršavaju radi uspješnijeg vršenja svoje funkcije.

Sredstva za rad

Član 7

Sredstva za rad Državnog tužilaštva obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.

Zarade

Član 8

Rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac ostvaruju pravo na zaradu i druga prava iz rada i po osnovu rada, u skladu sa zakonom.

Pravo na udruživanje

Član 9

Rukovodioci državnog tužilaštva i državni tužioci imaju pravo na profesionalno udruživanje.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 10

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II. OSNIVANjE, ORGANIZACIJA I NADLEŽNOST DRŽAVNIH TUŽILAŠTAVA

Struktura Državnog tužilaštva

Član 11

U okviru Državnog tužilaštva osnivaju se: Vrhovno državno tužilaštvo, Specijalno državno tužilaštvo, viša državna tužilaštva i osnovna državna tužilaštva.

Vrhovno državno tužilaštvo osniva se za teritoriju Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici.

Specijalno državno tužilaštvo osniva se za teritoriju Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici.

Više državno tužilaštvo osniva se za područje višeg suda.

Osnovno državno tužilaštvo osniva se za područje jednog ili više osnovnih sudova.

Vrhovno državno tužilaštvo

Član 12

Vrhovno državno tužilaštvo postupa pred Vrhovnim sudom Crne Gore, Apelacionim sudom Crne Gore, Upravnim sudom Crne Gore, drugim sudovima i drugim državnim organima, u skladu sa zakonom.

Vrhovno državno tužilaštvo podiže, u skladu sa zakonom, zahtjev za zaštitu zakonitosti.

Vrhovno državno tužilaštvo vrši i druge poslove koji nijesu propisani kao nadležnost drugih državnih tužilaštava.

Specijalno državno tužilaštvo

Član 13

Specijalno državno tužilaštvo vrši poslove u skladu sa posebnim zakonom kojim se uređuju uslovi za izbor rukovodioca i državnih tužilaca u Specijalnom državnom tužilaštvu, nadležnost i organizacija Specijalnog državnog tužilaštva i druga pitanja od značaja​​ za rad.

Više državno tužilaštvo

Član 14

Viša državna tužilaštva su:

1) Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, za postupanje pred Višim sudom u Bijelom Polju; i

2) Više državno tužilaštvo u Podgorici, za postupanje pred Višim sudom u Podgorici.

Više državno tužilaštvo preduzima sve radnje iz svoje nadležnosti pred stvarno i mjesno nadležnim sudom i drugim organima.

Osnovno državno tužilaštvo

Član 15

Osnovna državna tužilaštva su:

1) Osnovno državno tužilaštvo u Baru, za područje Osnovnog suda u Baru;

2) Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, za područje Osnovnog suda u Beranama;

3) Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, za područje Osnovnog suda u Bijelom Polju;

4) Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu, za područje Osnovnog suda u Kolašinu;

5) Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, za područje Osnovnog suda u Kotoru;

6) Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću, za područje Osnovnog suda u Nikšiću;

7) Osnovno državno tužilaštvo u Plavu, za područje Osnovnog suda u Plavu;

8) Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima, za područje Osnovnog suda u Pljevljima i Osnovnog suda u Žabljaku;

9) Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, za područje Osnovnog suda u Podgorici i Osnovnog suda u Danilovgradu;

10) Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama, za područje Osnovnog suda u Rožajama;

11) Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju, za područje Osnovnog suda u Ulcinju;

12) Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom, za područje Osnovnog suda u Herceg Novom; i

13) Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju, za područje Osnovnog suda u Cetinju.

Osnovno državno tužilaštvo preduzima sve radnje iz svoje nadležnosti pred stvarno i mjesno nadležnim sudom.

Stvarna i mjesna nadležnost

Član 16

Državno tužilaštvo postupa u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnošću, ako zakonom nije drukčije propisano.

Radi ostvarivanja funkcije gonjenja učinilaca krivičnih djela i prekršaja Državno tužilaštvo je ovlašćeno da sa nadležnim organima utvrđuje i preduzima potrebne mjere na otkrivanju krivičnih i drugih zakonom utvrđenih kažnjivih djela i njihovih učinilaca.

Nadležnost u okviru pravosudne saradnje u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije

Član 16a

Državno tužilaštvo nadležno je za podnošenje zahtjeva za izdavanje​​ evropskog naloga za hapšenje i zahtjeva za izdavanje evropskog istražnog naloga, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravosudna saradnja u krivičnim stvarima između Crne Gore i država članica Evropske unije.

Napomena Redakcije: ovaj član primjenjivaće se​​ od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Rukovođenje

Član 17

Državnim tužilaštvom rukovodi vrhovni državni tužilac.

Radom osnovnih i viših državnih tužilaštava rukovode rukovodioci državnih tužilaštava, Specijalnim državnim tužilaštvom rukovodi glavni specijalni tužilac, a radom Vrhovnog državnog tužilaštva rukovodi vrhovni državni tužilac.

Rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac vrše​​ tužilačku funkciju u državnom tužilaštvu u koje su izabrani ili u koje su upućeni, odnosno premješteni u skladu sa ovim zakonom.

III. TUŽILAČKI SAVJET

1. Sastav i mandat Tužilačkog savjeta

Sastav Tužilačkog savjeta

Član 18

Tužilački savjet ima predsjednika​​ i deset članova.

Predsjednik Tužilačkog savjeta je vrhovni državni tužilac.

Članovi Tužilačkog savjeta su:

1) pet državnih tužilaca koji imaju stalnu funkciju i najmanje pet godina radnog iskustva u obavljanju tužilačke funkcije, od kojih četiri iz Vrhovnog državnog tužilaštva, Specijalnog državnog tužilaštva i viših državnih tužilaštava, a jedan iz osnovnih državnih tužilaštava, a koje bira i razrješava Konferencija državnih tužilaca;

2) četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština), na predlog nadležnog radnog tijela;

3) jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde), kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde.

Za člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca ne može biti izabran državni tužilac koji je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava ili kome je izrečena disciplinska sankcija.

Sastav Tužilačkog savjeta proglašava Predsjednik Crne Gore.

Administrativne poslove za Tužilački savjet obavlja Sekretarijat Tužilačkog savjeta.

Mandat Tužilačkog savjeta

Član 19

Mandat Tužilačkog savjeta je četiri godine.

Mandat članu Tužilačkog savjeta koji je naknadno izabran na upražnjeno mjesto u Tužilačkom savjetu ističe istekom mandata Tužilačkog savjeta.

Po prestanku mandata člana Tužilačkog savjeta, organ koji ga je izabrao bira odmah novog člana.

2. Način izbora i prestanak mandata članova Tužilačkog savjeta

Konferencija državnih tužilaca

Član 20

Članove Tužilačkog savjeta iz reda​​ državnih tužilaca bira i razrješava Konferencija državnih tužilaca, tajnim glasanjem.

Konferenciju državnih tužilaca čine svi rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci.

Konferencija državnih tužilaca donosi Etički kodeks državnih tužilaca.

Konferencija državnih tužilaca bira predsjednika Komisije za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih tužilaca (u daljem tekstu: Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca).

Administrativno-tehničke poslove za rad Konferencije državnih tužilaca i Komisije za​​ Etički kodeks državnih tužilaca vrši Sekretarijat Tužilačkog savjeta.

Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca

Član 21

Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca ima predsjednika i​​ dva člana. Predsjednik se bira iz reda članova Tužilačkog savjeta koji nije državni tužilac, jednog člana bira proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva iz reda državnih tužilaca, a drugi član je predsjednik Udruženja državnih tužilaca Crne Gore.

Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca bira se na vrijeme od četiri godine.

Svako se može obratiti Komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca radi davanja mišljenja da li je određeno ponašanje državnog tužioca u skladu sa Etičkim kodeksom državnih tužilaca.

Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca izvještaj o svom radu dostavlja Tužilačkom savjetu, jednom godišnje, do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.

Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca donosi poslovnik o svom radu kojim se bliže uređuje način rada i odlučivanja.

Odlučivanje Konferencije državnih tužilaca

Član 22

Konferencija državnih tužilaca radi i odlučuje na sjednicama.

Vrhovni državni tužilac saziva sjednicu Konferencije državnih tužilaca i rukovodi njenim radom.

Sjednica Konferencije​​ državnih tužilaca može se održati ako je prisutno najmanje dvije trećine članova, a odluke se donose većinom glasova prisutnih članova Konferencije državnih tužilaca.

Konferencija državnih tužilaca donosi poslovnik o svom radu kojim se bliže uređuje način​​ rada i odlučivanja.

Komisija za izbor

Član 23

Postupak pripreme lista kandidata za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca i postupak izbora članova Tužilačkog savjeta sprovodi Komisija za izbor.

Komisija za izbor ima predsjednika i dva​​ člana koje iz reda rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca bira proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, na predlog sjednica državnih tužilaca svih državnih tužilaštava.

Komisija za izbor bira se najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata Tužilačkog savjeta, na vrijeme od četiri godine.

Predlog za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca

Član 24 ​​ 

Predlog kandidata za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Specijalnom državnom tužilaštvu i višim državnim tužilaštvima utvrđuje se:

1) na sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva na kojoj se predlažu tri kandidata iz tog tužilaštva;

2) na sjednici Specijalnog državnog tužilaštva na kojoj se predlažu dva kandidata iz tog tužilaštva;

3) na sjednicama viših državnih tužilaštava na kojima se predlažu po dva kandidata iz tih tužilaštava.

Listu od devet kandidata iz stava 1 ovog člana, po azbučnom redu, sačinjava Komisija za izbor, na osnovu obavještenja o predloženim kandidatima.

Radi utvrđivanja predloga kandidata za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca iz osnovnih državnih tužilaštava, Komisija za izbor pribavlja od svakog rukovodioca i državnog tužioca iz osnovnog državnog tužilaštva inicijalni predlog koji sadrži predlog dva kandidata.

Inicijalni predlog iz stava 3 ovog člana dostavlja se na propisanom obrascu na način kojim se obezbjeđuje tajnost inicijalnog predloga.

Listu od četiri kandidata, za koje je dat najveći broj inicijalnih predloga iz stava 3​​ ovog člana, sačinjava Komisija za izbor, po azbučnom redu.

Ako, nakon pribavljanja inicijalnih predloga iz stava 3 ovog člana, ima više od četiri kandidata sa istim brojem inicijalnih predloga, Komisija za izbor sačinjava listu koju čine svi kandidati sa najvećim, odnosno istim brojem inicijalnih predloga.

Obrazac inicijalnog predloga iz stava 3 ovog člana, utvrđuje se poslovnikom Tužilačkog savjeta.

Izbor člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca

Član 25

Liste kandidata za izbor članova Tužilačkog savjeta, sačinjene u skladu sa članom 24 st. 2 i 5, odnosno stav 6 ovog zakona, dostavljaju se svim državnim tužilaštvima radi isticanja na oglasnoj tabli, najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata članova Tužilačkog savjeta.

Konferenciju državnih tužilaca saziva Vrhovni državni tužilac, najkasnije 30 dana prije isteka mandata članova Tužilačkog savjeta.

Za članove Tužilačkog savjeta biraju se četiri kandidata sa liste iz člana 24 stav 2 ovog zakona, pri čemu iz jednog državnog tužilaštva može biti izabran samo jedan kandidat i jedan kandidat sa liste iz člana 24 stav 5, odnosno stav 6 ovog zakona, koji dobiju najveći broj glasova.

Ako nijedan od kandidata sa lista ne dobije potrebnu većinu glasova, glasanje će se ponoviti između pet kandidata sa liste iz člana 24 stav 2 ovog zakona, odnosno između dva kandidata sa liste iz člana 24 stav 5, odnosno stav 6 ovog zakona, koji dobiju najveći broj glasova.

Ako ima više kandidata sa istim brojem glasova, po osnovu kojih mogu da idu u drugi krug glasanja, sačinjava se lista od tih kandidata, pri čemu se glasanje ponavlja, a iz jednog državnog tužilaštva može biti izabran samo jedan kandidat.

Izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika

Član 26 ​​ 

Za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika može biti birano lice koje ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima i uživa lični i profesionalni ugled, da nije osuđivano za​​ krivična djela koja čine državne tužioce nedostojnim za obavljanje tužilačke funkcije u skladu sa ovim zakonom.

Nadležno radno tijelo Skupštine raspisuje javni poziv za izbor člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika u "Službenom listu Crne Gore"​​ i u najmanje jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Javni poziv za izbor člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika nadležno radno tijelo Skupštine objavljuje na internet stranici Skupštine.

Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana​​ od dana raspisivanja javnog poziva.

Listu prijavljenih kandidata nadležno radno tijelo Skupštine objavljuje na internet stranici Skupštine, i mora biti dostupna javnosti najmanje deset dana od dana objavljivanja.

Predlog za izbor člana Tužilačkog savjeta​​ iz reda uglednih pravnika Skupštini podnosi nadležno radno tijelo Skupštine.

Predlog za izbor iz stava 6 ovog člana po pravilu​​ sadrži onoliko kandidata koliko se bira članova Tužilačkog savjeta.

Ukoliko predlog za izbor iz stava 6 ovog člana sadrži manje kandidata od broja koji se bira, postupak izbora se ponavlja za onaj broj članova koji nije predložen od strane nadležnog radnog tijela Skupštine.

Zabrana izbora na tužilačku funkciju

Član 27

Za vrijeme trajanja mandata u Tužilačkom savjetu član Tužilačkog​​ savjeta iz reda državnih tužilaca ne može biti biran u državno tužilaštvo višeg stepena ili za rukovodioca državnog tužilaštva, a član Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika ne može biti biran za državnog tužioca ili rukovodioca državnog tužilaštva.

Ponovni izbor

Član 28

Članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca i uglednih pravnika mogu biti ponovo birani za člana Tužilačkog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Tužilačkom savjetu.

Prestanak mandata

Član 29

Članu Tužilačkog savjeta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran, ako:

1) mu prestane funkcija na osnovu koje je izabran u Tužilački savjet;

2) podnese ostavku;

3) bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, članu Tužilačkog savjeta prestaje mandat danom prestanka funkcije na osnovu koje je izabran u Tužilački savjet.

U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana, članu Tužilačkog savjeta prestaje mandat kad Tužilački savjet​​ konstatuje pisanu ostavku.

U slučaju iz stava 1 tačka 3 ovog člana, članu Tužilačkog savjeta prestaje mandat danom pravosnažnosti osuđujuće presude.

Tužilački savjet konstatuje prestanak mandata člana Tužilačkog savjeta i o tome obavještava organ koji ga je izabrao.

Razrješenje

Član 30

Član Tužilačkog savjeta se razrješava, ako:

1) vrši svoju dužnost nesavjesno i neprofesionalno;

2) je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u Tužilačkom savjetu.

Nesavjesnim i neprofesionalnim vršenjem​​ dužnosti iz stava 1 tačka 1 ovog člana smatra se postupanje člana Tužilačkog savjeta koje je suprotno zakonom propisanim ovlašćenjima, kao i neispunjavanje zakonom propisanih obaveza.

Djelo iz stava 1 tačka 2 ovog člana je krivično djelo za koje se goni po​​ službenoj dužnosti za koje je propisana kazna zatvora.

Član Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca razrješava se i u slučaju kad mu je izrečena disciplinska sankcija.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana, predlog za razrješenje člana Tužilačkog savjeta podnosi Tužilački savjet organu koji ga je izabrao.

Mandat člana Tužilačkog savjeta prestaje na dan kad ga organ koji ga je izabrao, razriješi.

Na postupak razrješenja člana Tužilačkog savjeta shodno se primjenjuju odredbe kojima se uređuje postupak za​​ utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnih tužilaca.

Mandat u slučaju prestanka i razrješenja

Član 31

U slučaju prestanka mandata člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca prije isteka vremena na koje je izabran, postupak predlaganja kandidata​​ na upražnjeno mjesto sprovodi se u skladu sa čl. 24 i 25 ovog zakona.

U slučaju prestanka mandata člana Tužilačkog savjeta koga je izabrala Skupština, prije isteka vremena na koje je izabran, Skupština će izabrati novog člana u skladu sa članom 26 ovog zakona.

U slučaju prestanka mandata člana Tužilačkog savjeta predstavnika Ministarstva pravde, ministar pravde će imenovati novog predstavnika u roku od 15 dana od dana prestanka mandata.

Mandat člana Tužilačkog savjeta koji je izabran u skladu sa st. 1, 2 i​​ 3 ovog člana prestaje danom prestanka mandata Tužilačkog savjeta.

Privremeno udaljenje

Član 32

Član Tužilačkog savjeta će biti privremeno udaljen sa dužnosti ako se:

1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;

2) privremeno udalji sa vršenja dužnosti, odnosno poslova na osnovu kojih je izabran u Tužilački savjet;

3) protiv njega potvrdi optužnica za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u Tužilačkom savjetu, do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka;

4) podnese predlog za njegovo razrješenje, do okončanja postupka za razrješenje.

Član Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca može biti privremeno udaljen sa dužnosti ako je protiv njega pokrenut postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, do pravosnažnog okončanja disciplinskog postupka.

O privremenom udaljenju sa dužnosti Tužilački savjet donosi odluku koju dostavlja članu Tužilačkog savjeta koji je privremeno udaljen i organu koji ga je izabrao.

Odsustvo sa rada i naknade

Član 33 ​​ 

Članovi Tužilačkog savjeta koji su u radnom odnosu imaju pravo da odsustvuju sa rada radi obavljanja dužnosti u Tužilačkom savjetu.

Članovi Tužilačkog savjeta čija se zarada obezbjeđuje iz sredstava budžeta, za vrijeme odsustva iz stava 1 ovog člana, ostvaruju zaradu i druge naknade po osnovu radnog odnosa kod organa u kojem su zaposleni.

Članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca mogu, zbog vršenja poslova u Tužilačkom savjetu, na osnovu odluke Tužilačkog savjeta, raditi do 70% svog radnog vremena u toku godine u Tužilačkom savjetu. U odluci Tužilačkog savjeta utvrđuju se poslovi koje članovi obavljaju u Tužilačkom savjetu.

U slučaju iz stava 3 ovog člana, obim poslova državnog tužioca u državnom tužilaštvu u kojem radi može biti smanjen u odgovarajućoj mjeri.

Članovi Tužilačkog savjeta imaju pravo na naknadu za rad u Tužilačkom savjetu u neto iznosu u visini od 80% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, a predsjednik Tužilačkog savjeta u neto iznosu od 120% prosječne bruto zarade​​ u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

3. Organizacija i način rada

Sjednica Tužilačkog savjeta

Član 34

Tužilački savjet radi i odlučuje na sjednicama.

Sjednica Tužilačkog savjeta može se održati ako je prisutna većina ukupnog broja članova Tužilačkog savjeta.

Sjednice Tužilačkog savjeta saziva i predsjedava im predsjednik Tužilačkog savjeta.

Predsjednik Tužilačkog savjeta

Član 35

Predsjednik Tužilačkog savjeta odgovoran je za efikasan i blagovremen rad Tužilačkog savjeta.

Tužilački savjet, na predlog predsjednika Tužilačkog savjeta, određuje člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca koji zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti za rad i vrši druge poslove utvrđene poslovnikom Tužilačkog savjeta.

Komisije

Član 36 ​​ 

Radi efikasnijeg obavljanja poslova iz svoje nadležnosti Tužilački savjet može obrazovati komisije.

Predsjednik Tužilačkog savjeta ne može biti predsjednik niti član komisija iz stava 1 ovog člana.

Članovi komisije iz stava 1 ovog člana i Komisije za etički kodeks državnih tužilaca imaju pravo na neto naknadu za rad, koju utvrđuje Tužilački savjet, u visini do 40% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

Način rada komisija iz stava 1 ovog člana uređuje se poslovnikom Tužilačkog savjeta.

Nadležnosti Tužilačkog savjeta

Član 37

Tužilački savjet, pored nadležnosti utvrđenih Ustavom:

1) utvrđuje broj državnih tužilaca;

2) utvrđuje predlog za razrješenje vrhovnog državnog tužioca;

3) odlučuje o disciplinskoj odgovornosti državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava;

4) stara se o edukaciji državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava;

5) obezbjeđuje korišćenje, funkcionalnost i jednoobraznost Pravosudnog informacionog sistema u dijelu koji se odnosi na Državno tužilaštvo;

6) vodi evidenciju podataka o državnim tužiocima i rukovodiocima državnih tužilaštava;

7) donosi poslovnik Tužilačkog savjeta;

8) daje mišljenje o nespojivosti obavljanja određenih poslova sa vršenjem tužilačke funkcije;

9) razmatra pritužbe državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava i zauzima stavove u vezi ugrožavanja njihove samostalnosti;

10) razmatra pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada;

11) obrazuje Komisiju za ocjenjivanje državnih tužilaca;

12) bira disciplinskog tužioca;

13) utvrđuje metodologiju za izradu izvještaja o radu Državnog tužilaštva i godišnjeg rasporeda poslova;

14) izdaje službene legitimacije državnim tužiocima i rukovodiocima državnih tužilaštava i vodi evidenciju službenih legitimacija;

15) vrši i druge poslove utvrđene zakonom.

Odluka o broju državnih tužilaca

Član 38

Broj državnih tužilaca utvrđuje se na osnovu okvirnih mjerila rada u skladu sa članom 151​​ ovog zakona.

Broj državnih tužilaca za svako državno tužilaštvo utvrđuje Tužilački savjet.

Inicijativu za utvrđivanje broja državnih tužilaca iz stava 2 ovog člana daje vrhovni državni tužilac.

Odluka o broju državnih tužilaca objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Poslovnik Tužilačkog savjeta

Član 39

Tužilački savjet donosi poslovnik kojim se uređuju pitanja propisana ovim zakonom i druga pitanja od značaja za organizovanje rada Tužilačkog savjeta.

Poslovnik Tužilačkog savjeta objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Odluka

Član 40

Odluke Tužilačkog savjeta su konačne i protiv njih se može voditi upravni spor, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Prilikom donošenja odluke o izboru rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, Tužilački savjet je dužan da vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti.

Godišnji izvještaj

Član 41

Tužilački savjet sačinjava godišnji izvještaj o radu koji sadrži podatke o radu Tužilačkog savjeta, opis i analizu stanja u Državnom tužilaštvu, detaljne podatke za svako državno tužilaštvo koji se odnose na broj primljenih i riješenih predmeta u toku godine za koju se izvještaj sačinjava, probleme i nedostatke u njihovom radu, kao i mjere koje treba preduzeti da bi se otklonili uočeni nedostaci.

Godišnji izvještaj o radu sadrži i podatke o stanju i kretanju kriminaliteta u prethodnoj godini.

Nacrt godišnjeg izvještaja o radu Tužilački savjet dostavlja svim državnim tužilaštvima radi davanja mišljenja.

Godišnji izvještaj o radu dostavlja se Skupštini najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, radi razmatranja.

Godišnji izvještaj o radu u Skupštini obrazlaže predsjednik Tužilačkog savjeta.

Godišnji izvještaj o radu objavljuje se na internet stranici Vrhovnog državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta.

Odnos Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva

Član 42

Državna tužilaštva su dužna da Tužilačkom​​ savjetu, na njegov zahtjev, dostave sve podatke i obavještenja iz okvira svoje nadležnosti, u roku koji odredi Tužilački savjet.

Ako ne postupi po zahtjevu Tužilačkog savjeta iz stava 1 ovog člana, državno tužilaštvo mora bez odlaganja dati razloge zbog kojih nije postupilo po zahtjevu.

Državno tužilaštvo je dužno da omogući Tužilačkom savjetu, na njegov zahtjev, neposredan uvid u službene spise, dokumentaciju i podatke, kao i da mu dostavi kopije traženih spisa i dokumenata.

Rukovodioci državnih tužilaštava, državni tužioci i zaposleni u državnim tužilaštvima dužni su, u skladu sa zahtjevima Tužilačkog savjeta, da prisustvuju sjednicama Tužilačkog savjeta.

IV. IZBOR RUKOVODILACA DRŽAVNIH TUŽILAŠTAVA I DRŽAVNIH TUŽILACA

1. Izbor vrhovnog državnog tužioca

Uslovi za izbor vrhovnog državnog tužioca

Član 43

Za vrhovnog državnog tužioca može biti birano lice koje:

1) ispunjava opšte uslove za državnog tužioca;

2) ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima;

3) se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.

Javno oglašavanje

Član 44

Dva mjeseca prije isteka mandata vrhovnog državnog tužioca, odnosno odmah nakon prestanka funkcije ili razrješenja vrhovnog državnog tužioca, Tužilački savjet oglašava slobodno mjesto vrhovnog državnog tužioca u "Službenom listu Crne Gore" i jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana oglašavanja iz stava 1 ovog​​ člana.

Postupak po prijavama

Član 45

Prijave na javni poziv podnose se sa dokazima o ispunjavanju uslova za izbor vrhovnog državnog tužioca Tužilačkom savjetu, u roku od 15 dana od dana oglašavanja.

Tužilački savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Protiv odluke o odbacivanju neblagovremene ili nepotpune prijave podnosilac prijave može pokrenuti upravni spor.

Lista kandidata

Član 46

Tužilački savjet sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor vrhovnog državnog tužioca.

Lista kandidata iz stava 1 ovog člana dostavlja se na mišljenje proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva.

Mišljenje iz stava 2 ovog člana, koje mora biti obrazloženo, proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva daje za svakog prijavljenog kandidata, u roku od osam dana od dana dostavljanja liste kandidata.

Predlog za izbor vrhovnog državnog tužioca

Član 47

Na osnovu liste kandidata iz člana 46 stav 1 ovog zakona, mišljenja proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva o prijavljenim kandidatima i obavljenog intervjua sa kandidatima, Tužilački savjet utvrđuje predlog za izbor vrhovnog državnog tužioca, na nejavnoj sjednici.

Predlog za izbor vrhovnog državnog tužioca sadrži jednog​​ kandidata i mora biti obrazložen.

Obrazloženi predlog za izbor vrhovnog državnog tužioca sa listom kandidata iz člana 46 stav 1 ovog zakona Tužilački savjet dostavlja Skupštini.

Prestanak mandata

Član 48

Isto lice može biti birano za Vrhovnog državnog tužioca najviše dva puta.

Po isteku vremena na koje je izabran i prestankom funkcije Vrhovnog državnog tužioca kad to sam zatraži, Vrhovni državni tužilac ostaje kao državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, kao i u slučaju ostavke ili razrješenja Tužilački savjet određuje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca iz reda državnih tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

2. Uslovi za izbor državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava

Opšti uslovi

Član 49

Za državnog tužioca i rukovodioca državnog tužilaštva može biti birano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnom organu, i koje je:

1) završilo pravni fakultet VII1-nivo kvalifikacije obrazovanja;

2) položilo pravosudni ispit.

Posebni uslovi za državnog​​ tužioca

Član 50

Za državnog tužioca u osnovnom državnom tužilaštvu može biti birano lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje dvije godine kao savjetnik u državnom tužilaštvu ili sudu, kao advokat, notar, zamjenik notara ili profesor​​ pravnih nauka, ili najmanje četiri godine na drugim pravnim poslovima.

Za državnog tužioca u višem državnom tužilaštvu može biti birano lice koje radi kao državni tužilac odnosno sudija najmanje osam godina.

Za državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu može biti birano lice koje radi kao državni tužilac odnosno sudija najmanje 15 godina.

Izuzetno od st. 2 i 3 ovog člana, za tri državna tužioca u​​ višem državnom tužilaštvu odnosno Vrhovnom državnom tužilaštvu mogu biti birana lica koja su radila najmanje 12 godina kao sudije, državni tužioci, advokati, notari, profesori pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima.

Izuzetno od st. 2 i 3 ovog člana​​ ukoliko u skladu sa stavom 4 ovog člana bude izabran državni tužilac u višem državnom tužilaštvu, odnosno Vrhovnom državnom tužilaštvu na vrijeme od četiri godine, on može biti biran na stalnu funkciju u višem državnom tužilaštvu, odnosno Vrhovnom državnom​​ tužilaštvu ako je nakon isteka mandata dobio ocjenu rada dobar ili odličan.

Na postupak izbora državnog tužioca iz stava 5 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupak izbora državnih tužilaca koji se biraju na stalnu funkciju u osnovno državno tužilaštvo.

Posebni uslovi za rukovodioca osnovnog i višeg državnog tužilaštva

Član 51

Za rukovodioca državnog tužilaštva može biti birano lice koje, pored opštih uslova iz člana 49 ovog zakona, ima radno iskustvo, i to:

1) deset godina na pravnim poslovima od čega najmanje pet godina na tužilačkoj odnosno sudijskoj funkciji - za rukovodioca osnovnog državnog tužilaštva;

2) 12 godina na pravnim poslovima od čega najmanje osam godina na tužilačkoj odnosno sudijskoj funkciji - za rukovodioca višeg državnog tužilaštva.

Za rukovodioca državnog tužilaštva može biti izabran državni tužilac odnosno sudija koji je dobio ocjenu rada dobar ili odličan u postupku ocjenjivanja rada u skladu sa zakonom.

3. Postupak izbora rukovodilaca državnih tužilaštava

Program rada

Član 52

Kandidati za rukovodioca državnog tužilaštva, uz prijavu na javni oglas dužni su da podnesu program rada koji sadrži viziju organizacije posla u državnom tužilaštvu za mandat od pet godina.

Sadržaj programa rada iz stava 1 ovog člana, utvrđuje Tužilački savjet.

Kriterijumi za izbor rukovodioca državnog tužilaštva

Član 53

Kriterijumi za izbor rukovodioca državnog tužilaštva su:

1) ocjena programa rada;

2) ocjena rada kao državnog tužioca, odnosno sudije ili rukovodioca državnog​​ tužilaštva, odnosno predsjednika suda;

3) ocjena intervjua sa kandidatom.

Po osnovu programa rada kandidat za rukovodioca državnog tužilaštva može ostvariti do 40 bodova, na osnovu ocjene predložene vizije organizacije posla u državnom tužilaštvu.

Po osnovu ocjene rada dobar kandidat za rukovodioca državnog tužilaštva može ostvariti 30 bodova, a po osnovu ocjene rada odličan 40 bodova.

Po osnovu intervjua kandidat za rukovodioca državnog tužilaštva može ostvariti do 20 bodova u skladu sa članom 61 ovog zakona.

Ako dva kandidata imaju isti broj bodova prednost će se dati kandidatu koji je ostvario veći broj bodova po osnovu ocjene rada.

Izbor rukovodioca državnog tužilaštva

Član 54

Isto lice može biti birano za rukovodioca istog državnog tužilaštva najviše dva puta.

Po isteku vremena na koje je izabran, prestankom funkcije rukovodioca državnog tužilaštva kad to sam zatraži ili zbog ukidanja ili spajanja državnih tužilaštava, kao i u slučaju razrješenja rukovodioca državnog tužilaštva, rukovodilac državnog tužilaštva ostaje u tom državnom tužilaštvu kao državni tužilac.

Shodna primjena

Član 55

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja kandidata,​​ obavljanja intervjua, utvrđivanja liste kandidata i donošenja odluke o izboru rukovodioca državnog tužilaštva​​ shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupak izbora državnih tužilaca koji se biraju u osnovno državno tužilaštvo.

4. Plan​​ slobodnih tužilačkih mjesta

Sadržaj i način donošenja

Član 56

Slobodna mjesta državnih tužilaca u državnim tužilaštvima popunjavaju se u skladu sa planom slobodnih mjesta državnih tužilaca na nivou Crne Gore (u daljem tekstu: Plan slobodnih mjesta).

Plan slobodnih mjesta sadrži mjesta državnih tužilaca u svim državnim tužilaštvima koja će biti slobodna u naredne dvije godine.

Plan slobodnih mjesta sačinjava se na osnovu procjene potrebe za popunom mjesta državnih tužilaca dobrovoljnim premještanjem, napredovanjem i javnim oglašavanjem za prvi izbor državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima.

Plan slobodnih mjesta donosi Tužilački savjet najkasnije do kraja kalendarske godine za naredne dvije godine.

Plan slobodnih mjesta može se izmijeniti ako se tokom godine izmijene okolnosti na osnovu kojih je izvršena procjena potrebe za popunom mjesta državnih tužilaca iz stava 2 ovog člana.

5. Postupak izbora državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima koji se biraju prvi put

Oglašavanje slobodnih mjesta

Član 57

Slobodna mjesta državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima popunjavaju se putem internog oglasa za dobrovoljno premještanje državnog tužioca iz jednog državnog tužilaštva u drugo osnovno državno tužilaštvo.

Ako slobodno mjesto državnog tužioca nije popunjeno u skladu sa stavom 1 ovog člana, državni tužioci u osnovnim državnim tužilaštvima biraju se na osnovu javnog oglasa.

Javni oglas za popunu slobodnih mjesta državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima na nivou Crne Gore Tužilački savjet objavljuje u "Službenom listu Crne Gore" i jednom od štampanih medija čije je sjedište u Crnoj Gori.

Postupak po prijavama

Član 58

Prijave na javni oglas, sa dokazima o ispunjavanju uslova za izbor državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima podnose se Tužilačkom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa za popunu slobodnih mjesta državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima, na obrascu koji utvrđuje Tužilački savjet.

Tužilački savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Protiv odluke o odbacivanju neblagovremene ili nepotpune prijave podnosilac prijave može pokrenuti upravni spor.

Kriterijumi za izbor državnog tužioca koji se prvi put bira

Član 59

Kriterijumi za izbor državnog tužioca koji se prvi put bira​​ su:

1) ocjena na pisanom testu iz člana 60 ovog zakona, odnosno ocjena na pravosudnom ispitu u skladu sa zakonom kojim se uređuje polaganje pravosudnog ispita;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Pisano testiranje

Član 60

Tužilački savjet sprovodi pisano testiranje lica koja se prvi put biraju za državnog tužioca, koji ispunjava zakonom propisane uslove, čije su prijave blagovremene i potpune, preko komisije koju čine tri člana Tužilačkog savjeta, od kojih su dva iz reda državnih tužilaca i jedan iz reda uglednih pravnika.

Pisano testiranje se ne sprovodi za lica iz stava 1 ovog člana, koja su ocijenjena na pravosudnom ispitu.

Pisani test priprema Komisija iz stava 1 ovog člana, i obuhvata izradu akta iz istrage i optužnog odnosno drugog akta iz nadležnosti državnog tužilaštva.

Pisani test izrađuje se pod šifrom.

Ocjenjivanje pisanog testa vrši se određenim brojem bodova kojima se boduje forma akta, primjena prava i obrazloženje razloga za donošenje akta, tako da se može ostvariti najviše 80 bodova, i to:

1) za izradu akta iz istrage do 40 bodova;

2) za izradu optužnog odnosno drugog akta iz nadležnosti državnog tužilaštva do 40 bodova.

Pisani test pregleda Komisija iz stava 1 ovog člana i sa predlogom ocjene dostavlja ga svim​​ članovima Tužilačkog savjeta.

Tužilački savjet utvrđuje ocjenu pisanog testa.

Sprovođenje pisanog testiranja utvrđuje se poslovnikom Tužilačkog savjeta.

Intervju

Član 61

Tužilački savjet obavlja intervju sa licima koja su ostvarila više od 60 bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu.

Na intervjuu se ocjenjuje:

1) motivisanost za rad u Državnom tužilaštvu;

2) komunikativnost;

3) sposobnost za donošenje odluka i rješavanje sukoba;

4) razumijevanje uloge državnog tužioca u društvu.

Ocjenjivanje po​​ osnovu kriterijuma iz stava 2 ovog člana, vrši se tako što svaki član Tužilačkog savjeta utvrđuje broj bodova za svako lice, pri čemu lice na intervjuu može ostvariti najviše 20 bodova.

Konačnu ocjenu na intervjuu predstavlja prosječan broj bodova, koji se​​ utvrđuje na osnovu broja bodova svakog člana Tužilačkog savjeta.

Lice koje na osnovu ocjene intervjua, ostvari manje od 15 bodova ne može biti na rang listi kandidata za državnog tužioca.

Tužilački savjet može prilikom obavljanja intervjua koristiti stručnu pomoć psihologa.

Rang lista kandidata za državnog tužioca

Član 62

Na osnovu ocjene na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu i ocjene intervjua sačinjava se rang lista kandidata za državnog tužioca (u daljem tekstu: rang lista) prema broju bodova.

Ako dva kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu, a ako kandidati imaju isti broj bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu prednost ima kandidat koji je​​ pripadnik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ako se na način iz stava 2 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, Tužilački savjet vrši žrijebanje.

Izbor i raspoređivanje kandidata za državnog tužioca

Član 63

Tužilački savjet donosi odluku o izboru onolikog broja kandidata za državnog tužioca koliko je oglašenih slobodnih mjesta državnih tužilaca, prema redosljedu sa rang liste i odluku o raspoređivanju kandidata za državnog tužioca na inicijalnu obuku u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici.

Prava prijavljenih lica

Član 64

Lice koje se prijavilo na javni oglas za izbor državnog tužioca u osnovnim državnim tužilaštvima ima pravo da izvrši uvid u dokumentaciju, pisani test i ocjenu lica koja su se prijavila na taj javni oglas, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o rasporedu kandidata za državnog tužioca.

Lica iz stava 1 ovog člana mogu pokrenuti upravni spor protiv odluke Tužilačkog savjeta iz člana 63 stav 1 ovog zakona.

Prava i obaveze kandidata za državnog tužioca

Član 65

Kandidat za državnog tužioca zasniva radni odnos u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na određeno vrijeme do donošenja odluke o izboru.

Kandidat za državnog tužioca ima pravo na zaradu u iznosu od 70% zarade državnog tužioca u osnovnom državnom tužilaštvu.

Na kandidata za državnog tužioca u pogledu prava i obaveza iz rada i po osnovu rada koja nijesu uređena ovim zakonom, primjenjuju se propisi kojima se uređuju prava i obaveze državnih službenika.

Inicijalna obuka

Član 66

Kandidati za državnog tužioca obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje 18 mjeseci.

Teorijski dio inicijalne obuke sprovodi pravno lice ovlašćeno za obuku tužilaca, a praktični dio inicijalne obuke sprovodi se​​ u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

Inicijalna obuka sprovodi se po programu inicijalne obuke.

Praktični dio inicijalne obuke sprovodi se pod nadzorom mentora koga određuje Tužilački savjet.

Ocjenu kandidata za državnog tužioca za vrijeme inicijalne obuke utvrđuje Tužilački savjet na osnovu izvještaja pravnog lica ovlašćenog za obuku državnih tužilaca i mentora o sprovedenoj obuci.

Ocjena može biti zadovoljava ili ne zadovoljava i mora biti obrazložena.

Program inicijalne obuke i način ocjenjivanja​​ kandidata za državnog tužioca sprovodi se, a uslovi za izbor mentora propisuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka državnih tužilaca.

Odluka o izboru

Član 67

Kandidata za državnog tužioca koji je dobio ocjenu zadovoljava na inicijalnoj obuci Tužilački savjet bira za državnog tužioca u osnovno državno tužilaštvo.

Pravo na izbor osnovnog državnog tužilaštva u koje će biti raspoređen, kandidat za državnog tužioca ostvaruje prema redosljedu na rang listi iz člana 62 ovog zakona.

Tužilački savjet odluku o raspoređivanju u osnovno državno tužilaštvo izabranih državnih tužilaca donosi na osnovu prava izbora kandidata iz stava 2 ovog člana.

Kandidatu za državnog tužioca koji dobije ocjenu ne zadovoljava na inicijalnoj obuci prestaje radni odnos, po sili zakona, danom konačnosti odluke o ocjenjivanju.

Kandidatu za državnog tužioca koji odbije raspoređivanje iz stava 3 ovog člana, prestaje radni odnos po sili zakona.

6. Postupak izbora državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima koji se biraju na stalnu funkciju

Javni oglas

Član 68

Po isteku mandata državnog tužioca koji je bio izabran na vrijeme od četiri godine Tužilački savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta raspisuje javni oglas.

Pravo podnošenja prijave na javni oglas imaju državni tužioci koji su bili izabrani na vrijeme od četiri godine i koji su dobili ocjenu rada zadovoljava, dobar ili odličan nakon isteka mandata.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po​​ prijavama, kao i na prava prijavljenih lica shodno se primjenjuju odredbe čl. 57, 58 i 64 ovog zakona.

Kriterijumi za izbor državnog tužioca koji se bira na stalnu funkciju

Član 69

Kriterijumi za izbor državnog tužioca koji se bira na stalnu funkciju su:

1) ocjena rada državnog tužioca za vrijeme mandata od četiri godine na koji je prvi put biran;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Po osnovu kriterijuma iz stava 1 tačka 1 ovog člana kandidatu pripada 60 bodova za ocjenu zadovoljava, 70 bodova za ocjenu dobar i 80 bodova za ocjenu odličan.

Odlučivanje o izboru državnog tužioca

Član 70

Tužilački savjet sa prijavljenim kandidatima obavlja intervju.

Na postupak sprovođenja intervjua i ocjenjivanja kandidata za državnog tužioca shodno se primjenjuje član 61 ovog​​ zakona.

Na osnovu ocjene rada i ocjene intervjua iz člana 69 ovog zakona, sačinjava se rang lista.

Ako dva kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova po osnovu ocjene rada, a ako kandidati imaju isti broj bodova po ovom osnovu, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ako se na način iz stava 4 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, Tužilački savjet vrši izbor tajnim glasanjem.

Tužilački savjet donosi odluku o izboru državnog tužioca u osnovnom državnom tužilaštvu na stalnu funkciju na osnovu redosljeda na rang listi, utvrđenoj u skladu sa st. 3, 4 i 5 ovog člana.

7. Izbor tri državna tužioca u višem, odnosno Vrhovnom državnom tužilaštvu

Javno oglašavanje

Član 71

Tužilački savjet u skladu sa Planom popunjavanja slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za slobodno mjesto državnog tužioca u višem, odnosno Vrhovnom državnom tužilaštvu iz člana 50 stav 4 ovog zakona.

Na postupak javnog oglašavanja,​​ prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica shodno se primjenjuju odredbe čl. 57, 58 i 64 ovog zakona.

Kriterijumi za izbor državnog tužioca

Član 72

Kriterijumi za izbor državnog tužioca u višem, odnosno Vrhovnom državnom tužilaštvu su:

1) ocjena na pisanom testu;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Na sprovođenje i ocjenjivanje pisanog testa i intervjua iz stava​​ 1 ovog člana, kao i utvrđivanja rang liste, shodno se primjenjuju čl. 60, 61 i 62 ovog zakona.

Odluka o izboru

Član 73

Tužilački savjet donosi odluku o izboru državnog tužioca u višem, odnosno Vrhovnom državnom tužilaštvu na osnovu redosljeda na rang listi, utvrđenoj na osnovu člana 72 ovog zakona.

Državni tužilac iz stava 1 ovog člana, ako se prvi put bira za državnog tužioca, bira se na vrijeme od četiri godine.

Shodna primjena

Član 74

Na postupak izbora državnog tužioca iz člana 73 ovog zakona na stalnu​​ funkciju, shodno se primjenjuju čl. 68, 69 i 70 ovog zakona.

8. Napredovanje državnih tužilaca

Uslovi za napredovanje

Član 75

Državni tužilac, odnosno sudija ima pravo da napreduje u državno tužilaštvo višeg stepena ako je njegov rad ocijenjen ocjenom odličan ili dobar u skladu sa zakonom i ukoliko ispunjava posebne uslove propisane za izbor u to državno tužilaštvo.

Državi tužilac, odnosno sudija može da napreduje u Vrhovno državno tužilaštvo ako je ocijenjen ocjenom odličan i ukoliko ispunjava posebni uslov za izbor u Vrhovno državno tužilaštvo iz člana 50 stav 3 ovog zakona.

Javno oglašavanje

Član 76

U postupku napredovanja oglašavaju se slobodna mjesta državnih tužilaca u višem i Vrhovnom državnom tužilaštvu, u skladu sa Planom slobodnih mjesta državnih tužilaca.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica shodno se primjenjuju odredbe čl. 57, 58 i 64 ovog zakona.

Kriterijumi za državnog tužioca koji napreduje

Član 77

Izbor državnog tužioca u državnom tužilaštvu vrši se na osnovu ocjene rada državnog tužioca odnosno sudije koji se prijavio na oglas i ocjene intervjua.

Po osnovu ocjene rada dobar, državni tužilac odnosno sudija može ostvariti 60 bodova, po osnovu ocjene rada odličan 80 bodova, a​​ po osnovu intervjua do 20 bodova.

Na postupak sprovođenja intervjua, utvrđivanja rang liste i donošenja odluke o izboru po osnovu napredovanja shodno se primjenjuje član 70 ovog zakona.

9. Zakletva i stupanje na dužnost

Zakletva i stupanje na dužnost

Član​​ 78

Državni tužilac stupa na dužnost danom polaganja zakletve.

Državni tužioci polažu zakletvu pred Tužilačkim savjetom, najkasnije u roku od 15 dana od dana izbora.

Tekst zakletve

Član 79

Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se da ću tužilačku funkciju vršiti savjesno, nezavisno, nepristrasno i odgovorno po Ustavu i zakonu".

Zakletva se polaže izgovaranjem i potpisivanjem teksta zakletve.

Ako državni tužilac ne položi, odnosno odbije da položi zakletvu, smatra se da​​ nije izabran.

Državni tužilac koji je izabran u postupku napredovanja u državno tužilaštvo višeg stepena ne izgovara tekst zakletve iz stava 1 ovog člana, već simbolično potpisuje tekst zakletve.

Službena legitimacija

Član 80

Državni tužilac i rukovodilac​​ državnog tužilaštva imaju službenu legitimaciju.

Službenu legitimaciju izdaje Tužilački savjet na propisanom obrascu i vodi evidenciju izdatih službenih legitimacija.

Obrazac i način izdavanja službenih legitimacija državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava i način vođenja evidencija izdatih službenih legitimacija propisuje Ministarstvo pravde.

V. UPUĆIVANjE I RASPOREĐIVANjE DRŽAVNOG TUŽIOCA

Upućivanje u drugo državno tužilaštvo uz pristanak državnog tužioca

Član 81

Državni tužilac vrši tužilačku funkciju u državnom tužilaštvu u koje je izabran.

Tužilački savjet može državnog tužioca, uz njegov pristanak, na vrijeme do jedne godine uputiti u drugo državno tužilaštvo istog ili nižeg stepena, ako zbog izuzeća ili spriječenosti državnog tužioca tog​​ tužilaštva da obavlja tužilačku funkciju ili zbog postojanja velikog broja neriješenih predmeta koji se sa postojećim brojem državnih tužilaca ne može riješiti ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u državnom tužilaštvu u koje se državni tužilac upućuje.

U slučajevima iz stava 2 ovog člana, državni tužilac ostvaruje zaradu u državnom tužilaštvu u koje je upućen. Naknadu troškova nastalih usljed upućivanja državnog tužioca u drugo državno tužilaštvo snosi državno tužilaštvo u koje je državni tužilac upućen, u skladu sa propisima kojima se uređuje naknada troškova državnim službenicima i namještenicima.

Postupak za privremeno upućivanje u drugo državno tužilaštvo

Član 82

Tužilački savjet donosi odluku o privremenom upućivanju državnog tužioca iz člana 81 ovog zakona, na zahtjev rukovodioca državnog tužilaštva u koje se državni tužilac upućuje.

Prije donošenja odluke o privremenom upućivanju državnog tužioca iz člana 81 ovog zakona, Tužilački savjet obavlja konsultacije​​ sa rukovodiocem državnog tužilaštva koji je podnio zahtjev, državnim tužiocem koji se privremeno upućuje i rukovodiocem državnog tužilaštva u kojem državni tužilac vrši tužilačku funkciju.

Troškove nastale usljed upućivanja državnog tužioca u skladu sa stavom 1 ovog člana, snosi državno tužilaštvo u koje se državni tužilac privremeno upućuje.

Upućivanje u drugi organ

Član 83

Tužilački savjet može državnog tužioca, uz njegov pristanak, na vrijeme do tri godine, uputiti u Ministarstvo pravde, pravno lice ovlašćeno za obuku državnih tužilaca ili Sekretarijat Tužilačkog savjeta, radi učešća u poslovima tih organa koji se odnose na unaprjeđenje rada Državnog tužilaštva, a naročito na uvođenje međunarodnih standarda u rad Državnog tužilaštva.

Upućivanje iz stava​​ 1 ovog člana, vrši se na predlog starješine organa u koji se državni tužilac upućuje, po prethodno pribavljenom mišljenju rukovodioca državnog tužilaštva u kojem državni tužilac vrši tužilačku funkciju i saglasnosti državnog tužioca.

Za vrijeme rada u organu u koji je upućen, državni tužilac ne vrši tužilačku funkciju.

Državni tužilac, u slučaju iz stava 1 ovog člana, zadržava zaradu državnog tužioca, a troškove nastale usljed upućivanja državnog tužioca snosi organ u koji se državni tužilac upućuje.

Raspoređivanje na rad u drugo državno tužilaštvo bez pristanka državnog tužioca

Član 84

U slučaju reorganizacije Državnog tužilaštva kojom se smanjuje ili ukida broj mjesta državnih tužilaca, Tužilački savjet može rasporediti na radu drugo državno tužilaštvo državnog tužioca bez njegovog pristanka.

Trajno dobrovoljno raspoređivanje državnog tužioca

Član 85

Tužilački savjet objavljuje interni oglas za popunu slobodnih mjesta državnih tužilaca na internet stranici.

Pravo da se prijave na interni oglas imaju državni tužioci koji žele da se trajno rasporede u drugo državno tužilaštvo istog ili nižeg stepena.

Tužilački savjet sačinjava listu kandidata za raspoređivanje iz stava 2 ovog člana, prema rezultatima rada u posljednje tri godine, odnosno prema ocjeni rada koju je državni tužilac ostvario u skladu sa ovim zakonom.

Tužilački savjet na osnovu liste kandidata iz stava 3 ovog člana, donosi odluku o raspoređivanju državnog tužioca u drugo državno tužilaštvo istog stepena vodeći računa​​ o potrebama državnog tužilaštva u kojem državni tužilac vrši tužilačku funkciju i državnog tužilaštva u koje se raspoređuje.

VI. OCJENjIVANjE DRŽAVNIH TUŽILACA

Cilj ocjenjivanja

Član 86

Rad državnih tužilaca koji imaju stalnu funkciju, osim Vrhovnog državnog tužioca i državnih tužilaca u Vrhovnom državnom tužilaštvu, ocjenjuje se, svake tri godine, radi procjene njihove stručnosti, kvantiteta i kvaliteta rada, etičnosti i potrebe za obukom, kao i u svrhu napredovanja u državno tužilaštvo višeg stepena.

Državni tužioci koji su izabrani na mandat od četiri godine, ocjenjuju se poslije dvije godine rada, kao i na kraju mandata.

Ocjene rada državnog tužioca su odličan, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava.

Ocjenjivanje rada državnog tužioca sprovodi se prije isteka vremena iz st. 1 i 2 ovog člana, u slučajevima:

1) ocjenjivanja rada državnog tužioca koji je dobio ocjenu ne zadovoljava sprovešće se po isteku jedne godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđena ta ocjena;

2) ocjenjivanja rada državnog tužioca koji se prijavio na oglas za napredovanje u državno tužilaštvo višeg stepena, ako nema ocjenu ili ako je od prethodno utvrđene ocjene proteklo više od dvije godine.

Ocjenjivanje rada državnog tužioca neće se sprovoditi ako je državni tužilac, u periodu za koji se vrši ocjenjivanje iz st. 1 i 2 ovog člana, bio odsutan najmanje jednu godinu.

Komisija za ocjenjivanje

Član 87

Ocjenjivanje državnih tužilaca vrši Komisija za ocjenjivanje rada državnih tužilaca koju obrazuje Tužilački savjet (u daljem tekstu: Komisija za ocjenjivanje).

Komisiju za ocjenjivanje čine vrhovni državni tužilac i pet članova Tužilačkog savjeta, od kojih tri iz reda državnih tužilaca i dva iz reda uglednih pravnika.

Odluku o ocjeni rada državnog tužioca Komisija za ocjenjivanje donosi na predlog vijeća državnih​​ tužilaca za ocjenjivanje rada državnih tužilaca koje čine rukovodilac državnog tužilaštva u kojem se državni tužilac ocjenjuje i četiri državna tužioca iz državnih tužilaštava višeg stepena (u daljem tekstu: vijeće državnih tužilaca za ocjenjivanje).

Vijeće državnih tužilaca za ocjenjivanje obrazuje Tužilački savjet.

Tužilački savjet može donijeti odluku o izuzeću članova Komisije za ocjenjivanje i vijeća državnih tužilaca za ocjenjivanje.

Poslovnikom Tužilačkog savjeta uređuje se način rada Komisije za ocjenjivanje i vijeća državnih tužilaca za ocjenjivanje, kao i slučajevi i način izuzeća članova Komisije za ocjenjivanje i vijeća državnih tužilaca za ocjenjivanje.

Kriterijumi ocjenjivanja

Član 88

Kriterijumi za ocjenjivanje rada državnih tužilaca su:

1) stručno znanje;

2) opšte sposobnosti za vršenje tužilačke funkcije.

Stručno znanje državnog tužioca

Član 89

Stručno znanje državnog tužioca ocjenjuje se na osnovu sljedećih podkriterijuma:

1) kvantitet i kvalitet rada;

2) sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji;

3) vještina pripreme i vođenja spisa predmeta;

4) vještina korišćenja tužilačkog znanja;

5) vještina postupanja; i

6) stručno usavršavanje.

Kvantitet i kvalitet rada​​ ocjenjuje se na osnovu broja predmeta u radu, broja završenih predmeta, potvrđenih optužnica, donijetih osuđujućih presuda i usvojenih žalbi.

Po osnovu kvantiteta rada državni tužilac ocjenjuje se ocjenom ne zadovoljava ako mu rezultati rada budu preko 20% ispod prosječnih mjerila kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Tužilački savjet prema veličini državnog tužilaštva, a državni tužilac za to ne da opravdane razloge.

Sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji ocjenjuje se na osnovu sposobnosti državnog tužioca da organizuje i djelotvorno sprovodi procesne i upravne radnje, u skladu sa načelom efikasnosti i ekonomičnosti postupka.

Vještina pripreme i vođenja spisa predmeta ocjenjuje se na osnovu sposobnosti državnog​​ tužioca da pripremi tužilački spis i definiše sve akte koji ga čine, koji bi trebali da budu jednostavni za korišćenje od strane svih zainteresovanih lica.

Vještina korišćenja tužilačkog znanja ocjenjuje se na osnovu procjene državnog tužioca da tačno definiše predmet i pravilno prikupi dokaze radi donošenja tužilačke odluke, odnosno donošenja pravične presude.

Vještina postupanja ocjenjuje se na osnovu sposobnosti državnog tužioca da rukovodi izviđajem, odnosno istragom i da pred sudom zastupa optužni akt.

Stručno usavršavanje ocjenjuje se na osnovu svih aktivnosti državnog tužioca koje preduzima radi unaprjeđenja i primjene znanja i metoda u radu.

Opšte sposobnosti

Član 90

Opšte sposobnosti za vršenje tužilačke funkcije ocjenjuju se na osnovu sljedećih podkriterijuma:

1) vještina komunikacije;

2) sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima;

3) sposobnost organizacije i koordinacije zaposlenih u državnom tužilaštvu;

4) učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima.

Vještina komunikacije se ocjenjuje na osnovu kvaliteta odnosa prema strankama, kolegama i zaposlenima u Državnom tužilaštvu u obavljanju tužilačke funkcije.

Sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima ocjenjuje se na osnovu sposobnosti prilagođavanja strukturalnim i organizacionim promjenama u državnom tužilaštvu u kojem vrši tužilačku funkciju, promjenama zakona i procesnih pravila, kao i novim tehnologijama i pravilima rada.

Sposobnost organizacije i koordinacije zaposlenih u državnom tužilaštvu ocjenjuje se na osnovu sposobnosti državnog tužioca da sarađuje, organizuje i kontroliše rad savjetnika, pripravnika i drugih zaposlenih koji rade sa njim.

Učešće u različitim stručnim​​ aktivnostima ocjenjuje se na osnovu učešća državnog tužioca u obukama i drugim stručnim aktivnostima.

Izvori ocjenjivanja

Član 91

Ocjenjivanje rada državnog tužioca po kriterijumima iz člana 88 ovog zakona vrši se uvidom u:

1) pet pravosnažno završenih predmeta koji se biraju metodom slučajnog uzorka;

2) pet pravosnažno završenih predmeta koje državni tužilac sam izabere;

3) tri optužna akta po kojima je donijeta pravosnažna oslobađajuća odluka, koji se biraju metodom slučajnog uzorka;

4) tri predmeta koji​​ se vode u krivičnom upisniku za razne predmete, koji se biraju metodom slučajnog uzorka;

5) tri predmeta u kojima su krivične prijave odbačene, koji se biraju metodom slučajnog uzorka;

6) statistički izvještaj o radu državnog tužioca, koji sadrži podatke​​ o radu državnog tužioca, podatke iz evidencije o državnim tužiocima, podatke o broju pritužbi i odlukama po pritužbama na rad državnog tužioca;

7) zapisnike dobijene kontrolom rada državnog tužilaštva; i

8) izvještaj pravnog lica ovlašćenog za obuku državnih tužilaca.

Ako zbog specijalizacije u radu državni tužilac nema predmete iz stava 1 ovog člana, radi ocjenjivanja njegovog rada, Tužilački savjet će odrediti vrstu predmeta u koje će se izvršiti uvid.

Pravila o odabiru predmeta

Član 92

Prilikom odabira predmeta iz člana 91 stav 1 tač. 1 do 5 ovog zakona, pored predmeta u kojima je državni tužilac postupao u državnom tužilaštvu u kojem vrši tužilačku funkciju, uzimaju se u obzir i predmeti u kojima je državni tužilac postupao u državnim tužilaštvima u kojima je bio upućen u skladu sa zakonom.

Odabir predmeta se vrši nakon početka ocjenjivanja državnog tužioca, pri čemu je prisustvo državnog tužioca obavezno.

Način odabira predmeta metodom slučajnog uzorka bliže se uređuje poslovnikom Tužilačkog savjeta.

Izvještaj državnog tužioca

Član 93

Državni tužilac čiji se rad ocjenjuje na propisanom obrascu sačinjava izvještaj koji sadrži opis njegovih tužilačkih aktivnosti prema kriterijumima i podkriterijumima propisanim ovim zakonom i ocjenu sopstvenog rada, uz navođenje predmeta koje je sam odabrao za ocjenjivanje.

Izvještaj iz stava 1 ovog člana, državni tužilac dostavlja rukovodiocu državnog tužilaštva u kojem vrši tužilačku funkciju, u roku od osam dana od dana kad je započelo ocjenjivanje.

Rukovodilac državnog tužilaštva u kojem vrši tužilačku funkciju dostavlja izvještaj iz stava 1 ovog člana i dokumentaciju potrebnu za ocjenjivanje državnog tužioca iz člana 91 ovog zakona vijeću državnih tužilaca za ocjenjivanje, u roku od pet dana od dana prijema izvještaja državnog tužioca.

Izvještaj i predlog vijeća državnih tužilaca za ocjenjivanje

Član 94

Vijeće državnih tužilaca za ocjenjivanje sačinjava izvještaj o ocjenjivanju državnog tužioca po kriterijumima i podkriterijumima propisanim ovim zakonom, u roku od 30 dana​​ od dana dostavljanja dokumentacije iz člana 91 ovog zakona.

Na osnovu izvještaja iz stava 1 ovog člana i izvještaja državnog tužioca iz člana 93 ovog zakona, vijeće državnih tužilaca za ocjenjivanje sačinjava predlog ocjene državnog tužioca koji se ocjenjuje i upućuje ga Komisiji za ocjenjivanje.

Izjašnjenje na predlog ocjene

Član 95

Komisija za ocjenjivanje dostavlja predlog ocjene iz člana 94​​ ovog zakona državnom tužiocu čiji se rad ocjenjuje koji ima pravo da se o tom predlogu izjasni, u roku od pet dana od dana dostavljanja predloga ocjene.

Komisija za ocjenjivanje može tražiti dodatne podatke i objašnjenja od vijeća državnih tužilaca za ocjenjivanje.

Komisija za ocjenjivanje može pozvati na razgovor državnog tužioca prije utvrđivanja konačne ocjene radi razjašnjenja određenih pitanja.

Utvrđivanje ocjene

Član 96

Državni tužilac se ocjenjuje ocjenom odličan ako je njegov rad po svim podkriterijumima ocijenjen ocjenom odličan, odnosno po dva podkriterijuma dobar, a po ostalim odličan.

Državni tužilac se ocjenjuje ocjenom dobar ako je njegov rad po najmanje pet podkriterijuma ocijenjen ocjenom dobar.

Državni tužilac se ocjenjuje ocjenom zadovoljava ako je njegov rad po najmanje četiri podkriterijuma ocijenjen ocjenom zadovoljava.

Državni tužilac se ocjenjuje ocjenom ne zadovoljava ako je njegov rad po najmanje dva kriterijuma ocijenjen ocjenom ne zadovoljava.

Ocjena

Član 97

Odluka Komisije za ocjenjivanje je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Pravosnažna odluka o ocjeni državnog tužioca upisuje se u evidenciju državnih tužilaca.

Posljedice ocjene

Član 98

Državni tužilac koji je ocijenjen ocjenom zadovoljava i ocjenom ne zadovoljava​​ upućuje se na program obavezne kontinuirane obuke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka državnih tužilaca.

Državni tužilac koji je ocijenjen ocjenom odličan ili dobar može da napreduje u državno tužilaštvo višeg stepena.

Ako državni tužilac koji je​​ ocijenjen ocjenom odličan ne napreduje u državno tužilaštvo višeg stepena u roku od jedne godine od dana kad je ocijenjen ocjenom odličan, ima pravo na zaradu u visini zarade rukovodioca državnog tužilaštva u kojem vrši tužilačku funkciju.

Ocjenjivanje rukovodilaca državnih tužilaštava

Član 99

Ocjenjivanje rukovodilaca državnih tužilaštava vrši Komisija za ocjenjivanje.

Ocjenjivanje rukovodilaca državnih tužilaštava se vrši na osnovu predloga ocjene vijeća državnih tužilaca za ocjenjivanje, u čijem sastavu​​ pored državnih tužilaca iz člana 87 stav 3 ovog zakona mora biti i rukovodilac neposredno višeg državnog tužilaštva sa područja tog državnog tužilaštva.

Predlog ocjene iz stava 2 ovog člana sadrži ocjenu rada rukovodioca državnog tužilaštva kao rukovodioca​​ i kao državnog tužioca.

Rukovodilac državnog tužilaštva kao rukovodilac ocjenjuje se ocjenom dobar i ne zadovoljava.

Ako rukovodilac državnog tužilaštva dobije ocjenu ne zadovoljava razrješava se funkcije rukovodioca državnog tužilaštva.

Postupak ocjenjivanja rukovodilaca državnih tužilaštava kao državnih tužilaca vrši se po postupku i na način propisan ovim zakonom.

Posebna pravila

Član 100

Postupak ocjenjivanja i indikatore za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene na osnovu kriterijuma propisanih za državne tužioce, kao i kriterijume za ocjenjivanje i indikatore za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene rukovodilaca državnih tužilaštava, bliže uređuje Tužilački savjet posebnim pravilima.

VII. NESPOJIVOST I PRESTANAK TUŽILAČKE FUNKCIJE

Mišljenje o drugim aktivnostima

Član 101

Na zahtjev rukovodioca državnog tužilaštva, odnosno državnog tužioca Tužilački savjet daje mišljenje o tome da li se određene aktivnosti smatraju profesionalnim obavljanjem druge djelatnosti koja je nespojiva sa vršenjem tužilačke funkcije.

Odgovornost za štetu

Član 102

Za štetu koju stranci u postupku prouzrokuje državni tužilac svojim nezakonitim, nestručnim ili nesavjesnim radom u vršenju tužilačke funkcije odgovara država.

Država ima pravo da zahtijeva od državnog tužioca naknadu iznosa koji je isplatila stranci u postupku po osnovu prouzrokovane štete iz stava 1 ovog člana, ako je državni tužilac štetu prouzrokovao namjerno.

Ako je državni tužilac prouzrokovao štetu iz stava 1 ovog člana krajnjom nepažnjom, država ima pravo da zahtijeva naknadu iznosa isplaćenog stranci u postupku najviše do 1/3 godišnje neto zarade državnog tužioca.

Razlozi za prestanak funkcije​​ državnog tužioca

Član 103

Državnom tužiocu prestaje funkcija:

1) istekom mandata;

2) ostavkom;

3) ispunjenjem uslova za starosnu penziju;

4) prestankom državljanstva.

Razlozi za prestanak funkcije rukovodioca državnog tužilaštva

Član 104

Rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija rukovodioca kad:

1) istekne vrijeme na koje je izabran;

2) mu prestane tužilačka funkcija;

3) sam to zatraži ili u slučaju ukidanja ili spajanja državnih tužilaštava.

Prestanak tužilačke funkcije

Član 105

Kad nastupi neki od razloga za prestanak tužilačke funkcije, o tome će Tužilački savjet odmah obavijestiti rukovodilac državnog tužilaštva za državnog tužioca, rukovodilac neposredno višeg državnog tužilaštva za rukovodioca državnog tužilaštva, a sjednica Vrhovnog državnog​​ tužilaštva za vrhovnog državnog tužioca.

Odluku o prestanku funkcije rukovodioca državnog tužilaštva, odnosno državnog tužioca Tužilački savjet donosi, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja.

Funkcija lica iz stava 2 ovog člana, prestaje​​ na dan donošenja odluke Tužilačkog savjeta, osim u slučaju prestanka funkcije istekom mandata kad funkcija prestaje danom isteka mandata.

Odluku o prestanku funkcije Tužilački savjet dostavlja​​ rukovodiocu državnog tužilaštva, odnosno državnom tužiocu čija je funkcija prestala i državnom tužilaštvu u kojem je to lice vršilo funkciju i objavljuje je u "Službenom listu Crne Gore".

Prestanak funkcije vrhovnog državnog tužioca

Član 106

O ispunjenju uslova za prestanak funkcije vrhovnog državnog tužioca Tužilački savjet, bez odlaganja, obavještava Skupštinu.

Ako Skupština, u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja, ne donese odluku o prestanku funkcije vrhovnog državnog tužioca, istekom tog roka prestaje mu funkcija.

Vrhovnom državnom tužiocu funkcija prestaje danom donošenja odluke o prestanku funkcije ili istekom roka iz stava 2 ovog člana, osim u slučaju prestanka funkcije istekom mandata, kad funkcija prestaje danom isteka mandata.

Poništenje odluke o izboru

Član 107

Tužilački savjet će poništiti odluku o izboru državnog tužioca, ako se dokaže da državni tužilac u vrijeme izbora nije ispunjavao uslove za izbor, odnosno ako dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme kad ga je Tužilački​​ savjet izabrao, predstavljali razlog da Tužilački savjet ne donese odluku o izboru.

Tužilački savjet može odložiti datum početka obavljanja tužilačke funkcije radi provjere podataka iz stava 1 ovog člana.

Ako Tužilački savjet poništi odluku o izboru, na tu​​ dužnost će izabrati prvog sljedećeg kandidata sa rang liste ili će ponoviti postupak izbora ako nema više kandidata.

VIII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST I RAZRJEŠENjE

1. Disciplinski postupak

Disciplinski prekršaji

Član 108

Državni tužilac i rukovodilac državnog tužilaštva kao državni tužilac disciplinski odgovara za lakše, teže i najteže disciplinske prekršaje.

Lakši disciplinski prekršaj državnog tužioca je ako:

1) bez opravdanog razloga ne uzima predmete u rad redom kojim su primljeni u skladu sa Pravilnikom​​ o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva;

2) neopravdano ne dolazi ili kasni na zakazane pretrese;

3) ne pohađa obavezne programe obuke bez opravdanog razloga;

4) ne ispunjava obaveze mentora kod inicijalne obuke i obuke pripravnika.

Teži disciplinski​​ prekršaj državnog tužioca je ako:

1) bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga nastupi zastarjelost, nemogućnost vođenja postupka i druge posljedice propisane zakonom;

2) propusti da traži izuzeće u predmetima u kojima postoji razlog za njegovo izuzeće;

3) onemogućava vršenje nadzora u skladu sa zakonom;

4) u vršenju tužilačke funkcije ili na javnom mjestu dovodi sebe u stanje ili se ponaša na način koji nije primjeren vršenju tužilačke funkcije;

5) se neprimjereno odnosi prema učesnicima postupka i zaposlenima u državnom tužilaštvu;

6) iznosi informacije koje je saznao postupajući u predmetima ili vršeći tužilačku funkciju;

7) koristi tužilačku funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa i interesa svoje porodice ili sebi bliskih lica;

8) prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa;

9) neopravdano odsustvuje sa posla pet dana uzastopno;

10) javno iznosi mišljenje o predmetu koji nije postao pravosnažan;

Najteži disciplinski prekršaj državnog tužioca je ako:

1) je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije;

2) nestručno ili nesavjesno obavlja tužilačku funkciju.

Djelo iz stava 4 tačka 1 ovog člana je krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti za koje je propisana kazna zatvora.

Pod nestručnim i nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije smatra se​​ ako državni tužilac:

1) bez opravdanih razloga ne ostvaruje najmanje 50% rezultata u pogledu kvantiteta rada u odnosu na prosječna mjerila kvantiteta u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Tužilački savjet, osim ako državni tužilac ne da valjane razloge​​ zbog kojih nije ostvario rezultate u pogledu kvantiteta rada;

2) započne vršenje poslaničke ili druge javne funkcije ili profesionalno obavljanje druge djelatnosti;

3) bude ocijenjen dva puta uzastopno ocjenom ne zadovoljava;

4) ima dva puta izrečenu disciplinsku sankciju za teže disciplinske prekršaje.

Disciplinske sankcije

Član 109

Disciplinske sankcije su opomena, novčana kazna, zabrana napredovanja i razrješenje.

Opomena i novčana kazna u visini od 20% od zarade državnog tužioca u trajanju do tri mjeseca izriču se za lakše disciplinske prekršaje.

Novčana kazna u visini od 20% do 40% od zarade državnog tužioca u trajanju od tri do šest mjeseci i zabrana napredovanja izriču se za teže disciplinske prekršaje.

Ako se postupak vodi za dva ili više lakša disciplinska prekršaja državnom tužiocu se može izreći disciplinska sankcija propisana za teži disciplinski prekršaj.

Razrješenje se izriče za najteže disciplinske prekršaje.

Zabrana napredovanja podrazumijeva da državni tužilac ne može biti imenovan u državno​​ tužilaštvo višeg stepena prije isteka vremena od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom mu je izrečena disciplinska sankcija.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti

Član 110 ​​ 

Ako postoji osnovana sumnja da je državni tužilac izvršio disciplinski prekršaj, predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca mogu podnijeti rukovodilac državnog tužilaštva, rukovodilac neposredno višeg državnog tužilaštva, vrhovni državni tužilac, ministar pravde i Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih tužilaca.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana, rukovodilac državnog tužilaštva, rukovodilac neposredno višeg državnog tužilaštva, vrhovni državni tužiIac i ministar pravde mogu se obratiti Komisiji za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih tužilaca za davanje mišljenja da li je određeno ponašanje državnog tužioca u skladu sa Etičkim kodeksom državnih tužilaca.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca mora se podnijeti, bez odlaganja, odmah po saznanju​​ za izvršeni disciplinski prekršaj.

Inicijativu za razrješenje vrhovnog državnog tužioca Tužilačkom savjetu može podnijeti proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, ministar pravde ili 25 poslanika.

Vrhovni državni tužilac se može razriješiti zbog nesavjesnog i nestručnog obavljanja funkcije.

Na postupak po inicijativi iz stava 4 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima je uređen postupak po predlogu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnih tužilaca za najteže disciplinske​​ prekršaje.

Na osnovu sprovedenog postupka u skladu sa stavom 6 ovog člana Tužilački savjet utvrđuje obrazložen predlog za razrješenje vrhovnog državnog tužioca i dostavlja Skupštini.

Sadržina predloga

Član 111

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti podnosi se Tužilačkom savjetu u pisanom obliku i sadrži lične podatke o državnom tužiocu, činjenični i pravni opis disciplinskog prekršaja, predlog za izricanje određene disciplinske sankcije i obrazloženje​​ iz kojeg proizlazi osnovana sumnja da je državni tužilac izvršio disciplinski prekršaj.

Tužilački savjet dostavlja predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti disciplinskom tužiocu, najkasnije u roku od pet dana od dana prijema predloga.

Disciplinski​​ tužilac

Član 112

Istragu po podnijetom predlogu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sprovodi disciplinski tužilac i zastupa optužni akt u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnog tužioca.

Disciplinski tužilac ima zamjenika.

Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika bira Tužilački savjet, iz reda državnih tužilaca sa najmanje 10 godina radnog iskustva kao državni tužilac, na predlog sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, na vrijeme od dvije godine.

Okončanje istrage disciplinskog tužioca

Član 113

Istragu iz člana 112 stav 1 ovog zakona disciplinski tužilac mora završiti u roku od 45 dana od dana dostavljanja predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Disciplinski tužilac je vezan činjeničnim opisom disciplinskog prekršaja iz predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Disciplinski tužilac nakon sprovedene istrage po podnijetom predlogu može predložiti disciplinskom vijeću, odnosno Tužilačkom savjetu da:

1) odbaci predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog toga što​​ je:

a) podnijet za radnju koja nije propisana kao disciplinski prekršaj,

b) nastupila zastarjelost, ili

c) podnijet od neovlašćenog lica;

2) odbije predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti kao neosnovan zbog nepostojanja dokaza da je državni tužilac učinio disciplinski prekršaj;

3) podnese optužni predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca.

Ako se ne složi sa predlogom disciplinskog tužioca iz stava 3 tač. 1 i 2 ovog člana, disciplinsko vijeće, odnosno Tužilački savjet može obavezati disciplinskog tužioca da sprovede istragu i podnese optužni akt.

Nadležni organi za utvrđivanje disciplinske odgovornosti

Član 114

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti za lakše i teže disciplinske prekršaje sprovodi disciplinsko vijeće po optužnom predlogu disciplinskog tužioca.

Disciplinsko vijeće čine tri člana Tužilačkog savjeta, i to dva člana iz reda državnih tužilaca i jedan član iz reda uglednih pravnika koji je predsjednik disciplinskog vijeća.

Vrhovni državni tužilac ne može biti​​ član disciplinskog vijeća.

Članove disciplinskog vijeća i njihove zamjenike imenuje Tužilački savjet na predlog predsjednika Tužilačkog savjeta.

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti za najteže disciplinske prekršaje sprovodi Tužilački savjet po​​ optužnom predlogu disciplinskog tužioca.

Odbrana

Član 115

Državni tužilac čija se odgovornost ispituje ima pravo na branioca.

Na raspravi državnom tužiocu se mora omogućiti da iznese svoju​​ odbranu lično, u pisanom obliku ili preko branioca koga sam izabere.

Rasprava

Član 116

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti, Disciplinsko vijeće, odnosno Tužilački savjet održava raspravu.

Na raspravu će se pozvati disciplinski tužilac, državni​​ tužilac i njegov branilac.

Disciplinsko vijeće, odnosno Tužilački savjet će sprovesti dokaze za koje ocijeni da su neophodni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja.

Ako se državni tužilac čija se disciplinska odgovornost ispituje ne odazove​​ na poziv Disciplinskog vijeća, odnosno Tužilačkog savjeta, sprovešće se postupak u njegovom odsustvu.

Odluka

Član 117

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnog tužioca, Disciplinsko vijeće, odnosno Tužilački savjet može odlučiti da:

1) odbije optužni predlog kao neosnovan;

2) usvoji optužni predlog i izrekne disciplinsku sankciju.

Prilikom donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske sankcije Disciplinsko vijeće, odnosno Tužilački savjet nije vezan predlogom disciplinskog tužioca.

Disciplinsko vijeće, odnosno Tužilački savjet moraju završiti postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnog tužioca u roku od 60 dana od dana dostavljanja optužnog predloga disciplinskog tužioca.

Rok za izradu odluke

Član 118

Odluka kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost državnog tužioca i kojom mu se izriče disciplinska sankcija mora biti izrađena i dostavljena državnom tužiocu čija se odgovornost utvrđuje i disciplinskom tužiocu, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.

Protiv odluke iz stava 1 ovog člana, disciplinski tužilac i državni tužilac čija se odgovornost utvrđuje imaju pravo da podnesu žalbu Vrhovnom sudu koji odlučuje u vijeću od troje sudija.

Vijeće iz stava 2 ovog člana mora odlučiti po žalbi u roku od 30 dana​​ od dana prijema žalbe.

Zastarjelost

Član 119

Vođenje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca zastarijeva kad proteknu dvije godine od dana izvršenog lakšeg disciplinskog prekršaja, odnosno četiri godine od dana izvršenog težeg disciplinskog prekršaja i šest godina od dana izvršenog najtežeg disciplinskog prekršaja.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, rok zastarjelosti za vođenje postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti u slučaju osude za krivično djelo koje državnog tužioca čini​​ nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije, počinje da teče od dana pravosnažnosti presude kojom je državni tužilac osuđen.

Izvršenje disciplinske sankcije zastarijeva u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti disciplinske sankcije.

Izrečena disciplinska sankcija briše se iz evidencije podataka o državnom tužiocu nakon isteka vremena od četiri godine od dana pravosnažnosti disciplinske sankcije.

Tužilački savjet po službenoj dužnosti briše podatke o izrečenim disciplinskim sankcijama po isteku roka iz stava 4 ovog člana.

Izuzeće

Član 120

Kad se odlučuje o odgovornosti državnog tužioca, u radu disciplinskog vijeća, odnosno Tužilačkog savjeta ne mogu učestvovati članovi u​​ odnosu na koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

O izuzeću iz stava 1 ovog člana, odlučuje predsjednik Tužilačkog savjeta, a o izuzeću predsjednika Tužilačkog savjeta odlučuje Tužilački savjet.

Privremeno udaljenje

Član 121

Državni tužilac će biti privremeno udaljen od dužnosti, ako se:

1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje; ili

2) protiv njega pokrene krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije.

Državni tužilac može biti privremeno udaljen od dužnosti nakon podnošenja predloga za pokretanje disciplinskog postupka zbog najtežeg disciplinskog prekršaja.

Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti donosi Tužilački savjet.

Zahtjev za privremeno udaljenje iz st. 1 i 2 ovog člana podnosi disciplinski tužilac.

Dejstvo odluke

Član 122

Radnje koje je državni tužilac preduzeo u predmetima poslije dana kad je udaljen, razriješen ili mu je prestala tužilačka funkcija, ne proizvode pravno dejstvo.

Troškovi postupka

Član 123

Ako je odbijen predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, troškove disciplinskog postupka snosi Tužilački savjet.

Shodna primjena zakona

Član 124

Na disciplinski postupak shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

2. Razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva

Razlozi za razrješenje

Član 125

Rukovodilac državnog tužilaštva razrješava se dužnosti rukovodioca ako:

1) suprotno zakonu mijenja godišnji raspored poslova u državnom tužilaštvu;

2) onemogućava vršenje nadzora u državnom tužilaštvu u skladu sa zakonom;

3) se neprimjereno odnosi prema strankama i zaposlenima u državnom tužilaštvu;

4) ne dostavlja ili dostavlja nepotpune ili netačne izvještaje o radu i druge podatke u skladu sa zakonom;

5) ne postupa po pritužbama na rad državnih tužilaca, u skladu sa propisima;

6) suprotno zakonu oduzima dodijeljene predmete;

7) se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova tužilačke uprave utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju poslova tužilačke uprave koje štete urednom i blagovremenom obavljanju poslova i funkciji državnog tužilaštva;

8) ne podnese predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca u slučajevima propisanim ovim zakonom, a zna ili je morao znati da postoje razlozi za disciplinsku odgovornost;

9) je privremeno udaljen od dužnosti državnog tužioca;

10) bude ocijenjen ocjenom nezadovoljava.

Predlog za razrješenje

Član 126

Predlog za razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva može podnijeti rukovodilac neposredno višeg državnog tužilaštva, vrhovni državni tužilac ili ministar pravde.

Predlog za razrješenje iz stava 1 ovog člana mora se podnijeti bez odlaganja,​​ odmah po saznanju za izvršeni disciplinski prekršaj.

Shodna primjena

Član 127

Na postupak razrješenja rukovodioca državnog tužilaštva shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnog tužioca.

3. Razrješenje zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje tužilačke funkcije

Postupak i odlučivanje

Član 128

Državni tužilac se razrješava dužnosti ako trajno izgubi sposobnost za vršenje tužilačke funkcije.

Predlog za razrješenje u slučaju trajnog gubitka sposobnosti za vršenje tužilačke funkcije podnosi se na osnovu pravosnažne odluke suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili odluke nadležnog organa kojom je utvrđeno da su fizička i psihička svojstva državnog tužioca takva da onemogućavaju vršenje tužilačke funkcije.

Ako iz ponašanja državnog tužioca ili njegovog odnosa prema radu proizilazi sumnja da je trajno izgubio sposobnost za vršenje tužilačke funkcije, Tužilački savjet može samostalno ili na predlog rukovodioca državnog tužilaštva odrediti da​​ se državni tužilac podvrgne ljekarskom pregledu.

Predlog za razrješenje državnog tužioca zbog trajnog gubitka sposobnosti za državnog tužioca podnosi rukovodilac državnog tužilaštva, a za rukovodica državnog tužilaštva rukovodilac neposredno višeg državnog​​ tužilaštva i vrhovni državni tužilac, a za vrhovnog državnog tužioca sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva.

U postupku razrješenja zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje tužilačke funkcije državni tužilac ima pravo izjašnjenja o predlogu za razrješenje.

Odluku o razrješenju zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje tužilačke funkcije donosi Tužilački savjet i protiv ove odluke može se voditi upravni spor.

IX.UNUTRAŠNjA ORGANIZACIJA RADA DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA

1. Odnosi u Državnom tužilaštvu

Dužnost vrhovnog državnog tužioca

Član 129

Vrhovni državni tužilac odgovoran je za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva.

Nezavisnost u radu državnih tužilaca

Član 130

Državni tužilac je odgovoran za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i nezavistan u radu i donošenju odluke, osim u slučajevima propisanim u članu 131 ovog zakona.

Državni tužilac dužan je da rukovodioca državnog tužilaštva na njegov zahtjev upozna sa radom u pojedinom predmetu i odlukom koju namjerava donijeti, kao i sa radom na pojedinom predmetu u kojem se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja.

Obavezna uputstva za rad

Član 131

U radu Državnog tužilaštva, radi jedinstvene primjene zakona, mogu se dati obavezna uputstva za rad.

Pod obaveznim uputstvom za rad, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se uputstvo opšteg karaktera i uputstva za postupanje u pojedinim predmetima.

Uputstva opšteg karaktera daje vrhovni državni tužilac, a rukovodilac državnog tužilaštva može da inicira njihovo donošenje, kad ocijeni da je to potrebno. Uputstvo opšteg karaktera daje se u pisanoj formi.

Uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu daje:

1) vrhovni državni tužilac za državne tužioce iz Vrhovnog državnog tužilaštva i za glavnog specijalnog tužioca, rukovodioce viših i osnovnih državnih tužilaštava;

2) glavni specijalni tužilac za specijalne tužioce iz tog tužilaštva;

3) rukovodilac višeg državnog tužilaštva za državne​​ tužioce iz tog tužilaštva i rukovodioce osnovnih državnih tužilaštava sa svog područja rada;

4) rukovodioci osnovnih državnih tužilaštava za državne tužioce iz tih tužilaštava.

Državni tužioci, odnosno rukovodioci državnih tužilaštava mogu da iniciraju davanje uputstva iz stava 4 ovog člana, kad ocijene da je to potrebno za njihov rad.

Način davanja uputstva za postupanje u pojedinom predmetu

Član 132

Uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu daje se u pisanoj formi i sa obrazloženjem. Izuzetno, kad okolnosti to ne dozvoljavaju, uputstvo može biti i usmeno, ali se, u primjerenom roku, mora dati i u pisanoj formi.

Rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac kome je dato uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu ima pravo da ukaže na nezakonitost ili neosnovanost uputstva i​​ da traži da se to uputstvo da u pisanoj formi ako je dato usmeno, a ako je dato u pisanoj formi da se u istoj formi ponovi.

Ako uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu bude ponovljeno u smislu stava 2 ovog člana, a rukovodilac​​ državnog tužilaštva ili državni tužilac i dalje smatra da je uputstvo nezakonito ili neosnovano, rukovodilac državnog tužilaštva može da ga, na njegov pisani i obrazloženi zahtjev, oslobodi od daljeg postupanja u tom predmetu, ako ne postoji opasnost od odlaganja, a predmet da na rješavanje drugom rukovodiocu državnog tužilaštva odnosno državnom tužiocu.

Državni tužilac ne može odgovarati za izraženo mišljenje iz stava 2 ovog člana i za zahtjev podnijet u skladu sa stavom 3 ovog člana.

Odnosi u Državnom tužilaštvu

Član 133

Vrhovni državni tužilac može neposredno vršiti sva ovlašćenja i preduzimati sve radnje za koje je zakonom ovlašćen rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva, višeg državnog tužilaštva, odnosno rukovodilac osnovnog državnog tužilaštva.

Vrhovni državni tužilac može, zbog izuzeća ili drugih opravdanih razloga koji mogu uticati na dalje vođenje postupka, pojedine predmete ili pojedine radnje u tim predmetima iz nadležnosti višeg državnog tužilaštva, odnosno osnovnog državnog tužilaštva povjeriti drugom stvarno nadležnom državnom tužilaštvu.

Vrhovni državni tužilac može, zbog izuzeća ili drugih opravdanih razloga koji mogu uticati na dalje vođenje postupka, pojedine predmete ili pojedine radnje u tim predmetima iz nadležnosti specijalnog državnog tužilaštva, povjeriti Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Rukovodilac višeg državnog tužilaštva može neposredno vršiti sva ovlašćenja i preduzimati sve radnje za koje je zakonom ovlašćen rukovodilac osnovnog državnog tužilaštva sa njegovog područja.

Rukovodilac višeg državnog tužilaštva može, iz opravdanih razloga, pojedine predmete ili pojedine radnje u tim predmetima iz nadležnosti osnovnog državnog tužilaštva sa svog područja povjeriti drugom osnovnom državnom tužilaštvu na svom području.

Odluka o preuzimanju ovlašćenja i radnji ili o njihovom povjeravanju drugom državnom tužiocu u smislu st. 1 do 5 ovog člana donosi se u pisanoj formi.

Nadzor nad radom

Član 134

Vrhovno državno tužilaštvo vrši nadzor nad radom Specijalnog državnog tužilaštva, višeg državnog tužilaštva i osnovnog državnog tužilaštva.

Više državno tužilaštvo vrši nadzor nad radom osnovnog državnog tužilaštva sa svog područja.

Vrhovno državno tužilaštvo vrši nadzor nad radom državnih tužilaštava neposrednim uvidom u rad svakog državnog tužilaštva i preduzimanjem drugih odgovarajućih mjera za efikasan i zakonit rad državnog tužilaštva.

Nadzor iz stava 3 ovog člana vrši se u skladu sa planom nadzora koji donosi vrhovni državni tužilac.

Viša državna tužilaštva dužna su jednom u dvije godine da izvrše nadzor nad cjelokupnim radom državnih tužilaštava sa svog područja u skladu sa posebnim planom nadzora koji donosi rukovodilac višeg državnog tužilaštva.

Odnos prema javnosti

Član 135

Informacije o radu Državnog tužilaštva daje vrhovni državni tužilac ili lice koje on ovlasti, a o radu državnih tužilaštva informacije daju rukovodioci državnih tužilaštva ili lica koja oni ovlaste.

U slučaju informisanja javnosti o radu u pojedinom predmetu, mogu se davati samo informacije o radnjama koje su preduzete ili se preduzimaju, bez navođenja imena učesnika u postupku i sadržaja preduzetih radnji.

Informacije koje bi mogle uticati na vođenje postupka ne mogu se učiniti dostupnim javnosti.

Za potrebe informisanja javnosti u državnim tužilaštvima može se osnovati posebna služba za odnose sa javnošću.

2. Tužilačka uprava

Organizacija rada

Član 136

Pod organizacijom rada državnog tužilaštva podrazumijeva se rukovođenje državnim tužilaštvom, organizacija tužilačkih odjeljenja i sjednice državnog tužilaštva, kao i unutrašnje poslovanje u državnom tužilaštvu.

Organizacija rada državnog tužilaštva iz stava 1 ovog člana uređuje se Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju državnog tužilaštva koji donosi Ministarstvo pravde uz prethodno pribavljeno mišljenje Tužilačkog savjeta.

Rukovođenje

Član 137

Rukovodilac državnog tužilaštva odgovoran je za vršenje poslova državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova državnog tužilaštva.

Rukovodilac državnog tužilaštva organizuje rad u državnom tužilaštvu, vrši raspored poslova i preduzima mjere u cilju urednog i blagovremenog izvršavanja poslova u državnom tužilaštvu.

Rukovodioca državnog tužilaštva u slučaju odsutnosti, spriječenosti za rad ili isteka mandata zamjenjuje državni tužilac, koga određuje sjednica državnog tužilaštva za svaku kalendarsku godinu, na predlog rukovodioca državnog tužilaštva.

Unutrašnje poslovanje državnog tužilaštva

Član 138

Unutrašnje poslovanje državnog tužilaštva obuhvata poslove tužilačke uprave i poslove korišćenja pravosudno-informacionog sistema.

Tužilačka uprava obuhvata poslove koji obezbjeđuju pravilan i blagovremen rad državnog tužilaštva, a naročito: unutrašnji​​ raspored poslova; razmatranje pritužbi i predstavki; vođenje propisanih evidencija i izvještaja; rad pisarnice i arhive; finansijsko i materijalno poslovanje, stručne, administrativne, informatičke, analitičke i druge poslove za rad Državnog tužilaštva.

Pravosudno-informacioni sistem je jedinstveni elektronski sistem za upravljanje predmetima u koji se unose, čuvaju i prenose podaci iz upisnika u državnim tužilaštvima.

Raspored poslova

Član 139

Rukovodilac državnog tužilaštva, najkasnije do 15. januara za tekuću godinu, utvrđuje godišnji raspored poslova kojim se obezbjeđuje ravnomjerna raspodjela poslova i potrebna specijalizacija državnih tužilaca.

Dodjela predmeta

Član 140

Dodjela predmeta vrši se na način kojim se obezbjeđuje nepristrasnost, nezavisnost i efikasnost u radu.

Oduzimanje dodijeljenih predmeta

Član 141

Dodijeljeni predmet oduzima se državnom tužiocu ako se utvrdi da neopravdano ne postupa u predmetu, zbog izuzeća ili ako je spriječen da vrši tužilačku funkciju duže od jednog mjeseca.

Predmeti čija je hitna priroda propisana zakonom mogu se oduzeti državnom tužiocu ako zbog odsutnosti ili spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno i u zakonskom roku.

O oduzimanju predmeta rukovodilac državnog tužilaštva odlučuje rješenjem.

Rješenje o oduzimanju predmeta dostavlja se državnom tužiocu kome je predmet oduzet.

Protiv rješenja o oduzimanju predmeta dozvoljen je prigovor rukovodiocu neposredno višeg državnog tužilaštva, a protiv rješenja vrhovnog državnog tužioca, sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva, u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

Odluka po prigovoru donijeće se u roku od dva dana od dana prijema prigovora.

Prigovor ne zadržava izvršenje​​ rješenja samo u pritvorskim predmetima.

Ako se prigovor usvoji, predmet se dodjeljuje državnom tužiocu kome je oduzet.

Dežurstvo i pripravnost

Član 142

Rukovodilac državnog tužilaštva dužan je da organizuje stalno dežurstvo, odnosno pripravnost, radi efikasnog vršenja poslova, a posebno radi vršenja poslova izviđaja, istrage i drugih neodložnih poslova vezanih za moguće izvršenje krivičnih djela i drugih kažnjivih radnji.

Način vršenja i trajanje dežurstva, odnosno pripravnosti određuje rukovodilac državnog​​ tužilaštva.

Sjednica državnog tužilaštva

Član 143

Radi razmatranja određenih pitanja od značaja za rad rukovodilac državnog tužilaštva saziva sjednicu državnog tužilaštva i rukovodi radom sjednice.

Sjednicu državnog tužilaštva čine rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužioci iz tog državnog tužilaštva.

Rukovodilac državnog tužilaštva dužan je da zakaže sjednicu na zahtjev najmanje jedne trećine državnih tužilaca.

Na sjednici državnog tužilaštva odlučuje se ako je prisutno najmanje dvije trećine državnih tužilaca, a odluka je donijeta ako za nju glasa većina prisutnih državnih tužilaca na sjednici, ako za određena pitanja ovim zakonom nije drukčije propisano.

Djelokrug rada sjednice

Član 144

Sjednica državnog tužilaštva:

1) razmatra program rada i izvještaj o radu državnog tužilaštva;

2) zauzima stavove o opštim pitanjima iz djelokruga državnog tužilaštva;

3) donosi poslovnik o svom radu;

4) razmatra pitanja od značaja za stručno usavršavanje, organizaciju rada i ukupan rad državnog tužilaštva;

5) razmatra predlog godišnjeg rasporeda poslova;

6) odlučuje i o drugim pitanjima od značaja za rad državnog tužilaštva.

Sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva

Član 145

Sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, pored poslova iz člana 144​​ ovog zakona:

1) daje mišljenja na nacrte propisa koji su od značaja za obavljanje tužilačke funkcije;

2) ukazuje na probleme u primjeni propisa od značaja za obavljanje tužilačke funkcije;

3) odlučuje o izuzeću vrhovnog državnog tužioca;

4) razmatra izvještaj o radu Državnog tužilaštva.

Sjednicu Vrhovnog državnog tužilaštva čine vrhovni državni tužilac i državni tužioci u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Proširena sjednica

Član 146

Vrhovni državni tužilac, radi razmatranja pitanja od posebnog značaja za rad državnog tužilaštva i u drugim slučajevima propisanim ovim zakonom, saziva proširenu sjednicu Vrhovnog državnog tužilaštva, koju čine vrhovni državni tužilac, državni tužioci u Vrhovnom državnom tužilaštvu, rukovodioci viših državnih tužilaštava i rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva.

Izvještaj o radu

Član 147

Rukovodilac državnog tužilaštva je dužan da izvještaj o radu državnog tužilaštva dostavi Tužilačkom savjetu i Ministarstvu pravde, najkasnije do 10. februara tekuće godine za prethodnu godinu, i​​ da ga u istom roku objavi na internet stranici državnog tužilaštva.

Na zahtjev Tužilačkog savjeta rukovodilac državnog tužilaštva je dužan da dostavi posebne, odnosno periodične izvještaje u roku koji odredi Tužilački savjet.

Državna tužilaštva dostavljaju posebne izvještaje koji su potrebni za izvještavanje prema Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama, kao i radi praćenja primjene propisa.

Za tačnost podataka u izvještajima odgovoran je rukovodilac državnog tužilaštva.

Na zahtjev Skupštine Crne Gore i nadležnog radnog tijela ,vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac dužni su da dostave posebne, odnosno periodične izvještaje o svom radu, u roku koji odredi Skupština Crne Gore ili nadležno radno tijelo.

Vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac dužni su da učestvuju u radu sjednice na poziv Skupštine Crne Gore i nadležnih radnih tijela.

3. Odnosi i saradnja

Odnos sa sudovima i drugim državnim organima

Član 148

Rukovodilac državnog tužilaštva ili državni tužilac ovlašćen je da od sudova i drugih državnih organa zahtijeva dostavljanje spisa, informacija i obavještenja potrebnih za preduzimanje radnji iz njegove nadležnosti, a sudovi ili drugi državni organi su dužni da postupe po njegovom zahtjevu.

Rukovodilac državnog tužilaštva ili državni tužilac dužan je da, na traženje suda ili drugog državnog organa, dostavi spise, informacije i obavještenja, kad je to sudu ili drugom državnom organu potrebno u vršenju njegove nadležnosti.

Saradnja sa policijom i drugim organima

Član 149

Rukovodilac državnog tužilaštva može organizovati savjetodavne sastanke za razjašnjenje spornih pitanja ili davanje detaljnih uputstava za postupanje u pojedinim predmetima sa policijskim službenicima i službenicima drugih organa.

Na savjetodavnom sastanku se određuje način saradnje, razmjena prikupljenih podataka i usmjerava zajedničko djelovanje državnih tužilaca sa policijskim službenicima i službenicima drugih organa.

Savjetodavni sastanci​​ se mogu organizovati na inicijativu državnih tužilaca, odnosno policijskih službenika ili službenika drugih organa.

Međunarodna saradnja

Član 150

Državno tužilaštvo može ostvarivati neposrednu saradnju sa tužilaštvima drugih država u okviru međunarodnih sporazuma i drugih međunarodnih dokumenata.

Način i uslove ostvarivanja saradnje iz stava 1 ovog člana, utvrđuje sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva.

4. Unutrašnja organizacija i sistematizacija

Okvirna mjerila

Član 151

Potreban broj državnih tužilaca, državnih službenika i namještenika u državnim tužilaštvima utvrđuje se prema okvirnim mjerilima rada, koje propisuje Ministarstvo pravde na predlog Tužilačkog savjeta.

Akt o unutrašnjoj organizaciji

Član 152

Potreban broj savjetnika, drugih državnih službenika i namještenika utvrđuje se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, u skladu sa okvirnim mjerilima iz člana 151 ovog zakona.

Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji donosi rukovodilac državnog tužilaštva uz saglasnost Vlade Crne Gore,​​ uz prethodno pribavljeno mišljenje Tužilačkog savjeta, Ministarstva pravde i nadležnih organa, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.

Sekretar

Član 153

Vrhovno državno tužilaštvo ima sekretara koji pomaže​​ vrhovnom državnom tužiocu u obavljanju poslova tužilačke uprave.

Državno tužilaštvo sa najmanje deset državnih tužilaca ima sekretara državnog tužilaštva koji pomaže rukovodiocu državnog tužilaštva u obavljanju poslova tužilačke uprave.

Sekretar mora da ispunjava uslove utvrđene za savjetnika u tom državnom tužilaštvu.

Savjetnici

Član 154

Savjetnik može biti lice koje ispunjava opšte uslove iz člana 49 ovog zakona, kao i posebne uslove koji su utvrđeni aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji državnog tužilaštva.

Savjetnici pomažu državnom tužiocu u radu, izrađuju nacrte akata, uzimaju na zapisnik prijave, podneske i izjave građana, obavljaju samostalno ili pod nadzorom i uputstvima državnog tužioca druge stručne poslove propisane zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

Po ovlašćenju državnog tužioca savjetnici mogu vršiti pojedine dokazne radnje.

Zapisnik o sprovedenoj povjerenoj radnji državni tužilac​​ potpisom ovjerava, najkasnije u roku od 48 časova od časa njenog sprovođenja.

Rukovodilac osnovnog državnog tužilaštva može ovlastiti savjetnika da u postupku pred sudom zastupa optužne predloge.

Državni službenici sa posebnim stručnim znanjima

Član 155

Državno tužilaštvo može imati službenike defektološke, sociološke, pedagoške, ekonomske, knjigovodstveno-finansijske ili druge odgovarajuće struke sa odgovarajućim radnim iskustvom u tim oblastima, koji pomažu rukovodiocu državnog tužilaštva ili državnom tužiocu u radu u stvarima u kojima su potrebna stručna znanja iz tih oblasti.

Tužilački pripravnik

Član 156

Tužilački pripravnik može biti lice koje je završilo pravni fakultet, VII1-nivo kvalifikacije obrazovanja i koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima.

Na posebne uslove i postupak zasnivanja radnog odnosa, trajanje pripravničkog staža i obuku u toku pripravničkog staža primjenjuje se poseban zakon.

Primjena drugih zakona

Član 157

Na zasnivanje i prestanak radnog odnosa savjetnika, drugih državnih službenika i namještenika, zarade i ostala prava i obaveze i odgovornosti, uslove za zasnivanje radnog odnosa, uslove za polaganje stručnog ispita, primjenjuju se propisi kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenicima, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

5. Nadzor nad tužilačkom upravom

Nadzor

Član 158

Nadzor nad vršenjem poslova tužilačke uprave vrši Ministarstvo pravde.

U vršenju nadzora Ministarstvo pravde ne može preduzimati radnje kojima se utiče na odlučivanje državnog tužioca u predmetu.

Inspekcijski nadzor

Član 159 ​​ 

Ministarstvo pravde, preko pravosudne inspekcije, vrši inspekcijski nadzor u državnim tužilaštvima u odnosu na organizovanje rada u državnim tužilaštvima u skladu sa ovim zakonom i nad primjenom Pravilnika o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva u dijelu tužilačke uprave, naročito u odnosu na:

1) rad pisarnice i arhive;

2) vođenje propisanih službenih evidencija;

3) druge poslove vezane za pravilan rad i poslovanje tužilačke uprave.

Pravosudna inspekcija​​ 

Član 160 ​​ 

Poslove pravosudne inspekcije vrše glavni pravosudni inspektor i pravosudni inspektor.

Za glavnog pravosudnog inspektora može biti postavljeno lice koje ima položen pravosudni ispit i najmanje osam godina radnog iskustva​​ na pravnim poslovima, od čega najmanje pet godina nakon položenog pravosudnog ispita.

Za pravosudnog inspektora može biti postavljeno lice koje ima​​ položen pravosudni ispit i najmanje šest godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje tri godine nakon položenog pravosudnog ispita.

Glavni pravosudni inspektor razvrstava se u kategoriju ekspertsko-rukovodni kadar nivo 1 u smislu zakona kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

Pravosudni inspektor razvrstava se u kategoriju ekspertski kadar nivo 1, zvanje inspektor​​ I​​ u smislu zakona kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika​​ i namještenika.

Vršenje inspekcijskog nadzora

Član 161

Inspekcijski nadzor sprovodi se u skladu sa godišnjim planom nadzora, koji donosi ministar pravde do kraja kalendarske godine za narednu godinu (redovni inspekcijski nadzor).

Godišnji plan nadzora obuhvata i državna tužilaštva u kojima je, prema rezultatima nadzora sprovedenog tokom kalendarske godine, u narednoj kalendarskoj godini potrebno ponoviti nadzor (kontrolni inspekcijski nadzor).

Godišnji plan nadzora dostavlja se državnim tužilaštvima u kojima će se vršiti nadzor, najkasnije do 31. januara tekuće godine.

Vanredni inspekcijski nadzor određuje ministar pravde rješenjem, na predlog vrhovnog državnog tužioca, rukovodioca neposredno višeg državnog tužilaštva ili predsjednika Tužilačkog savjeta.

Rješenje o vanrednom inspekcijskom nadzoru dostavlja se državnom tužilaštvu u kojem se vrši nadzor, najkasnije dan prije početka nadzora.

Ministarstvo pravde vrši inspekcijski nadzor povodom pritužbi i predstavki građana koje se odnose na poslove tužilačke​​ uprave.

Sprovođenje nadzora

Član 162

Inspekcijski nadzor sprovodi se neposrednim uvidom u dokumentaciju, podatke i način rada u državnom tužilaštvu, ili uvidom u dostavljenu dokumentaciju i podatke državnog tužilaštva.

Rukovodilac državnog tužilaštva dužan​​ je da omogući nesmetano sprovođenje inspekcijskog nadzora u državnom tužilaštvu ili da dostavi traženu dokumentaciju i podatke.

Zapisnik

Član 163

O sprovedenom inspekcijskom nadzoru sačinjava se zapisnik koji sadrži podatke o utvrđenim činjenicama, nepravilnostima i mjerama koje treba preduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i rokove za preduzimanje tih mjera.

Zapisnik o inspekcijskom nadzoru dostavlja se rukovodiocu državnog tužilaštva.

Ako se inspekcijskim nadzorom utvrde nepravilnosti, rukovodilac državnog tužilaštva može se pisano izjasniti na zapisnik, najkasnije u roku od osam dana od dana prijema.

Zapisnik o sprovedenom inspekcijskom nadzoru i izjašnjenje rukovodioca državnog tužilaštva u slučaju iz stava 3 ovog člana, dostaviće se rukovodiocu neposredno višeg državnog tužilaštva, vrhovnom državnom tužiocu i Tužilačkom savjetu.

Rukovodilac državnog tužilaštva dužan je da otkloni utvrđene nepravilnosti u radu tužilačke uprave u rokovima određenim u zapisniku o sprovedenom inspekcijskom nadzoru.

O preduzetim mjerama iz stava 5 ovog člana rukovodilac državnog tužilaštva dužan je da pisanim putem obavijesti Ministarstvo pravde, rukovodioca neposredno višeg državnog tužilaštva, vrhovnog državnog tužioca i Tužilački savjet.

X. ZAŠTITA PODATAKA

Obaveza čuvanja tajnih podataka

Član 164

Rukovodioci državnih tužilaštava, državni tužioci, rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva i specijalni tužioci, državni službenici i namještenici u Državnom tužilaštvu dužni su da čuvaju tajne podatke, bez obzira na način na koji su ih saznali, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.

Zaštita podataka

Član 165

Lica iz člana 164 ovog člana ne smiju davati podatke o ličnim,​​ porodičnim i imovinskim prilikama fizičkih lica, odnosno imovinskim prilikama pravnih lica za koje su saznali tokom postupka.

Obaveza nakon prestanka rada

Član 166

Obaveza čuvanja podataka iz čl. 164 i 165 ovog zakona traje i nakon prestanka rada u državnom tužilaštvu.

XI. SEKRETARIJAT TUŽILAČKOG SAVJETA

Sekretarijat

Član 167

Radi profesionalnog obavljanja stručnih, finansijskih, administrativnih, informatičkih, analitičkih i drugih poslova Tužilačkog savjeta i poslova od zajedničkog interesa za sva državna​​ tužilaštva obrazuje se Sekretarijat Tužilačkog savjeta (u daljem tekstu: Sekretarijat).

Sekretar Sekretarijata

Član 168

Sekretarijatom rukovodi sekretar.

Sekretara Sekretarijata imenuje i razrješava Tužilački savjet, na predlog predsjednika Tužilačkog savjeta, na osnovu javnog oglasa.

Sekretar Sekretarijata imenuje se na vrijeme od pet godina.

Predlog za imenovanje sekretara Sekretarijata sadrži ime i prezime kandidata, kratku biografiju i obrazloženje.

Za sekretara Sekretarijata može biti imenovano lice koje pored opštih uslova za rad u državnim organima, ispunjava i sljedeće posebne uslove, i to da:

1) je završilo pravni fakultet VII1-nivo kvalifikacije obrazovanja;

2) ima položen pravosudni ispit;

3) ima najmanje deset godina radnog iskustva;

4) ima organizacione sposobnosti.

Odgovornost

Član 169

Za svoj rad sekretar Sekretarijata odgovoran je Tužilačkom savjetu.

Sekretaru Sekretarijata prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je imenovan, ostavkom ili razrješenjem.

Sekretar Sekretarijata može biti​​ razriješen na obrazloženi predlog predsjednika, odnosno člana Tužilačkog savjeta.

Shodna primjena

Član 170

Na zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti sekretara Sekretarijata shodno se primjenjuju odredbe zakona o državnim službenicima i namještenicima koje se odnose na visoki rukovodni kadar.

Na zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti​​ ostalih zaposlenih u Sekretarijatu shodno se primjenjuju propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Sekretarijata

Član 171

Unutrašnja organizacija Sekretarijata, broj državnih službenika i​​ namještenika i opis njihovih poslova uređuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, u skladu sa ovim zakonom i propisima o državnoj upravi.

Akt iz stava 1 ovog člana donosi Tužilački savjet, na predlog sekretara Sekretarijata, po prethodno​​ pribavljenom mišljenju Ministarstva pravde i nadležnih organa u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.

XII. EVIDENCIJA

Sadržina evidencije

Član 172

Sekretarijat vodi evidenciju podataka o državnim tužiocima i​​ rukovodiocima državnih tužilaštava koja sadrži, naročito, podatke o:

1)ličnom imenu, nacionalnosti ako se državni tužilac izjasni, adresi, datumu i mjestu rođenja i polu;

2) datumu izbora na funkciju;

3) radnom iskustvu;

4) naučnom zvanju (master, magistar, doktor nauka);

5) stručnom usavršavanju;

6) znanju stranog jezika;

7) objavljenim naučnim i stručnim radovima i drugim aktivnostima u struci;

8) izvještaj o radu (broj predmeta, kvantitet i kvalitet rada, prekoračenje zakonskih rokova);

9) ocjeni rada;

10) napredovanju;

11) disciplinskoj odgovornosti i razrješenju;

12) prestanku funkcije;

13) dozvoli za pristup tajnim podacima.

Državni tužilac ima pravo da predloži da se unesu i drugi podaci u evidenciju iz stava 1 ovog člana, kao i pravo na uvid u evidenciju i dokumenta na osnovu kojih se vodi evidencija o njemu.

Način vođenja evidencije iz stava 1 ovog člana, utvrđuje se poslovnikom Tužilačkog savjeta.

XIII. POSLOVI OBEZBJEĐENjA

Organizovanje poslova obezbjeđenja

Član 173

Poslovi obezbjeđenja lica, imovine i objekata državnih tužilaštava obuhvataju sprječavanje protivpravnih radnji usmjerenih prema licima, objektu i imovini državnog tužilaštva, održavanje reda, sprječavanje unošenja hladnog i vatrenog oružja, eksplozivnih naprava i drugih opasnih stvari​​ ili materija, kao i uništenja ili otuđenja imovine.

Poslove iz stava 1 ovog člana obavljaju zaposleni u državnom​​ tužilaštvu na poslovima obezbjeđenja ili pravna lica ovlašćena za obavljanje poslova zaštite i obezbjeđenja.

Za sva državna tužilaštva može se u Vrhovnom državnom tužilaštvu obrazovati služba za poslove tužilačkog obezbjeđenja.

Uslovi za obavljanje poslova​​ obezbjeđenja

Član 174

Poslove obezbjeđenja državnih tužilaštava može obavljati lice koje, pored opštih uslova propisanih za rad u državnim organima, ispunjava i sljedeće uslove i to:

1) da ima III ili IV nivo kvalifikacije obrazovanja i ispunjava uslove za držanje i nošenje oružja u skladu sa zakonom kojim se uređuje oružje;

2) završilo program obuke za vršenje poslova zaštite;

3) u godini koja prethodi godini u kojoj zasniva radni odnos nije kažnjavano za prekršaj javnog reda sa elementima nasilja za koji​​ je propisana kazna zatvora, prekršaj propisan zakonom kojim se uređuje oružje ili prekršaj propisan zakonom kojim je uređena zaštita lica i imovine;

4) ne postoje druge okolnosti koje ukazuju na zloupotrebu , odnosno nezakonito vršenje poslova zaštite (češće ili prekomjerno uživanje alkohola, psihoaktivnih supstanci, konfliktno ili incidentno ponašanje).

Prethodnu provjeru ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog člana vrši organ uprave nadležan za policijske poslove, a po potrebi i u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, uz saglasnost lica za koje se vrši provjera.

Poslovi obezbjeđenja i ovlašćenja

Član 175

Poslovi obezbjeđenja vrše se upotrebom sredstava prinude i to: fizičke snage, palice, sredstava za vezivanje, hemijskih sredstava i vatrenog oružja (pištolj), pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje djelatnost zaštite lica i imovine.

U obavljaju poslova obezbjeđenja, lice koje vrši poslove obezbjeđenja ovlašćeno je da:

1) utvrdi identitet lica koja ulaze i izlaze iz državnog tužilaštva;

2)​​ izvrši pregled lica koja ulaze i izlaze iz državnog tužilaštva i njihovih stvari;

3) daje upozorenja ili izdaje naređenja;

4) zabranjuje ulaz licima koja nose hladno ili vatreno oružje, ili za koja postoji opravdana sumnja da unose opasne materije, osim službenicima koji dolaze u državno tužilaštvo radi izvršenja radnih naloga, a kojima je za obavljanje naloženih poslova neophodno imati oružje ili druge opasne stvari;

5) zadrži lice zatečeno u izvršenju krivičnog djela do predaje organu uprave nadležnom za​​ policijske poslove;

6) udalji iz državnog tužilaštva lica koja ometaju rad državnog tužilaštva;

7) obavlja druge poslove, odnosno izvršava naloge rukovodioca državnog tužilaštva u vezi sa obezbjeđenjem lica, imovine i objekta državnog tužilaštva.

Poslovi​​ obezbjeđenja i ovlašćenja iz st. 1 i 2 ovog člana vrše se u skladu sa zakonom kojim je uređena zaštita lica i imovine.

Nabavka oružja

Član 176

Ako poslove obezbjeđenja vrši službenik obezbjeđenja iz člana 174 ovog zakona, državno tužilaštvo odobrenje za nabavku oružja pribavlja u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje oružje, a koje se odnose na izdavanje odobrenja za nabavku oružja pravnom licu.

Na održavanje, čuvanje i evidentiranje oružja koje je nabavljeno u skladu sa stavom 1 ovog člana, shodno se​​ primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje održavanje, čuvanje i evidentiranje oružja.

Službena legitimacija i uniforma

Član 177

Službenik obezbjeđenja iz člana 174 ovog zakona ima službenu legitimaciju koju izdaje državno tužilaštvo i službenu uniformu.

Način izdavanja službene legitimacije i obrazac službene legitimacije iz stava 1 ovog člana, kao i izgled uniforme propisuje Ministarstvo pravde.

Zajedničko obezbjeđenje

Član 178

Za poslove obezbjeđenja lica, imovine i objekata iz člana 173 stav 1 ovog zakona, za državna tužilaštva koja su smještena u istoj zgradi, kao i za državna tužilaštva i sudove koji su smješteni u istoj zgradi može se organizovati zajedničko obavljanje ovih​​ poslova.

XIV. FINANSIJSKA SREDSTVA

Finansijska sredstva za rad

Član 179

Finansijska sredstva za rad Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta obezbjeđuju se u posebnom razdjelu budžeta Crne Gore.

Tužilački savjet predlaže razdio godišnjeg budžeta za rad svakog državnog tužilaštva posebno i Tužilačkog savjeta.

Tužilački savjet dostavlja predlog godišnjeg budžeta Vladi Crne Gore.

Predsjednik Tužilačkog savjeta ima pravo da učestvuje u radu sjednice Skupštine na kojoj se raspravlja o predlogu budžeta za rad Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta.

Finansijski nalogodavac

Član 180

Vrhovi državni tužilac je finansijski nalogodavac u Vrhovnom državnom tužilaštvu, a rukovodioci državnih tužilaštava u državnim tužilaštvima.

Predsjednik Tužilačkog savjeta je finansijski nalogodavac u Tužilačkog savjetu.

Ovlašćenje iz stava 2 ovog člana, predsjednik Tužilačkog savjeta može prenijeti na sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta.

XV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za donošenje podzakonskih akata

Član 181

Podzakonska akta za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Rok za javni oglas

Član 182

Javni oglas za imenovanje sekretara Sekretarijata objaviće se najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji donijeće se u roku od 30 dana od dana imenovanja sekretara Sekretarijata.

Preuzimanje poslova

Član 183

Sekretarijat, u roku od 30 dana od dana imenovanja sekretara, preuzeće poslove od Vrhovnog državnog tužilaštva, zaposlene na tim poslovima, kao i opremu, sredstva i službenu dokumentaciju.

Mandat Tužilačkog savjeta

Član 184

Tužilački savjet izabran u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu ("Službeni list RCG", broj 69/03 i "Službeni list CG", br. 40/08, 39/11 i 46/13), nastavlja sa radom do isteka mandata.

Rok za izbor državnih tužilaca

Član 185

Izbor državnih tužilaca u skladu sa članom 135 i st. 3 i 4 Zakona o Državnom tužilaštvu ("Službeni list RCG", broj 69/03 i "Službeni​​ list CG", br. 40/08, 39/11 i 46/13), izvršiće se najkasnije do 1. jula 2015. godine.

Odlaganje primjene

Član 186

Odredbe čl. 49 do 79 i čl. 86 do 100 ovog zakona, primjenjivaće se od 1. januara 2016. godine.

Do dana početka primjene odredaba iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se čl. 24 do 38 Zakona o Državnom tužilaštvu ("Službeni list RCG", broj 69/03 i "Službeni list CG", br. 40/08, 39/11 i 46/13).

Odlaganje primjene

Član 186a

Član 16a ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Početak obavljanja poslova obezbjeđenja

Član 187

Poslovi obezbjeđenja lica, imovine i objekata u skladu sa čl. 173 do 178 ovog zakona, počeće da se obavljaju od 1. jula 2015. godine.

Prestanak važenja

Član 188

Danom stupanja na snagu ovog zakona​​ prestaje da važi Zakon o Državnom tužilaštvu ("Službeni list RCG", broj 69/03 i "Službeni list CG", br. 40/08, 39/11 i 46/13).

Stupanje na snagu

Član 189

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".