Komentari Arhive | PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online

Tužba radi iseljenja i pravo na dom

Redakcija — Fri, 10 Jan 2020 11:24:53 +0000

Postupak za iseljenje može da se pokrene tužbom pred nadležnim parničnim sudom. Postupak iseljenja u određenim okolnostima može da se inicira i kroz upravni postupak kod opštinskog organa uprave nadležnog za komunalne i stambene poslove (iseljenje iz zajedničkih ili posebnih djelova stambene zgrade). Tužba radi iseljenja koja se podnosi sudu predstavlja zapravo zahtjev tužioca za povraćaj stvari od držaoca. To je svojinska reivindikaciona tužba kojom vlasnik zahtijeva povraćaj individualno određene stvari od držaoca. Ovom tužbom vlasnik – nedržalac od nevlasnika – držaoca zahtijeva predaju u državinu stvari na kojoj ima pravo svojine. Tužilac mora da dokaže da je vlasnik stvari, a potrebno je dokazati i državinu tuženoga, kao i utvrditi identitet stvari. Pored navedenog, uslov da tužbeni zahtjev bude usvojen jeste i da tuženi nije dokazao da ima valjan pravni osnov za državinu stvari…

Pristup kompletnom tekstu komentara imaju samo pretplatnici Propisinet.me.
Za pretplatu kliknite ovde.

Članak Tužba radi iseljenja i pravo na dom se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.

Stečajni razlozi

Redakcija — Mon, 06 May 2019 12:07:17 +0000

Stečajni razlog je finansijsko stanje dužnika koje predstavlja uslov za pokretanje, otvaranje i vođenje stečajnog postupka nad dužnikom. Predlagač otvaranja stečajnog postupka (povjerilac ili sam dužnik) ima diskreciono ovlašćenje i sam cijeni da li je u njegovom interesu podnošenje predloga – inicijalnog akta za otvaranje stečajnog postupka. Do određene faze postupka predlagač može da disponira sa podnijetim predlogom – dakle može ga i povući (i to do isticanja rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnu tablu suda, odnosno do donošenja rješenje suda o odbacivanju ili odbijanju predloga). Nakon toga, stečajni postupak se vodi po službenoj dužnosti (ex offo) sve do njegovog okončanja. Postojanje stečajnog razloga je najznačajnija materijalno-pravna pretpostavka za otvaranje i vođenje stečajnog postupka. Ukoliko nije utvrđeno postojanje stečajnog razloga ne može se voditi niti postupak bankrotstva niti postupak reorganizacije stečajnog dužnika.

Stečajni razlozi ili razlozi zbog kojih se osnovano može predložiti otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom propisani su odredbama članova 12 i 13 Zakona o stečaju („Sl. list CG“, br. 1/2011, 53/2016, 32/2018 – odluka US i 62/2018 – odluka US):

Stečajni razlozi

Član 12

(1) Stečaj se otvara u slučajevima stečajnih razloga utvrđenih ovim zakonom.
(2) Stečajni razlozi su trajnija nesposobnost plaćanja ili prezaduženost.
(3) Stečajni dužnik je trajnije nesposoban za plaćanje ako ne može da odgovori svojim novčanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospjelosti obaveze i ako je potpuno obustavio sva plaćanja u periodu od 30 dana neprekidno.
(4) Stečajni dužnik je prezadužen ako je njegova imovina manja od njegovih obaveza, ali se neće smatrati da je dužnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja, kao što su raspoloživi izvori sredstava, vrsta imovine i pribavljana osiguranja, može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obaveze po dospijeću…

Pristup kompletnom tekstu komentara imaju samo pretplatnici Propisinet.me.
Za pretplatu kliknite ovde.

Članak Stečajni razlozi se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.

Tužba za utvrđenje zastarjelosti potraživanja

nenad — Wed, 26 Dec 2018 22:08:47 +0000

Da li dužnik sa uspjehom može ustati sa tužbom radi utvrđenja da je nastupila zastarjelost potraživanja koje povjerilac ima prema njemu? Da li se radi o tužbi za utvrđenje činjenica ili prava/pravnog odnosa? Da li dužnik ima pravni interes kao preduslov za raspravljanje i meritorno odlučivanje suda?

Pravni interes u našem građanskom pravu je procesna pretpostavka za odlučivanje u meritumu. Bez pravnog interesa nema meritornog odlučivanja suda. Zakon o parničnom postupku („Sl. list RCG“, br. 22/2004, 28/2005, „Sl. list CG“, br. 47/2015, 48/2015, 51/2017, 75/2017 – odluka US i 62/2018 – odluka US) odredbom člana 3 propisuje…

Pristup kompletnom tekstu komentara imaju samo pretplatnici Propisinet.me.
Za pretplatu kliknite ovde

Članak Tužba za utvrđenje zastarjelosti potraživanja se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.

Zastarjelost krivičnog gonjenja kada je krivično djelo učinjeno na štetu maloljetnog lica

nenad — Tue, 02 Oct 2018 22:32:26 +0000

U doskorašnjoj praksi crnogorskih sudova bila su prisutna različita tumačenja u pogledu momenta nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja kada je oštećeni/a u krivičnom postupku maloljetno lice. Tok i prekid zastarijevanja krivičnog gonjenja uređeni su odredbom člana 125 Krivičnog zakonika Crne Gore („Sl. list RCG“, br. 70/2003, 13/2004, 47/2006 i „Sl. list CG“, br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 – dr. zakon, 40/2013, 56/2013, 14/2015, 42/2015, 58/2015 – dr. zakon, 44/2017 i 49/2018)

Tok i prekid zastarijevanja krivičnog gonjenja

Član 125

(1) Zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kad je krivično djelo učinjeno. Ukoliko posljedica krivičnog djela nastupi kasnije, zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kada je posljedica nastupila.

(2) Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu gonjenje ne može otpočeti ili nastaviti.

(3) Zastarijevanje krivičnog gonjenja za djelo učinjeno na štetu maloljetnog lica ne teče dok to lice ne navrši osamnaest godina.

(4) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi otkrivanja krivičnog djela ili radi otkrivanja i gonjenja učinioca zbog učinjenog krivičnog djela.

(5) Zastarijevanje se prekida i kad učinilac u vrijeme dok teče rok zastarjelosti učini isto tako teško ili teže krivičnog djelo.

(6) Svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče.

(7) Zastarjelost krivičnog gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dvostruko vrijeme koje se po zakonu traži za zastarjelost krivičnog gonjenja.

Ovdje ukazujemo na to da su sudovi zapravo na različit način tumačili odnos stava 3 i stava 7 gorecitiranog člana 125 Krivičnog zakonika.

Tako na primjer u presudi Višeg suda u Podgorici, Kž 1371/2015 od 26. 11. 2015. godine, taj sud staje na stanovište da se ne može govoriti o zastarjelosti krivičnog gonjenja za krivično djelo nedavanje izdržavanja kada su oštećeni još uvijek maloljetni jer zastarijevanje krivičnog gonjenja za djelo učinjeno na štetu maloljetnog lica ne teče dok to lice ne navrši 18 godina. Citiramo dio obrazloženja:

Žalbom branioca okrivljenog se u bitnom ističe da je prvostepeni sud pogrešno cijenio prigovor zastarjelosti u ovom postupku, te da je u konkretnom slučaju nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, pa okrivljeni nije mogao biti osuđen. Ovakvi navodi žalbe nisu osnovani. Neosnovanost ovakvih navoda ogleda se u činjenici da je prvostepeni sud u obrazloženju svoje odluke dao jasne i valjane razloge neprihvatanja ovakvih navoda branioca okrivljenog tokom prvostepenog postupka, pa je pravilno zaključio da je odredbom čl. 125 st. 3 Krivičnog zakonika CG propisano da zastarijevanje krivičnog gonjenja za djelo učinjeno na štetu maloljetnog lica, a što je slučaj u ovom predmetu, ne teče dok to lice ne navrši 18 godina. Kako su oštećena lica u ovom postupku još uvijek maloljetna, onda, a po osnovu prednje zakonske odredbe, ne može biti govora o postojanju zastare krivičnog gonjenja, a kako se neosnovano ističe navodima žalbe branioca okrivljenog.

( Presuda Višeg suda u Podgorici, Kž 1371/2015(1) od 26. 11. 2015. godine)

Međutim, isti sud, mada u drugačijem sastavu vijeća i drugom krivičnom predmetu, nešto kasnije staće na sasvim drugačije stanovište u pogledu zastarijevanja krivičnog djela kada je isto učinjeno na štetu maloljetnog lica, u presudi Kž. br. 806/17, koju u cjelosti citiramo:

…

Pristup kompletnom tekstu komentara imaju samo pretplatnici Propisinet.me.
Za pretplatu kliknite ovde.

Članak Zastarjelost krivičnog gonjenja kada je krivično djelo učinjeno na štetu maloljetnog lica se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.

Utvrđivanje i ustanovljenje prava stvarne službenosti nužnog prolaza

nenad — Wed, 11 Jul 2018 22:34:27 +0000

Obveznik PDV-a je dužan da, saglasno članu 46. stav 1. Zakona o PDV-u, a radi pravilnog obračunavanja i plaćanja PDV-a, vodi evidenciju na način koji omogućava kontrolu obračunavanja i plaćanja PDV-a u svakom poreskom periodu. U toj evidenciji dužan je da obezbedi podatke o transakcijama, aktivnostima, odnosno drugim poslovnim promenama, a naročito podatke koji se odnose na promet dobara i usluga koji je obveznik PDV-a izvršio, odnosno koji mu je izvršen, računima ili drugim dokumentima koja služe kao računi u skladu sa Zakonom, odnosno dokumentima kojima se potvrđuje poslovna promena (npr. ugovor o osiguranju, ugovor o zakupu zaključen sa fizičkim licem, ugovor o autorskom delu, ugovor o delu itd.), kao i druge podatke od značaja za pravilno obračunavanje PDV-a.

Podacima se smatraju podaci o:

1) broju i datumu izdavanja računa;

2) broju i datumu izdavanja primljenog računa;

3) iznosu naknade, osnovice, odnosno vrednosti dobara i usluga, po vrstama prometa;

4) nastanku obaveze obračunavanja PDV-a, poreskoj stopi i obračunatom PDV-om za promet za koji je obveznik PDV-a u svojstvu isporučioca dobara ili usluga, odnosno primaoca dobara ili usluga poreski dužnik u skladu sa Zakonom;

Shodno ovoj dopuni, a za razliku od prethodnog načina postupanja, više NE VODIMO podatke o prometu dobavljača (naravno o ulaznim računima da, kao i o ugovornoj obavezi za popuste za nabavke a radi ispravke prava na odbitak PDV-a)…

Pristup kompletnom tekstu komentara imaju samo pretplatnici Propisinet.me.
Za pretplatu kliknite ovde.

Članak Utvrđivanje i ustanovljenje prava stvarne službenosti nužnog prolaza se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.

Primjena načela u sumnji povoljnije za okrivljenog (in dubio pro reo) u praksi Vrhovnog suda Crne Gore

nenad — Fri, 20 Apr 2018 22:36:00 +0000

Zakonik o krivičnom postupku

Odredbom člana 3 Zakonika o krivičnom postupku (Zakon je objavljen u „Službenom listu RCG” br. 57/2009, 49/2010, 47/2014) propisano je:

Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo

Član 3

(1) Svako se smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.

(2) Državni organi, mediji, udruženja građana, javne ličnosti i druga lica dužni su da se pridržavaju pravila iz stava 1 ovog člana i da svojim javnim izjavama o krivičnom postupku koji je u toku ne vrijeđaju druga pravila postupka, prava okrivljenog i oštećenog i načelo sudske nezavisnosti.

(3) Ako i nakon pribavljanja svih raspoloživih dokaza i njihovog izvođenja u krivičnom postupku ostane samo sumnja u odnosu na postojanje nekog bitnog obilježja krivičnog djela ili u pogledu činjenica od kojih zavisi primjena neke odredbe Krivičnog ili ovog zakonika, sud će donijeti odluku koja je povoljnija za okrivljenog.

Na važnost načela in dubio pro reo ukazuje na činjenicu da ono predstavlja ustavnu kategoriju. Naime, odredbom člana 35 stav 3 Ustava Crne Gore propisano je:

Sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tumači u korist okrivljenog…

Pristup kompletnom tekstu komentara imaju samo pretplatnici Propisinet.me.
Za pretplatu kliknite ovde.

Članak Primjena načela u sumnji povoljnije za okrivljenog (in dubio pro reo) u praksi Vrhovnog suda Crne Gore se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.

Zaštita prava na suđenje u razumnom roku pred Vrhovnim sudom Crne Gore (kontrolni zahtjev i tužba za pravično zadovoljenje)

nenad — Thu, 28 Dec 2017 22:37:43 +0000

Zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kao i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, ostvaruje se u sudskom postupku na način i pod uslovima propisanim Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku (Zakon je objavljen u „Službenom listu CG”, br. 11/2007 od 13. 12. 2007. godine). Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku primjenjuje se i na sudske postupke koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona, a nakon 3. marta 2004. godine. U tom slučaju, prilikom odlučivanja o pravnom sredstvu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku utvrđuju se povrede prava nastale nakon 3. marta 2004. godine (Crna Gora je ratifikovala Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda Savjeta Evrope u okviru državne zajednica Srbija i Crna Gora u decembru 2003. godine. Evropski sud za ljudska prava je nadležan za Crnu Goru od 3. marta 2004. godine, kada su ratifikacioni instrumenti predati Savjetu Evrope. Status države ugovornice ove konvencije nameće obavezu Crnoj Gori da pravosudni sistem organizuje tako da njeni sudovi mogu da ispune svaki zahtjev predviđen odredbama Konvencije. Jedna od tih obaveza je i obaveza na osnovu člana 6, stav 1 Konvencije, da se predmeti pred sudovima i drugim državnim organima, koji se vode o građanskim pravima i obavezama i krivičnim optužbama, razmotre bez odugovlačenja, u razumnom roku). …

Članak Zaštita prava na suđenje u razumnom roku pred Vrhovnim sudom Crne Gore (kontrolni zahtjev i tužba za pravično zadovoljenje) se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.

Zahtjev za vanredno ublažavanje kazne – praksa Vrhovnog suda CG

nenad — Fri, 06 Oct 2017 22:38:43 +0000

Kazna izrečena okrivljenom, koja je postala pravnosnažna, a nije izvršena odnosno izdržana, može biti predmet preispitivanja po vanrednom pravnom lijeku – zahtjevu za vanredno ublažavanje kazne.

Zahtjev za vanredno ublažavanje kazne, način i postupak odlučivanja po njemu normirani su odredbama članova 433-436 Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore („Sl. list CG“, br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 – odluka US, 2/2015 – odluka US, 35/2015 i 58/2015).

Zahtjev za vanredno ublažavanje kazne mogu podnijeti: državni tužilac, branilac osuđenog, osuđeni, njegov bračni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra, hranilac i lice sa kojim živi u vanbračnoj zajednici…

Pristup kompletnom tekstu komentara imaju samo pretplatnici Propisinet.me.
Za pretplatu kliknite ovde.

Članak Zahtjev za vanredno ublažavanje kazne – praksa Vrhovnog suda CG se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.

Isključenje nužnog nasljednika iz nasljeđa

nenad — Wed, 05 Jul 2017 22:39:57 +0000

Autor: advokat Jovan Poleksić

Nužni dio se može definisati kao zakonom propisana vrijednost zaostavštine koja će nakon ostaviočeve smrti pripasti nužnim nasljednicima (najbližim članovima njegove porodice), uprkos drugačijoj zavještaočevoj namjeri, izraženoj putem njegovog testamenta ili/i njegovim dobročinim raspolaganjima.

U krug nužnih nasljednika prema crnogorskom Zakonu o nasljeđivanju spadaju ostaviočevi: potomci, usvojenici i njihovi potomci, supružnik, roditelji, usvojioci, braća seste, djedovi i babe – s tim što su djedovi i babe i braća i sestre nužni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život (odredba člana 27 Zakona o nasljeđivanju) pa se u pravnoj teoriji nazivaju relativnim nužnim nasljednicima. Krug nužnih nasljednika predstavlja ’’zatvoreni krug’’, pa sud ne bi mogao primjenom analogije dati svojstvo nužnog nasljednika nekom zavještaočevom članu porodice, koji nije obuhvaćen pomenutom odredbom člana 27 Zakona o nasljeđivanju.

Ipak, sporno je da li vanbračni partner ulazi u krug nužnih nasljednika, imajući u vidu…

Pristup kompletnom tekstu komentara imaju samo pretplatnici Propisinet.me.
Za pretplatu kliknite ovde.

Članak Isključenje nužnog nasljednika iz nasljeđa se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.

Rok za pokretanje prekršajnog postupka

nenad — Tue, 25 Apr 2017 22:41:21 +0000

Odredbama članova 143, 144, 153 i 156 Zakona o prekršajima Crne Gore (Zakon je objavljen u „Službenom listu CG“, br. 1/2011, 6/2011, 39/2011 i 32/2014 ) propisano je:

Podnošenje zahtjeva

Član 143

Prekršajni postupak se može pokrenuti na osnovu:

1) zahtjeva za sudsko odlučivanje o izdatom prekršajnom nalogu koji se podnosi u originalu, ili

2) zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Prekršajni nalog

Član 144

(1) Ovlašćeni organ će izdati prekršajni nalog ako je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen:

1) neposrednim opažanjem od strane ovlašćenog službenog lica prilikom vršenja inspekcijskog nadzora i pregleda, kao i uvida u službenu evidenciju nadležnog organa;

2) na osnovu podataka koji su dobijeni uređajima za nadzor ili mjerenje;

3) pregledom dokumentacije, prostorija i robe ili na drugi zakonom propisan način;

4) na osnovu priznanja o učinjenom prekršaju od strane okrivljenog pred ovlašćenim organom na licu mjesta ili u nekom drugom sudskom ili upravnom postupku.

(2) Prekršajni nalog se obavezno izdaje pod uslovom iz stava 1 ovog člana, kad je kazna propisana u određenom iznosu. Prekršajni nalog se može izdati pod uslovima iz stava 1 ovog člana i kad je novčana kazna propisana u rasponu ili kad se novčana kazna izračunava korišćenjem matematičke formule.

(3) Ako je novčana kazna propisana u rasponu, ovlašćeni organ će prekršajnim nalogom izreći minimum propisane novčane kazne.

(4) Prekršajnim nalogom uz kaznu mogu se izreći samo zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom u najkraćem propisanom trajanju i zaštitna mjera oduzimanja predmeta, kao i kazneni bodovi.

(5) Ako okrivljeni učini više prekršaja u sticaju, ovlašćeni organ može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu novčanu kaznu koja je jednaka zbiru svih pojedinačnih kazni utvrđenih u minimalnom iznosu, a ako je za jedan ili više izvršenih prekršaja propisana zaštitna mjera, može izreći zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta, odnosno zabranu upravljanja motornim vozilom u najkraćem propisanom trajanju…

Članak Rok za pokretanje prekršajnog postupka se pojavljuje prvo na PROPISINET.ME | Svi propisi Crne Gore online.